@IVI PAKAO: Tornado sti`e bez najave

1
Smrtonosni vrtlozi U blizini Oklahoma Sitija u SAD, juna 2013. godine desio se najve}i tornado nazvan El Reno, ~ija je {irina bi- la oko 4,2 kilometra, a brzina vrtloga oko 475 kilometara na ~as. Naj- smrtonosniji i najdu- `i, nazvan Tornado tri dr`ave, tako|e se desio u SAD, marta 1925. godine. Zahvatio je Misu- ri, Ilinoj i Indi- janu, i na svom pu- tu dugom 352 kilo- metara usmrtio 695 qudi, dok je vi{e od 2.000 po- vre|eno. U FOKUSU 12. 3. i 4. jul 2021. VIKEND VESTI BES PRIRODE PI[E: Dragana DEKI] R azorni tornado odneo je pet `ivota na jugu ^e{ke, a tokom razorne vremenske nepogode u mestu na jugu te zemqe leteli su krovovi i stabla drve}a, a vi{e od 200 qudi je povre- |eno. ^e{ki tornado je potvrdio da ni Evropa nije po{te|ena od opasnih vetrova koji stvaraju vrtlog, a mogu dosti}i, pa i pre}i brzinu od 500 kilometra na sat. Traje od nekoliko sekundi do nekoliko sati, a wegova du`ina puta i {irina varira od desetine metara do nekoli- ko kilometara. Nastaje leti u kontinentalnim delovima ume- renih geografskih {irina, odnosno ve}em delu Severne Ame- rike, u Evropi i Argentini. Me|u {est kategorija, najbla`a je bura, sledi slabi tornado, jak kakav je nedavno pogodio ^e{ku sa brzinom vetra ve}om od 330 km na sat, pa razaraju}i i kao po- sledwi na skali ja~ine, neverovatan. Radari nisu svemogu}i Tornado je ekstremni doga|aj, ka`e za "Vesti" meteorolog Nedeq- ko Todorovi}, uz napomenu da je skoro nemogu}e predvideti ga. - Zavisi od tipa pojave. Kao kada su 2014. godine bile poplave, to mo`e da se prognozira i Republi~ki hidro- meteorolo{ki zavod je pet, {est dana unapred najavio da }e biti obilnih ki{a. Kad je lokalno, izolovano, kao pojedini oblak, to je nemogu}e. To niko u svetu ne mo`e. To se sve prati, radarski i satelitski, ali ne zna se da li on mo`e da dostigne tu ekstremnu vrednost, pa da pre|e u tornado - pri~a Todorovi} za "Vesti". SAD koji pogodi 1.150 tornada godi{we (nazivaju ga "najnasilnijom olujom"), a prema podacima Evropske ba- ze za te{ke vremenske uslove, na celokupnom prostoru Starog kontinenta se desi 300 do 500 tornada, uglavnom od maja do avgusta. Navode da je od sredine pro{log veka do 2015. godine prijavqeno 5.478 tornada u 42 evropske zemqe, a da su se naj~e{}e de{avali u Nema~koj ~ak 1.027 puta. Najsmrtonosniji je, gledano od sredine 20. veka, bio u Rusiji 1984. kada je stradalo 69 qu- di. U Evropi naj~e{}e nastaje u ravnicama od Nema~ke do Rusije, posebno u delovima od Urala do Balti~kog mora. Zato je od ukup- nog broja tornada u Evropi od 1950. tre}ina pogodila upravo, cen- tralnu i zapadnu Evropu. Osim Nema~ke, ima ih u Velikoj Britani- ji, Belgiji, Holandiji, Danskoj, Poqskoj i ^e{koj, a na jugu u zapadnim delovima Italije i istoku [panije. Srbija bezbedna U SAD su, kako isti~e za "Vesti" Vladimir Bilak, autor i urednik portala Meteologos, razorna tornada znatno ~e- {}a, ali nije iskqu~eno da se pojave i na evropskom konti- nentu. - U Evropi nema ~esto onih klasi~nih, jakih tornada ve} se vi{e mogu okarakterisati kao mini- tornada koja se javqaju svake godine, na razli~itim lokalitetima, tamo gde dolazi do sudara toplih i hladnih vazdu{nih masa ili na podru~jima nad kojima je nestabilna vazdu{na masa. Formiraju se kumulonimbu- si, odnosno grmqavinski oblaci i nastupa nevreme, prilikom kojeg se neretko stvara tornado - ka`e on. Ovaj meteorolog amater na osnovu podataka koje ve} dugo godina sakupqa, obra|uje i analizira ukazuje da je ve}a verovatno}a za ne- {to ja~a tornada u centralnom delu Evrope, a mawa je kada je re~ o Srbiji. - Tornado je kod nas lokalnog karaktera i pokazalo se da mo`e da se javi na celoj teritoriji zemqe sa ne{to ve}om {ansom u Vojvo- dini i ju`nim, jugozapadnim i zapadnim predelima. Obi~no to- kom letweg nevremena, od maja do avgusta, neke godine mawe, neke vi{e - poja{wava nam. Na Balkanu ih je u periodu 1950. do 2015. najvi{e bilo u Hr- vatskoj 27, sledi Srbija sa 16, BiH dva, a Severna Makedonija jedan. Od po~etka 2021. torna- do je zabele`en u Francuskoj, Ma|arskoj, Poqskoj i Slova~- koj, a 2020. u Italiji, Velikoj Britaniji i Rusiji. Srbija tako|e bele`i tornado, a poznato je da ga je 70-ih pro{log veka bilo u No- voj Varo{i, 1992. godi- ne, pa 2014. u Vaqevu, a 2010, u nasequ Gradi- na, blizu Sombora. U Jagodini se de- sio 2016. dok je posledwi zabe- le`en u In|iji pre dve godi- ne. x VETROVI UBICE HARAJU I EVROPOM VETROVI UBICE HARAJU I EVROPOM VETROVI UBICE HARAJU I EVROPOM VETROVI UBICE HARAJU I EVROPOM VETROVI UBICE HARAJU I EVROPOM Tornado sti`e bez najave Tornado sti`e bez najave Tornado sti`e bez najave Tornado sti`e bez najave Ekstremne oluje su od sredine pro{log veka do 2015. pogodile ~ak 42 zemqe Starog kontinenta Tornado sti`e bez najave @IVI PAKAO: Prizori iz ^e{ke, 24. juna ove godine Prevrnuti automobili u mestu Mikul~ice Vladimir Bilak EKSTREMNI DOGA\AJ: Nedeqko Todorovi}

Transcript of @IVI PAKAO: Tornado sti`e bez najave

Page 1: @IVI PAKAO: Tornado sti`e bez najave

Smrtonosni vrtlozi

U blizini Oklahoma Sitija u

SAD, juna 2013. godine desio

se najve}i tornado nazvan

El Reno, ~ija je {irina bi-

la oko 4,2 kilometra, a

brzina vrtloga oko 475

kilometara na ~as. Naj-

smrtonosniji i najdu-

`i, nazvan Tornado

tri dr`ave, tako|e

se desio u SAD,

marta 1925. godine.

Zahvatio je Misu-

ri, Ilinoj i Indi-

janu, i na svom pu-

tu dugom 352 kilo-

metara usmrtio

695 qudi, dok je

vi{e od 2.000 po-

vre|eno.

U FOKUSU12. 3. i 4. jul 2021.VIKENDVESTI

BES PRIRODE

PI[E: Dragana DEKI]

R

azorni tornado odneo je pet `ivota na jugu

^e{ke, a tokom razorne vremenske nepogode

u mestu na jugu te zemqe leteli su krovovi i

stabla drve}a, a vi{e od 200 qudi je povre-

|eno. ^e{ki tornado je potvrdio da ni

Evropa nije po{te|ena od opasnih vetrova koji stvaraju

vrtlog, a mogu dosti}i, pa i pre}i brzinu od 500 kilometra

na sat. Traje od nekoliko sekundi do nekoliko sati, a wegova

du`ina puta i {irina varira od desetine metara do nekoli-

ko kilometara. Nastaje leti u kontinentalnim delovima ume-

renih geografskih {irina, odnosno ve}em delu Severne Ame-

rike, u Evropi i Argentini. Me|u {est kategorija, najbla`a je

bura, sledi slabi tornado, jak kakav je nedavno pogodio ^e{ku

sa brzinom vetra ve}om od 330 km na sat, pa razaraju}i i kao po-

sledwi na skali ja~ine, neverovatan.

Radari nisu svemogu}i

Tornado je ekstremni doga|aj, ka`e za "Vesti" meteorolog Nedeq-

ko Todorovi}, uz napomenu da je skoro nemogu}e predvideti ga.

- Zavisi od tipa pojave. Kao kada su 2014. godine bile

poplave, to mo`e da se prognozira i Republi~ki hidro-

meteorolo{ki zavod je pet, {est dana unapred najavio da

}e biti obilnih ki{a. Kad je lokalno, izolovano, kao

pojedini oblak, to je nemogu}e. To niko u svetu ne mo`e.

To se sve prati, radarski i satelitski, ali ne zna se da

li on mo`e da dostigne tu ekstremnu vrednost, pa da

pre|e u tornado - pri~a Todorovi} za "Vesti".

SAD koji pogodi 1.150 tornada godi{we (nazivaju ga

"najnasilnijom olujom"), a prema podacima Evropske ba-

ze za te{ke vremenske uslove, na celokupnom prostoru

Starog kontinenta se desi 300 do 500 tornada, uglavnom

od maja do avgusta. Navode da je od sredine pro{log veka

do 2015. godine prijavqeno 5.478 tornada u 42 evropske

zemqe, a da su se naj~e{}e de{avali u Nema~koj ~ak

1.027 puta. Najsmrtonosniji je, gledano od sredine

20. veka, bio u Rusiji 1984. kada je stradalo 69 qu-

di. U Evropi naj~e{}e nastaje u ravnicama od

Nema~ke do Rusije, posebno u delovima od

Urala do Balti~kog mora. Zato je od ukup-

nog broja tornada u Evropi od 1950.

tre}ina pogodila upravo, cen-

tralnu i zapadnu Evropu.

Osim Nema~ke, ima ih u

Velikoj Britani-

ji,

Belgiji, Holandiji, Danskoj, Poqskoj i ^e{koj, a

na jugu u zapadnim delovima Italije i istoku

[panije.

Srbija bezbedna

U SAD su, kako isti~e za "Vesti" Vladimir Bilak, autor

i urednik portala Meteologos, razorna tornada znatno ~e-

{}a, ali nije iskqu~eno da se pojave i na evropskom konti-

nentu.

- U Evropi nema ~esto onih klasi~nih, jakih tornada ve} se

vi{e mogu okarakterisati kao mini- tornada koja se javqaju

svake godine, na razli~itim lokalitetima, tamo gde dolazi do

sudara toplih i hladnih vazdu{nih masa ili na podru~jima nad

kojima je nestabilna vazdu{na masa. Formiraju se kumulonimbu-

si, odnosno grmqavinski oblaci i nastupa nevreme, prilikom

kojeg se neretko stvara tornado - ka`e on.

Ovaj meteorolog amater na osnovu podataka koje ve} dugo godina

sakupqa, obra|uje i analizira ukazuje da je ve}a verovatno}a za ne-

{to ja~a tornada u centralnom delu Evrope, a mawa je kada je re~ o

Srbiji.

- Tornado je kod nas lokalnog karaktera i pokazalo se da mo`e da

se javi na celoj teritoriji zemqe sa ne{to ve}om {ansom u Vojvo-

dini i ju`nim, jugozapadnim i zapadnim predelima. Obi~no to-

kom letweg nevremena, od maja do avgusta, neke godine mawe, neke

vi{e - poja{wava nam.

Na Balkanu ih je u periodu 1950. do 2015. najvi{e bilo u Hr-

vatskoj 27, sledi Srbija sa 16,

BiH dva, a Severna Makedonija

jedan. Od po~etka 2021. torna-

do je zabele`en u Francuskoj,

Ma|arskoj, Poqskoj i Slova~-

koj, a 2020. u Italiji, Velikoj

Britaniji i Rusiji.

Srbija tako|e bele`i tornado,

a poznato je da ga je 70-ih

pro{log veka bilo u No-

voj Varo{i, 1992. godi-

ne, pa 2014. u Vaqevu, a

2010, u nasequ Gradi-

na, blizu Sombora.

U Jagodini se de-

sio 2016. dok je

posledwi zabe-

le`en u In|iji

pre dve godi-

ne. x

VETROVI UBICE

HARAJU I EVROPOM

VETROVI UBICE

HARAJU I EVROPOM

VETROVI UBICE

HARAJU I EVROPOM

VETROVI UBICE

HARAJU I EVROPOM

VETROVI UBICE

HARAJU I EVROPOM

Tornado

sti`e bez najave

Tornado

sti`e bez najave

Tornado

sti`e bez najave

Tornado

sti`e bez najave

Ekstremne oluje

su od sredine pro{log

veka do 2015. pogodile

~ak 42 zemqe Starog kontinenta

Tornado

sti`e bez najave

@IVI PAKAO:

Prizori iz

^e{ke, 24. juna

ove godine

Prevrnuti automobili

u mestu Mikul~ice

Vladimir Bilak

EKSTREMNI

DOGA\AJ:

Nedeqko

Todorovi}