Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 279

Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava

i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja

Željka Pavlović, mag.ing.techn.text.Matej Lozančić, studentProf.dr.sc. Zlatko Vrljičak, dipl.ing.Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultetZagreb, Hrvatskae-mail: zeljka.pavlovic@ttf.hrPrispjelo 17.07.2017.

UDK 677.075.13:677.017Izvorni znanstveni rad

Sve se više izrađuju pređe koje će u primjeni zamijeniti ili dopuniti klasične pamučne pređe dobivene tehnikom prstenastog predenja. U izradi rublja često se koriste pamučne jednostruke pređe fi noće 14 do 25 tex, a za izradu laganih gornjih odjevnih predmeta i končane pređe fi noće 10 tex x 2 do 17 tex x 2. Za ova istraživanja izrađeno je pet pređa nazivne fi noće 20 tex koje se koriste za izradu kulirnih pletiva namijenjenih izradi raznih laganijih odjevnih predmeta, u načelu plošne mase 120 do 200 g/m2. Pređe su izrađe-ne na prstenastim, rotorskim i aerodinamičkim predilicama s viskoznim, lio-celnim, modalnim i mikromodalnim vlaknima. S navedenim pređama, jednom viskoznom SIRO pređom i jednom pamučnom pređom, izrađeno je sedam uzoraka glatkih kulirnih desno-desnih pletiva na kružnopletaćem dvoiglenič-nom stroju fi noće E17, promjera iglenica 200 mm (8 inča). Pletiva su dora-đena. U rezultatima istraživanja istaknute su razlike u parametrima struktu-re i vlačnim svojstvima nedorađenih i dorađenih pletiva prouzročene specifi čnim strukturama i svojstvima pređa ispredenim različitim postupcima i tehnikama predenja.Ključne riječi: pletivo, kulirno, desno-desno, glatko, dorada, parametri struk-ture pređa, parametri strukture pletiva, vlačna svojstva

1. Uvod

S porastom broja ljudi u svijetu i standardom življenja povećava se proizvodnja tekstilnih vlakana i proširuju područja njihove primjene. U svijetu postoje razne institucije koje prikupljaju podatke o proizvod-nji i potrošnji tekstilnih vlakana. Po-daci pokazuju da je 2015. godine bilo proizvedeno više od 100 mil. t vlaka-na [1, 2]. Na temelju prikupljenih podataka procjenjuje se da je u 2013.

godini bilo proizvedeno oko 92 mil. t vlakana, ili oko 12 kg/stanovniku. Od ukupne količine vlakana oko 35 % je prirodnih vlakana ili 32 mil. t, a 65 % umjetnih vlakana, ili 60 mil. t. Od prirodnih vlakana najzastupljenije je pamučno vlakno s udjelom oko 27 % ili oko 24,8 mil. t (sl.1). Vuneno vlakno je zastupljeno svega sa 1,5 %, ili 1,4 mil. t. Ostala prirodna vlakna su zastupljena u manjim iznosima. Od umjetnih vlakana, na sintetska otpada oko 60 %, ili 55 mil. t, a svega

5 % na umjetna od prirodnih polime-ra. Svjetske projekcije proizvodnje vlakana predviđaju daljnji porast proizvodnje, a time i potrošnje vlaka-na koji bi do 2030. godine dosegao proizvodnju više od 120 mil. t pri čemu bi dva najzastupljenija vlakna bila poliester i pamuk [3, 4]. U po-sljednjih petnaest godina najveći svjetski proizvođač pamučnog vlak-na je Kina koja zajedno s Indijom proizvodi oko 50 % pamučnog vlak-na. Kina, Indija, Amerika i Pakistan

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)280

proizvode oko 3/4 svjetske količine pamučnih vlakana, a deset najznačaj-nijih proizvođača pamučnog vlakna proizvode više od 90 % svjetske pro-izvodnje pamuka. U Aziji se proiz-vede oko 65 % pamučnog vlakna, Americi 24 %, Africi 7 %, Europi 2 % i 2 % u ostatku svijeta. Procje-njuje se da u svijetu ima oko 85% pamučnog vlakna srednje duljine vla-ska (medium, 25,4-28,6 mm; 1-1 1/8 inča), i oko 2 % ekstra dugog vlaska (extra long, veći od 35,7 mm; > 1 13/32 inča). Zbog više razloga se teži izra-diti vlakno koje će u upotrebi zamije-niti pamučno vlakno [5, 6].Umjetna vlakna, kojima se želi zami-jeniti pamučna vlakna, uglavnom su iz skupine regeneriranih celuloznih vlakna. Najčešće se dobivanju po-stupkom ispredaja iz otopine. Mogu se izrađivati u različitim duljinama vlaska, često je ta duljina 38 mm. Prema namjeni projektira im se i fi -noća, npr. 1,3 dtex. Vlakna fi nija od 1 dtex ubrajaju se u mikro vlakna. Prema potrebi, pređa izrađena od umjetnim vlaknima može imati raz-ličite udjele vlakana različitih duljina, odnosno prosječnih duljina vlaska u svojoj strukturi, npr. 70 % udjela sačinjavaju vlakna duljine 38 mm, 20 % udjela vlakna duljine 34 mm i 10 % udjela vlakna duljine 28 mm. Na ovaj način stvaraju se osnovne pretpostavke o svojstvima željene pređe. Nakon izabranih udjela duljina vlakana pristupa se izboru jednog od postupaka izrade pređa (grebenani ili češljani) i jedne od tehnika predenja (prstenasta, rotorska ili aerodinamič-ka). Svaki postupak izrade pređa i tehnika predenja daje pređu određe-nih konstrukcijskih značajki i vlačnih

svojstava. Udio pojedine duljine vla-kana, postupak izrade i tehnika pre-denja biraju se prema željenim upo-trebnim svojstvima pređa, odnosno njenoj namjeni. Na ovaj način mogu-će je s umjetnim vlaknima dobiti neka svojstva pređa koja su slična ili znatno drugačija od pamučnih pređa, a time i kvalitetniji plošni proizvod, ali u određenoj namjeni, pa se s no-vim strukturama pređa izrađuju mo-derni proizvodi koji imaju nova pod-ručja primjene [7-9].

2. Parametri strukture glatkih kulirnih desno-desnih pletiva

Glatka kulirna desno-desna pletiva od pamučnih jednostrukih pređa fi no-će 12, 14, 17, 20, 22 ili 25 tex naj-češće se upotrebljavaju u izradi rublja ili lagane gornje pletene odjeće. Pre-đe fi noće 12, 14 ili 17 tex često se primjenjuju na kružnopletaćim jed-noigleničnim strojevima za glatka kulirna desno-lijeva pletiva plošne mase 80 do 120 g/m2 koje se upo-trebljava u izradi fi nog ženskog rub-lja. Pređama fi noće 17 ili 20 tex se izrađuje pletivo za klasično žensko rublje, a pletiva izrađena na dvoigle-ničnim strojevima upotrebljavaju se najčešće za muško rublje.Pređe fi noće 20 ili 25 tex često se pri-mjenjuju za desno-desna pletiva za muško zimsko rublje plošne mase 180 do 250 g/m2. Za izradu udobnih i kvalitetnih proljetno/jesenskih maji-ca dugih rukava i ženskih laganih haljina koje se nose u hladnijim po-dručjima (Skandinavskim zemljama) upotrebljavaju se pređe fi noće 25 ili 28 tex. Ove pređe primjenjuju se na

jednoigleničnim i dvoigleničnim strojevima. Plošna masa pletiva iz-nosi 200 do 300 g/m2. Kod projekti-ranja i izrade navedenih pletiva po-trebno je prilagoditi osnovne para-metre strukture pletiva namjeni pleti-va. Za izradu kvalitetnog i udobnog odjevnog predmeta potrebno je us-kladiti parametre pređe sa strojem za pletenje te parametre oplemenjivanja sa strukturom pletiva [10, 11].Širina pletiva (Šp) je osnovni parame-tar vezan za veličinu odjevnog pred-meta i rad u krojnici. Širina pletiva ovisi o promjeru/opsegu iglenice stroja i skupljanju pletiva u smjeru redova očica ili poprečno, jednadžbe (1), (2), (3) i (4).

Oi = Di · π (1)

Šp = ks ·Oi ili Šp = Ni · A ; Šp < Oi (2)

ks = Šp/Oi ; ks < 1 (3)

s = (1 – ks) · 100 (4)

gdje je: Oi – opseg iglenice, mm; Di – promjer iglenice, mm; ks – koefi ci-jent skupljanja; Ni – broj igala; A – korak očice, mm; s – skupljanje ple-tiva u smjeru redova očica nakon skidanja pletiva sa stroja, %Iz broja igala koje pletu u jednoj igle-nici i izrađene širine pletiva može se izračunati zbijenost očica u redu ple-tiva (Dh), jednadžba (5).

Dh = Ni / Šp (5)

Koefi cijent zbijenosti očica (C) je od-nos horizontalne i vertikalne gustoće pletiva ili odnos visine reda očica i koraka očice. Za glatka kulirna de-sno-desna pletiva ovaj koefi cijent se preporučuje u rasponu od 0,65 do 0,8. Potrebni parametri mogu se izraču-nati iz odnosa (6).

C= Dh / Dv = B / A; Dv = Dh / C (6)

Utrošak niti u očici glatkog kulirnog desno-desnog pletiva može se odre-diti računski pomoću jednostavne jednadžbe (7) [12-14].

ℓ = 3 · d · л + 2 · B (7)

Sl.1 Svjetska proizvodnja pamučnog vlakna u razdoblju od 2000. do 2014. godine [1]

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 281

gdje je: Dh – horizontalna gustoća ili zbijenost očica u redu pletiva, oč./cm, Dv – vertikalna gustoća ili zbijenost očica u nizu pletiva, oč./cm, A – ko-rak očice, mm, B – visina reda očica, mm, d – uvjetna debljina pređe, mm.Masa četvornog metra pletiva ili ploš-na masa pletiva (m) je najvažniji teh-nološki i ekonomski parametar struk-ture pletiva i može se odrediti vaga-njem mase uzorka pletiva i izraču-nom njegove površine prema izrazi-ma (8) i (9). m = mu / Pu (gm-2) (8)

gdje je: m – prosječna površinska masa pletiva, gm-2, mu – masa uzorka pletiva, g, Pu – površina uzorka, m2

m = Dh · Dv · ℓ · Tt · 2 · 10-2 (9)

gdje je: ℓ - utrošak niti u očici, mm, Tt – fi noća pređe, tex.Kako je uočljivo, mnogim parametri-ma se može utjecati na promjenu mase četvornog metra pletiva. Ako se npr. smanjuje dubina kuliranja tada se smanjuje i utrošak pređe za oblikova-nje očice, a time se povećava gustoća očica u nizu pletiva, što u konačnici rezultira većom plošnom masom ple-tiva. Ili, laganije i poroznije pletivo se dobije ako se poveća dubina kuli-ranja.

3. Vlačna svojstva desno-desnih kulirnih fi nih pletiva

Istezanje desno-desnih laganih ili fi -nih kulirnih pletiva je znatno veće u smjeru redova nego nizova očica. Teorijski prekidno istezanje u smjeru redova očica (Itp) je oko 400 %, a u smjeru nizova (Itu) 100 %, tj. prekid-no istezanje u smjeru redova je oko četiri puta veća nego u smjeru nizova, sl.2, [15-17].U dijagramu sila/istezanje često su značajne tri točke ili četiri područja koja oblikuju tri točke. Prvi, linearni dio dijagrama do točke T1 pretpostav-lja se da predstavlja elastično područ-je (Ie). Kod glatkih kulirnih desno-de-snih pletiva koja se istežu u smjeru redova očica, ovaj elastični dio do točke T1 zauzima oko 50 % od ukup-

nog istezanja pletiva. Drugi dio dija-grama od točke T1 do točke T2, ili točke infl eksije, obuhvaća eventualno produljeno elastično područje. Ovaj se dio može analizirati i kao cijelo područje do početka trajne deforma-cije (Ipp). Dio dijagrama od točke T1 do točke T2, ili točke infl eksije, pred-stavlja granično područje ili dio koji povezuje elastično područje i područ-je trajne deformacije te kod ovakvih struktura zauzima oko 20 % udjela (Iep). Četvrti dio dijagrama je od točke T2 do točke prekida pletiva (P) i pred-stavlja trajnu ili plastičnu deforma-ciju (Ipd). U ukupnom istezanju ovaj udio iznosi oko 30 %. Prilikom iste-zanja i u trenutku trganja pletiva ki-dalica registrira duljinu istezanja pri prekidu (It) i taj podatak često nije diskutabilan. Međutim, nije uvijek jednostavno i precizno odrediti ili procijeniti područje elastičnosti, tj. točku T1 i točku infl eksije ili početak trajne deformacije, tj. točku T2. Kod pletiva izrađenih pređama različitih sirovinskih sastava, fi noća i struktura ovo područje, tj. granično područje elastičnosti i područje početka trajne deformacije još uvijek nije dovoljno istraženo, a veoma je značajno u izra-di kvalitetne rekreacijske, naročito kompresijske rekreacijske odjeće [15,18]. Udjeli pojedinih dionica ra-čunaju se prema jednadžbama (10).

Ue = (Ie/It)100; Up = (Ip/It)100; Uep = ((Ip- Ie))/It)100; Upd = ((It- Ip))/It)100 (10)

gdje je: Ie – istezanje ili produljenje pletiva do točke T1, elastično područ-

je, %; Ip – istezanje pletiva do točke T2, do početka plastičnog područja, %; It – istezanje pletiva do trenutka trganja, %, Ue - udio elastičnog po-dručja u odnosu na ukupno isteza-nje, %; Up - udio do početka plastič-nog područja u odnosu na ukupno istezanje, %; Uep - udio između točke T1 i T2, između kraja elastičnog i po-četka plastičnog područja, %; Upd - udio između točke prekida i T2, udio trajne deformacije, %.

4. Eksperimentalni dioS različitim sirovinama, tehnikama predenja i vrstama predilica izrađeno je sedam pređa nazivne fi noće 20 tex. Razlike u strukturama pređa u prvom se redu ogledaju u vlačnim svojstvi-ma, sl.3. Strukture pređa izrađene na prstenastoj, aerodinamičkoj i rotor-skoj predilici su različite pa zbog razlika struktura proizlaze i različita mehanička svojstva pređa. Jedno od značajnijih mehaničkih svojstava važnih kod usporedbe ovakvih pređa namijenjenih pletenju je i krutost/sa-vitljivost pređe. S pređom veće kru-tosti daje se očici drugačiji oblik nego sa savitljivijom pređom. U tab.1. na-vedeni su osnovni parametri vlačnih svojstava izrađenih i analiziranih pre-đa pri p = 0,05. Najniža prekidna sila iznosi 267 cN i registrirana je kod viskozne pređe ispredene na rotor-skoj predilici (VOE), a najviša iznosi 532 cN i registrirana je kod pređe ispredene na prstenastoj predilici od liocelnih (Tencel) vlakna (TTR). Pa-mučna pređa dobivena prstenastim postupkom predenja (PKK) ima naj-

Sl.2 Dijagram sila/istezanje desno-desnog kulirnog pletiva; I) u smjeru nizova očica i II) u smjeru redova očica; T1 - kraj elastičnog područja, T2 - točka infl eksije, početak plastičnog područja i P – točka prekida pletiva

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)282

manje prekidno istezanje koje iznosi 3,7 %, dok je najveće prekidno iste-zanje registrirano kod viskozne pređe dobivene istim postupkom predenja (VR) i iznosi 13,8 %.Na temelju prekidnih sila izračunate su prekidne čvrstoće pređa. Najma-nju prekidnu čvrstoću ima viskozna pređa dobivena rotorskim postupkom predenja, odnosno ispredena na ro-torskoj predilici (VOE), a dva puta veću čvrstoću imaju pređe od liocel-

Sl.3 Vlačna svojstva pređa: a) od pamučnih vlakana, ispredena na prstenastoj predilici (PKK) i b) od viskoznih vlakana, ispredene SIRO postupkom predenja (SP)

PKK; Fpr = 302 cN; ε = 3,7 %; Rpr = 301cN∙cm;a)

SIRO; Fpr = 393 cN; ε = 13,6 %; Rpr = 1700 cN∙cm;b)

Tab.1 Vlačna svojstva pređa nazivne fi noće 20 tex izrađenih različitim postupcima predenja

Pređa Prekidna sila,cN

Prekidno istezanje, %

Prekidna čvrstoća, cN/tex

Rad do prekida, cN·cm

PKK 302±5 3,7±0,1 15,1±0,3 301±10VR 312±5 13,8±0,3 15,6±0,5 1379±49VOE 267±9 10,5±0,3 13,4±0,4 919±50MAJ 406±10 9,0±0,2 20,3±0,5 1067±42MMAJ 365±11 8,2±0,2 18,2±0,5 886±46TTR 532±13 9,6±0,2 26,6±0,7 1515±68SP 393±7 13,6±0,3 19,7±0,4 1700±59

Gdje je: PKK – pamučna pređa ispredena na prstenastoj predilici, VR – viskozna pređa ispredena na prstenastoj predilici, VOE – viskozna pređa ispredena na rotorskoj predilici, MAJ – modalna pređa ispredena na aerodinamičkoj predilici, MMAJ – mikromodalna pređa ispredena na aerodinamičkoj predilici, TTR – liocel-na (Tencel) pređa ispredena na prestenastoj predilici i SP – viskozna pređa isprede-na na prstenastoj predilici SIRO postupkom predenja

nog (Tencel) vlakna dobivene prste-nastim postupkom predenja (TTR). Detaljnijom analizom registriranog rada do prekida moguće je uočiti bit-ne razlike između pojedinih pređa. Na osnovi iznesenog moguće je za-ključiti da se analizirane pređe bit-no razlikuju u svojim vlačnim svoj-stvima.Za izradu uzoraka korišten je kružno-pletaći dvoiglenični stroj, u načelu namijenjen izradi glatkog kulirnog

desno-desnog pletiva koje će se upo-trebljavati za izradu rublja, (tab.2). Stroj ima fi noću E17 i na njemu se preporučuje koristiti pamučne jedno-struke pređe fi noće 12 do 36 tex ili končane pređe fi noće 10 tex x 2 do 17 tex x 2. Stroj plete s 8 pletaćih susta-va pa za pletenje treba od svake sku-pine pređa pripremiti po 8 križnih namotaka. Za dovođenje pređa na stroju su korišteni pozitivni dovodni-ci Coni tvrtke Memminger IRO, ko-jima je regulirana vlačna sila (nape-tost) dovođenja pređe pletaćem susta-vu, u prosjeku je iznosila 3±1 cN. Uzorci su izrađeni sa sedam navede-nih pređa različitih struktura i vlačnih svojstava. Svakog uzorka pletiva je izrađeno po 100 m. Povlačenje pleti-va je obavljeno s parom valjaka uda-ljenih 700 mm od zone pletenja, a ispod povlačnih valjaka pletivo se odlaže u korito, tj. ne namata se u svi-tak [14]. Od svakog ispletenog uzor-ka pletiva polovica pletiva je dorađe-na pa je za analizu parametara struk-ture i vlačnih svojstava na raspolaga-nju bilo oko 50 m nedorađenog i 50 m dorađenog pletiva. Dorada pletiva provedena je prema klasičnom po-

Tab.2 Konstrukcijske značajke kružnopletaćeg dvoigleničnog stroja

Finoća stroja,E

Promjer iglenica Broj pletaćih sustava,S

Broj igala,Ni

Radna brzina cilindra,okr./minmm inča

17 200 8 8 432 x 2 60

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 283

stupku dorade pamučnih pletiva. Na-kon procesa pletenja pletiva su relak-sirana deset dana. U doradi su pletiva prana na temp. 110 oC u kupelji s 0,05 % NaOH i trajanju 110 min. Nakon pranja pletiva su bojadisana i potom sušena na temp. 120 oC, u sušioniku uz brzinu prolaza 0,15 m/s. Dorađena su pletiva složena u preklopnom polo žaju i tako skladištena za daljnja istraživanja.

5. Rezultati i rasprava parametara strukture pletiva

Svi rezultati mjerenja parametara strukture pletiva dobivenih uz jedna-ke parametre pletenja ali od različitih pređa, analizirani su i prikazani dija-gramski za nedorađene i dorađene uzorke pletiva.Širina pletiva (Šp) je u proizvodnji značajan parametar. Ona ovisi o pro-mjeru iglenice na kojem se pletivo izrađuje, prepletu u kojem se plete, skupljanju pletiva i sl. [19, 13]. Već pri izradi pletiva uočava se utjecaj konstrukcijskih značajki pređe na parametre strukture pletiva. Na dvo-igleničnom kružnopletaćem stroju fi noće E17 može se plesti s pamuč-nim jednostrukim pređama fi noće 14 do 30 tex, optimalna fi noća pređe smatra se 20 tex. U izradi glatkog kulirnog desno-desnog pletiva s pa-mučnom pređom fi noće 20 tex izradi se na stroju promjera iglenica 200 mm (8 inča) pletivo plošne mase 140 do 160 g/m2 pri čemu je širina pletiva (Šp) oko 20 cm x 2. U ovim istraži-vanjima izrađeno je sedam uzoraka pletiva s pređama različitih struktura i sirovinskih sastava. Pri pletenju s pamučnom pređom fi noće 20 tex ispredenom na prstenastoj predilici (PKK) dobivena je očekivana širina pletiva, 19,5 cm x 2, (39 cm), sl.4a. Jednaka širina također je dobivena kod pletiva od viskozne pređe ispre-dene na prstenastoj predilici (VR). Nešto veća širina pletiva (20 cm x 2) dobivena je kod pletiva od liocelne (Tencel) pređe također ispredenom na prstenastoj predilici (TTR), a

nešto manja širina pletiva (18 cm x 2), (36 cm) dobivena je kod pletiva od viskozne pređe ispredene SIRO postupkom predenja (SP). Međutim, pletiva od modalne i mikromodalne pređe ispredene na aerodinamičkoj predilici (MAJ i MMAJ) i od vis-kozne pređe ispredene na rotorskoj predilici (VOE) imaju znatno veću širinu koja je posljedica drugačije strukturu (manje isteziljivosti) pa su širine tih plativa od 24 cm x 2 do 25 cm x 2. Prema tome, kod izrađenih sedam uzoraka, širina nedorađenih pletiva je iznosila 18 cm x 2 do 25 cm x 2, (36 do 50 cm), što predstav-lja veliki raspon, tim prije jer su sva pletiva izrađivana pređama nazivnih fi noća 20 tex u glatkom kulirnom de-sno-desnom prepletu pri čemu nije bilo pojedinačne regulacije stroja. Procesom dorade pletiva su znatno promijenila strukturu. Širine dorađe-nih pletiva su iznosile 21 cm x 2 do 23,5 cm x 2, (42 do 47 cm). Sva ne-dorađena pletiva koja su imala širinu veću od 47 cm su se skupila 10 do 12,2 % i postala uža, a sva pletiva koja su imala širinu manju od 40 cm su se nakon procesa dorade proširila 10,3 do 17,5 %. Najviše se skupilo pletivo izrađeno mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamič-koj predilici (MMAJ). Skup ljanje je iznosilo 12,2 %. Nakon procesa do-rade najviše se proširilo pletivo iz-rađeno od liocelne (Tencel) pređe ispredene na prstenastoj predilici (TTR). Proširenje ovog pletiva izno-si 17,5 %, (sl.4a2). Uzrok ovako raz-ličitog ponašanja pletiva nakon pro-cesa dorade vezan je uz svojstva vlakana, ali i strukture pređe te pro-cesa dorade.Skupljanje pletiva (s) u smjeru re-dova očica nakon skidanja sa stroja i relaksacije 72 sata te nakon dorade (oplemenjivanja) pletiva povezano je sa širinom pletiva. Skupljanje je obr-nuto proporcionalno širini pletiva. Pletiva koja su se više skupila nakon skidanja sa stroja i relaksacije imala su manju širinu, bila su uža, a pletiva koja su se manje skupila nakon ski-danja sa stroja i relaksacije imala su

veću širinu. Pletiva izrađena viskoz-nim (VOE) pređama, mikromodal-nim (MMAJ) i modalnim pređama (MAJ) imaju skupljanje nakon skida-nja sa stroja i relaksacije 22 do 25 %, a ostala pletiva imaju još veće skup-ljanje od 37 do 44 %, sl.4b. Nakon procesa dorade, skupljanje pletiva u odnosu na širinu pletiva dok je bilo na iglama pletaćeg stroja je iznosilo 26 do 34 %. Nakon dorade pletivo od liocelne (Tencel) pređe (TTR) nije se skupilo već proširilo i to za 29,7 %. Odnosno, širina nedorađenog pletiva iznosila je 40 cm, a dorađenog 47 cm. Najveća raz lika u skupljanju ple-tiva nakon procesa dorade uočena je kod pletiva od mikromodalnih pređa (MMAJ) i to za 34,8 %.Zbijenosti očica u nizu pletiva (Dv) može poslužiti za određivanje skup-ljanja pletiva u smjeru nizova očica [20]. Zbijenost očica u nizu pletiva ili vertikalna gustoća, za ispitivana nedorađena pletiva bila je u rasponu 11,4 do 12,6 oč./cm, (sl.4c). Najma-nju zbijenost ili gustoću očica u nizu ima pamučno pletivo (PKK), a naj-veću pletivo izrađeno pređama (SP) dobivenih SIRO postupkom prede-nja. Kod dorađenih pletiva, zbijenost očica u nizu, približno se nalazi u istom rasponu i iznosi 11,3 do 12,4 oč./cm. Kod pamučnih pletiva (PKK) i viskoznih (VOE) pletiva, zbijenost očica u nizu dorađenog pletiva je veća nego kod nedorađenog. Najveći pad zbijenosti očica u nizu pletiva uvjetovan doradom pletiva uočen je kod pletiva izrađenih od mikromo-dalnih pređa (MMAJ), koja su nakon dorade imala 7,4 % veću duljinu. Najveći porast zbijenosti očica u nizu nakon oplemenjivanja imalo je pamučno pletivo. Ovaj porast iznosi 7,9 %, odnosno dorađeno pletivo ima 7,9 % manju duljinu nego nedora-đeno. Ako se uzmu u razmatranje svi uzorci pletiva tada je apsolutna razli-ka u duljini nedorađenog u odnosu na dorađeno pletivo 15,3 %. Ako se ovaj udio promatra na radnom nalogu 10 000 dječjih potkošulja tada je uoč-ljivo da se radi o uštedi u materijalu za izradu 1530 potkošulja.

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)284

Sl.4 Promjena osnovnih parametara strukture pletiva povezanih sa širinom pletiva: a) širina pletiva (Šp), b) skupljanje pletiva u smjeru redova očica (s), c) zbijenost očica u nizu pletiva (Dv) i d) koefi cijent zbijenosti očica (C); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

a1) a2)

b1) b2)

c1) c2)

d1) d2)

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 285

Sl.5 Promjena osnovnih parametara strukture pletiva povezanih s masom pletiva; a) utrošak niti u očici (ℓ), b) masa dužnog metra pletiva (md), c) masa četvornog metra pletiva, (m); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

a1) a2)

b1) b2)

c1) c2)

Koefi cijent zbijenosti očica (C) je izvedbeni parametar koji opisuje opću gustoću očica u pletivu. Kod ispitivanih nedorađenih pletiva bio je u području 0,72 do 0,97, a kod dora-đenih u nešto užem rasponu, tj. od 0,77 do 0,91, (sl.4d). Sva dorađena pletiva imaju zadovo-ljavajuće koefi cijente zbijenosti oči-ca i time određenu komercijalnu na-mjenu. Pletiva izrađena od modalnih i mikromodalnih pređa (MAJ i

MMAJ) te viskoz nih pređa (VOE) imaju veći koefi cijent zbijenosti oči-ca u dorađenom nego nedorađenom pletivu. Tako pletiva izrađena od mikromo-dalnih pređa (MMAJ) imaju 25 % veći koefi cijent zbijenosti očica u dorađenom nego nedorađenom pleti-vu, a pletiva izrađena od Tencel pre-đa (TTR) imaju 13 % manji koefi ci-jent zbijenosti očica u dorađenom nego nedorađenom pletivu.

Utrošak niti u očici (ℓ) je jedan od rijetkih parametara strukture pletiva kod kojeg su iznosi u dorađenom ple-tivu uvijek manji od iznosa u nedo-rađenom pletivu, (sl.5a). Kod nedo-rađenih pletiva utrošak niti u očici nalazi se u uskom rasponu koji izno-si 3,10±0,03 do 3,15±0,04 mm i teo-rijski se ne razlikuje pri signifi kant-nosti 5%, (p = 0,05). Kod dorađenih pletiva utrošak niti u očici se nalazi u malo većem rasponu koji iznosi

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)286

2,99±0,03 do 3,11±0,04 mm. Najma-nja razlika u utrošku niti za obliko-vanje očice između nedorađenih i dorađenih pletiva registrirana je kod pletiva izrađenih pređama od modal-nih vlakana koje su ispredene na ae-rodinamičkoj predilici (MAJ) i izno-si svega 0,6 %, a najveća kod pletiva izrađenih viskoznim pređama ispre-denim na prstenastoj predilici (VR) i iznosi 4,2 %, odnosno ove su razlike manje od 5 % pa nisu toliko značajne za ukupne razlike u strukturama i svojstvima pletiva.Masa dužnog metra pletiva (md) u prvom redu ovisi o strukturi pletiva i širini pletiva [21]. Kod nedorađenih pletiva se nalazi u području 61 do 66 g/m, dok je kod dorađenih pletiva raspon veći i iznosi 65 do 72 g/m, (sl.5b). Najmanja masa dužnog metra nedorađenog pletiva je dobivena kod pletiva od Tencel pređa ispredenim na prstenastim predilicama (TTR) i iznosi 61 g/m, a najveća kod pletiva od viskoznih pređa ispredenim na

rotorskim predilicama (VOE) i izno-si 66 g/m. Doradom pletiva bitno se utječe na parametre strukture pletiva. Tako su nedorađena pletiva izrađena mikromodalnim pređama i aerodina-mičkim sustavom predenja (MMAJ), viskoznim pređama izrađenim prste-nastom metodom predenja (VR) i SIRO sustavom predenja, veće mase dužnog metra od dorađenih pletiva. Dorađeno pletivo izrađeno od vis-kozne pređe (VR) je laganije od ne-dorađenog pletiva za 6,3 %. Suprot-no tome, kod pletiva od pamučne pređe (PKK) zabilježena je 12,9 % veća masa dužnog metra dorađenog u odnosu na nedorađeno pletivo. Najmanja razlika u masi dužnog metra nedorađenog i dorađenog ple-tiva registrirana je kod pletiva izra-đenog od modalnih pređa (MAJ) i iznosi samo 1,6 %.Masa četvornog metra pletiva ili plošna masa (m) je najvažniji pa-rametar strukture pletiva budući da se u njemu ogledaju svi parametri

strukture pletiva. Najzanimljiviji po-daci ovog istraživanja su vezani baš za ovaj parametar. Sva su pletiva iz-rađivana u glatkom kulirnom desno-desnom prepletu pređama nazivne fi noće 20 tex pri jednakoj regulaciji stroja. Može se pretpostaviti da su svi uzorci pletiva izrađivani pod istim uvjetima. Dobiveni su uzorci nedorađenih pletiva plošne mase 129 do 180 g/m2, (sl.5c). Praktičari, a još više teoretičari analiziraju uzroke ovih velikih razlika, koje ponekad iznose gotovo 40 %. Osim specifi čne gustoće vlakana od kojih su izrađene pređe najvećim dijelom uzrok treba tražiti u strukturama i svojstvima pređa.Nedorađena pletiva izrađena od Ten-cel pređa ispredenih na prstenastoj predilici (TTR), viskoznih pređa ispredenih također na prstenastoj predilici (VR) i sustavom SIRO pre-denja (SP) imaju veću plošnu masu od dorađenih pletiva. Najveća razli-ka između masa nedorađenih i dora-

Sl.5 (nastavak) Promjena osnovnih parametara strukture pletiva povezanih s masom pletiva; d) debljina pletiva (Dp), i e) zapreminska masa pletiva (mz); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

d1) d2)

e1) e2)

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 287

đenih pletiva uočena je kod pletiva izrađenih pređama (SP) sustavom SIRO, pri čemu su nedorađena pleti-va masivnija 18,3 %. Najveća razlika između dorađenih i nedorađenih ple-tiva uočena je kod pletiva izrađenih viskoznim pređama ispredenim na rotorskoj predilici (VOE). U ovom je slučaju masa dorađenog pletiva veća 22,1 % od mase nedorađenog pleti-va. Najmanja razlika u plošnoj masi dorađenog i nedorađenog pletiva je kod pamučnih pletiva i iznosi 3,2 %. Veću masu imaju dorađena pletiva zbog skupljanja pletiva.Izrađena i analizirana pletiva se mogu podijeliti u dvije skupine. U prvu skupinu svrstavaju se laganija nedo-rađena pletiva koja imaju plošnu masu 129 do 131 g/m2. Ovo su pleti-va koja su imala veću širinu, a time i manje skupljanje u smjeru redova očica. Izrađivana su pređama veće krutosti ili manje savitljivosti. S teh-nološkog gledišta pletenja za ovu skupinu pletiva može se koristiti je-dan proces dorade, odnosno opleme-njivanja i jedna skupina proizvoda, pri čemu se plošna masa može zadr-žati u određenom rasponu s dozvo-ljenim odstupanjem koje često izno-si ±5 g/m2. Drugu skupinu čine ple-tiva plošne mase 152 do 180 g/m2. Nakon skidanja sa stroja ova su se plativa više skupljala pa je skupljanje utjecalo na povećanje plošne mase. Tu su svrstana pletiva plošne mase 152, 157, 165 i 180 g/m2 koja se me-đusobno razlikuju više od 5 %. S ovakvim strukturama pletiva nije moguće izraditi proizvode istih zna-čajki. Nakon klasičnog postupka do-rade (oplemenjivanja) pletivima se smanjuje masa, ali se mijenjaju vlač-na svojstva. Zbog toga treba posebnu pozornost posvetiti projektiranju ple-tiva navedenih struktura pređa u izra-di različitih proizvoda. Ovako po-dijeljena pletiva prema masi mogu imati i dva osnovna područja upotre-be. Laganija se pletiva mogu upo-trebljavati za izradu dječjeg i žen-skog rublja, a masivnija pletiva za izradu muškog rublja i laganijih dječjih gornjih odjevnih predmeta. S

pređom jednog sirovinskog sastava i strukture preporučuje se izrađivati jedan proizvod. Veoma je složeno i tehnološki zahtjevno pređama razli-čitih struktura izraditi iste odjevne predmete.Debljina pletiva (Dp), u ovim istra-živanjima je drugi parametar (uz utrošak niti u očici) kod kojeg je debljina dorađenog pletiva uvijek manja od debljine nedorađenog ple-tiva. Debljina nedorađenih pletiva nalazi se u rasponu 0,59 do 0,72 mm, (sl.5d) [22]. Najmanju debljinu ima pletivo izrađeno viskoznim pređama ispredenim na rotorskoj predilici (VOE), a najveću pletivo izrađeno viskoznim pređama ispredenih SIRO sustavom predenja (SP). Debljina dorađenih pletiva se nalazi u rasponu 0,36 do 0, 61 mm. Najveća razlike u debljini nedorađenih i dorađenih ple-tiva uočena je kod pletiva izrađenih SIRO pređama (SP). Debljina ovak-vog dorađenog pletiva je 48,6 % manja od debljine nedorađenog ple-tiva. Najmanja razlika u debljinama nedorađenih i dorađenih pletiva iz-mjerena je kod pamučnih pletiva (PKK) i iznosi svega 4,7 %.Zapreminska masa pletiva (mz) kod svih analiziranih uzoraka je veća kod dorađenog nego nedorađenog pletiva. Jedan od značajnijih razloga je bitno smanjenje debljine pletiva u procesu dorade pletiva. Zapreminska masa nedorađenih pletiva nalazi se u rasponu 0,212 do 0,262 g/cm3, (sl.5e). Najmanja je kod pletiva iz-rađenih mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamičkoj predi-lici (MMAJ), a najveća kod pletiva izrađenih viskoznim pređama ispre-denim na prstenastoj predilici (VR). Zapreminska masa dorađenih pletiva nalazi se u rasponu 0,265 do 0,397 g/cm3. Najmanja razlika u zapremin-skoj masi nedorađenog i dorađenog pletiva iznosi 7,7 % i to kod pamuč-nih pletiva (PKK). Sve ostale razlike su veće od 30 %, a najveća razlika je kod pletiva izrađenog od mikromo-dalnih pređa ispredenih na aerodina-mičkoj predilici (MMAJ), koja izno-si čak 62,3 %. I ovo je jedan od po-

dataka koji upućuju na zaključak da se upotrebljavane pređe za izradu analiziranih uzoraka značajno razli-kuju od pamučnih pređa.Finoća pređe (Tt) prije pletenja iz-nosila je za sve pređe 20 tex. To je deklarirana ili nazivna fi noća pređa. Prilikom paranja pređe iz pletiva i određivanja utroška u očici mjerena je duljina i masa isparane pređe [23, 24]. Parano je dvadeset redova očica, a u svakom redu je bilo po 864 očice jer je u stroju radilo 432 x 2 igala. Uplitanje pređe u red pletiva iznosilo je oko 2700 mm. U isparanih 20 re-dova očica bilo je upleteno oko 55 m pređe iz kojih je određena fi noća pre-đe. Kod svih uzoraka fi noća pređe je odgovarala deklariranoj i nalazila se u granicama 19,5 do 20,5 tex, odno-sno 20±0,5 tex. Jedino je kod dora-đenih pletiva izrađenih viskoznim pređama ispredenim na rotorskoj predilici (VOE) izmjerena finoća pređe 21,8 tex. I ovo je jedan od po-dataka koji bi svakako trebalo upo-trijebiti pri određivanju parametara u procesu dorade (oplemenjivanja) pletiva.

6. Rezultati i rasprava vlačnih svojstava pletiva

Za analizu vlačnih svojstava pletiva izrezani su iz pletiva tzv. linearni ili vrpčasti uzorci pletiva [24-26]. Ova-kvo desno-desno kulirno pletivo je oko četiri puta rastezljivije u smjeru redova – poprečno, nego nizova oči-ca - uzdužno. Zbog toga su iz pletiva izrezivani uzorci širine 50 mm i du-ljine 200 mm. Razmak između hva-talica na dinamometru je iznosio 100 mm. Mjerenja su obavljena za nedo-rađene i dorađene u zorke pletiva izrezane u smjeru redova očica i u smjeru nizova očica. Prilikom djelo-vanja vlačne sile, a time i trganja pletiva, izmjerena je sila trganja i istezanje pletiva pri trganju. Kao i kod parametara strukture pletiva tako su i rezultati istraživanja vlačnih svojstava pletiva prikazani sa dva osnovna dijagrama. Na prvom dija-gramu, primarno sortiranje podataka

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)288

je obavljeno za nedorađena pletiva, a na drugom sortirana prema razlici od najmanjeg do najvećeg iznosa izme-đu nedorađenih i dorađenih pletiva. Odvojeno su razmatrana vlačna svoj-stva pletiva u smjeru redova očica (poprečno) i smjeru nizova očica (uzdužno).

6.1. Vlačna svojstva pletiva u smjeru redova očica

U uvodnom djelu navedene su os-novne postavke za vlačna svojstva ovakvih glatkih kulirnih desno-de-snih pletiva, sl.2. Vlačna svojstva pletiva u smjeru redova očica, sl.6 i nizova očica značajno se razlikuju u pojedinim dionicama. Za prvi linear-ni dio istezanja pletiva do točke T1 se pretpostavlja da je elastični dio. Ova točka je očitana iz dijagrama. Po-sljednji linearni dio predstavlja traj-nu deformaciju pletiva. Početak traj-ne deformacije počinje točkom T2 koja je također očitana slobodnom procjenom. Udjeli u pojedinim dio-nicama su izračunati pomoću nave-denih jednadžbi (10).Prekidno istezanje pletiva u smjeru redova očica (Itp) je važno svojstvo u izradi i upotrebi, posebno ženske odjeće. Očitano je prilikom trganja pletiva na dinamometru (sl.6). Kod

nedorađenih pletiva nalazi se u raspo-nu od 221 do 382 %, sl.7a. Najmanje je kod pletiva izrađenih viskoznom pređom ispredenom na rotorskoj pre-dilici (VOE), a najveće kod pletiva izrađenih viskoznom pređom SIRO postupkom predenja (SP). Dorađena pletiva imaju manji raspon prekidnog istezanja od nedorađenih pletiva. Nji-hovo prekidno istezanje se nalazi u području od 231 do 354 %. Posebno zanimljivo je da dorađena pletiva izrađena modalnim i mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamič-kim predilicama (MAJ i MMAJ) te viskozna pletiva izrađena pređama ispredenim na rotorskim predilicama (VOE) imaju veće prekidno istezanje 3,6 do 8,2 % od nedorađenih pletiva. Najmanja razlika u prekidnom isteza-nju u smjeru redova očica između nedorađenih i dorađenih pletiva iz-nosi svega 2,7 % i to kod pamučnih pletiva (PKK), a najveća kod pletiva od Tencel pređa ispredenim na prste-nastim predilicama (TTR) i iznosi 24,7 %.Elastičnost pletiva u smjeru redova očica (Iep) iznosi 70 do 200 % (sl.7b) na krivulji sila/istezanje i predstavlja područje do točke T1 prikazne na sl.2. Kao i kod prekidnog istezanja, naj-manja je kod pletiva izrađenih vis-

koznom pređom ispredenom na ro-torskoj predilici (VOE), a najveća kod pletiva izrađenih viskoznim SIRO pređama (SP). Kod dva uzorka pleti-va, tj. kod pletiva izrađenih viskoz-nom pređom ispredenom na rotorskoj predilici (VOE) i kod pletiva izrađe-nih viskoznim pređama ispredenim na prstenastoj predilici (VR) nema razlike u elastičnosti nedorađenog i dorađenog pletiva u poprečnom smjeru. Kod dorađenih pletiva izra-đenih modalnim i mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamič-kim predilicama (MAJ i MMAJ), elastičnost pletiva je veća i do 44,4 % nego kod nedorađenih pletiva. Kod ostalih dorađenih pletiva elastičnost je do 22,2 % manja nego kod nedora-đenih pletiva.Istezanje pletiva u smjeru redova očica do početka trajne deformaci-je (Ipp) zauzima još veći dio dijagrama sila/istezanje i proteže se do točke T2 prikazane na sl.2. Početak trajne de-formacije pojavljuje se pri 130 do 280 % istezanja nedorađenog pletiva i na-stavlja se na elastičnost pletiva, (sl.7c). Dorađena pletiva izrađena vis-koznim pređama ispredenim na rotor-skoj predilici (VOE) i modalnim te mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamičkim predilicama (MAJ

Sl.6 Dijagrami sila/istezanje u smjeru redova očica – poprečno, za pletiva izrađenih od viskoznih SIRO pređa, pojedinačna mjerenja: a) za nedorađena pletiva i b) za dorađena pletiva

a) b)

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 289

Sl.7 Promjene vlačnih svojstava pletiva u smjeru redova očica - poprečno; a) prekidno istezanje, (Itp), b) elastičnost pletiva, (Iep) i c) istezanje do početka trajne deformacije, (Ipp); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

a1) a2)

b1) b2)

c1) c2)

i MMAJ) imaju i do 33,3 % veće iste-zanje do početka plastične deformaci-je nego nedorađena pletiva. Tencel dorađena pletiva (TTR) imaju 25 % manje istezanje do početka trajne de-formacije od nedorađenih pletiva. Ova granična područja istezanja pletiva do početka trajne deformacije bitno utje-ču na izbor pređe za izradu pletiva za određene odjevne pred mete.Udio elastičnosti pletiva (Uep) is-tegnutog u smjeru redova očica je važan čimbenik kod izrade odjeće

koja treba udobno prilijegati uz tijelo. Udio elastičnosti u ukupnom isteza-nju izrađenih i analiziranih, nedora-đenih i dorađenih pletiva bitno se ne razlikuje i za nedorađena pletiva iznosi 32 do 55 %, a za dorađena pletiva 30 do 57 %, ili prosječno 46 ±5 %, sl.8a. Kod nedorađenih pletiva najmanji udio elastičnosti je izmjeren kod pletiva izrađenih viskoznim pre-đama ispredenim na rotorskoj predi-lici (VOE), a najveći kod pletiva izra-đenih Tencel pređama (TTR). Jedan

od razloga može biti krutost ili slabi-ja savitljivosti viskoznih pređa ispre-denim na rotorskoj predilici jer su kod njih dobivene najveće širine ple-tiva. Najveća razlika u udjelu elastič-nosti pletiva između dorađenih i ne-dorađenih pletiva zabilježena je kod uzoraka izrađenih mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamič-kim predilicama (MMAJ). Kod ovih uzoraka udio elastičnosti dorađenih pletiva je 32,4 % veći nego kod nedo-rađenih pletiva. Nasuprot ovim uzor-

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)290

Sl.8 Udjeli istezanja pletiva u smjeru redova očica – poprečno: a) udio elastičnosti, (Uep), b) udio do početka plastične deformacije pletiva, (Upp), c) udio između elastičnosti i plastičnosti, (Uepp) i d) udio plastične deformacije, (Updp); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

a1) a2)

b1) b2)

c1) c2)

d1) d2)

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 291

cima, nedorađena pamučna pletiva (PKK) imaju 18,2 % veći udio ela-stičnosti u odnosu na dorađena ple-tiva.Udio istezanja pletiva do početka plastične deformacije (Upp) isteg-nutog u smjeru redova očica je zna-čajan kod izrade odjeće za rekreaciju koja čvrsto prianja uz tijelo. Ovaj udio obuhvaća elastično područje i njegov produžetak do početka pla-stične deformacije pletiva pa je i udio u ukupnom istezanju veći od ela-stičnog udjela. Udio istezanja pletiva do početka plastične deformacije za nedorađena pletiva iznosi od 59 do 77 %, a za dorađena 61 do 75 %, ili prosječno 69 ±3 %, sl.8b. Ovaj udio kod nedorađenih pletiva slijedi sličan trend za udio elastičnosti kod svih uzoraka pređa. Tako je najmanji udio istezanja do početka plastične defor-macije nedorađenog pletiva zabilje-žen kod pletiva izrađenih viskoznim pređama ispredenim na rotorskoj pre-dilici (VOE), a najveći kod pamučnih pređa (PKK). Ovaj je udio podjednak kod nedorađenih i dorađenih pletiva izrađenih Tencel pređama (TTR) i iznosi 73 % od ukupnog istezanja pletiva. Kod pletiva izrađenih pa-mučnim (PKK) i viskoznim SIRO pređama (SP) ovaj je udio manji kod dorađenih nego kod nedorađenih

pletiva 4,2 do 5,2 %. Kod dorađenih pletiva izrađenih mikromodalnim pređama ispredenim na aerodinamič-kim predilicama (MMAJ) ovaj udio iznosi 75 %, a kod nedorađenih ple-tiva 61 %. Ovo je najveća razlika i iznosi 23 %.Udio istezanja pletiva između ela-stičnosti i plastičnosti (Uepp) isteg-nutog u smjeru redova očica je zna-čajan kod izrade funkcionalne odjeće koja djeluje kompresijski na tijelo. Za nedorađena pletiva, ovaj udio iznosi od 18 do 27 %, a za dorađena pletiva od 16 do 30 %, ili prosječno 23 ±3 %, u odnosu na ukupno istezanje pletiva koje je nastalo prilikom trganja pleti-va, sl.8c. Ovo je značajan udio koji se pod određenim uvjetima može kori-sno primijeniti uz gornju granicu ela-stičnosti pletiva ili u području primje-ne pletiva prije njegove trajne defor-macije. Važno je uočiti da je ovaj udio jednak kod tri pletiva koja su izrađena viskoznim (VR) i Tencel pređama ispredenim na prstenastim predilicama (TTR) te SIRO pređama (SP) i iznosi 18 %. Ovaj je udio jed-nak kod nedorađenih i dorađenih pletiva izrađenih SIRO pređama (SP). Kod dorađenih pletiva izrađe-nih Tencel pređama (TTR) ovaj udio je 11,1 % manji nego kod nedorađe-nih pletiva. Međutim, kod pamučnih

dorađenih pletiva ovaj je udio veći 27,3 % u odnosu na nedorađena ple-tiva. U ovom se području može ana-lizirati razlika između pamučnih ple-tiva i pletiva izrađenih viskoznim SIRO pređama.Udio plastične deformacije pletiva (Updp) istegnutog u smjeru redova očica nije toliko značajan u izradi odjeće. Ovaj se udio nalazi u rasponu od 23 do 41 %, ili zauzima prosječno 31 ±3 % od ukupnog istezanja pleti-va, sl.8d. Kod pletiva izrađenih Ten-cel pređama (TTR) ovaj je udio jed-nak u nedorađenim i dorađenim ple-tivima i iznosi 27 %. Kod pamučnih pletiva (PKK) i pletiva izrađenih SIRO pređama (SP) ovaj je udio ne-što veći kod dorađenih nego nedora-đenih pletiva, a kod svih ostalih ple-tiva je manji. Kod pletiva izrađenih pamučnim pređama (PKK) udio pla-stične deformacije pletiva veći je 17,4 % u odnosu na nedorađena ple-tiva. Međutim, najveća razlika je kod pletiva izrađenih mikromodalnim pređama (MMAJ). U ovom slučaju ovaj je udio 35,9 % veći kod nedora-đenih nego dorađenih pletiva. I ovo je jedan parametar kod kojeg pamuč-ne pređe ispredene na rotorskim pre-dilicama i pređe ispredene na aerodi-namičkim predilicama daju granične rezultate.

Sl.9 Dijagrami sila/istezanje u smjeru nizova očica – uzdužno, za pletiva izrađena od viskoznih pređa dobivenih SIRO postupkom predenja, rezultati prosječnih mjerenja: a) za nedorađena pletiva i b) za dorađena pletiva

a) b)

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)292

Sl.10 Promjene vlačnih svojstava pletiva u smjeru nizova očica – uzdužno: a) prekidno istezanje, (Itu), b) elastičnost pletiva (Ieu) i c) istezanje do početka trajne deformacije (Ipu); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

a1) a2)

b1) b2)

c1) c2)

6.2. Vlačna svojstva pletiva u smjeru nizova očica

Kod izrade rublja i gornjih odjevnih predmeta bez džepova veliko je iste-zanje pletiva u smjeru redova očica ili poprečno. Međutim, kod izrade lagane gornje odjeće koja će imati džepove, naročito dječje odjeće, veli-ko je istezanje pletiva u smjeru nizo-va očica ili uzdužno. S teorijskog gledišta, ovakva desno-desna pletiva imaju oko četiri puta veće istezanje u smjeru redova nego

nizova očica. Zbog toga se u daljnjem izlaganju navode i deformacije ple-tiva pri vlačnom opterećenju u smje-ru nizova očica, sl.9. Udjeli u poje-dinim dionicama su izračunati po-moću navedenih jednadžbi (10) kao i pri istezanju pletiva u smjeru redova očica.Prekidno istezanje pletiva u smjeru nizova očica (Itu) nalazi se za ne-dorađena pletiva u području od 33 do 64 %, a za dorađena pletiva u nešto manjem rasponu, tj. od 39 do 62 %,

ili statistički gledano, prosječno 54±5 %, sl.10a. Najmanje prekidno iste-zanje u smjeru nizova očica je zabi-lježeno kod nedorađenih pletiva izra-đenih od viskozne pređe ispredene na rotorskoj predilici (VOE), i iznosi samo 33 %, a najveća s mekanim i savitljivim viskoznim pređama dobi-venih SIRO postupkom ppredenja (SP), koja iznosi 64 %. Doradom, viskozno pletivo (VOE) značajno mi-jenja strukturu pa se prekidno isteza-nje povećava na 54 % ili razlika izno-

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 293

Sl.11 Udjeli istezanja pletiva u smjeru nizova očica – uzdužno: a) udio elastičnosti (Ueu), b) udio do početka plastične deformacije pletiva (Upu), c) udio između elastičnosti i plastičnosti (Uepu) i d) udio plastične deformacije (Updu); N – nedorađeno pletivo, D – dorađeno pletivo

a1) a2)

b1) b2)

c1) c2)

d1) d2)

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)294

si čak 63,6 %. Kod pletiva izrađenih SIRO pređama (SP) promjena je obr-nuta. U ovom slučaju dorađeno pleti-vo ima 32,8 % manje prekidno iste-zanje. Ovo su velike promjene o ko-jima treba razmišljati prije izrade odjevnih predmeta.Elastičnost pletiva u smjeru nizova očica (Ieu) je veoma mala u odnosu na elastičnost u smjeru redova očica i iznosi 5 do 15 %. Izuzetak je nedo-rađeno pletivo izrađeno SIRO pređa-ma (SP) kojem elastičnost iznosi čak 25 %, sl.10b. Međutim, nakon proce-sa oplemenjivanja ona opada na 10 % i nalazi se u sredini raspona elastič-nosti dorađenih pletiva koja iznosi 8 do 14 %. Ovo je još jedan parametar preko kojeg viskozna SIRO pređa pokazuje svoju strukturu i utjecaj na vlačna svojstva pletiva o kojima treba razmišljati pri planiranju upotrebe pojedinog pletiva.Istezanje pletiva do početka trajne deformacije u smjeru nizova očica (Ipu) također potvrđuje specifi čnost strukture viskozne SIRO pređe jer sva dorađena pletiva imaju veće iste-zanje do početka trajne deformacije, osim pletiva izrađenih od pređa dobi-venih SIRO postupkom predenja (SP), sl.10c. Kod ovakvih nedorađe-nih pletiva istezanje je veće za 44,4 %. Nedorađena i dorađena pletiva izrađena viskoznim i Tencel pređama ispredenim na prstenastim predilica-ma (VR i TTR) nemaju velike razlike u istezanju pletiva u smjeru nizova očica.Udio elastičnosti pletiva (Ueu) isteg-nutog u smjeru nizova očica je sličan elastičnosti pletiva. Ovaj udio iznosi 15 do 27 % od ukupnog istezanja ple-tiva, sl.11a. Kao i kod elastičnosti pletiva tako se i ovaj udio nedorađe-nog pletiva izrađenog SIRO pređama (SP) nalazi izvan ovog područja i iznosi 39 %. Nedorađena i dorađena pletiva izrađena viskoznim pređama ispredenim na prstenastoj predilici (VR) imaju jednake udjele elastično-sti, a pamučna pletiva (PKK) se razli-kuju 4,2 %. Ostale razlike u udjelima elastičnosti nedorađenih i dorađenih pletiva se nalaze u granicama od 9,5 do 41 %.

Udio istezanja pletiva do početka plastične deformacije (Upu) istegnu-tog u smjeru nizova očica kod svih dorađenih pletiva je veći nego kod nedorađenih i iznosi 24 do 58 %, sl.11b. Jedino je kod pletiva izrađenih SIRO pređama ovaj udio manji 16,1 %. Najveća razlika je izmjerena kod viskoznih pletiva izrađenih pređama ispredenim na rotorskoj predilici (VOE) i iznosi 54,2 %.Udio istezanja pletiva između ela-stičnosti i plastičnosti (Uepu) istegnu-tog u smjeru nizova očica uvijek je kod dorađenih pletiva veći 12,9 do 111,1 %, sl.11c. Najmanji je kod ne-dorađenih pletiva izrađenih viskoz-nom pređom ispredenom na rotorskoj predilici (VOE) i iznosi 9 %, a najve-ći kod pamučnih pletiva (PKK) i iznosi 35 %. Ujedno je najmanja raz-lika u ovom udjelu kod pamučnih pletiva, a najveća kod pletiva izrađe-nih viskoznom pređom ispredenom na rotorskoj predilici (VOE). Pletiva izrađena pređama ispredenim na ae-rodinamičkim i rotorskim predilica-ma imaju veće razlike ovog udjela između nedorađenih i dorađenih ple-tiva.Udio plastične deformacije pletiva (Updu) istegnutog u smjeru nizova očica je obrnut udjelu do početka traj-ne deformacije. Naime, udio trajne deformacije dorađenog pletiva is-tegnutog u smjeru nizova očica kod svih pletiva je manji 6,7 do 27,4 % od nedorađenih pletiva, sl.11d. Samo je kod dorađenog pletiva izrađenog od viskoznih SIRO pređa ovaj udio veći 20,5 %, odnosno povećao se od 44 na 53 %.

7. ZaključakOd pamučnih, viskoznih, modalnih i liocelnih vlakana izrađene su pređe nazivne fi noće 20 tex, različitim po-stupcima predenja: prstenastim, ro-torskim i aerodinamičkim, odnosno SIRO postupkom predenja. Od ispi-tivanih pređa su ispletena glatka ku-lirna desno-desna pletiva namijenje-na izradi rublja i laganijih odjevnih predmeta. Pletiva su izrađivana na kružnopletaćem dvoigleničnom stro-

ju fi noće E17. Plošna masa iznosila je od 129±3 do 180±3 g/m2, koefi cijent zbijenosti od 0,72 do 0,97, utrošak niti u očici 3,10±0,03 do 3,15±0,04 mm. S obzirom na različitu strukturu, a naročito plošnu masu, pletiva se mogu koristiti za izradu muškog, žen-skog i dječjeg rublja te različitih la-ganih odjevnih predmeta. Na osnovi provedenih istraživanja mogu se izvesti sljedeći zaključci.Svi uzorci pletiva su izrađivani na jednom stroju pri jednakim uvjetima pletenja. Uzorci su izrađivani pređa-ma nazivne fi noće 20 tex, a dobivene su bitno različite strukture pletiva koje imaju plošne mase 129±3 do 180±3 g/m2.Prekidno istezanje pletiva u smjeru redova očica ili poprečno istezanje se nalazi u granicama od 221 do 382 %, a u smjeru nizova očica ili uzduž ple-tiva je znatno manje i nalazi se u po-dručju od 33 do 64 %. Sve su razlike izazvane strukturom pređe i pletiva te doradom pletiva.U izradi odjevnih predmeta značajna je elastičnost pletiva koja u smjeru redova očica iznosi 70 do 200 %, a u smjeru nizova očica 5 do 25 %. Udio elastičnosti pletiva u ukupnoj defor-maciji pletiva također je uvjetovan strukturom pređe i pletiva te doradom pletiva.Za komercijalnu primjenu analizira-nih pređa preporučuje se pomno oda-brati parametre pletenja kako bi se dobila zadovoljavajuća struktura ple-tiva. U daljnjim istraživanjima poseb-nu pozornost treba posvetiti procesu dorade/oplemenjivanja pletiva koji će biti prilagođen pređama određenih struktura. Ovo je osnovni preduvjet koji omogućava izradu kvalitetnih odjevnih predmeta. Rezultati istraži-vanja pokazuju da je s navedenim pređama razmjerno složeno dobiti istu strukturu pletiva koje će se kori-stiti u izradi nekog proizvoda. Jedan od važnijih zaključaka namijenjenih tehnolozima i proizvođačima pletiva je da se pređama izrađenim suvreme-nim metodama predenja jednostav-nije plete na starijim konstrukcijama strojeva pri čemu su prekidi pređa, oštećenja radnih elemenata, a time i

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.) 295

zastoji strojeva i greške u pletivu znatno manji.

Zahvala: Ovaj je rad fi nancirala Hr-vatska zaklada za znanost projektom IP-2016-06-5278

L i t e r a t u r a :

[1] http://www.fao.org/faostat/en/#data/QC/visualize

[2] Čipčić T., Vrljičak Z.: Svjetska proizvodnja pamuka s osvrtom na Peru, Tekstil, 66(2017.)1-2, 47-56

[3] Siejak V.: The Fiber Years 2014., PHP Fibers GmbH, Wuppertal, Germany

[4] Koslowski H.J.:Chemifaser Lexikon, Deutscher Verlag, 2008.

[5] Čunko R., M. Andrassy: Vlakna, Tekstilno-tehnološki fakultet, Za-greb 2010.

[6] Knecht P.: Funktionstextilien, Deutscher Fachverlag GmbH, Frankfurt 2003.

[7] Gries T.: Elastische Textilien, Me-lliand, Deutscher Fachverlag GmbH, Frankfurt 2005

[8] Knecht P.: Technische Textilien, Deutscher Fachverlag GmbH, Frankfurt 2006

[9] Coruh E.: Effects of the Launder-ing Process on Dimensional and Physical Properties of Plain and Lacoste Fabrics Made from Mod-

al/Combed Cotton Blended Yarns, Fibres & Textiles in Eastern Eu-rope, 4 (2017) 25, 75-81

[10] Vrljičak Z.: Tehnološki izračuni proizvodnje pletiva, Tekstilno-teh-nološki fakultet, Zagreb 2017.

[11] Weber O.M., Weber K.-P.: Wir-kerei und Strickerei, Technolo-gien, Bindungen, Produktions-beispiele, Deutscher Fachverlag, Moenchengladbch 2014

[12] Dalidović A.S.: Osnovi teorii vja-zanija, Lehkaja industrija, Moskva 1970

[13] Vrljičak Z.: Kritički osvrt na ana-lizu parametara strukture kulir-nih pletiva, Tekstil 48 (1999.) 4, 181-187

[14] Garbaruk V.N.: Proektirovanie tri-kotažnih mašin, Mašinostroenie, Leningradskoe otdelenie, Lenin-grad 1980.

[15] Kowalski K.: Identifi kacija pro-cesu dziania na szydelkarkach, Polska Akademia Nauk, Oddzial w Lodzi, Komisja Wlokiennictwa, Lodz 2008.

[16] Vrljičak Z.: Rastezna svojstva de-sno-desnog pletiva, Tekstil 50 (2001.) 2, 87-94

[17] Pavlović Ž., Sučić T. i Vrljičak Z.: Rastezljivost desno-desnih plati r-nih pletiva za izradu rekreacijske odjeće, Tekstil 66 (2017.) 5-6, 135-144

[18] Vajiha M., Pedram P.: Defi nition of Mass Spring Parameters for Knitted Fabric Simulation Using the Imperialist Competitive Algo-rithm, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 1 (2017) 25, 65-74

[19] Bharat J.Gajjar: Warp Knit Fabrics Technologies, Emerald Ink Pub-lishing Hot Springs, Arkansas, Wilmington 2007

[20] HRN EN 14971; Određivanje broja očica po jedinici duljine i jedinici površine

[21] HRN ISO 3801; Određivanje mase po jedinici duljine i mase po jedinici površine

[22] HRN EN ISO 5084; Određivanje debljine tekstila i tekstilnih proiz-voda

[23] HRN EN ISO 2060; Pređa s na-motka – Određivanje duljinske mase (masa po jedinici duljine) metodom vitice

[24] ISO 7211-5; Tkanine - Konstruk-cija – Metode analize - 5.dio: Od-ređivanje duljinske mase pređe iz tkanine

[25] HRN EN ISO 13934-1; Vlačna svojstva plošnog tekstila – 1. dio: Određivanje maksimalne sile i is-tezanja pri maksimalnoj sili meto-dom trake

[26] Čunko R.: Ispitivanje tekstila, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb 2011.

Ž. PAVLOVIĆ i sur.: Istraživanja strukture i vlačnih svojstava desno-desnih pletiva izrađenih pređama različitog sirovinskog sastava i procesa predenja pri jednakim parametrima pletenja, Tekstil 66 (11-12) 279-296 (2017.)296

SUMMARY Study on structure and tensile properties of double knit fabrics

made of yarns of different raw material compositions and by spinning processes using the same knitting parameters

Ž. Pavlović, M. Lozančić, Z. VrljičakMore and more yarns are produced to replace or complement classic cotton yarns made by the ring spinning technique. Single cotton yarns in the yarn count range 14 to 25 tex are often used to manufacture underwear, whereas ply yarns in the count range 10 tex x 2 to 17 tex x 2 are also used to manufac-ture lightweight outerwear. For the purposes of this study fi ve 20 tex yarns were made to manufacture weft knitted fabrics for the production of various lightweight garments, generally with fabric mass per unit area 120 to 200 g/m2. Ring-, rotor and air-jet spinning machines were used to make viscose, Lyocell, modal and micro modal yarns. The mentioned yarns, one SIRO-yarn and one cotton yarn were used to make seven samples of plain double knit fabrics on a double bed circular knitting machine with a machine gauge of E17 and a needle bar diameter of 200 mm (8 inches). The knitted fabrics were fi nished. The research results revealed differences in the structure parameters and tensile properties of unfi nished and fi nished knitted fabrics caused by the specifi c structures and characteristics of the yarns made by various spinning methods and techniques.Key words: knitted fabric, weft-knitted, double knit, plain, fi nishing, yarn structure parameters, knitted fabric structure parameters, tensile propertiesUniversity of ZagrebFaculty of Textile TechnologyZagre, Croatiae-mail: zeljka.pavlovic@ttf.hr

Received July 17, 2017

Untersuchung der Struktur und Zugeigenschaften von Rechts-Rechts-Maschenwaren aus Garnen unterschiedlicher Rohstoffzusammensetzung und versponnen unter Verwendung

der gleichen StrickparameterImmer mehr Garne werden hergestellt, die klassische, nach dem Ringspinn-verfahren hergestellte Baumwollgarne ersetzen oder ergänzen. Zur Herstellung von Unterwäsche werden häufi g Einfachbaumwollgarne im Garnfeinheitsbe-reich 14 bis 25 tex verwendet, während Zwirngarne im Feinheitsbereich 10 tex x 2 bis 17 tex x 2 auch zur Herstellung von leichter Oberbekleidung ver-wendet werden. Für die Zwecke dieser Untersuchung wurden fünf 20-tex-Garne gesponnen, um Kulierwaren zur die Herstellung verschiedener leichter Kleidungsstücke herzustellen, im Allgemeinen mit einer Flächengewicht von 120 bis 200 g / m². Zur Herstellung von Viskose-, Lyocell-, Modal- und Mi-kromodal-Garnen wurden Ring-, Rotor- und Luftspinnmaschinen eingesetzt. Die erwähnten Garne, ein SIRO-Garn und ein Baumwollgarn, wurden ver-wendet, um auf einer E17 Doppelbett-Rundstrickmaschine mit einem Nadel-barrendurchmesser von 200 mm (8 Zoll) sieben Muster von glatten Rechts-Rechts-Maschenwaren herzustellen. Die Maschenwaren wurden ausgerüstet. Die Untersuchungsergebnisse zeigten Unterschiede in den Strukturparametern und Zugfestigkeitseigenschaften von unausgerüsteten und ausgerüsteten Ma-schenwaren, die durch die spezifi schen Strukturen und Eigenschaften der nach den verschiedenen Spinnverfahren und –techniken versponnenen Garne ver-ursacht wurden.