issn: 1847-165X · radne etike koja živi u Osijeku, da se vratim na svoj grad, vjerojatno neće...

tema brojaeCommerce

posebni prilozi

intervjuFilip Miketa

Digitalno bankarstvoMenadžment u kulturiGospodarenje otpadomKontinentalni turizam

issn

: 184

7-16

5X

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 56, godina x, travanj/svibanj 2018.

32 BIZdirekt � travanj/svibanj 2018. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Filip Miketa, direktor istraživanja i razvoja tvrtke Mi-Plast d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Bangladeš

Video produkcijaVideo - slika od 1,8 milijuna riječi

Poslovni interijeriNekonvencionalni prostori su trend, ali u Hrvatskoj je popularna i tradicija

Tehnološka rješenja u graditeljstvuNužno je da metode gradnje i projektiranja postanu ne samo održivi, nego i regenerativni

Farmaceutska industrija Značajni investicijski ciklusi u hrvatskoj farmaceutskoj industriji

Poslovni kalendar

10 tema broja: eCommerce

S obzirom na to da još uvijek većina online trgovaca dolazi iz klasičnih trgovina, nije iznenađujuća njihova nespremnost na otvaranje prema EU tržištu, kao ni prema regiji gdje ih muče granice i obračuni carinskih troškova, poreza, dostave. Za razliku od domaćih trgovaca, strani su trgovci odbacili te strahove i prihvatili činjenicu da im je Internet ponudio svjetsko tržište bez prevelikih ulaganja.

33 Menadžment u kulturi

8

22

40

48

51

66

54

58 Kontinentalni turizam

26 Digitalno bankarstvo

44 Gospodarenje otpadom

TRAJANJE PROGRAMA: 25. svibnja 2018. - 15. lipnja 2018.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za prijave i uplate do 10. svibnja 2018.: 5.500,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 6.000,00 kn + PDV

VODITELJICA PROGRAMA:dr.sc. Jasminka Samardžija

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 94e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hrSvi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.

MODUL 1 (25. svibnja 2018.)

Results based Budgeting and Business Planning - Uspostavljanje sustava ključnih indikatora (KPI) i kreiranje operativnog plana s budžetiranjemPredavačica: Ivana Plenković, MBA, voditeljica razvoja i strategije tržišta u telekomunikacijskoj industriji u Hrvatskoj

MODUL 2 (8. lipnja 2018.)

Successful project management skills - Managing Projects for Results - Definiranje WBS structure, upravljanje rizicima i projektnim timomPredavačica: dr.sc. Silvana Tomić Rotim, PMP, direktorica i glavni konzultant u Zavodu za informatičku djelatnost Hrvatske


Strength Deployment Inventory (SDI®) - Alat za osobni i timski razvoj - 50 nijansi odnosa - Od samoprocjene do produktivnog upravljanja različitostima i konfliktimaPredavačica: Davorka Tolić, trenerica konzultantica u tvrtki Gentis, SDI Master trener za Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu,

Crnu Goru, Češku i Slovačku

Mini MBA Premium management skills

Novi napredni edukacijski program za vrhunske managere na kojem će polaznici imati prilike učiti od stručnjaka s bogatim predavačkim i managerskim iskustvom. Program omogućuje stjecanje naprednih znanja o sustavima ključnih indikatora (KPI) i budžetiranju, upravljanju

projektima, rizicima i projektnim timom te alatima i tehnikama za produktivno upravljanje različitostima i konfliktima.

Program se sastoji od 3 redovna modula.


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Daniela Maršalek, mr.sc.

Elvira Mlivić Budeš, Martina Mršić, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić, prof.

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak Tiskara Nova Gradiška d.o.o., Laze 51, Staro Petrovo Selo

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Je li turizam blagoslov ili prokletstvo?

Vjerojatno veći dio čitatelja BIZdirekta zna da smo iz Osijeka, iako izlazimo na nacionalnoj razini i većina po-slovnih partnera nam je u Zagrebu. Prva je asocijacija na Osijek, i Slavoniju, da su prekrasni, što jesu, da je gospodarstvo u jako lošem stanju, što je, i da je ovdje perspektiva vrlo slaba. E to je već jaaako upitno. Ne samo zbog silnih potencijala poljoprivrede. Najmanje zbog toga, iako nisu zanemarivi. Niti zbog potencijala kontinentalnog turizma, kojeg ova regija neupitno ima. Nego zato što nemamo more!

Turizam je postao snažan generator razvoja hrvats-ke obale, i dijela kontinenta, i to je zasigurno izvrsna vijest, jer su nam turistički potencijali godinama bili zapostavljani. Dapače, još uvijek smo ispod 50 posto re-alnih mogućnosti. Međutim, ukoliko se poslovni sektor potpuno usmjeri na turizam kao vodeću industrijsku granu, to bi nam moglo donijeti više štete nego kori-sti. Maldivi, Bali, Sejšeli, Tajland, Tanzanija ostvaruju veliku zaradu od turizma. Međutim, niti jedna od tih država ne pripada razvijenim državama svijeta, već u najboljem slučaju državama u razvoju. A zahvaljujući turizmu, tamo će vjerojatno još dugo vremena i ostati. Turizam, koliko god privlačan i lukrativan bio, nikada neće donositi profite, i potencijale rasta, kakve nosi nova tehnologija, robotizirana proizvodnja, multinacionalke sa snažnim brandovima i visokospecijalizirane tvrtke… zahvaljujući enormnim ulaganjima u edukaciju, zna-nost i famozni R&D.

Sve navedeno najbolje ću pojasniti na primjeru mlade poduzetne osobe koja je upravo završila sa školovanjem

i želi pokrenuti posao. Ukoliko ta mlada osoba živi negdje kod nas na moru, velika je vjerojatnost da će se okrenuti turizmu, i svoje radne, kreativne i intelektual-ne potencijale usmjeriti u to područje. Vjerojatno će krenuti s ulaganjem u apartmane, i kroz godine truda i rada doći do 5, 6 ili 10 apartmana od kojih će više nego lagodno živjeti. Pri tome će zaposliti sebe, i još even-tualno angažirati dio vremena spremačice, i dio vremena nekoga iz obitelji da pomogne oko rezervacija i slično. Mlada osoba sličnih intelektualnih kapaciteta i slične radne etike koja živi u Osijeku, da se vratim na svoj grad, vjerojatno neće uložiti u biznis s apartmanima, jer je na kontinentu, u trenutnim okolnostima, to puno rizičnija i daleko manje isplativa investicija. Takva mla-da osoba će pokrenuti posao u građevini, u IT sektoru, ili u energetici, vrlo brzo zaposliti desetak ili više ljudi, i s obzirom na ograničenost tržišta vjerojatno se okrenu-ti prema inozemstvu. A kada to učini, shvatit će koliko su široki svjetski horizonti i koliko su nam mogućnosti neograničene. I zaraditi i zaposliti daleko više ljudi nego s apartmanima ili restoranom. E zato Osijek i Slavonija imaju svoju snažnu konkurentsku prednost u odnosu na Istru i Dalmaciju, samo ju treba osvijestiti, početi proaktivno i pozitivno razmišljati te kapitalizirati. Jer i Silicijska dolina, i slična područja u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Izraelu, Kini i drugdje, najmanje žive od tu-rizma. Ali zato njihovi prebogati stanovnici vrlo rado odu u egzotične zemlje u razvoju na ljetovanje, među kojima rado posjete i Hrvatsku.


BIZ vijesti BIZ vijesti

Sinergija tehnologije i kreativnosti na šestim Danima komunikacija

Šesto izdanje festivala Dani komunikacija, središnjeg događanja industrije tržišnog komunici-ranja, održao se u Rovinju od 12. do 15. travnja u organizaciji HURA-e i IAB Hrvatska. Ove godine tema je bila sinergija tehnologije i kreativnosti, a fe-stival je trajao tri dana i paralelno se održavao u tri dvorane u hotelu Lone u Rovinju.

Najiščekivanije predavanje zasigurno je bilo ono Brada Parscalea, voditelja kampanje američkog predsjednika Donalda J. Trumpa. Od ostalih su se predavača istakli Susan Bennet, glas iza iPhonove aplikacije Siri, Su-san Credle, jedna od najmoćnijih žena marketinške industrije, Kodi Foster, potpredsjednik za podatkovne strategije šestog najvećeg medijskog konglomerata na svijetu, Viacoma, Mr. Bingo, vrhunski ilustrator i ‘troll for hire’ kako ga je prozvao The Guardian te Morag Myerscough, koju je Design Week proglasio jednom od 10 najboljih dizajnerica u posljednjih 100 godina.

Sudionicima je svoje iskustva podijelio i kreativni di-rektor Twittera, Jayanta Jenkins. Zadnji dan festivala

obilježilo je predavanje Graham Finka, multimedijskog umjetnika i višestruko nagrađivanog agencijskog krea-tivca koji se fokusira na ideje podsvijesti i kreativnosti. Vrlo posjećeno bilo je i predavanje Stevea Loka koji vodi MarTech prestižnog The Economista, ali i Gabrie-le Lungu, stručnjakinje na području PR-a te Olivera Kibblewhite koji je govorio o virtualnoj stvarnosti.

Dodijeljene su i prestižne nagrade IdejaX. Na-gradu za agenciju godine osvojila je agencija Bruketa&Žinić&Grey, dok je za oglašivača godine proglašen Iskon Internet.IdejaX nacionalno je natjecanje u kreativnosti na kojem se već godinama uspješno natječu kako velike, tako i male agencije sa svojim kreativnim idejama i marketinškim projektima za koje mogu osvojiti zlatne, srebrne i brončane nagrade.Projekti koji su nagrađeni zlatnom nagradom X su: • Zagrebačka pivovara i agencija BBDO Zagreb u ka-

tegoriji Piće za kampanju Mame i tate su zakon • Iskon Internet i agencija Señor u kategoriji Teleko-

munikacije za kampanju Iskon casting • Jamnica i agencija Imago Ogilvy za kampanju Dear

Mr. President u kategoriji Društvene akcije

4. Lean Spring Summit - Dani hrvatske industrije

U Opatiji će se 24.-25. svibnja 2018. održati četvrti po redu Lean Spring Summit, koji ima za cilj okupiti predstavni-ke industrijskih i uslužnih poduzeća u Republici Hrvatskoj i izvan nje te predstaviti rezultate provedbe Lean

i digitalne transformacije, kao i smjernice za daljnje aktivnosti na provedbi modernizacije industrije i go-spodarstva.Kroz predavanja i specijalizirane radionice, prvog dana summita na praktičnim će se primjerima i korištenjem alata Lean menadžmenta predstaviti pristupi kako brzo i uspješno povećati produktivnost proizvodnje, kao i ostalih pokazatelja poslovanja. Svi sudionici koji žele razmijeniti iskustva u vezi Leana i Industrije 4.0, imat će priliku sudjelovati u panel diskusijama na konfe-renciji. Drugog dana konferencije bit će predstavlje-ni novi trendovi i znanstveni radovi iz područja Lean menadžmenta, Industrije 4.0 i digitalne ekonomije.

Na summitu će biti proglašeni i nagrađeni najuspješniji Lean menadžeri u četiri kategorije: indu-strija, usluge, zdravstvo te javna uprava. Sve informa-cije, program i ostali detalji dostupni su na web strani-ci: www.culmena.hr/lean.

Dodijeljene 23 nagrade za izvrsnost u web prodaji

Najveća regionalna konferencija na području online kupovine, eCommerce Day, u organizaciji sMinda, na jednom je mjestu okupila gotovo 250 web trgova-ca i ecommerce stručnjaka, te donijela vrlo zanimljiv pregled najnovijih trendova i praksi te odgovorila na pitanje što će oblikovati budućnost Internet trgovine. Zašto je to važno znati? Zato što je rast web trgovine u Hrvatskoj nevjerojatan, s 8 od 10 korisnika Interneta koji redovito kupuju u web trgovinama!Osim vrlo interesantnih tema i analiza, ovogodišnje natjecanje na eCommerce Dayu 2018. oborilo je rekor-de - sudjelovalo je čak 149 web trgovina, a dodijelje-ne su 23 prestižne nagrade. Web trgovac godine 2018. među većim trgovcima (Web Champion Award) po-stala je trgovina s opremom za kućne ljubimce, zoo-plus.hr, a među manjim trgovcima (Web Challenger Award) sonusart.hr, trgovina specijalizirana za pro-daju audio i video opreme. Kupci su najboljom web trgovinom proglasili trgovinu salonatech.com, koja je osvojila nagradu 1st People’s Choice Award, a drugu i treću People’s Choice Award dobili su djecjakolica.eu i svijet-beba.hr.Dodijeljene su i nagrade u pojedinačnim kategorijama,

Prof.dr.sc. Nedeljko Štefanić - voditelj Lean Spring Summita

Category Award, a dobile su ih sljedeće web trgovine: u kategoriji za Audio & Video nagradu je dobila web trgovina sonusart.hr; za Automoto kategoriju - kupi-gume.hr, u kategoriji Books, School & Office - tvor-nica-snova.hr, za Fashion & Accessories - bibloo.hr, a za Food & Beverage - malinca.hr. U kategorijama Fo-otwear nagrada je pripala web trgovini shop.ivancica.hr; za Fun & Gifts - partypops.hr, u kategoriji Furniture - meblo.hr; Group Buying & Services: ponudadana.hr; Health & Beauty - wow-junkie.com; Home & Garden - termometal.hr; IT & Consumer Electronics - conrad.hr; Kids & Family - emporium.hr; Specialised Store - zooplus.hr; Sports - keindl-sport.hr; Telco & Mobile - mobis.hr, a u kategoriji Web Shopping Mall nagradu je dobila online trgovina mall.hr.

Novi SINERGO paketi Privredne banke Zagreb

Što su SINERGO paketi i kome su namijenjeni?Privredna banka Zagreb vodeća je banka u mnogim segmentima poslovanja, a po-sebno u poslovanju sa sektorom malog poduzetništva. Poduzetnicima uvijek na-stoje ponuditi svježa i inovativna rješenja koja prate njihove želje i potrebe. Plod tih nastojanja su, između ostaloga, i tri SINERGO paketa za poslovne subjekte.Cilj PBZ-a je ponuditi malim poduzetnicima bankarske proizvode i usluge po je-dinstvenoj mjesečnoj naknadi, što bi u konačnici rezultiralo time da će klijenti sve pogodnosti unutar pojedinog paketa moći dobiti po cijenama koje su po-voljnije od standardnih. Svaki od paketa pažljivo je skrojen kako bi klijentima PBZ-a pružio oslonac u svakodnevnom poslovanju. Sa Sinergo paketima, klijenti će skratiti vrijeme i pojednostavniti obavljanje bankarskih poslova. Novi paketi namijenjeni su prvenstveno malim poduzetnicima i obrtnicima.

Koji su sve proizvodi i usluge uključeni u SINERGO pakete?Osim transakcijskog računa, VISA Business Electron debitne kartice te inter-netskog i mobilnog bankarstva, koji se koriste u svakodnevnom poslovanju, paket uključuje i dodatne korisne pogodnosti. Tu su: polica osiguranja gubitka kartice, polica osiguranja od nezgode te, kao novost na našem tržištu, polica osiguranja financijskoga gubitka u slučaju cyber napada na sustav PBZ elektroničkog ban-karstva na mobilnom uređaju ili računalu klijenta. Dodatno, tu su i popusti na poslovne American Express kartice te na naknadu za obradu zahtjeva za kredit.

Kakve ste sve vrste Paketa kreirali?Paket SINERGO Standard namijenjen je malim poduzetnicima koji trebaju pouzdanu uslugu vođenja platnog prometa te mobilno bankarstvo uz dodatnu policu osiguranja od gubitka kartice.

Paket SINERGO Plus namijenjen je iskusnijim poduzetnicima koji, uz sve po-godnosti SINERGO Standard paketa, zbog opsega poslovanja trebaju i inter-netsko bankarstvo te police osiguranja od gubitka kartice i od cyber kriminala.

Paket SINERGO Premium namijenjen je iskusnijim poduzetnicima koji kontinuira-no šire svoje poslovanje i koriste kreditne proizvode. Uz sve pogodnosti uključene u SINERGO Plus paket, sadržani su i popusti na naknadu za obradu kreditnog zahtjeva neograničen broj puta te dodatna polica osiguranja od nezgode.

PBZ SINERGO paketi sadrže sve što treba za Vaše poslovanje i uključuju velike pogodnosti za male poduzetnike i obrtnike.


Intervju mjeseca

Plastika je jedan od najpropulzivnijih sektora u EU koji iz godine u godinu kontinuirano rasteDo prije 7-8 godina projekti su bili rezervirani samo za najbolje institute i sveučilišta, no stvari se mijenjaju jer se shvatilo da spomenuti nemaju snagu niti mogućnosti da nove materijale i nove proizvode gurnu na tržište, a tu onda dolazimo mi i slični nama koji znaju kako, kada i zašto.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Proizvodnja industrije plastike i gume u Hrvatskoj veća je 70% od predratne i dvostruko veća nego prije krize - u 2016. godini iznosila je 198.000 tona, dok je prošle godine dostigla 208.000 tona. Tvrtke najveći prihod ostvaruju izvozom svojih proizvoda na strana tržišta u vrijednosti od 707 milijuna eura, a u toj je djelatnosti registrirano 700 tvrtaka koje zapošljava-ju više od 8500 djelatnika. Filip Miketa, direktor istraživanja i razvoja tvrtke Mi-Plast d.o.o., obiteljske tvrtke iz Rijeke koja radi na polju ekologije, plastike i otpada, u razgovoru s nama otkrio je nove investicijske i poslovne planove.

Industrija plastike i gume u Hrvatskoj postigla je rast proizvodnje od 7,8% u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu. Kako je tvrtka Mi-Plast postala značajna europ-ska tvrtka u proizvodnji, obradi, i recikliranju plastike, s naglaskom na reciklažu i obnavljanje otpadne plastike?Tvrtka Mi-Plast jedna je od 70-ak tisuća tvrtaka u EU koje se bave proizvodnjom, obradom ili reciklažom plastike, koje za-pošljavaju preko 1,4 milijuna ljudi - 90% tih tvrtaka su MSP, od kojih oko 80% čine obiteljske tvrtke koje imaju između 10-20 zaposlenih. Interesantno je da ovakav primjer u ovom sektoru možete vidjeti često, jako često, kako u EU, tako i u Hrvatskoj, a tako i u Mi-Plastu. Jednostavno, to je takav tip posla gdje stvari moraju strogo funkcionirati, a to je na našim prostorima moguće samo uz obitelj. Činjenica je da je pla-stika jedan od najpropulzivnijih sektora u EU te sektor koji iz godine u godinu kontinuirano raste - logično da raste i u

Hrvatskoj, uz činjenicu da su ovi prostori uvijek bili orijen-tirani ka proizvodnji plastike i plastičnih proizvoda općenito. Osim toga, Hrvatska je 2013. postala punopravna članica EU te vjerujem da su se mnoge tvrtke orijentirale na izvoz te na taj način ostvarile rast. To se i djelomično odnosi na nas, no tu, međutim, prednjače veće tvrtke - mi se s njima za sada ne možemo uspoređivati, ali i program proizvoda i način rada nam je drugačiji. Ovdje prvenstveno mislim na istraživanje i inovacije u koje je tvrtka Mi-Plast u zadnjih nekoliko godina uložila te će i nastaviti ulagati jer način rada u ovoj industriji u zadnjih 50 godina nije se promijenio, a trebao je, barem po pitanju problema koji stvara plastika nakon svoje upotrebe. Smatram da je odgovornost svih nas da sudjelujemo i kreira-mo nova i održiva rješenja koja generiraju zeleni rast i održi-va rješenja, a ne probleme, kako je to za sada slučaj.Stoga, mislim da smo tvrtka malo drugačijeg profila jer na prvo mjesto stavljamo održivost materijala koje koristimo u našem lancu proizvodnje, gdje sami za sebe kreiramo materijal koji je većinom baziran na industrijskom plastičnom otpadu i ostatcima koje i recikliramo. S druge strane, već sam spo-menuo naš trenutni fokus u okviru istraživanja i razvoja, a to su bio-materijali, odnosno bio-polimeri i bio-poliesteri koji trenutno nisu komercijalizirani, ali idemo u tom smjeru.

Gospodarenje otpadom već je duže vrijeme svjetski pri-oritet, dok je plastika globalni ekološki problem. Što po-drazumijeva razvijanje poslovanja tvrtke sukladno usvo-jenom paketu kružnog gospodarstva Europske unije?Kada malo razmislite, nama u plastičarskoj niši ne preostaje puno manevarskog prostora, osim da se prilagodimo promje-nama i adaptiramo naše poslovanje koje mora zadovoljavati sve tri jako bitne komponente: socijalnu, ekonomsku i oko-lišnu komponentu. Cirkularna ekonomija osnova je i baza, a pod cirkularnu ekonomiju ubrajamo i bio-ekonomiju kao važan i neizostavan dio koji je generator i pokretač novog trenda. Naravno, ove nove trendove trebamo približiti dosa-dašnjoj praksi koja je do sada dala pozitivne rezultate, poput već postojećih tokova recikliranja, ali su, nažalost, nedostatni. Stoga, konvencionalna reciklaža i postojeća oporaba plastič-nog otpada + bioekonomija = održiva rješenja, gdje je na-glasak na kraju priče proizvoda, odnosno što on predstavlja nakon svoje upotrebe. Jednostavno linearni model moramo zaboraviti, od sada sve se vrti u krug.Na vaše pitanje bih se još nadovezao da otpad ne čini samo plastika. Istina, plastika je problem našeg društva, gdje stvari

moramo iz korijena mijenjati, ali otpad čine i druge frakcije. Jednu od najvećih frakcija čine frakcije organskog otpada, gdje zapravo gotovo 50% ukupne količine otpada čini ovu frakciju. Jako sam žalostan kad vidim u kojem smjeru Hrvat-ska ide, umjesto da zasučemo rukave i počnemo raditi, kod nas je otpad nedodirljiva i tabu tema od koje svi bježe, a EU nam nudi milijarde za pravilan smjer. Zašto je to tako, ne znam, ali znam da zemlje slične nama nemaju toliko pro-blema. Pogledajmo primjer sjeverne Italije koja oporablja i do 90% svog otpada. Drugim riječima, ako može Milano, možemo i mi. Konkretno, u nekoliko naših projekata mi ra-dimo nadogradnju postojećih sustava za oporabu organskih frakcija, gdje od bio-otpada dobivamo bio-polimere, a kod nas u Hrvatskoj ne postoji niti jedan model koji utilizira i ove osnovne bio-frakcije. Europska komisija ljestvicu je digla jako visoko, a jedini i ispravan način prikupljanja i oporabe otpada je od vrata do vrata. Plaćat ćemo penale, a neki susta-vi koji su uvedeni kao novi od 2020. godine bit će zabranjeni u EU te se neće obračunavati postotak po prikupljenom ot-padu, već po oporabljenom/obrađenom otpadu, tako da će brojke koje su male biti još manje. Po meni, to su problemi i izazovi koji se neće riješiti sami, a vremena nema.

Mi-Plast od 2012. godine aktivno sudjeluje na natječaji-ma za dodjelu bespovratnih sredstava. Koliko su opsež-ne pripreme za EU natječaje?Da, od 2012 godine sudjelujemo u EU programima za istraživanje i razvoj H2020, LIFE, FP7, ESIF. U ovih šest godina zaista smo napravili velike stvari i niti sami nismo svjesni toga, a vrijeme brzo leti i svaki dan uči se nešto novo te na neki način nemamo vremena stati i uživati u tome jer, ritam je nemilosrdan.Pripreme su opsežne i detaljne, ali sve ovisi o kakvom pozi-vu/natječaju je riječ, jer natječaj je taj koji determinira priču i outpute projekta. Zato najviše radimo u okviru H2020 jer to je jednostavno avangarda u projektnom svijetu, liga prvaka nogometnim žargonom. U svakom pozivu sve je jasno i stvari su jako čiste ako imate dobre i kvalitetne partnere, ali i ideju/e, moguć je uspjeh, a konkurencija su vam najveće tvrtke i insti-tuti u EU. Uglavnom, svake godine imamo jako puno prijava, a neke budu i odobrene od Europske komisije. Mi-Plast je od-lučio da će se u narednih nekoliko godina zaustaviti na posto-jećem broju projekata te ćemo ići u smjeru komercijalizacije rezultata projekata i kapitalizirati intelektualno vlasništvo i prava koja će proizaći iz projekata. Stoga, nakon 2020. godine proizvodi bi trebali zaživjeti na tržištu. Naravno, tržište je to koje određuje sve i tu nema prostora za pogreške.

Je li zahtjevnija ta pripremna faza ili faza realizacije na-kon odobrenja projekta?Obje su faze vrlo zahtjevne i iscrpljujuće i jako je teško to us-porediti. U pripremnoj fazi razrađujete ideju koju morate in-korporirati u javni poziv, okupljate konzorcij partnera. Uglav-nom, jako puno stresnog posla gdje se nekada priča završava sat ili minut do roka natječaja, a nekad se radi propusta niti ne prijavi, ima svega. Nekad se zna dogoditi da prijavljujemo 4-5 projektnih prijedloga na isti rok, a to zna biti zaista zahtjevno.

U ovoj fazi koordinator ima najviše posla, a poslije njega tvrt-ke koje vode radne pakete u okviru projekta.Realizacija je zahtjevna, ali manje stresna, jer imate vremena za pravodobnu te odgovarajuću reakciju i moguća rješenja, a projekti traju 36-48 mjeseci. Nekada mi partneri u šali spoči-tavaju da uvijek gledam samo negativno u projektima i mo-guće probleme, ali tako je kada dolazim iz privatnog sektora te sam navikao na stalne probleme i moguće propuste.

Jeste li zadovoljni suradnjom s institucijama i agencija-ma Republike Hrvatske?Nisam zadovoljan i taj odnos mora biti jači i ozbiljniji.

U suradnji s osječkom tvrtkom Saponia trenutno radite na razvoju nove agrarne tehnologije. O čemu se radi?Sa Saponijom sudjelujemo u nekoliko H2020 projekata te sam zaista ponosan na to, a i na njihov projektni tim, koji je vrhunski. Ovdje je riječ o H2020 projektu Funguschain, gdje ćemo (svi konzorcijski partneri) od otpadnih frakcija od uzgoja gljiva kaskadnim pristupom dobiti nekoliko važ-nih intermediata koji će se koristiti kao baza za stvaranje novih proizvoda, u slučaju Saponije to su deterdženti, a u slučaju Mi-Plasta bio vrećice, bio pakiranja, bio rukavice i mulch folija za poljoprivredu.

U skladu s tim, reciklirajuća plastika bit će vrlo tražena na globalnoj razini. Je li tvrtka Mi-Plast spremna za nove poslovne izazove?Mi-Plast je spreman, a u narednih par godina ćemo biti još spremniji. No, ja se ne bih zaustavio samo na Mi-Plastu jer, kao što sam već i spomenuo, u Hrvatskoj ima i većih i jačih proizvođača te se nadam da ćemo svi dočekati ove promjene spremni i da ćemo svi dobiti potporu mjerodav-nih institucija jer ovo može biti zaista win-win situacija za sve nas. Uglavnom, u sljedećih nekoliko godina će se sve iskristalizirati te će slika biti puno jasnija jer znamo gdje smo, a još važnije, znamo gdje želimo biti.

Umjesto da zasučemo rukave i počnemo raditi,

u Hrvatskoj je otpad nedodirljiva i tabu tema.

Lanac proizvodnje plastike, odnosno bio-plastike jako je dugačak te zahtijeva interdisciplinarnost.

Filip Miketa, direktor istraživanja i

razvoja tvrtke Mi-Plast d.o.o.

Istraživanje i razvoj važan je dio Vašeg poslovanja. U kojoj mjeri razvijate inovacije, odno-sno, koliko ih primjenjujete u vlastitoj proizvodnji?Kod nas je specifična situacija jer od kada znam za našu tvrtku, oduvijek improviziramo, a samim tim i inoviramo na nekoliko frontova. Vrlo je bitno razlikovati In-house inovacije i ino-vacije koje provodimo u okviru programa i EU projekata. In-house inovacije primjenjujemo odavno, a inovacije koje radimo s projektnim partnerima ne smijemo komercijalizirati do kra-ja projekata, a to će biti od 2020 godine.

U Mi-Plastu je u tijeku i značajna investicija od oko 1,5 milijuna eura u novi pogon. Što će ova investicija obuhvaćati?Radi se o investiciji koja već duže traje, a riječ je o linijama za istraživanje i razvoj, također i za proizvodnju bio-polimera, tj. bio-plastike, ali i finalnih proizvoda od iste. S obzirom na to da je riječ o neviđenoj investiciji u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, poželite nam sreću jer ćemo ju sigurno trebati. Lanac proizvodnje plastike, odnosno bio-plastike jako je dugačak te zahtijeva interdisciplinarnost. Ideja je da stvorimo prvu bio-plastiku u ovom dijelu svijeta i Europe, a izvorište te bio-plastike trebala bi biti naša biomasa.Cilj nam je dobiti funkcionalne mješavine i blendove koje ćemo moći mi, ali i drugi transfor-mirati u održive finalne proizvode, gdje pokrivamo nekoliko baznih procesa kao što su ekstru-diranje, injektiranje ili brizganje, puhanje, 3D printing i dr.


Tema broja

S obzirom na to da još uvijek većina online trgovaca dolazi iz klasičnih trgovina, nije iznenađujuća njihova nespremnost na otvaranje prema EU tržištu, kao ni prema regiji gdje ih muče granice i obračuni carinskih troškova, poreza, dostave. Za razliku od domaćih trgovaca, strani su trgovci odbacili te

strahove i prihvatili činjenicu da im je Internet ponudio svjetsko tržište bez prevelikih ulaganja.

Pripremio: Gorden Knezović

Tema broja

Internet je omogućio i malim i velikim tvrtkama da u očima potrošača budu jednako konkurentne, ali im je donio i određene probleme koje ovakva vrste poslovanja donosi.

eCommerce

-Suvremenog kupca možemo definirati kao digitalnog kupca, budući da je cijelo vrijeme online, stalno je u interakciji na društvenim mrežama, više nego ikada prije koristi digitalne alate za informiranje o proizvo-dima, brandu, ali i mišljenjima drugih kupaca o trgovi-ni u kojoj će možda obaviti kupnju - na početku ističe Ivica Kruhek iz Markera, dodajući da suvremeni kupac također očekuje jednako iskustvo radilo se o fizičkoj (offline) trgovini ili online trgovini. Želi jednaku razi-nu prepoznavanja i usluge kroz sve kanale bez obzira koji je dio svog procesa kupovine obavio offline, a koji online.

-Mnogi trgovci već integriraju osnovne elemente om-nichannelinga poput jedinstvenog loyalty programa, mogućnosti predaje reklamacije proizvoda bez obzira gdje je kupnja obavljena, opcije da proizvode kuplje-ne online kupac može preuzeti u fizičkoj trgovini. Također, trend koji vidimo je da se i fizičke trgovine opremaju digitalnim uređajima (tableti, interaktivni ekrani) na kojima se vrte sadržaji poput videa, komen-tara korisnika i drugih interaktivnih sadržaja koji su do sada bili rezervirani samo za online dio prodaje - objašnjava Kruhek.

Ključni eCommerce trendovi u 2018. godiniPrema mišljenju stručnjaka, koje objavljuje por-tal ecommercetimes.com, glasovne kupovi-ne, pretplatničko-prodajni model i personalizacija obilježit će ključne trendove e-trgovine u ovoj godi-ni. Porast popularnosti pametnih zvučnika, kao što su Amazon Echo i Google Home, ove je godine jedna od važnih pokretačkih sila razvoja kupovine na Internetu, pa će glasovne tehnologije nuditi posve nove prilike na području web trgovine.

Nedavno istraživanje tvrtke Walker Sands, kako navo-di Shopper’s Mind Hrvatska, pokazuje da svaki treći potrošač ove godine namjerava nešto kupiti preko uređaja kojeg će kontrolirati svojim glasom. Gla-sovne tehnologije u Hrvatskoj još nemaju onaj odjek koji imaju na najrazvijenijim digitalnim tržištima u svijetu. -Marke poput Amazona i Googlea tehnologiju će iskoristiti za stvaranje bolje veze s potrošačima te svoje pametne glasovne pomoćnike prilagoditi tako da nude sasvim personaliziranu kupovinu -najavio je direktor tvrtke Acceleration Partners, Bob Glazer. Ključno je osigurati da glasovno pretraživanje bude preciznije i bolje za korisnika. Pametni pomoćnici brzo će postati još pametniji i još će bolje razumjeti potre-be potrošača, što će značajno utjecati na korisničko iskustvo i njihove kupovne navike.

Razvoj glasovnih tehnologija čini voice-driven pro-daju sve popularnijom, no stručnjaci upozoravaju da je maloprodaja, prije svega, vizualna djelatnost, što može imati ograničen razvoj. Uz glasovne tehnologije


Tema broja

S trendovima korištenja različitih digitalnih platformi

ove će godine do punog izražaja doći

i usmjerenost na višekanalnu prodaju

(omnichannel).

u online prodaji sve je važniji i pretplatničko-prodajni model kojemu će u ovoj godini poticaj dolaziti od povezanih uređaja u domovima. Kao primjer navodi se da Brita, jedna od vodećih tvrtaka na području fil-tracije vode, omogućuje povezivanje s Amazonovim sustavom i svaki put kada korisnik mora kupiti novi filter, narudžba se automatski šalje.

Jedan od najvažnijih trendova e-trgovine u ovoj godini za stručnjake je personalizacija, kreiranje jedinstvenog korisničkog iskustva koje će se formirati na osno-vu ranijih kupovina, geografske lokacije korisnika i njegovih osobnih podataka. S trendovima korištenja različitih digitalnih platformi ove će godine do pu-nog izražaja doći i usmjerenost na višekanalnu pro-daju (omnichannel), odnosno prisutnost trgovina i na fizičkoj lokaciji i u online trgovini. Online trgovina i dalje će služiti za uspoređivanje proizvoda, ponuda i cijena.

Generički rast eCommerce-a u EUIzdanje Pregleda potrošačkih uvjeta za 2017. pokazuje da sve više potrošača u EU kupuje na Internetu i da je njihovo povjerenje u e-trgovinu poraslo, posebno pri kupovini na Internetu iz drugih zemalja EU. Međutim, trgovci na malo još uvijek nevoljko proširuju svoju djelatnost na Internetu te i dalje imaju zadrške u po-gledu online prodaje potrošačima u drugim EU zemlja-ma. Te su zadrške uglavnom povezane s povećanim rizikom od prijevare i neplaćanja u prekograničnoj prodaji, različitim poreznim propisima, razlikama u nacionalnom ugovornom pravu i propisima o zaštiti potrošača.Iako su se, općenito gledajući, uvjeti za potrošače po-pravili od zadnjeg pregleda, razine povjerenja, znanja i zaštite još se uvijek uvelike razlikuju od zemlje do zemlje.

Pregled pokazuje da je povjerenje potrošača u e-trgo-vinu dramatično poraslo. Udio Europljana koji kupu-ju na Internetu za 10 se godina gotovo udvostručio (s 29,7% 2007. na 55% 2017.). Od zadnjeg su pregleda razine povjerenja potrošača porasle za 12 postotnih bodova za kupovinu kod trgovaca na malo sa sjedištem u istoj zemlji te za 21 postotni bod za kupovinu iz dru-gih država članica EU.

Iako je postignut velik napredak, pregled pokazuje da se potrošači i dalje suočavaju s preprekama kada pokušavaju kupovati kod internetskih trgovaca na malo sa sjedištem u drugoj EU zemlji. Primjerice, 13% ispitanika prijavilo je odbijanje plaćanja, a njih 10% suočilo se s odbijanjem dostave proizvoda u njihovu zemlju. Što se tiče trgovaca na malo, samo četvero od njih deset koji prodaju na Internetu izjavilo je da u narednoj godini razmišljaju o prodaji i na domaćem i inozemnom tržištu. Još imaju zadrške u pogledu pro-

daje na Internetu u drugim zemljama, posebno zbog većeg rizika od prijevare, razlika u nacionalnim po-reznim propisima i pravilima nacionalnog ugovornog prava te razlika u propisima za zaštitu potrošača.

Mjere Europske komisije za razvoj digitalnog gospodarstvaJoš krajem prošle godine Europska komisija predstavi-la je niz mjera kojima će se unaprijediti sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) za poduzeća koja se bave elektroničkom trgovinom u EU. Prijedlozi su usmje-reni na to da se potrošačima i poslovnim subjekti-ma, osobito novoosnovanim te malim i srednjim poduzećima, olakša i pojednostavi kupovina i prodaja robe i usluga putem Interneta.

Pokretanjem europskog portala za online plaćanje PDV-a (sve na jednome mjestu) znatno će se smanjiti troškovi izvršenja obveza PDV-a, a poduzeća diljem EU mogla bi uštedjeti 2,3 milijarde eura godišnje. No-vim je pravilima predviđeno plaćanje PDV-a u državi članici krajnjeg potrošača, čime bi se ostvarila pra-vednija raspodjela poreznih prihoda među državama EU. Predloženim bi se mjerama pomoglo državama članicama da nadoknade izgubljeni PDV od inter-netske trgovine koji se procjenjuje na 5 milijardi eura godišnje. Prema procjenama, izgubljeni prihodi, ako se ne izmijeni porezni sustav, mogli bi dostići 7 milijardi eura do 2020. godine.

Većina internetskih trgovina u EU ne dopušta potrošačima kupovinu iz druge države članice. U stu-denom 2017. Europski je parlament postigao okvirni dogovor s predstavnicima vlada u Vijeću za ukidanje geo-blockinga za online trgovinu, a do Božića 2018. potrošači više neće biti ni automatski preusmjereni na lokalnu verziju stranica. Proizvodi i usluge na koje će se odnositi nova pravila bit će, primjerice, kućanski aparati, elektronika, odjeća, noćenje u hotelima, iznajmljivanje automobila i ulaznice.

EU uvodi porez i na pošiljke male vrijednostiEuropska komisija odlučila je, a Vijeće Europe prihva-tilo, pojednostaviti zakon o PDV-u za web trgovce, te na taj način potaknuti razvitak online poslovanja. Po novom će, umjesto registracije PDV-a za svaku državu, web trgovci moći podnijeti jedinstvenu poreznu pri-javu za cijelu Europsku uniju. To bi trebalo smanjiti troškove online tvrtaka i povećati porezne prihode zemalja EU. Zakon bi trebao stupiti na snagu 2021. godine.

Tvrtke će moći ispunjavati svoje PDV obveze preko online portala (One Stop Shop) koji će biti na njiho-vom jeziku, a sličan sustav već postoji za online tr-govce koji se bave prodajom elektroničkih usluga (MOSS).


Tema broja Tema broja

Umjesto registracije PDV-a za svaku državu, web trgovci će moći podnijeti jedinstvenu poreznu prijavu za cijelu Europsku uniju.

Nove odluke također znače da online trgovci više neće biti dužni prijavljivati PDV u svakoj od država članica u kojima prodaju robu. Na temelju podataka Europs-ke komisije, takve obveze koštaju tvrtke do oko osam tisuća eura za svaku europsku državu u kojoj prodaju proizvode. Time će se olakšati poslovanje i za male tvrtke, te start-up projekte. Ako godišnje preko granica prodajete manje od 10.000 eura, moći ćete nastaviti primjenjivati zakone za PDV koji su na snazi u Hr-vatskoj.

Iznimke su i paketi poslani izvan EU koji su vrijedni manje od 22 eura. Sada se oko 150 milijuna takvih malih paketa uvozi bez naplaćivanja PDV-a i mnogi trgovci zloupotrebljavaju postojeći sustav. Dok EU tvrtke moraju plaćati PDV bez obzira na vrijednost prodane robe, uvozna roba je izuzeta i često se podcjenjuje da bi izbjegla plaćanje PDV-a.Nova pravila će postupno stupiti na snagu do 2021. godine i nastojati osigurati plaćanje PDV-a u državi članici krajnjeg potrošača, što će dovesti do pra-vednije raspodjele poreznih prihoda među državama članicama EU.

Razvoj aplikacija u eCommercu-Online aplikacije su cjeloviti ‘organizmi’ koji se sa-stoje od mnogih manjih dijelova koji tek ukompo-nirani zajedno čine gotov proizvod. Iz tog razloga, mnogo je dijelova koji su važni za jednu e-commerce aplikaciju - objašnjava nam Matea Jerković iz tvrtke koja se bavi razvojem aplikacija, Gauss Development, dodajući kako u razvoju e-commerce aplikacije uz si-gurnost, prvo mjesto dijele brzi put kupnje i intuitivni dizajn, koji moraju ostaviti dojam vjerodostojnosti na posjetitelje aplikacije, kako oni ne bi zazirali od online kupovine.

-Svaka e-trgovina definirana je svojim procesom rada, vrstom proizvoda i tipom kupca, te i ti čimbenici utječu na važnost modula. Korisničko iskustvo, funkcional-nost i lakoća korištenja utječu pozitivno na konverziju kupaca te se mnogi moduli i prilagođavaju baš njima - objašnjava Jerković, dodajući kako njihovo rješenje Gauss Box ubrzava radne procese poslovanja, što je, naravno, primjenljivo i na web trgovine.

-Gauss Boxom pokrili smo sve module i značajke bitne za rad i ubrzavanje rada online poslovanja. U sljedećem ažuriranju imat ćemo već spremno au-tomatsko sinkroniziranje s ERP-ovima i direktan transfer sa skladišta na web, što se usko veže uz već postojeće značajke za upravljanje proizvodi-ma, uslugama, skladištima i dokumentima online. Gauss Box rješenje pomoći će mnogim poslovanji-ma da ubrzaju svoje radne procese te da si oslobode vrijeme i prostor za širenje poslovanja - rekla nam je Jerković.

Analiza eCommerce tržišta u Hrvatskoj-Ono što mogu reći o iskustvima u radu s našim klijentima je da se situacija popravlja polako, ali si-gurno. Sve više trgovaca shvaća kako će izgubiti pro-dajnu utrku na tržištu ukoliko nisu prisutni i proda-jom na Internetu. Sve više trgovaca počinje shvaćati kako im njihove dugoročne potrebe na webu više ne mogu ispunjavati djeca, djeca rođaka ili susjedov mali iz garaže. Drugim riječima, počinju shvaćati da im pristup prema izradi eCommerce rješenja mora biti identičan uređenju fizičke trgovine i izradi svih detalja u njoj - rekao nam je član izvršnog managementa i vo-ditelj sektora aplikativnih i infrastrukturnih rješenja u Perpetuum Mobileu, Milutin Zrnić.

-I dalje je prisutan problem financiranja trgovaca u izradu ozbiljnih eCommerce rješenja. Trgovci su još uvijek spremniji na visoke investicije u opremanju fizičkih trgovina nego u razvoj njihovog poslovanja na Internetu. I dalje se s popriličnim sumnjama upuštaju u te projekte iz straha kako neće uspjeti pokriti takvu investiciju jer smo malo tržište i vjeruju da je dovoljan minimalistički pristup pri izradi njihovog eCommer-ce rješenja. Na taj način pokušavaju vrlo oprezno biti prisutni s web trgovinom na digitalnom tržištu i na-daju se da će prepoznati trenutak kada će se snažno baciti na ovakvo poslovanje. Rizik je, po meni, ogro-man - smatra Zrnić, naglašavajući kako je za izradu pravog eCommerce rješenja, koje je potpuno integri-rano s ostalim poslovnim procesima koji prate ovakvo poslovanje (ERP, dostava, kartične kuće i sl.), potrebno dosta vremena, truda i promjene nekih ustaljenih po-slovnih procesa. -Jedinstveno digitalno EU tržište donosi nam pred vrata velike igrače kojima će se i naši potrošači okre-nuti bez imalo razmišljanja. Hoće li trgovac tada biti u poziciji konkurirati takvim web trgovcima? Teško. Jer dok neki naši trgovci nemaju rješenja kako ljude u

skladištima educirati da zamotaju neki paket i na njega stave naljepnicu s podatcima kome taj paket ide, vani razmišljaju kako dronovima dostavljati takve pakete - zaključuje Zrnić.

Kakav marketing izabrati za online trgovinu?Za uspješnost online trgovine jedna od nužnih stvari je korištenje oglašavanja kako bi web shop s vreme-nom postao prepoznat i uspješan. Alati oglašavanja odnose se na SEO optimizaciju i digitalni marketing. U većini slučajeva tvrtke koja pružaju uslugu web hostinga nude i alate za praćenje aktivnosti posjeti-telja web trgovine, a jedna od najpopularnijih opcija je kupcima ponuditi mogućnost kreiranja profila putem kojih se može jednostavno pratiti aktivnost redovitih kupaca kako bi personalizirali sadržaj u skladu s njiho-vim potrebama. Preporuča se i ponuditi opciju pretpla-te na newsletter s novostima o novim proizvodima i/ili uslugama, kao i aktualnim ponudama i akcijama na e-mail te kreiranje profila online trgovine na društvenim mrežama (npr. Facebook, LinkedIn, Instagram). -Kvalitetan content marketing djeluje na dvije glavne razine: povećava vašu vidljivost (poziciju) na Goo-gle tražilici (SEO) i daje dodatnu vrijednost vašim posjetiteljima, što diže povjerenje i autoritet - ističe predsjednik eCommerce Hrvatske Marcel Majsan, naglašavajući kako je problem kod content marketinga to što zahtijeva puno vremena, znanja i energije kako bi se proizveo kvalitetan sadržaj. -Ako želite povećati posjete na svom webu što prije, najbolje metode su e-mail marketing i PPC marketing - smatra Majsan.

Brza i točna dostava ključna za online trgovineJedna od ključnih kvaliteta svake web trgovine je i dostava. Stručnjaci savjetuju angažiranje nekoliko dostavnih službi te izbor one koja je brza, fleksibilna i pouzdana. Pri tome je od presudne važnosti i kvali-

Što sve obuhvaća eCommerce projekt?

Iako svaki eCommerce projekt njegov asortiman, ciljana publika, dosadašnja komuni-kacija tog branda i drugi parametri čine drugačijim od svih ostalih, postoje elementi koje je potrebno postaviti na pravilan način kako bi web trgovina ostvarivala svoje primarne i sekundarne ciljeve te vlasniku donosila povrat na investiciju.Prvi element, ujedno i najvidljiviji ‘na prvu’, svakako je dizajn web trgovine. No, di-zajn ne treba gledati kao zasebnu cjelinu, već kao dio ukupnog korisničkog iskustva (UX). Dobro definirano i postavljeno korisničko iskustvo omogućit će kupcu da na jednostavan, intuitivan i elegantan način ostvari sve osobne ciljeve u korištenju web trgovine, kao i ciljeve tog eCommerce projekta.

Sljedeći važan element je odabir platforme (softverskog rješenja) na kojem će biti razvijen vaš eCommerce projekt. Osim što web shop platforma treba biti stabilna i skalabilna, veliku pozornost treba obratiti na brzinu učitavanja te mogućnost i jedno-stavnost nadograđivanja novim funkcionalnostima. U mnogim slučajevima odabir tvrtke koja će izraditi web trgovinu bit će bitnija od izbora platforme jer bilo koji na-predniji element zahtijeva doradu, prilagodbu ili optimizaciju odabrane platforme. To posebno dolazi do izražaja ako web trgovinu želite povezati s ERP, CRM, loyalty ili drugim sličnim sustavima.

Najbolji dizajn na najboljem programskom rješenju neće biti dovoljan ako niste ve-liku pozornost posvetili prezentaciji proizvoda. Jedna fotografija i šturi ili nikakav opis proizvoda kupcu neće dati dovoljno motivacije da kupnju obavi online. Online trgo-vina kupcima treba dati sve podatke koje bi mogli saznati u razgovoru s prodajnim predstavnikom u fizičkoj trgovini, ali i više kroz interaktivnost, više fotografija, 360° prikaz, video, česta pitanja i slične elemente.

Budući da je nedostatak povjerenja jedan od glavnih razloga zašto još uvijek velik broj kupaca preferira fizičke trgovine, kvalitetan eCommerce projekt treba kroz pra-ve informacije na pravom mjestu kupcu dati dovoljno sigurnosti da će s njegovom narudžbom sve biti u redu i da će cijeli proces kupovine biti uspješno realiziran. Veliki doprinos tome mogu dati mišljenja i ocjene drugih korisnika, kao i pravno ispravno postavljeni uvjeti kupnje.Ovdje smo nabrojali samo dio najvažnijih elemenata kvalitetnog eCommerce projekta, ako ste u fazi izrade ili poboljšanja postojeće web trgovine, javite se nama u Marker d.o.o. kako bismo vam pomogli posložiti sve detalje i omogućili uspješno online trgovanje.

Ivica Kruhek, Marker


Pri izboru dostavne službe od presudne je važnosti kvaliteta korisničke podrške

koju pruža pojedina dostavna služba te postoji li sustav za

praćenje paketa.

Tema broja

teta korisničke podrške koju pruža pojedina dostavna služba te postoji li sustav za praćenje paketa. Kada je riječ o naplati dostave, idealno je kada se kupcima osi-gura besplatna dostava, no ako se ne uklapa u poslovne mogućnosti svakako se treba razmisliti o mogućnosti besplatne dostave iznad određenog iznosa narudžbe.

Za web trgovca svakako je važno pravovremeno se i temeljito informirati i pridržavati relevantnih za-konskih propisa koji se odnose na uvjete korištenja, reklamacije te načine i uvjete povrata novca, odnosno robe. Takve informacije trebaju biti jasno istaknute i dostupne kupcima.Uvjeti za obavljanje dostave na cijeloj EU trebaju biti omogućeni, a cijene trebaju biti prihvatljivije za kori-snike. Stoga su zastupnici zatražili regulatorni nadzor nad cijenama u EU.Prva europska pravila za povrat digitalne robe odobre-na su u studenom 2017., a prema njima online kupci mogu tražiti popravak ili povrat novca u slučaju da su igre, aplikacije i pjesme kupljene preuzimanjem na In-ternetu oštećene ili manjkave.Jasnije informacije o cijenama usluga dostave pošiljki, prije svega prekograničnih pošiljki unutar Europ-ske unije, trebale bi pomoći povećanju povjerenja potrošača u prekograničnu online trgovinu, ali i dosta-vu proizvoda.

Prema novim pravilima, davatelji usluga dostave pa-keta dužni su osigurati svoje tarife za unaprijed de-finirani popis najčešće korištenih usluga. Europska će komisija objaviti cijene na posebnoj web stranici kako bi omogućila potrošačima i tvrtkama da usporede domaće i prekogranične tarife između država članica i između pružatelja usluga i odluče se za najbolju po-nudu. Pridonoseći zdravoj konkurenciji, nova uredba treba poticati smanjenje nerazumnih razlika između tarifa.Novim se pravilima, također, ovlašćuju nacionalne vla-sti da procijene tarife za usluge prekogranične isporu-ke paketa koje podliježu obvezi univerzalne usluge, ali se čine nerazumno visokim.Novim se pravilima zahtijeva pružanje informacija

potrošačima koji rade na prekograničnim kupnjama na cijenama, prekograničnim mogućnostima isporuke i načinima na koje se mogu žaliti kada su nezadovoljni isporukom ili kupljenim proizvodom.

Kako primijeniti GDPR u e-trgovini-Obveznici primjene GDPR-a (General Data Pro-tection Regulation) bit će dužni izravno primijeniti Uredbu bez obzira hoće li naš Zakon stupiti na snagu do 25. svibnja ove godine. No, kad i naš Zakon stupi na snagu, organizacije će biti obvezne primjenjivati i naš zakonski tekst i tekst Uredbe. Postojanje našeg Za-kona neće isključivati primjenu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, tzv. GDPR-a - objašnjava pravna stručnjakinja iz eCommerce Hrvatske, Dijana Kladar, dodajući kako GDPR državama članicama Europ-ske unije, pa tako i našoj zemlji, daje mogućnost da se određena područja iz Uredbe reguliraju samostal-no. Smatra kako će Republika Hrvatska iskoristiti tu mogućnost i vrlo vjerojatno će određena područja biti drugačije regulirana od npr. Njemačke, Italije ili drugih zemalja članica EU te ćemo imati obveznu primjenu i GDPR-a i našeg Zakona.

-Pojmovi koji će se koristiti u našem zakonskom tekstu bit će identični pojmovima iz GDPR-a. No izuzetno je važno napomenuti kako ponekad takvi pojmovi neće biti identični značenju pojmova u hr-vatskom pravnom sustavu. Bitno je da takve pojmove tumačimo na način kako ih tumači GDPR, a ne da im dajemo značenje koje takvi pojmovi imaju u našem pravnom sustavu - objašnjava Kladar.

-Na europskom tržištu rada položaj službenika za zaštitu osobnih podataka (Data Protection Officer - DPO) postao je vrlo tražen. Zbog toga se pojavljuje nekoliko pitanja - trebate li zaposliti novog dje-latnika koji će obavljati posao DPO-a ili možete angažirati vanjske konzultante? Hoće li vaša orga-nizacija uvođenjem DPO-a imati dodatne troškove? - objašnjava Kladar, dodajući kako su pravila koja će službenik morati usvojiti opsežna i zahtijevaju pozna-vanje velikog područja prava i IT-a, uključujući hr-

vatsku i europsku sudsku praksu, i teško je očekivati da netko, uz puno drugih obveza koje već ima na svojem radnom mjestu, kvalitetno obavlja i tu dužnost.Kaže kako će organizacije morati same procijeni-ti rizike i donijeti odluku isplati li im se dodijeliti taj položaj postojećem djelatniku, zaposliti novoga ili pak angažirati vanjske konzultante koji će unutar njiho-vog kolektiva obavljati dužnosti službenika za zaštitu osobnih podataka.

Prilagodba web trgovine za prodaju na stranim tržištima-Iako većina trgovaca misli da je za prodaju na stra-nim tržištima dovoljno ‘zalijepiti’ englesku zastavicu u gornji desni dio web trgovine, cijeli proces je puno složeniji - upozorava Ivica Kruhek, naglašavajući kako je, prije svega, potrebno jasno definirati na kojim tržištima (državama) želite prodavati.

-Zatim je potrebno definirati na kojim ćete se sve je-zicima obraćati kupcima na pojedinom tržištu, npr. hoćete li za tržište Austrije i Njemačke imati njemačku verziju web trgovine ili ćete sve pokrivati engleskim jezikom. Sljedeće oko čega treba razmišljati je u kojim sve valutama želite kupcima prikazivati cijene i jesu li cijene jednake za sva tržišta, tj. hoćete li proizvode prodavati po jednakim cijenama (bez obzira na valu-

tu) kupcu iz SAD-a, EU, Hrvatske, BiH i ostalih tržišta na kojima želite prodavati. Sustav web trgovine treba također omogućiti da možete limitirati prikazivanje proizvoda po pojedinim tržištima - objašnjava Kruhek, dodajući da, kada se sve to uradi, dodatno treba pre-vesti sve sadržaje i servisne tekstove na strane jezike koje ste odlučili koristiti, ali i definirati modele i cijene dostave na pojedina tržišta.

Što nam je donio Ecommerce Day 2018?U Zagrebu je krajem ožujka održana najveća regio-nalna konferencija o online kupovini, Ecommerce Day 2018, koju organizira Shopper’s Mind Hrvatska. Goto-vo 20 vrhunskih domaćih i međunarodnih predavača predstavilo je najnovije trendove s područja online ku-povine i prilike koje će nuditi budućnost u ovom seg-mentu. Na konferenciji su predstavljeni novi podatci najvećeg istraživanja online kupovine u Hrvatskoj, Shopper’s Mind Hrvatska 2018, koju provodi grupa Ceneje i istraživačka agencija Valicon. Istraživanje je obuhvatilo više od 3.000 hrvatskih online korisnika te otkrilo zanimljive trendove i dinamiku kupovnog ponašanja na Internetu.

-Usprkos izuzetnom porastu segmenta online kupovi-ne tijekom prošlih godina, još uvijek postoji potencijal za povećanje učestalosti kupovina na Internetu. Sa-

Kvalitetan content marketing online trgovine djeluje na dvije glavne razine: povećava vidljivost i poziciju na Google tražilici (SEO) te daje dodatnu vrijednost posjetiteljima.

Tema broja


svim novi podatci istraživanja o online kupovini po-kazuju da bar jednu online kupovinu mjesečno napra-vi čak 8 od 10 korisnika Interneta, što je 8 posto više nego prošle godine. Samo 6 posto nikada nije kupovalo na Internetu, a taj se udio od 2015. smanjio za više od polovice - rekao je direktor grupe Ceneje i Shopper’s Mind Darko Dujić, dodajući kako je drugi aspekt rasta trgovine povećanje broja različitih kategorija u kojima kupuju hrvatski online potrošači.

-S jedne strane postoje kategorije koje su već ‘online zrele’ i u kojima potrošači najčešće kupuju proizvo-de s područja elektronike, mode, ljepote i zdravlja, te opreme za dom i vrt, a vrlo je zanimljiva i kategori-ja proizvoda za svakodnevno korištenje (hrana, piće i slično), jer se broj online kupovina u toj kategoriji duplo povećao u usporedbi s prošlom godinom, te sada iznosi 4 posto - kaže Dujić, istaknuvši kako je treći važan trend porast kartičnih načina plaćanja kod online kupovine. Plaćanja kreditnim karticama su u usporedbi s 2016. narasla za više od 40 posto, tim se načinom plaćanja zaključi čak četvrtina svih online kupnji.

Porast povjerenja potrošača u elektronske načine plaćanja-Hrvatski online kupci još uvijek najčešće plaćaju po pouzeću i preko PayPala, a to je posebice povezano s time što su skloni inozemnim web trgovcima. Plaćanje pouzećem se tijekom godina smanjuje, a povećava se broj uplata kreditnom karticom koji je u usporedbi s 2017. godinom porastao za 7 posto. Kreditnom ili de-bitnom karticom završava gotovo trećina uplata. Ti podatci jasno pokazuju porast povjerenja potrošača u elektronske načine plaćanja, što je povezano s kupo-vinom u inozemnim web trgovinama. Hrvatski online kupci puno su skloniji inozemnim trgovcima u uspo-redbi sa susjedima Slovencima. Čak 4 od 10 online ku-paca većinom kupuje u inozemnim web trgovinama, što je 7 posto više nego 2017. godine i gotovo duplo više u usporedbi sa Slovenijom - kaže direktor grupe Ceneje i Shopper’s Mind.

Velik porast kupovina preko mobilnih uređaja-Idući trend odnosi se na korištenje mobilnih tehno-logija. Već više od 60 posto istraživanja prije same

Novi podatci istraživanja o online

kupovini pokazuju da bar jednu online kupovinu mjesečno napravi čak 8 od 10 korisnika Interneta.

Tema broja

Darko Dujić, sMind

kupovine kupci rade na mobilnim uređajima, odno-sno na pametnom telefonu ili tabletu, a u našem smo istraživanju primijetili velik porast kupovina preko navedenih uređaja. Udio kupovina preko pametnih telefona, u usporedbi s 2017. godinom, povećao se za 40 posto i sada iznosi skoro četvrtinu - kaže Dujić, ističući kako se peti važan trend odnosi na promjene u kupovnim navikama potrošača na Internetu.

Online kupci sve zahtjevniji-U fazi istraživanja za više od pola povećao se i udio korisnika koji prije kupovine traže preporuku obitelji i prijatelja, a slično je i s udjelom onih koji gledaju forume, blogove i čitaju komentare drugih kupa-ca. Zanimljivo je promatrati različite čimbenike koji utječu na kupovne odluke hrvatskih online kupaca. Podatci pokazuju da potrošači postaju sve zahtjevni-ji i odlučuju na temelju više čimbenika. U usporedbi s 2017. godinom, broj potrošača kojima su prilikom online kupovine važni preglednost ponude, slikovna i video prezentacija proizvoda, kvalitetni opisi proizvoda i opseg ponude u trgovini, povećao se za više od 60 posto. Naravno, cijena ostaje izuzetno važna, ali kupci su prepoznali i druge čimbenike koji im jamče dodanu vrijednost i povjerenje - kaže Dujić.

Pravne odredbe online trgovineNa pitanje kako će mjere EU za poticanje online tr-govine utjecati na web trgovinu u našoj regiji Dujić kaže da svi podatci kojima raspolažemo ukazuju na to da se naša regija brzo digitalizira i u sektoru trgovi-ne. Bez sumnje se nalazimo u razdoblju rapidnog rasta kupovine na online kanalima i potencijal web trgovine u usporedbi s drugim segmentima iznimno je velik.

-Sve mjere Europske unije zasigurno su dobrodošle za hrvatske potrošače, jer će im pružiti odgovarajuća prava kod prekogranične kupovine unutar EU. Važno je razumjeti da su te mjere samo jedan od koraka poti-canja prekogranične trgovine, čak i pomalo jednostran, jer ne uzima u obzir složenost procesa koje će trgovci morati razviti kako bi primijenili te odredbe i poslovali jednako na svim tržištima EU.

Neke od tih odredbi stavljaju velik izazov pred trgovce među kojima su, na primjer, poznavanje potrošačkih prava svih EU članica i nejasne odredbe glede nediskriminacije plaćanja. Te mjere mogu malim i srednjim trgovcima, u usporedbi s onim velikima, onemogućiti razvoj, prije svega zbog nejednakih uvjeta trgovaca iz manjih država koji se žele probiti na europsko tržište - smatra Dujić, ističući kako je, osim područja na koja utječu mjere Eu-ropske unije (ukidanje geoblokiranja, olakšavanje dosta-ve u cijeloj EU...), potrebno zadovoljiti i druge čimbenike kako bi se web trgovcima zaista otvorile mogućnosti prekogranične prodaje. Kao najveću prepreku bržem razvoju e-trgovine vidi (ne)povjerenje potrošača.

Sales Refresher Training


MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:Kraš Auditorium, Ravnice 48, Zagreb

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do10. svibnja 2018.: 3.900,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 4.500,00 kn + PDV





Digital marketing & Webshop sales future: digitalne marketinške strategije i strategija web prodajePredavači: Ivo Novak, direktor usluga digitalnog marketinga u Degordianu i Ivica Kruhek, direktor tvrtke Marker


Optimal Sales Performance: balansiranje između brojeva i emocijaPredavač: dr. sc. Nikola Drašković, viši predavač na RIT Croatia


Systematic salles approach best practices: razvijte prodajne vještine i unaprijedite učinkovitost regionalnih prodajnih timovaPredavač: Dario Mrvelj, direktor poslovne jedinice Orbico grupe

Novi edukacijski program koji pomaže vašem prodajnom timu kako bi na produktivniji način koristio svoje vrijeme i energiju od samog početka. Osnažite prodajne vještine koje su vam

neophodne za nadmašivanje prodajnih ciljeva svaki mjesec i ostvarite maksimalnu prodaju s minimalnim vremenom.



Voditelj webshopa - najtraženije online zanimanje budućnostiWeb trgovina u svijetu ove bi godine trebala dosegnuti brojku od 1.7 trilijuna, odnosno 1.700 (!) milijardi dolara, dok se u isto vrijeme zatvaraju brojne poslovnice velikih trgovačkih lanaca u SAD-u. Ipak, mnogi trgovci koji su prepoznali važnost ecommercea imaju isti problem - kako pronaći stručnjaka za postavljanje i vođenje njihove online poslovnice.

Osim iskustva u prodaji, voditelj webshopa treba razumje-ti kako funkcionira optimizacija za tražilice (SEO), online marketing (SEM), zakup medija, društvene mreže i slično. U isto vrijeme, ecommerce stručnjak mora znati kako stvori-ti optimalno korisničko iskustvo, povećati lojalnost, te kako analizirati i optimizirati sve te podatke u svrhu povećanja prodaje.

Danas je puno lakše (i jeftinije) pokrenuti webshopIstina je da danas gotovo svatko može napraviti vlastiti webshop uz pomoć edukacije na YouTubeu i webshop ser-visa poput Shopifya. No puno je teže napraviti webshop koji je optimiziran za korisničko iskustvo te odgovara vašoj cilja-noj publici i konstantno raste sukladno svakodnevnoj anali-zi i optimizaciji marketinških ulaganja. Prema istraživanju koje je provela Udruga eCommerce Hrvatska među svojim članovima, preko 30% hrvatskih web trgovaca nije zaposlilo nikoga za pokretanje i vođenje webshopa. Stoga ne čudi in-formacija da više od pola njih ima problema s marketingom i administracijom, te nisu zadovoljni rezultatima prodaje na Internetu.

Zašto trebate voditelja webshopaIzrada webshopa ne mora biti skupa, no odabir pogrešne plat-forme (koja, primjerice, nije kompatibilna s vašim poslovnim softverima) može udvostručiti predviđeni trošak, dok odabir lošeg izvođača za izradu, promociju ili distribuciju robe može taj nepotrebni trošak učiniti i puno, puno većim. Zato bi voditelj webshopa trebao biti uključen u priču od samog početka, odno-sno od same izrade webshopa, kada će biti zadužen za izradu koncepta, sadržaja te općenitog korisničkog iskustva na webu, pa sve do pripreme i analize marketinške strategije kasnije.

U školama se još uvijek ne uči online prodaja - zato je pokrenuta Udruga web trgovacaIako su neki naši fakulteti počeli podučavati digitalni mar-keting, malo je vjerojatno da će se uskoro uvesti formalno obrazovanje za online prodaju. To je vrlo problematično jer ecommerce podliježe trendovima koji se vrlo često mijenjaju, a obrazovne ustanove nisu poznate po agilnosti.

Ne postoje ni službene državne agencije kojima se možete obratiti za pomoć prilikom izrade ili promocije vaše web tr-govine. Zato je prije 3 godine osnovana Udruga eCommerce Hrvatska, s ciljem informiranja, educiranja, povezivanja i međusobnog pomaganja online trgovaca i ostalih subjekata koji sudjeluju u procesu izrade, provedbe ili promocije web prodaje.

Kupuju li Hrvati uopće online?Iako Hrvati još uvijek preferiraju odlazak u fizičke poslovni-ce, istraživanje koje je napravio Gemius pokazalo je da 28% Hrvata kupuje online, a čak 59% istražuje proizvode online prije kupovine. Također, iskustva web trgovaca pokazala su da kvalitetan webshop može značajno povećati broj posje-ta u fizičke poslovnice. Najveći problem hrvatskih trgovaca je nedostatak informacija i znanja potrebnog za pokretanje internetske trgovine.

Što sve treba znati voditelj webshopa - i možete li to sami naučiti?Ako volite prodaju, dobar ste komunikator te imate volje i strpljenja za stalnu edukaciju i optimizaciju kako bi izgradili webshop koji će se istaknuti u moru ostalih - možete! Upravo je zato Udruga eCommerce Hrvatska u suradnji s Mirakul edukacijskim centrom pokrenula prvu edukaciju o planiranju, vođenju i razvoju uspješne online trgovine, koja je namijenjena upravo vlasnicima trgovina (online ili offli-ne), te svim (sadašnjim i budućim) voditeljima webshopo-va. Ecommerce Akademija traje 7 tjedana, a na njoj predaju isključivo iskusni i priznati ecommerce stručnjaci iz raznih područja koja su bitna za razvoj uspješnog webshopa.

Dosad su održane dvije eCommerce Akademije, a treća je planirana za jesen 2018. Mjesta su ograničena radi zadržavanja kvalitete praktičnog rada s polaznicima, a svi članovi Udruge eCommerce Hrvatska i klijenti Mirakula ostvaruju 30% popusta na ukupnu cijenu programa, kao i na individualne seminare.

Tema broja

Voditelj webshopa je osoba koja bi

trebala biti zadužena za nadgledanje svih

aktivnosti i aktera uključenih u razvoj i

promociju webshopa, s ciljem maksimiziranja

povrata ulaganja u isti.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Narodna Republika Bangladeš

Glavni grad:

DhakaPovršina:

145.460 km²Stanovništvo:

157.826.578Službeni jezik:

bengalskiValuta:

1 EUR =102,09 bangla-deški taka (BDT)

Robna razmjena s Bangladešom (2017.)

Izvoz Hrvatske u Bangladeš Uvoz Hrvatske iz Bangladeša

Brodovi 6% Odjeća od jute 6,5%

Strojevi 4% Keramika 5%

Lijekovi 4%

UKUPNI IZVOZ 4.867 tisućaEUR UKUPNI UVOZ 13.133 tisuća

EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U REPUBLICI INDIJI, POKRIVA NARODNU REPUBLIKU BANGLADEŠIzvanredni i opunomoćeni veleposla-nik: Petar Ljubičić Adresa: A-15 West End, New Delhi 110021, Indija Tel: 0091 11 4166 3101Fax: 0091 11 4166 3100E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO NARODNEREPUBLIKE BANGLADEŠ U KRALJEVINI NIZOZEMSKOJ, POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKUIzvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Nj.E.g. Sheikh Mohammed Belal Adresa: Badhuisweg 77, 2587 CD Den Haag, Nizozemska Tel: 00 31 70 328 37 22Fax: 00 31 70 328 35 24E-mail: [email protected]

Bangladeš - tržišno gospodarstvoBangladeš je drugo najbrže rastuće gospodarstvo svijeta koje privlači inozemne ulagače, te dodatno ulaže u ljudske resurse, infrastrukturu, online sustav poslovanja te općenito u cjelokupni uslužni sektor.

Važni linkoviVlada Bangladeša

www.bangladesh.gov.bd/Ministarstvo vanjskih poslova

www.mofa.gov.bdUred za promociju izvoza Bangladeša

www.epb.gov.bd/ Ulaganja u Bangladeš

http://bida.gov.bd/

Dhaka

Somapura Mahavihara - budistički samostan po zaštitom UNESCO-a

Bangladeš je jedna od najgušće naseljenih zemalja svi-jeta, iako je posljednjih godina smanjio broj stanovni-ka. Ima veliku stopu siromaštva, no uz međunarodnu pomoć stopa je smanjena s više od polovice stanovniš-tva na manje od trećine (uloženo je u napredak sigur-nosti hrane i zdravlje majke i djeteta). Bangladeš ima tržišno gospodarstvo, te je prema MMF-u gospodar-stvo Bangladeša drugo najbrže rastuće gospodarstvo u 2016. godini (godišnja stopa rasta od 7,1%). Relativna stabilnost ovoga gospodarstva privukla je pozornost inozemnih ulagača. Unatoč tome, Bangladeš je suo-čen s dugotrajnim razdobljima političke nestabilnosti, slabom infrastrukturom, korupcijom, nedostatnim na-pajanjima i sporom provedbom gospodarskih reformi. Za Bangladeš 2017. godina je godina raznih postignu-ća i izazova. Iako neki makro-pokazatelji odražavaju pozitivne trendove, ukupna snaga gospodarstva slabi zbog brojnih događaja u drugoj polovici godine (rast

inflacije, poplave, stagnacija ulaganja u privatni sektor, nedovoljno iskorišteni resursi, loše upravljanje u ban-karskom sektoru). Budući ciljevi Bangladeša usmjere-ni su na nastavak provođenja ciljeva održivog razvoja, te napora da postane zemlja srednjeg dohotka. Nave-deno uvelike ovisi o nizu čimbenika kao što su ubrza-na mobilizacija resursa, veća ulaganja, učinkovitost u implementaciji infrastrukture, kvalificiranim ljudskim resursima i snažnoj uspostavi državnih institucija.

Struktura gospodarstvaU primarnom sektoru ukupno je 45% radne snage te se Bangladeš može nazvati agrarno/poljoprivred-nim gospodarstvom, iako se posljednjih godina sve više stavlja naglasak na razvoj industrije. Bangladeš prvenstveno proizvodi jutu, rižu, duhan, čaj, šećernu trsku, mahunarke i pšenicu. Nepredvidivi vremenski uvjeti i prirodne katastrofe često narušavaju gospodar-

stvo zemlje. Kako bi se prevladao taj problem, Vlada je izgradila nekoliko projekata navodnjavanja u cilju očuvanja kišnica i kontrole poplava. Sekundarni sektor sastoji se od malih i srednjih poslovnih subjekata koji zapošljavaju oko 30% radne snage. Razvija se sve više industrija u vlastitom posjedu koje proizvode primar-ne i strateške proizvode. Infrastruktura se brzo razvija u smislu distribucije vode, napajanja, komunikacije i prijevoza. Bangladeš ima istaknuto bogatstvo rudnika ugljena. U posljednja dva desetljeća, Bangladeš je ve-likom brzinom rastao i u uslužnom sektoru, te raste i broj zaposlenih (25%). Iako je taj postotak manji od primarnog i sekundarnog sektora, veliki dio BDP-a ze-mlje dolazi iz sektora usluga. Posebno je ugostiteljska djelatnost pokazala znatan rast.

Mogućnosti poslovne suradnjeSuradnja između Hrvatske i Bangladeša seže još od 1997. godine, kada je potpisan bilateralni sporazum. Kultura, obrazovanje i gospodarska suradnja prepo-znati su kao potencijalna područja gdje bi se suradnja mogla proširiti. Kako bi smanjila siromaštvo, Bangla-deš je pozvao Hrvatsku da zaposli njihovu kvalificira-nu radnu snagu. Također, potencijalna suradnja ogleda se u svim područjima gdje postoji mogućnost ulaganja od strane Hrvatske.

Postupak uvoza roba i usluga u BangladešCarine su u Bangladešu značajan izvor državnih pri-hoda, što uvelike komplicira napore pri snižavanju carinskih stopa. Neki proizvodi, poput generatora, opreme za informacijsku tehnologiju, sirovog pamu-ka, tekstilnih strojeva, određenih vrsta strojeva koji se koriste u navodnjavanju i poljoprivredi, stočne hrane za industriju peradi, određenih lijekova i medicinske

opreme te sirovina uvezenih za uporabu u određenim industrijama općenito su oslobođeni od tarifa. Carin-ska stopa iznosi u prosjeku 15,5%, dok su prosječne stope za poljoprivredne proizvode veće od industrijske robe. Maksimalna stopa iznosi 25%. Bangladeš daje koncesije za uvoz kapitalnih strojeva i opreme, kao i za određene dijelove i poludijelove, što određuje carinske tarife složenim i netransparentnim procesom. Ban-


25 godina. Imaju povlašteni pristup Europskoj uniji, Japanu i Kini, te u Indiji imaju slobodni pristup s be-splatnim kvotama. Razvijaju oko 100 privatnih i jav-nih gospodarskih zona, od kojih je 77.000 hektara pot-puno servisirano zemljište. Gotovo svi sektori otvoreni su za ulaganja, te nemaju ograničenja na iznos ili po-stotak ulaganja. Sve usluge vezane uz ulaganja u Ban-gladeš dostupne su online, što olakšava dolazak do in-formacija inozemnim ulagačima. Jedan od razloga što Bangladeš privlači toliko inozemnih ulagača je njegova otvorena politika koja omogućuje 100% inozemnih sredstava u nekim industrijama.

Poslovni običajiPoslovni običaji uglavnom su formalni. Muškarci poz-dravljaju rukovanjem, dok inozemni državljani treba-ju samo klimnuti glavom ženama, osim ako ona prva ne pruži ruku. Oslovljavajte ih s „Vi“ sve dok oni ne prijeđu na „ti“. Sastanke u Bangladešu uglavnom vodi osoba koja je najstarija, koja postavlja dnevni red, sa-držaj i tempo aktivnosti, iako struktura sastanka ne mora biti linearna. Sastanci se mogu odužiti ili nasta-viti u nekom drugom terminu ili mjestu. Mogu zapo-četi kratkim razgovorom, komunikacija je formalna i slijedi hijerarhijsku strukturu. Komuniciraju u dugim, bogatim i kontekstualiziranim rečenicama. Bliski su pri razgovoru s istim spolom, te poštuju veći prostor pri razgovoru sa ženom. Ne pokazujte emocije, čime si možete narušiti dostojanstvo i poštovanje. Ljudi iz Bangladeša ne vole reći „ne“ te stoga radije govore na način da čitate između redaka. Ne koriste smiješak u poslovnom sastanku, čime pokazuju da ozbiljno pri-stupaju sastanku.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Bangladeša

BDP: 686,5 mlrd USD

BDP per capita: 4 200 USD

Stopa rasta BDP-a: 7,1%

BDP prema sektorima: usluge (56,5%), industrija (29,2%), poljoprivreda (14,2%)

Izvoz (2017.): 35,91 mlrd USD

Izvozni proizvodi: odjeća, pletenina, poljoprivredni proizvodi, smrznuta hrana (riba

i plodovi mora), koža

Zemlje izvoza: SAD (16,4%), Njemačka (15,3%), UK (10,9%), Francuska (6,1%)

Uvoz (2017.): 42,38 mlrd USD

Uvozni proizvodi: pamuk, strojevi i oprema, kemikalije, željezo i čelik, prehrambeni

proizvodi

Zemlje uvoza: Kina (26,3%), Indija (14,8%), Singapur (5,2%), Japan (4,5%)

Stopa inflacije: 5,7%

Nezaposlenost: 4,1%

Javni dug: 28,1% BDP-a

Internetski kod zemlje: .bd

Pozivni broj: +880

Tvornica jute u Dhaki

Sve usluge vezane za ulaganja u Bangladeš

dostupne su online, što inozemnim ulagačima

olakšava dolazak do informacija.

gladeš je ukinuo trošarine na sve lokalno proizvedene proizvode i usluge, uz određene iznimke.

UlaganjaBangladeš je poželjna zemlja za ulaganje iz više razlo-ga. Drugi su najveći proizvođači RMG (Rockford Ma-nufacturing Group), te im je cilj postati glavni igrač u farmaceutskom sektoru s rastom od 20% i izvozom u 100 zemalja. Više od polovice stanovništva mlađe je od


Digitalno bankarstvo

26

Digitalizacija odnosa s klijentima direktno

ovisi o digitalizaciji internih procesa u

banci.


Iako su banke uvele nove uloge kao što je Chief Digital Officer, osnovale VC fondove i počele surađivati s fintech startupima, još uvijek čekaju na velike preokrete. Primjena inovacija kad je riječ o strategiji, procesima i tehnologiji ono je zbog čega banke preispituju svoju poziciju na tržištu i aktualne inicijative.

Digitalizacija financijskih usluga podrazumijeva njihovu personalizaciju

Poslovni su korisnici odlaske u poslovnicu svoje banke već davno sveli na minimum korištenjem usluga in-ternetskog bankarstva, a unazad nekoliko godina sve je značajnija njihova potreba da im pristup poslovnim računima i financijskim uslugama bude omogućen i izvan ureda. Glavnu ulogu u tome igraju mobilne apli-kacije za pametne telefone.

Takav trend razvoja usluga financijske industrije sve je izraženiji i ubrzaniji i prema građanstvu. Mobilni telefoni, pametni telefoni i digitalni uređaji postali su temelj komunikacije, ali i sredstvo za provedbu finan-cijskih transakcija. Očekivanja za povezanim usluga-ma neprestano rastu, a mobilna industrija postaje sve konkurentnija. Kako tradicionalne usluge mobilne te-lefonije i podatkovne usluge postaju standard, prisutna je sve veća potražnja za njihovom nadogradnjom.Dodatno, nove i najnaprednije digitalne tehnologije, poput blockchaina i umjetne inteligencije, najavljuju korjenite promjene, kako u financijskim poslovnim modelima, tako i u sektoru usluga.

Integracija bankarskih sustava-S jedne strane, banke moraju agilno digitalizirati i automatizirati svoje postojeće procese primjenjujući tehnologije kao što su umjetna inteligencija, strojno učenje, analitika golemih količina podataka i blockchain, te istodobno, prihvaćajući startup filozo-fiju bar u jedan dio svog poslovanja i primjenjujući metodologije poput dizajnerskog mišljenja, stalno unositi inovacije - u suradnji s fintech tvrtkama koje često adoptiraju, pa čak i asimiliraju u svoje sustave - smatra direktorica tvrtke SAP Croatia Sonja Popović, ističući kako fintech tvrtke nisu više percipirane kao prijetnja bankarskom sustavu, kao što je to bilo prije nekoliko godina, što ne znači da fintech tvrtke neće preuzeti neke niše poslovanja koje su do sada obavljale banke, posebno nakon pune primjene PDS2 (Second Payment Services Directive) uredbe i drugih regula-tornih okvira.-Digitalizacija odnosa s klijentima direktno ovisi o digitalizaciji internih procesa u banci. Naši interni procesi koje kontinuirano razvijamo i automatizira-mo podloga su za kreiranje digitalnih rješenja za naše klijente. Jedino takvim pristupom klijentima možemo pružiti brzu, jednostavnu, transparentnu i pouzdanu uslugu. Naš je cilj digitalizacijom postići dostupnost što većeg broja usluga 24/7 s naglaskom na mobilne uređaje - istaknuli su iz Hrvatske poštanske banke.

Razvoj digitalnih rješenja u bankarstvuOd digitalnih rješenja iz HPB-a izdvajaju mHPB, apli-kaciju za mobilno bankarstvo za građane i poslovne korisnike, koja je ujedno i njihova najbrže rastuća usluga. -Početkom 2016. godine prvi smo na domaćem tržištu omogućili online otvaranje tekućeg računa Super-Smart HPB, a krajem 2017., također prvi u Hrvatskoj, uveli smo uslugu e-gotovina za podizanje novca na bankomatu mobitelom bez korištenja kartice. Uz to, u pilot fazi je projekt e-poslovnice kojim ćemo klijen-tima omogućiti realizaciju šireg spektra usluga bez potrebe dolaska u poslovnicu banke - rekli su nam iz Ured za korporativne komunikacije HPB-a. Digitalizacija poslovanja prisutna je u PBZ-u već dugi niz godina te su digitalizacijom poslovanja napravili ogromne

uštede u poslovnim procesima, rekli su nam iz te banke, naglašavajući kako je PBZ prva banka u Hrvatskoj koja koristi podatke s elektroničkih osobnih iskaznica. -Podatci o klijentima u našim poslovnicama sada se unose i ažuriraju temeljem podataka pohranjenih na čipu kartice. To uvelike doprinosi dodatnoj točnosti korištenih podataka, ali i sigurnosti. Osim toga, uveli smo i prve mobilne poslovnice. U šest regionalnih cen-tara u Hrvatskoj imamo po jednu mobilnu poslovnicu, koju možemo poslati na različite lokacije prema potre-bi, prilikom posjeta domovima za starije, bolnicama ili fakultetima. U mobilnoj poslovnici se, zahvaljujući naprednim tehnologijama, može obaviti većina poslo-va poslovnice, osim onih koji podrazumijevaju rad s gotovinom - rekli su iz PBZ-a, dodajući kako su, uz razvoj novih aplikacija digitalnog bankarstva, značajne napore uložili i u digitalnu transformaciju svojih poslovnica. Tako će klijente, pored već instaliranih potpisnih pločica i Digital Signagea, u poslovnicama dočekati novo korisničko sučelje u obliku Digital De-skova, interaktivnih ekrana koji bankovne proizvode i usluge prikazuju na informativan i pregledan način te time olakšavaju odluke klijentima o odabiru optimalne opcije za njih.

Napredne funkcionalnosti i stabilnost eBanking sustava-Možda najznačajnija promjena u transformaci-

ji financijskih usluga, uz samu digitalizaciju front-office i back-office poslovnih procesa, njihova je posvemašnja personalizacija. Korisnici, a to je poseb-no naglašeno kod milenijalaca, žele banku s kojom mogu komunicirati na isti način na koji komuniciraju sa svojim prijateljima na društvenim mrežama. Traže prisnost kakvu imaju s ljudima koje poznaju i traže da i njih banke jednako dobro poznaju. Banke poslu-ju s mnogima, no moraju se sada ponašati kao da su banka samo za pojedinca, kao da rade samo za jednog korisnika - naglašava Sonja Popović, dodajući kako tehnološke inovacije i sve šira deregulacija industrije financijskih usluga te promjena stava korisnika pri-siljavaju banke na velika ulaganja u nova rješenja i na obavljanje posla u dva istodobna aspekta. Klijenti PBZ-a u novoj usluzi imaju čak i dostu-pan grafički prikaz svoje imovine uz mogućnost upravljanja prema vlastitim preferencijama.Novo PBZ online bankarstvo nudi i brojne nove mogućnosti te funkcionalnosti poput prijave u apli-kaciju otiskom prsta ili skeniranjem lica, uvid u brzi pregled stanja bez prijave u aplikaciju, novi koncept dnevne štednje, mogućnost plaćanja između korisni-ka aplikacije korištenjem kontakt broja mobitela, in-tegriran novi mobilni token unutar aplikacije mobil-nog bankarstva koji omogućava jednostavniji pristup


Banke, uz razvoj novih aplikacija digitalnog bankarstva, značajne napore ulažu i u digitalnu transformaciju svojih poslovnica.

2928 BIZdirekt � travanj/svibanj 2018. www.mirakul.hr28

Korisnici financijskih usluga pod utjecajem

digitalizacije žele mogućnost njihova

korištenja uvijek i svuda.

internetskom bankarstvu, mogućnost primanja auto-matskih obavijesti na mobilni uređaj o promjenama po računima i proizvodima prema osobnom odabiru korisnika, primanja ugovorne dokumentacije i potvrde provedenih transakcija na jednom mjestu, mogućnost prijenosa sredstava između računa korisnika bez do-datne autorizacije, definiranje omiljenih primatelja i prijenos manjih iznosa bez dodatne autorizacije, napredni elektronički potpis kojim korisnik može obavljati sve bankarske poslove bez dolaska u PBZ poslovnicu, mogućnost plaćanja drugim korisnicima PBZ-a bez unosa IBAN-a, te opciju Skeniraj i plati - mogućnost plaćanja uplatnica koje imaju i nemaju 2D bar kod. PBZ svoj online servis prilagođava čak i za slabovidne i potpuno slijepe osobe. Kod slabovid-nih omogućuje velika i boldana slova, a kod slijepih robotski glas čita što piše na ekranu.

-Noviteti Raiffeisen banke u sferi digitalnog ban-karstva su aplikacija mBiz, odnosno mobilno ban-karstvo i mToken za poslovne korisnike, te ostale funkcionalnosti aplikacije, poput ulogiravanja u mo-bilno bankarstvo otiskom prsta za poslovne i pri-vatne korisnike (na mobitelima koji to podržavaju). Nadalje, ePozajmica i eKartica, odnosno mogućnost ugovaranja pozajmice i kreditne kratice putem Inter-net bankarstva, zatim mKartica (kreditna ili debitna kartica u mobitelu – beskontaktno plaćanje mobite-lom), kao i mogućnost učlanjenja, uz online zahtjev, u dobrovoljni mirovinski fond putem Internet ban-karstva - rekao nam je manager za marketing i odnose s javnošću Raiffeisenbank d.d. Ozren Tabaković.

Promjene koje donosi tehnologija blockchainBlockchain tehnologija predstavlja do sada najozbiljni-ju najavu promjena u tradicionalne obrasce financijske industrije. Naime, blockchain tehnologija omogućuje eliminiranje posrednika između kupaca i prodavača, čime dramatično mijenja mnoge industrije, ne samo financijsku. Očekuje se, naime, da će blockchain tehnologija utjecati na digitalne usluge i promijeni-ti poslovne modele u brojnim područjima, kao što su zdravstvene usluge, energetika, logistika, upravljanje pravima intelektualnog vlasništva ili javne usluge.

Blockchain tehnologija, samo devet godina od kada se pojavila, već je našla svoju primjenu u mnogim industrijama. S blockchainom se eksperimentira u industriji lanaca opskrbe, na blockchain se stavljaju javnobilježničke isprave, kupoprodajni ugovori, osobni podatci i zemljišne knjige. Za očekivati je da će se pro-dor blockchaina ubrzano nastaviti i u ostale sektore, što pred sva poduzeća stavlja nove, još uvijek teško sagledive izazove.

Blockchain bi najdalekosežnije promjene mogao do-nijeti u financijskoj industriji, no kako je ona visoko

regulirana djelatnost, promjene će biti najvećim dije-lom kontrolirane. Kako bi omogućila razvoj digitalizacije, Europska unija je od početka ove godine uvela PSD2, kojom se omogućuje decentralizacija platnog prometa, odnosno ulazak na tržište novih nebankarskih kompanija.

Europska komisija nedavno je objavila i Akcijski plan fintech koji sadržava različite mjere u području fi-nancijskih inovacija do kojih dolazi korištenjem no-vih tehnologija kao što su blockchain, umjetna inte-ligencija ili računarstvo u oblaku (cloud). Najvažniji cilj Akcijskog plana je uspostava jedinstvenog tržišta kapitala i digitalnog jedinstvenog tržišta na području EU, dok će kompanije zahvaljujući uredbi PSD2 moći kreirati i nuditi usluge koje klijenti prije nisu imali. Europska komisija naglasila je već tijekom srednjoročnog pregleda Akcijskog plana Europske unije tržišta kapitala potencijal fintecha za transforma-ciju tržišta kapitala - donijet će nove inovativne usluge platnog prometa i povećati sigurnost.

Blockchain i kriptovalute trebaju pravnu regulativuKrajem prošle godine osnovana je hrvatska Udruga za blockchain i kriptovalute - UBIK. Osnivačka skupština udruge kulminacija je višegodišnjeg rada entuzijasta na stvaranju kriptovalutne zajednice u Zagrebu i Hr-vatskoj. Članovi Upravnog odbora UBIK-a sastali su se početkom veljače 2018. s čelnicima Središnjeg ureda Porezne uprave.

Udruga za blockchain i kriptovalute putem svojih predstavnika ukazala je na otvorena pitanja poveza-na s regulativom, odnosno nedostatkom regulator-nog okvira za blockchain i kriptovalute. Ta pitanja obuhvaćaju problem dokazivanja dana stjecanja krip-tovaluta u postupku oporezivanja kapitalnih dobitaka, provođenje ICO-a od strane hrvatskog trgovačkog društva i unošenja tako prikupljenog kapitala u društvo, plaćanje kriptovalutama, nedoumice u vezi redovnog poslovanja trgovačkih društava koja se bave rudarenjem (mining) i sl.Predstavnici Središnjeg ureda Porezne uprave pokaza-li su veliko zanimanje za tehnologiju i probleme koji muče kripto-zajednicu u Hrvatskoj te iskazali sprem-nost na sudjelovanje u rješavanju onih pitanja koja spadaju u porezno-pravnu domenu.

Banke traže fintech startupeKako bi se osiguralo da europsko tržište postane konkurentno, svjetsko središte za fintech (finance technology), Europska komisija objavila je sredinom veljače svoj Akcijski plan fintech, koji ima za cilj po-ticati i omogućiti europskom financijskom sektoru korištenje novih tehnologija kao što su umjetna in-teligencija i cloud computing, osiguravajući time da tržište ostaje sigurno za sve sudionike.




30

Blockchain tehnologija omogućuje eliminiranje

posrednika između kupaca i prodavača,

čime dramatično mijenja mnoge

industrije.

Razvoj fintech tvrtaka već je značajno utjecao na način na koji se proizvode i isporučuju financijske uslu-ge, dajući nove mogućnosti pružateljima usluga. Ta tehnologija omogućuje inovacije, ali također podiže nove izazove i nove rizike koji zahtijevaju ažurne re-gulatorne i nadzorne okvire, primjerice, za rješavanje porasta kripto sredstava i novih prijetnji kibernetičkoj sigurnosti. Kako bi osnažila razvoj novih digital-nih tehnologija, Europska komisija formirala je i EU Blockchain Observatory na principima javno-privat-nog partnerstva kako bi regulatorno i investicijski omogućila što snažniji razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i u financijskoj industriji.

Da i banke shvaćaju važnost blockchain tehnologije te ju žele integrirati u svoje poslovanje pokazuje se kroz djelovanje većine banaka. Tako, na primjer, Raiffeisen Bank International i u regiji jugoistočne Europe lo-kalnim natječajem Elevator Lab nastoji poticati nova financijsko-tehnološka poduzeća.

Izazovi inovacija u bankarstvuMogućnosti i izazovi blockchaina, umjetne inteli-gencije te strojnog učenja, ali i drugih tehnologija u industriji financijskih usluga od banaka zahtijevaju rješenja koja im mogu pružiti globalne tehnološke tvrtke te inovativni fintech startupi.

-Količina promjena koje se događaju u bankarstvu ogromna je, uzevši u obzir korisnike, regulativne izazove i konkurenciju. Bankarstvo se iznimno brzo mijenja, a banke se prilagođavaju i sve više iskorištavaju mogućnosti tehnologije. Mislim da u ovom sektoru nećemo vidjeti novi Airbnb, ali ćemo vidjeti suradnju banaka i fintecha i ta će suradnja biti ključna za nastanak novih poslovnih modela - rekao je potpredsjednik SAP-ovog globalnog odjel za razvoj poslovnih modela i inovacija u finan-cijskim uslugama (Business Development and Inno-vation Financial Service) Anton Tomić, na nedavno održanoj konferenciji Bankarstvo nove generacije u Zagrebu.

Globalne tehnološke tvrtke imaju rješenja u obliku inovativnih platformi koje podržavaju tehnologije poput blockchaina, Interneta stvari i umjetne inte-ligencije, niza poslovnih aplikacija za korisnike te upravljanja podatcima i prediktivne analize.Jedna od disruptivnih tehnologija poput blockchaina ustvari je, kako tvrdi Clive Cook iz tvrtke R3 koja predvodi konzorcij od više od 70 vodećih svjetskih institucija u istraživanju i razvoju blockchain rješenja za financijski sektor, novi operativni sustav za financije, omogućava konkurentnim tvrtkama da surađuju i održavaju jednu sigurnu i dijeljenu bazu podataka, i ima ogroman potencijal promijeniti postojeće poslovne modele.

Rješenja velikih tehnoloških tvrtaka-HPB je svojim digitalnim inovacijama u posljednje dvije godine pokazala da može biti predvodnik na hr-vatskom bankarskom tržištu usprkos snažnoj inozem-noj konkurenciji. U digitalizaciji se oslanjamo na vla-stite kreativne resurse, ali i na suradnju s tehnološkim partnerima, od onih najvećih, poput Microsoft Azure platforme koju nastojimo iskoristiti u što većoj mjeri. Kao najveća banka u hrvatskom vlasništvu razvijamo suradnju s domaćim tehnološkim partnerima kao što su Insite, Infinum, Microblink, Multicom - rekli su nam iz te banke.

-U sadašnjem digitalnom svijetu i najmodernije or-ganizacije moraju svoje poslovne modele prilagoditi promjenama i preferencijama klijenata na način da im osiguramo funkcionalnost, mobilnost, dostupnost 24/7, uslugu i rješenja koja izravno odgovaraju njiho-vim svakodnevnim potrebama, ali prije svega želimo im pružiti kvalitetno korisničko iskustvo. Bitan dio izgradnje naprednih sustava i osmišljanja novih inova-tivnih usluga su strateška partnerstva. Naš cilj je kroz suradnju s Microsoftom, koji je jedan od globalnih li-dera u ovom segmentu, i koristeći najmodernije alate Azure, Office365 i Dynamics 365, unaprijediti sve naše sustave i procese, biti učinkovitija te istodobno bolja banka za naše klijente i za naše zaposlenike - kaže predsjednik Uprave Addiko Bank d.d. Mario Žižek.

Temeljem provedenih vlastitih i Microsoftovih istraživanja, Addiko banka će kroz jačanje internih su-stava i poboljšanje procesa dobiti bolji uvid u potrebe klijenata te jednostavnije identificirati njihove želje i osigurati im konzistentno optimalnu uslugu. Ključnu ulogu u tom procesu ima integracija bankarskih susta-va koja će kroz raspolaganje s relevantnim informa-cijama od strane svih sudionika u procesu, onih u po-slovnicama, korisničkoj službi, u obradi i odobravanju kredita, omogućiti kvalitetnije praćenje klijenata u stvarnom vremenu.

Sigurnosni standardi u digitalnim financijamaSvaki dio digitalizacije financijske industrije zahtije-va sigurnosne mjere upravo kako ta industrija ima i u svojim klasičnim djelatnostima. -RBA poduzima sve tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurala cje-lovitost, dostupnost i povjerljivost podataka, posebice osobnih, koje koristi u poslovanju. Sigurnost poda-taka i sustava koji te podatke procesiraju, prenose ili pohranjuju posložena je u skladu s najboljim sigur-nosnim praksama, te je usklađena sa svim zakonima, zakonskim propisima te regulativama, što se redovito provjerava i kontinuirano poboljšava. Svi zaposlenici redovito prolaze edukacije, awareness treninge i testo-ve na temu sigurnosti kako bismo u što većoj mjeri umanjili prijetnju u obliku ljudskog faktora - rekao je Ozren Tabaković.

Interaktivnost, poboljšana vizualizacija i jednostavnost u novom PBZ digitalnom bankarstvuNovim digitalnim bankarstvom Privredna banka Zagreb uvodi višekanalni koncept u korištenju usluga digitalnog bankarstva. Čime se sve PBZ približio svojim korisnicima razgovarali smo sa Zoranom Kureljušićem, izvršnim direktorom u sektoru Direktni kanali distribucije Privredne banke Zagreb.

Po čemu se izdvaja novo PBZ digitalno ban-karstvo? Što obuhvaća nova, najsuvremenija platforma?Uvođenjem novog digitalnog bankarstva, PBZ uvodi višekanalni koncept u korištenju usluga direktnog bankarstva koji obuhvaća responzivnu Internet aplikaciju, mobilno bankarstvo za iOS i Android uređaje, ali i podršku za pametne satove (Apple watch). Kroz nove aplikacije uz već stan-dardne proizvode, dodajemo i nove vrijednosti uz bitno unaprijeđenu vizualizaciju financijskih po-dataka korištenjem interaktivnih grafikona, čime unaprjeđujemo interakciju klijenata s bankom. Cilj novog koncepta je učiniti online bankarstvo još dostupnije klijentima jer ga mogu prilagođavati svojim potrebama, npr. klijent određuje visinu iznosa uplata/isplata za koje želi primati obavijesti na svoj mobilni uređaj.Koje novosti u sklopu digitalnog bankarstva PBZ nudi svojim klijentima?Prije svega, to su nove jednostavnije metode prija-ve i autorizacije transakcija: • #withKEY - novi mobilni token koji se aktivira

zajedno s mobilnom aplikacijom i omogućuje prijavu u internetsko bankarstvo,

• Touch ID - mogućnost korištenja otiska prsta umjesto PIN-a za prijavu i autorizaciju tran-sakcija te

• #withSIGN - kvalificirani elektronički potpis koji zamjenjuje vlastoručni potpis i tako omogućuje digitalno potpisivanje, odnosno ugovaranje proizvoda i usluga bez dolaska u poslovnicu.

Ističemo i nove mogućnosti plaćanja: • #withPAY - za plaćanje nije potrebno zna-

ti račun primatelja, već je dovoljno da se isti nalazi na popisu korisnikovih kontakata u imeniku mobilnog uređaja, te da je primatelj član #withPAY zajednice (potpuno besplatno uključenje i isključenje kao što smo navikli Messenger aplikacijama)

• Skeniraj i plati te Odaberi i plati - uz već klijen-tima dobro poznatu opciju skeniranja 2D bar kôda s uplatnice, sada je omogućeno slikanje uplatnice (ili određenih platnih elemenata) koje to nemaju uz automatsko popunjavanje naloga za uplatu

• Pouzdani primatelji - opcija brzog plaćanja bez autorizacije za račune koje klijent označi kao pouzdane (npr. članovi obitelji, prijatelji...).

Od novih funkcionalnosti navodimo: • #withSAVE - mala dnevna štednja koja

omogućuje da vaša ušteđevina raste iz dana u dan kroz interaktivne uplate i isplate novčanica u virtualnu kasicu dodirom prsta

• Moje ponude (My shopping window) - perso-nalizirane ponude Banke na jednom mjestu, kao i mogućnost odabira proizvoda s police dućana, npr. online ugovaranje štednje, osiguranja, fon-dova, brzih pozajmica i sl.

• Istraži fondove - vodič za odabir investicijskog fonda štednje prema klijentovim preferencijama (kontinent, gospodarski sektor, sklonost riziku i željeno razdoblje ulaganja)

• Istraži štednje - vodič za odabir štednje koja najbolje zadovoljava klijetnove potrebe (cilj štednje, razdoblje štednje, valuta)

• #withCASH - najnovija usluga koju uskoro lansiramo u javnost i koja omogućuje podizanje gotovine na PBZ bankomatima bez upotrebe kartice. Npr. klijent u svojoj mobilnoj aplikaci-ji definira iznos isplate od 300 kuna i trajanje jednokratnog kôda, npr. sljedećih 40 minuta. Klijent unosi jednokratni kôd na PBZ banko-matu i za 40-ak sekundi klijentu se isplaćuje gotovina s odabranog računa. Osim što je vrije-me transakcije na bankomatu kraće u odnosu na klasičnu transakciju uz uporabu kartice, jednokratni kôd je moguće samostalno isko-ristiti ili nekome poslati kako bi primatelj kôda


Koje sve vrste novih usluga mogu ugovoriti bez odlaska u poslovnicu?PBZ digitalno bankarstvo sadrži #withSIGN, odnosno kvalificirani elektronički potpis sukladan eI-DAS regulativi i jednako vrijedan vlastoručnom potpisu koji omogućuje klijentima da online ugovore i potpišu praktički sve proizvode i usluge koje Banka nudi. Ovo je bitan preduvjet za razvoj i ugovaranje novih proizvoda u najskorijoj budućnosti (nove vrste kredita, depozita...).

Zašto je sada pravo vrijeme da svi koji nisu isprobali internetsko bankarstvo to i učine?PBZ digitalno bankarstvo nudi novo korisničko sučelje, ali i iskustvo. Uz višekanalni koncept ban-karstva koje odmah objedinjava mobilno i internetsko bankarstvo, klijentima je dostupnije nego ikad. Interaktivnost, poboljšana vizualizacija i jednostavnost korištenja također su bitne odrednice kojima se PBZ nastojao u potpunosti približiti svojim korisnicima i njihovim preferencijama.

preuzeo gotovinu na bankomatu, npr. u drugom gradu.

Osim bržih i kvalitetnijih procesa, naprednih grafičkih elemenata te novih funkcionalnosti, cilj nam je bio razviti i potpuno personalizirano iskustvo kroz, primjerice: • push notifikacije - primanje notifikacija o

promjenama po računima i proizvodima prema osobno postavljenim kriterijima (klijent samo-stalno definira limite kada želi primati obavijesti u priljevima i odljevima po računima)

• brzi prikaz stanja - prikaz stanja i/ili boje oda-branog računa na mobilnom uređaju bez potre-be prijave u aplikaciju ukoliko tu funkcionalnost aktivira unutar aplikacije

• prečace (moji favoriti) - osobni odabir prečaca do najčešće korištenih funkcionalnosti.

Koje sigurnosne standarde PBZ osigurava svojim korisnicima?Kao i do sada, PBZ koristi najviše sigurnosne stan-darde prilikom razvoja aplikacija direktnog ban-karstva. Banka redovito provodi interna i eksterna testiranja i certifikacije kako bi osigurala sigurno i nesmetano korištenje usluge.Jesu li vaše digitalne aplikacije prilagođene osoba-ma s posebnim potrebama i starijim osobama?Da, posebnu pozornost posvetili smo prilagodbi aplikacija za osobe s posebnim potrebama i našim starijim klijentima. Za to se prilikom inicijalnog osmišljavanja strogo vodilo računa da su razvije-ne u skladu s Web Content Accessibility smjerni-cama 2.0 te su posebno prilagođene slabovidnim osobama.


SVIBANJ:

MANAGEMENT09.05.2018. Real time HR, Effectively using HR analytics & Metrics – HR analitika i metrika – Znamo li vrijednost kojom HR doprinosi businessu?16.-17.05.2018.Upravljanje projektima po PMI metodi17.05.2018.Executive leadership Decision Making and Strategic Planning – Izvršno odlučivanje i strateško planiranje18.05.2018.Modern trends in HR & digital transformation – Trendovi i digitalna transformacija HR-a30.05.2018.Employer Branding & Recruitment Marketing – Employer Branding & Recruitment Marketing – Istaknite svoj brand i privucite najbolje ljude

FINANCIJE I PRAVO04.05.2018.Službenik za zaštitu podataka – operativni zadaci10.05.2018.Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipulacije11.05.2018.Službenik za zaštitu podataka – operativni zadaci, 2. dio18.5.2018.GDPR-nova EU pravila o zaštiti osobnih podataka25.05.2018.Results based Budgeting and Business Planning – Uspostavljanje sustava ključnih indikatora (KPI) i kreiranje operativnog plana s budžetiranjem25.05.2018.Employment Law & Regulations Strategy – Radno pravo i poticaji zapošljavanja u poslovnoj praksi30.05.2018.Procjena vrijednosti poduzeća

MARKETING I PRODAJA03.05.2018.SEO-Optimizacija web stranica za tražilice03.05.2018.Pisanje i kreiranje strategije na društvenim mrežama10.05.2018.Display & Video oglašavanje11.05.2018.Poslovno pregovaranje u prodaji17.05.2018.Nagradne igre i natječaji na društvenim mrežama te krizna komunikacija24.05.2018.Google AdWords-osnovni modul25.05.2018.Digital marketing & Webshop sales future: digitalne marketinške strategije i strategija web prodaje31.05.2018.Content marketing na društvenim mrežama

SOFT SKILLS17.-18.05.2018.Uspješan i uvjerljiv javni nastup25.05.2018.Upravljanje stresom i konfliktnim situacijama

LIPANJ:

MANAGEMENT08.06.2018.Performance Management & Reward practice - Upravljanje učinkom i prakse nagrađivanja08.06.2018.Successful project management skills – Managing Projects for Results – Definiranje WBS structure, upravljanje rizicima i projektnim timom

FINANCIJE I PRAVO05.-06.06.2018.Kako izraditi CBA analizu (analizu koristi i troškova)07.-08.06.2018.Analiza financijskih izvještaja13.-14.06.2018Izrada investicijske studije/studije izvedivosti28.06.2018.Managerski izvještaji iz kontrolinga

MARKETING I PRODAJA07.06.2018.Google AdWords-napredni modul08.06.2018.Optimal Sales Performance: balansiranje između brojeva i emocija13.06.2018.Prodajna analiza i alati za mjerenje rezultata prodaje14.06.2018.Google Analytics-analiza uspješnosti web sjedišta15.06.2018.Systematic salles approach best practices: razvijte prodajne vještine i unaprijedite učinkovitost regionalnih prodajnih timova21.06.2018.Oglasne kampanje na društvenim mrežama28.06.2018.Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje

SOFT SKILLS15.06.2018.Strength Deployment Inventory (SDI®) – Alat za osobni i timski razvoj – 50 nijansi odnosa – Od samoprocjene do produktivnog upravljanja različitostima i konfliktima

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE: Zagreb

Više informacija na www.mirakul.hr


Pregled nadolazećih specijalističkih seminara i radionica

Kulturni businessKultura i u Hrvatskoj pomalo postaje mjesto gospodarske i kreativne sinergije te postaje atraktivna 'industrija'. Svi se slažu da je prostor i potencijal ogroman, no kao i u drugim industrijama, mi - kaskamo. Poslovnom sektoru i kulturnoj zajednici potreban je zajednički jezik, pa smo stoga i pripremili ovaj uvodni presjek menadžmenta u kulturnoj i kreativnoj industriji, kako bi se temelji međusobne komunikacije dodatno pokrenuli u plodonosnijem smjeru.

Pripremila: Martina Mršić

U svijetu je kultura profitabilna grana. Sve se više raz-govara u kategorijama kulturnih proizvoda i kreativne industrije, a sve manje u kategorijama klasične kulture. Menadžment u kulturi dugi je niz godina u Hrvatskoj predstavljao nemoguću misiju. Pa zar to postoji? Što kroz turizam, što kroz europske direktive, promjenu generaci-je, kultura postaje mjesto gospodarske i kreativne siner-gije i, napokon, kao industrija postaje 'hot' i atraktivna. Svi se slažu da je prostor i potencijal ogroman i da, kao i u drugim industrijama, mi - kaskamo. Menadžment i marketing, naravno, imaju jasna opća 'pravila' nevezano uz branšu, no sugovornici upućuju da je ova brzorastu-ća i propulzivna industrija specifična jer spaja umjetnost i kulturu s turizmom, modernim poslovanjem i gospodar-stvom, s obrazovanjem... Najteža je zadaća menadžmenta u kulturi pomiriti estetske zahtjeve, umjetnički integritet, diversifikaciju publike te efektivnost troškova.Upravo kulturna događanja i manifestacije najsnažnije pokreću novi turistički val u Zagrebu i ostatku Hrvatske, primjerice Advent u Zagrebu, Ultra festival u Splitu, kon-certe velikih glazbenih zvijezda u pulskoj Areni, Dubro-vačke ljetne igre, Zagreb Design Week, Riječki karneval, Noć muzeja, zatim u lipnju počinje i prvi Pannonian fol-klor fest u Osijeku, a značajne su manifestacije i Osječko ljeto kulture, Špancirfest ili strane produkcije poput sni-manja nastavka filma Mamma Mia na Visu. Tu je i niz uspješnih velikih izložbi domaćih i stranih umjetnika, ali

Kontinentalni turizam

i manji privatni poduzetnički projekti s velikim odjekom, poput Muzeja prekinutih veza. U posljednjih nekoliko godina među najvažnijim hrvatskim kulturnim projekti-ma na međunarodnoj razini ističu se Festival Hrvatske u Francuskoj Croatie la voici, održan 2012. godine na 45 lo-kacija, na kojemu se Hrvatska predstavila putem 60 mani-festacija, te Festival Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous, održan 2015. godine u 38 hrvatskih gradova i s više od 250 događanja.

Prvo je pitanje gdje se 'kulturni menadžeri' uopće obra-zuju? Što nakon tog studija? Kakva je ponuda poslova? Koliko studij uistinu nudi praktično znanje? Nije dovolj-no samo imati diplomu nekog od studija iz područja me-nadžmenta. Naravno, ne možete voditi nešto s čime niste upoznati, za bavljenje menadžmentom u kulturi važno je imati još barem jednu studijsku grupu, bilo da se radi o povijesti umjetnosti, etnologiji, muzeologiji, arheologiji ili književnosti...

Predvodnici kadra i edukacije u kulturnom managementuMr.sc. Sanja Rocco nositeljica je novog studijskog pro-grama Marketinga i produkcije u kulturi pri Poslovnom veleučilištu Zagreb, koji djeluje pod sloganom i dome-nom www.kulturameansbusiness.hr. -Osnovni cilj je što bolje pripremiti studente za razne menadžerske i producentske poslove u širokom područ-

Kreativna industrija jedna je od najbrže rastućih sektora Europske unije.

Menadžment u kulturi

Ansambl LADO

foto

: Pet

ra S

lobo

dnja

k


ju kulture. Naše tržište je premalo da bismo se ograničili samo na jedno umjetničko područje, glazbu ili film ili kazalište ili vizualne umjetnosti. Stoga se studentima pružaju osnovna znanja iz širokog područja kulture, a zatim se oni sami odlučuju za koje će se područje spe-cijalizirati. Važno je pritom istaknuti kako im znanja pružaju vrhunski stručnjaci iz prakse. Uspostavljena je i suradnja s brojnim institucijama (Muzej Mimara, Muzej suvremene umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagrebačko kazalište mladih, Koncertna dvorana Lisin-ski itd.), a mreža se kontinuirano širi kako bismo na-šim studentima omogućili doticaj sa svim područjima kulture i pomogli im da se usmjere. Ima među njima i izvanrednih studenta koji već rade u određenom po-dručju i žele usavršiti svoja znanja. Isto tako na kole-gijima se ugošćuju značajne osobe iz hrvatske kulture

koje studentima prenose svoja osobna iskustva, da na-brojimo samo neke: glumica Zrinka Cvitešić, ravnatelji-ca ZKM-a i plesačica suvremenog plesa Snježana Abra-mović Milković, književnik i dramaturg Miro Gavran i drugi, naglašava Sanja Rocco.Mišljenja je da poslova u kulturi ima, no smatra da ne-dostaje poduzetničkog duha. Državne institucije trenutno imaju ograničene mogućnosti zapošljavanja, iako im takav profil stručnjaka često nedostaje: -Ako ne možete pronaći posao u nekoj instituciji, valja okupiti tim i osmisliti vla-stiti projekt. Takvih uspješnih primjera privatne inicijative već ima dovoljno i kod nas u Hrvatskoj, od jazz festivala do festivala klasične glazbe, od velikih produkcija do ljet-nih radionica, i to u svim područjima kulturne industrije. KULTURA MEANS BUSINESS govori da kultura zaista može značiti i dobar biznis, uzmimo za primjer poveziva-nje s turističkom ponudom. Zagreb je snažno kulturno, a sve više i turističko središte. Studij je pokrenut uz potporu našeg vlasnika, Grada Za-greba, jer je zamijećena potreba za ovim zanimanjima. Umjetničko tržište u Hrvatskoj tek se razvija, u financi-ranju kulture sve manje sudjeluju državne institucije, pa upravo stoga i trebamo profesionalne menadžere i produ-cente.

Prvi studij za management u kulturi u Hrvatskoj pružilo je Veleučilište Baltazar Zaprešić. Punim nazivom Preddi-plomski stručni studij Poslovanje i upravljanje, smjer Ma-nagement u kulturi, kombinira teorijska znanja s razvo-jem profesionalnih vještina iz kulture, ekonomije, medija i komunikacija te turizma, a nastava se, osim klasične ex cathedra, izvodi i projektno te suradnički. U nastavnom procesu naglasak je na kreativnim oblicima poučavanja, praktičnoj nastavi te aktivnostima koje studente uključuju u stvarne projekte, npr. organizaciju festivala, kulturnih događanja, postavljanju izložbi, snimanju filmova, revita-lizaciju kulturne baštine... Po njihovom mišljenju, kreativ-ni i inovativni stručnjaci koji su uz temeljna ekonomska znanja internalizirali i čitav raspon onih kulturologijskih, nesporna su potreba svih baštinskih institucija, kulturnih i kreativnih industrija, organizacija civilnog sektora te pro-jekata iz područja kulture i kulturnog turizma.

-Kreativna industrija jedna je od najbrže rastućih sektora Europske unije s visokim udjelom visokoobrazovane po-pulacije mlađe i srednje dobi, otvorena za inovativne i kre-ativne pojedince i pogodna za nezavisne profesionalce te samozapošljavanje. Sve promjene koje na tržište rada do-nosi tzv. postfordizam, pogoduje upravo profesiji manage-ra u kulturi. Cilj nam je prenijeti im stručna znanja iz for-mativnih disciplina kao što je sociologija, no i iz digitalnog marketinga, odnosa s javnošću, vizualnih komunikacija... No, osim prenošenja stručnih znanja, podjednako nam je važno razvijati vještine koje su imperativ 21. stoljeća: kri-tičko razmišljanje, kreativnost i inovativnost - ističe mr.sc. Ines Jemrić Ostojić, voditeljica studijskog usmjerenja Ma-nagement u kulturi.

Iskustvo 'kulturnog' manageraMia Pelc, diplomant istog Studija, potvrđuje da je kao jed-na od prvih generacija u tom trenutku takav studij za nju bilo pravo otkriće. Uči se kako kvalitetno, profesionalno i uspješno realizirati kreativnu ideju u suvremenom po-slovnom svijetu. -U Hrvatskoj me neki i dalje gledaju u čudu kad im kažem čim se bavim, no studij menadžmen-ta u kulturi je esencijalan kako bi se pojedinac, u ovom konkretnom slučaju, umjetnik - bavio umjetnošću, a ne poslovnom realizacijom iste. Kod nas je još uvijek situacija da opcije stvarate i smišljate sami, pri tome pokušavaju-ći senzibilizirati okruženje u kojem se nalazite. Trudite se pokazati nova rješenja i rezultate te opravdati potrebu svog 'egzotičnog' zanimanja. Djeluje kao vječita borba. Izvan granica Hrvatske priča je potpuno suprotna - brzo-rastući i dinamičan sektor te okruženje u kojem je vaše postojanje, ne samo neupitno, već i traženo - ističe Mia Pelc, koja posljednje dvije godine radi u timu ljudi zadu-ženih za Ensemble Esperanzu, osnovan 2015. godine od strane Međunarodne glazbene akademije u Lihtenštajnu.

Prioriteti u nacionalnoj strategijiMarija Šiško iz Samostalnog sektora za medije Ministar-stva kulture navodi da Ministarstvo uočava trend porasta interesa za interdisciplinarne pristupe, međusektorsku suradnju, potrebu za uspostavljanjem suradničkih mreža, kao odgovor na suvremene tijekove. U ovoj godini obilje-

Ministarstvo uskoro kreće s mjerama poticanja poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama.

Kreativne industrije stvaraju dodanu

vrijednost za pojedince i društvo

u cjelini, a mogu biti itekako profitabilne.

Menadžment u kulturi Menadžment u kulturi

Zašto upisati studij Menadžment i produkcija u kulturi?Danas u Hrvatskoj postoji velika po-treba za menadžerima, ali i producen-tima u mnogim područjima kulture i umjetnosti, od glazbe svih žanrova, preko vizualnih umjetnosti i dizajna, do izvedbenih umjetnosti te filma i te-levizije. Preddiplomski stručni studij Menadžmenta i produkcije u kulturi Poslovnog veleučilišta Zagreb profiliran je uzimajući u obzir upravo ove rastuće potrebe, objasnila je mr.sc. Sanja Rocco, nositeljica ovog studijskog programa. Djelatnost uključuje razne državne in-stitucije: kazališta, knjižnice, muzeje i galerije, koncertne dvorane, ali isto tako i sve oblike izvaninstitucionalnih mode-la kulturne i umjetničke prakse. Stoga je program osmišljen tako da omogućava stjecanje temeljnih znanja i kompetencija za specifičnosti upravljanja u ovim područjima kulture i umjetnosti, koja se često nazivaju i kreativnim industrijama jer stvaraju dodanu vrijednost za pojedince i društvo u cjelini, a mogu biti itekako profitabilne.

Preddiplomski stručni studij Menadžmenta i produkcije u kulturi Poslovnog veleučilišta Zagreb je interdisciplinaran, on povezuje područja društvenih te humanističkih znanosti s umjetničkim područjem. Studij se izvodi kao redoviti i izvanredni. Prednost odabira stručnog studija u odnosu na sveučilišni je prvenstveno manji naglasak na teoriju, a više praktičnih znanja koja se svladavaju kroz vježbe i radionice. Velik broj nastavnika na PVZG su vrhunski stručnjaci koji dolaze iz prakse. Osim toga - s obzirom na relativno malene grupe, uspostavlja se izravniji kontakt između nastavnika i studenata, a nastava postaje interaktivna. Ugovaranjem su-radnje s brojnim institucijama u kulturi i umjetnosti na području grada Zagreba, ali i drugdje, PVZG omogućuje svojim studentima obavljanje prakse prema području njihovog osobnog interesa. Sve informacije o studiju, njegovom programu, te uvjetima upisa i cijenama možete pronaći na web stranici: www.kulturameansbusiness.hr.

žava se Europska godina kulturne baštine te Ministarstvo kulture kao koordinacijsko tijelo organizira i podupire mnogobrojna događanja kojima se želi prezentirati razno-likost hrvatske kulturne baštine i podići svijest o njezinoj važnosti.Europska prijestolnica kulture 2020. godine, za koju je izabran grad Rijeka, projekt je koji stavlja hrvatsku kul-turu na međunarodnu kartu kulturnih događanja, a koji podrazumijeva višegodišnje pripreme. Iste godine Repu-blika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije. Godine 2017. usvojena je Nacionalna strategija poticanja čitanja, koja će pridonijeti razvoju kulture čitanja. Kao jedan od prioritetnih ciljeva kulturne politike svakako je poticanje razvoja publike te privlačenje publike u sudjelovanju u kulturi. Ministarstvo kulture potiče takve programe kroz dva natječaja, Pilot projekt poticanja razvoja publike i pro-jekt Ruksak (pun) kulture, posebice kako bi se osiguralo sudjelovanje u kulturi u manjim sredinama i za margina-lizirane skupine te stvaralo novu publiku.Poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje um-jetnosti i kulture u dislociranim i prometno slabije pove-zanim područjima Ministarstvo kulture provodi putem programa Ruksak (pun) kulture - umjetnost i kultura u vrtiću i školi.-Napominjemo kako je trenutni prioritet u europskom kontekstu stvaranje Jedinstvenog digitalnog tržišta, s ci-ljem uklanjanja prepreka za iskorištavanje mogućnosti

mr.sc. Sanja Rocco


Danas na globalnoj razini oko 40%

svih međunarodnih putovanja uključuje

komponentu kulture, a kulturna baština

ima utjecaja na oko trećinu naših gostiju

pri izboru destinacije.

koje pruža Internet; od država članica zahtijeva se uskla-đenost zbog stvaranja istih uvjeta za nove audiovizualne medije u svim državama članicama, zaštite djece i potroša-ča, zaštite medijskog pluralizma, borbe protiv rasne i vjer-ske mržnje, očuvanje kulturne raznolikosti...

Nova Strategija je u fazi izrade. Također ističu da Ministar-stvo kulture na svojem webu redovito objavljuje pozive na dostavu projekata koji se financiraju sredstvima iz europskih fondova (www.esf.hr, www.strukturnifondovi.hr).-Naglašavamo i da je u ovom trenutku raspisan poziv za dostavu mišljenja i prijedloga na nacrt Javnog poziva za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim indu-strijama u 2018. godini, kao rezultat intenziviranja uspješ-ne suradnje Ministarstva kulture i Ministarstva gospodar-stva, između ostalog i zbog jačanja područja nakladništva i knjižarstva pogođenog krizom.

Kulturni programi kao turistički adutKulturni turizam jedan je od ključnih proizvoda hrvat-skog turizma. U skladu s tim, Hrvatska turistička zajedni-ca kontinuirano potiče kreiranje novih kulturnih sadržaja putem niza poticajnih mjera. Danas na globalnoj razini oko 40% svih međunarodnih putovanja uključuje kom-ponentu kulture, a kulturna baština ima utjecaja na oko trećinu naših gostiju pri izboru destinacije.

Rezultati posljednjeg istraživanja TOMAS ljeto 2017. navode da su kulturne aktivnosti jedna od najčešćih ak-tivnosti stranih turista prilikom boravka u hrvatskim de-stinacijama. Kako Hrvatska turistička zajednica pomaže menadžerima u kulturi u promociji prema turistima?

HTZ je unazad nekoliko godina održala niz edukacija među kojima ‘Razvoj i management kulturnog turizma’. Ove godine je objavljen Javni poziv za potpore događanji-ma, putem kojeg će se dodjeljivati bespovratna novčana sredstva za događanja na teritoriju Republike Hrvatske od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju. Za ovu namjenu predviđeno je 6.500.000,00 kuna kroz tri glavne mjere programa, obavještavaju iz HTZ-a. Prošle godine od odobrenih projekata, izdvajaju 68. Dubrovačke ljetne igre, 51. Đakovačke vezove, 52. Vinkovačke jeseni, Korčulanski barokni festival.

Muzejske priče Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti ima jednu od najvećih medijskih fasada, kada govorimo o muzejima u ovom dijelu Europe, a na njoj svi prolaznici mogu vidjeti umjetničke video radove. Jedan je od naših prvih primjera popularizacije kulture.Mr.sc. Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja, objaš-njava nam da se sve do prošle godine broj posjetitelja muzeja u Republici Hrvatskoj povećavao. S brojem od oko 4,5 milijuna došli smo do broja posjetitelja koji je izjednačen s brojem stanovnika, i to je vrlo dobar po-

kazatelj. No, naš je cilj da broj posjetitelja bude i do 2 ili 3 puta veći od broja stanovnika, kao što je to slučaj u razvijenim zemljama zapadne i sjeverne Europe. U MSU publika jako voli tzv. crossover programe poput Ljeta u MSU koje uključuje posjet izložbi, kino projekciji i rock koncerte na krovu muzeja, sve s jednom ulaznicom. -Mišljenja sam da ima još jako puno mogućnosti za ra-zvoj; muzeji su idealni partneri sektoru obrazovanja i sek-toru turizma. Potrebno je razvijati tržište - otvarati kva-litetne galerije, organizirati sajmove umjetnina i poticati kolekcionarstvo. Bilo bi dobro organizirati međunarodno jake programe u našim turističkim destinacijama izvan sezone - upućuje Pintarić.

Kulturni proizvodi - izazovi popularizacijePintarić napominje i da oni anketiraju publiku te osluš-kuju želje posjetitelja, a najveći potencijal je u edukaciji. -Osmislili smo tako program Avantura u Muzeju, za djecu vrtićke dobi, te za osnovnu školu i srednjoškolce. Vidjeli smo da je publika vrlo zainteresirana za dizajn te smo za-počeli s programom Upoznaj dizajnera u MSU i za sada su reakcije vrlo dobre. No, treba imati na umu, kada govori-mo o popularizaciji kulture, da je vrlo važno ne snižavati stručne kriterije. Upravo u tome i jesu izazovi kulturnog menadžmenta, kako težiti savršenstvu u struci, kako kom-pleksne umjetničke poruke komunicirati s javnošću, a istovremeno biti i financijski održiv - zaključuje iz kuta MSU.Mr.sc. Vesna Jurić Bulatović, voditeljica odjela marketinga i PR-a u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, slaže se i ističe kako su upravo to posebnosti kulturnog tržišnog komuniciranja. -Mi moramo imati distinkciju u komuni-kaciji. Ne smije se izgubiti dignitet institucije zbog prodaje kulturnog projekta. Naša je misija poduka i edukacija, da što veći broj posjetitelja nešto nauči, da se stvori kvalitet-na muzejska publika, promiču novi modeli suradnje. To ne smije biti samo prodaja.

Jurić Bulatović navodi i kako je upravo to balansiranje 'delikatnosti' industrije i tržišne moderne logike najveći izazov 'kulturnih managera'. Kako u uvjetima današnje hrvatske i šire ekonomije pronaći dobre partnere s kojima se vrijednosno slažete, koji će prepoznati vrijednost vašeg proizvoda i predstaviti ih široj javnosti, producirati isto s malim budžetom, a postići što veće rezultate i imati vi-soku razinu produkcije, suvremenu komunikaciju, uz di-gnitet struke? Neophodni su iznimni odnosi sa svijetom biznisa, od kojih i sami manageri u kulturi uče. S time se u MUO posebno ponose i navode da im je to core busine-ss, te da su prepoznati kao kvalitetni poslovni partneri na globalnoj razini. Napominje da interni stručnjaci formi-raju programe, naravno, ovisno o muzejskoj zbirci, no i uvelike reagiraju na aktualnosti iz javnog okruženja.

Marketing u kulturi - doživljaj i stvaranje novih vrijednosti Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica tvrtke

Muze, govori da je došlo vrijeme za kreativne muzeje, kre-ativne gradove, atrakcije i destinacije. U trenutku osnutka tvrtke Muze 2005. godine bili su jedina tvrtka koja je sje-dinila znanja i vještine koje spajaju dva velika i značajna sektora, kulturu i turizam, s ciljem stvaranja novih vri-jednosti i novih kulturnih i baštinskih doživljaja. Kultura stvara vrijednosti za zajednicu - inovaciju, kreativnost, društvenu korisnost i angažiranost, osnažuje se socijalna odgovornost, odgovornost prema užoj i široj zajednici.

Vera Jergović Bolanča, voditelj marketinga, prodaje i od-nosa s javnošću Tvrđave Kulture Šibenik, potvrđuje tu tezu: -Cilj je uključiti što više malih i srednjih poduzetni-ka u razvoj i ponudu sadržaja, proizvoda i usluga na šiben-skim tvrđavama. Nadalje ističe kako imaju vrlo velik iza-zov kvalitetno komunicirati: obraćaju se širokom spektru ljudi koji su motivirani različitim potrebama i pobudama i dio su različitih kulturoloških miljea. Nemate jedan target i da ulazite u dubinu samo tog mindseta.Kultura nije samo potrošač, već naprotiv, generator ra-zvoja. Vrijednost branda u kulturi gradi se sa svakim kon-taktom korisnika s određenim kulturnim ‘proizvodom’, putem iznimnih doživljaja koje on u njemu izaziva, a ne samo oslanjajući se na fizičke karakteristike nekog baštin-skog kompleksa, umjetnine ili slično. Svako iskustvo prije, za vrijeme i nakon posjeta nekom baštinskom području ili kulturnom događanju ima snažnu ulogu u definiranju i ispunjenju obećanja koje je komunicirano brandom tog kulturnog proizvoda. Doživljaj je ključ branda u području kulture, zaključuju. Šibenska Tvrđava mnogo je napravila upravo u području jedinstvenih doživljaja i očuvane ba-štine.

Gdje smo u svjetskim trendovima?C2B, ‘Culture to Business’, znači da nije više situacija da biznis financira kulturu, nego kultura ide ususret biznisu i stvara dodanu vrijednost, dakle postaje biznis. U tom po-gledu naš je dojam da kaskamo za svijetom, no promjene su se ipak počele događati. Sve je manje direktnih javnih sredstava za kulturne projekte, a EU fondovi npr. traže umrežavanje, partnerstva, i to već samo po sebi stvara po-trebu za drugačijim promišljanjem i pristupom, mišljenja je Vedran Galić, direktor u G.A.D. Produkciji.

Zagreb zaista ima ozbiljan budžet za kulturu i pritom mnogi festivali, udruge i pojedinci u određenom dijelu dobivaju sredstva za svoje projekte. Ono što nedostaje jest sigurno i status koji kultura ima izvan ministarstava i javnih institucija, zato jer se kulturu još uvijek nerijetko doživljava kao nešto statično, nekomunikativno, uspava-no, besperspektivno. Sponzori stoga teško vide potencijal povezivanja različitih sektora i jačanja projekata kroz to, pa posljedično i gospodarstva, te se u konačnici teško odlu-čuju na sponzorstva.-Ozbiljno kasnimo u odnosu na svjetske trendove. Kroz mnoge godine premalo se ulagalo u tu sferu, odjeli za turizam snažnije bi trebali surađivati s odje-

Kultura nije samo potrošač, već naprotiv, generator razvoja.

Ansambl LADO - glavni promotor hrvatskog folklora u Hrvatskoj i svijetu

Tradicijska kultura odraz je identiteta nekog naroda, ali i ulog u budućnost kroz promicanje kulture vlastite zemlje. Kada govorimo o očuvanju i predstavljanju bogate hrvatske folklorne umjetnosti, pomislimo na nekoliko profesionalnih ustanova koje se time bave, a koje su financirane iz državnog proračuna. Jedna od njih je i Ansambl LADO, jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj.

Uz zajedništvo na pozornici zahvaljujući kojem je iza Lada preko 5.000 nastupa održanih u Hrvatskoj i svijetu, valja spomenuti i timski rad zaposlenika koji omogućuje da ovi umjetnici besprijekorno predstavljaju tradicijsku kulturu naše zemlje. Sva sredstava koja prikupi tijekom godine LADO ulaže u obnavljanje riznice narodnih nošnji, rekvizite i ostale materijale potrebne za neometano funkcioniranje ustanove, unaprjeđivanje samog programa i realizaciju planiranih projekata. Uspjeh bi bio još bolji kada bi postojao veći interes korporativnog sektora za uključivanje Lada u svoja događanja - kroz održavanje koncerata za zaposlenike i poslovne partnere, preko na-stupa na sajmovima do sponzorske suradnje.

Ove se godine obilježava Europska godina kulturne baštine. Uz ostala različita događanja, LADO predstavlja novi program pod nazivom Ideju regruti, koji će svoju zagrebačku premijeru doživjeti 13. svibnja u Lisinskom, a jadransku u pulskoj Areni u srpnju, čime će simbolično spojiti materijalnu i nematerijalnu baštinu.-U 69 godina postojanja, LADO je postao brand i glavni promotor hrvatskog folklora u Hrvatskoj i svijetu te izvor inspiracije mnogim amaterskim društvima i profesionalnim plesačima i glazbenicima. Sve osvojene nagrade i priznanja su vjetar u leđa ovoj usta-novi i pokazatelj da se predanošću i profesionalizmom svih zaposlenika koji djeluju timski može postići puno, čak i u području koje nije dio popularne kulture - zaključio je Krešimir Dabo, ravnatelj Ansambla LADO.

lima kulture, bilo da se radi o državnoj razini ili razini lokalne zajednice. Mi u G.A.D.-u kulturno-turističkim projektima poput ‘Dvorišta’ na Gornjem gradu u Za-grebu ili ‘Kantuna’ na otoku Rabu, nudimo primjere i modele kako je kulturne proizvode moguće kreirati, osmisliti i realizirati i kako je njima moguće upravlja-ti u privatnom sektoru. No, realno ozbiljniji napredak neće biti moguć dok se ne donese krovna strategija razvoja. Pozitivno je da takva inicijativa postoji. Hr-vatska kao tranzicijska zemlja ‘boluje’ i od puno de-

Menadžment u kulturi Menadžment u kulturi


klarativnih strategija i planova koji se ili ne provode ili nisu provedivi na terenu - smatra Galić.

Iza kulisaSvijet glazbe - Glazba je, kroz proces internetizacije, doživjela snažni proces sveprisutnosti i svedostupno-sti. I stoga se nameće doista opravdano pitanje, zašto kupovati ulaznicu i zašto ići do koncertne dvorane, kad sve to mogu imati i u komforu svojega naslonjača? Sada su glazbene institucije te koje moraju doći vama u dom, proaktivnim pristupom nametnuti se, pota-knuti i stvoriti potrebu. Danas nije tako neuobičajeno vidjeti i najpoznatije kulturne institucije u svijetu, da upravo oni, čak i vrlo radikalnim gerilskim pristupom, flash mobovima i drugim sličnim akcijama pokušavaju privući pozornost, doći do publike, a time i do poten-cijalnih sponzora.

Sadržaj je, pritom, taj koji je ostao nepromijenjen, Za-grebačka filharmonija i dalje svira u koncertnim fra-kovima i s leptir-mašnama, ali su alati upravljanja i prezentacije novi, drukčiji, dinamičniji i proaktivniji. Često djelatnici u kulturi imaju dobru ideju, ali ne ra-zumiju ove procese i, nažalost, u konačnici, ne dogodi se ništa - ili nešto, ali s nezapaženim, nepopraćenim, jednokratnim, ‘preskupim’, neodrživim ili u bilo ko-jem drugom pogledu neuspjelim ishodom.

- Zanimljivo je da naši ljudi zapravo vole kulturu i žele biti vjerni konzumenti kulturnih proizvoda. U ko-načnici imate niz dobrih primjera iz prakse poput Off ciklusa kojega realiziramo u partnerstvu sa Zagrebač-kom filharmonijom - i za koji se redovito traži karta više. No zbog nestabilne ekonomske situacije narušen je status toga urbanog, građanskog sloja koji najviše konzumira takve kulturne sadržaje. Osim toga, pre-malo se ulaže u sustavni odgoj publike, ističe Galić iz G.A.D. Produkcije.

Nikolina Božić, organizator marketinga i promidžbe u Koncertnoj dvorani Lisinski, govori da se institucije i drugi organizatori, uključujući i Lisinski, susreću se s jednakim problemima: nezainteresiranošću mlade


Klavirski recital - atrij Kneževa dvoraIspred crkve sv. Vlaha

Tvrđava sv. Mihovila, Šibenik Bogat i vibrantan program 69. dubrovačkog festivalskog ljetaPodizanjem zastave Libertas i uz stihove Himne slobodi i ovo će ljeto, 10. srpnja, biti otvorene Dubrovačke ljetne igre, najveći i najvažniji hrvatski kulturno-umjetnički festival.

U 47 ljetnih dana na povijesnim će trgovima, parkovima, palačama, crkvama i tvrđavama grada Dubrovnika gotovo 2.000 umjetnika iz cijelog svijeta izvesti više od 80 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa pred pu-blikom od približno 60.000 domaćih i inozemnih gledatelja.Ovogodišnji festival donosi premijerne izvedbe Krležinog Michelangela Buonarrotija u koprodukciji s HNK Iva-na pl. Zajca i u režiji Sebastijana Horvata. Michelangela će na lokrumskoj sceni igrati Rakan Rushaidat i rastvoriti vječno, ali uvijek aktualno pitanje odnosa umjetnosti i novca, a samim time i umjetnosti i moći i politike, koje je danas možda važnije nego ikada. Redatelj Dario Harjaček priprema predstavu Pod balkonima, prema izboru pripovijetki koje tematiziraju Mediteran i njegove gorko-slatke kombina-cije, ironiju koja prerasta u cinizam i izdvojenog pojedinca smaknutog političkim burama i prirodnim jugom.

U suradnji s ADU u Zagrebu, premijerno će u prostorima tvrđave Minčeta biti prikazano Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem, projekt koji se bavi osobitosti-ma pirnih drama i običaja u renesansnom Dubrovniku, ali i suvremenim svadbenim običajima. Publiku očekuje i dubrovačka premijera predstave Ispravci ritma, nastale u koprodukciji izvedbenog kolektiva BADco., Drame HNK u Zagrebu i Igara. Gostujuće izvedbe su hrvatske uspješnice Črna mati zemla ZKM-a, Ljudi od voska HNK u Zagrebu te višestruko nagrađivani Čehovljev Ujak Vanja u produkciji uglednog ruskog Komornog teatra Voronjež. Plesni program predvodi belgijska skupina Rosas s hvaljenim A Love Su-preme u koreografiji Anne Terese De Keersmaeker i Salve Sanchisa te splitska uspješnica Derviš i smrt u koreografiji Igora Kirova. Glazbeni program otvorit će ispred crkve sv. Vlaha jedan od najvećih violončelista svijeta Misha Maisky sa Zagrebačkom filharmonijom, a zatvoriti Simfonijski orkestar Hrvatske ra-diotelevizije uz američkog orguljaša Camerona Carpentera. Gudački kvartet Schumann, koji je trenutno rezidencijalni

ansambl Komornog glazbenog društva Lincoln centra u New Yorku, festivalskoj će se publici predstaviti u atriju Kneževa dvora, baš kao i Ansambl 1700 s kojim će nastu-piti i jedan od najuglednijih kontratenora današnjice An-dreas Scholl. Vrhunske recitale priredit će Yuya Okamoto, japanski violončelist koji je lani osvojio Nagradu Eugène Ysaÿe na Međunarodnom natjecanju Queen Elisabeth, zatim prvi klarinetist Berlinske filharmonije Andreas Ot-tensamer te Ivan Krpan koji se, osvojivši prvu nagradu na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Ferruccio Busoni u Bolzanu lani, upisao u povijest postigavši jedan od većih uspjeha hrvatskog pijanizma uopće. Jedan od umjetničkih vrhunaca bit će i recital Daniila Trifonova, dobitnika Prve nagrade te Grand Prix-a na Natjecanju Čajkovski u Moskvi, kao i Grammyja u kategoriji najboljeg klasičnog instrumen-talnog solo albuma.

Dubrovačke ljetne igre, kao središte hrvatskog i svjetskog duha i kulture, kao mjesto stvaranja, a ne gostovanja, mjesto susreta, ideja i novih umjetničkih izričaja, podu-piru Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, turističke zajednice te sponzori Mastercard, HEP, Tele2, Ford, Croatia osiguranje, Ja-dranski luksuzni hoteli, OTP banka, Zračna luka Du-brovnik i brojni drugi, kako bi zajedno ostvarili ovaj najprestižniji kulturni događaj u Hrvatskoj.

Ukupan program festivala dostupan je na mrežnim stranicama www.dubrovnik-festival.hr, a ulaznice su već u prodaji preko servisa ulaznice.hr.

publike, nedostatku sponzora i pokrovitelja te nedo-voljnom podrškom medija, naročito na koncertima klasične glazbe.

Iza filmskog platna - Gordana Restović, ravnateljica Pula Film Festivala, govori iz ‘filmskog kuta’. -Uvijek usklađujete programsku, organizacijsku i financijsku stranu, želimo da bude raskošno u svakom detalju, sa zvijezdama i prepuno medija, međutim, najčešće je to vrlo teško financijski zaokružiti. Iznalaženje sponzora je sve zahtjevnije. Morate biti profesionalni i prema svim filmskim djelatnicima jednaki. Oni na vašem fe-stivalu prikazuju nešto što su dugo stvarali, promiš-ljali i što je za njih najvažnija stvar u tom trenutku. Tehničke mogućnosti moraju biti savršene i ne smije biti greške. Razočarat ćete šest tisuća gledatelja u areni i autoru napraviti neprocjenjivu štetu. Morate uvaža-vati filmske djelatnike i njihova razmišljanja iz kojih stalno učite, ali i balansirati sa svim onim ograničenji-ma koja imate. Kazališna pozornica - Ana Fatović, voditeljica mar-ketinga i odnosa s javnošću u Gradskom kazalištu Trešnja, daje konkretne podatke. U Hrvatskoj je 2005. godine djelovalo svega 66 kazališta, od kojih tek 22 profesionalna i 31 amatersko. Danas na našem područ-ju imamo čak 176 kazališta od kojih 120 profesional-nih i 56 amaterskih. Već samo u toj činjenici možemo iščitati da postoji velik interes za kazališnu umjetnost. Veliki su prijepori u kazališnoj djelatnosti između za-dovoljavanja potreba potrošača i proizvodnje umjet-nosti radi kreativnog i umjetničkog propitkivanja. U Kazalištu Trešnja proces formiranja proizvoda još je specifičniji jer su publika djeca, stoga se osim umjet-ničkih i estetskih kriterija mora voditi računa i o pri-mjerenosti dramskog uprizorenja i o ‘zahtjevima’ nove generacije.

Kreativni pothvati pojedinacaZagrebačke Coprnjice nude tajanstveni obilazak zagre-bačkim gornjim gradom uz ‘drugačiji prikaz povijesti’ i primjer su poduzetničkog pothvata. Priča je pokrenuta uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i Muze-ja grada Zagreba. -Trudimo se ulagati u kostime i una-prjeđivati svoje pripovjedačke i izvedbene sposobnosti. No od samih početaka jedna stvar ostala je nepromi-jenjena, a to je fokus naše priče: žena kao vještica. Sa-vjetujemo svima koji se žele okušati u pothvatima da krenu iz vlastitog hobija, interesa, stvari oko kojih su strastveni. Početak kreiranja kulturnog proizvoda jest naš vlastiti stav prema proizvodu - ističe Martina Fin-drik, mag.hist., general manager tvrtke Omnes artes.Sve je stvar tradicije te dugoročnog rada i promišlja-nja, tako da ne treba očekivati promjene preko noći. Privatno-javna partnerstva predstavljaju dobru opciju za budućnost i upravo se kroz sudjelovanje privatnog sektora može doći do ‘poticanja’ tržišta kulture.

Promicanje ponajboljih umjetničkih vrijednosti Hrvatske

-Naša su misija mobilnost i komunikativnost ideja, privlačenje novih publika, promoviranje mla-dog umjetničkog naraštaja, umrežavanje hrvatskih i europskih umjetnika te propitivanje nove ambijentalnosti s naglaskom na afirmaciji interdisciplinarnih i edukacijskih programa. S punim povjerenjem u svoj tim i uz istovjetnu viziju krećemo prema zajedničkom cilju, promičući hrvat-ske ponajbolje umjetničke vrijednosti, inzistirajući na međunarodnoj prepoznatljivosti i bivajući konkurentni suvremenim trendovima, ali ne nauštrb ekskluzivnog programa kakav se u Du-brovniku njeguje već 69 godina - kazala je intendantica Dora Ruždjak Podolski uoči svoje prve sezone na čelu festivala.


Privatno-javna partnerstva predstavljaju

dobru opciju za budućnost i upravo

se kroz sudjelovanje privatnog sektora može

doći do ‘poticanja’ tržišta kulture.


Video - slika od 1,8 milijuna riječiNijedna tehnologija nije tako temeljito utjecala na ljudsko društvo kao video tehnologija. Od trapavih ranih uradaka golemim video kamerama koje je karakterizirala slaba osvijetljenost, loša kvaliteta slike i još lošija akustika, došli smo do toga da najobičnijim pametnim telefonom možemo snimiti video, a zahvaljujući Internetu, taj isti video može se s lakoćom i poslati, pa i reproducirati u realnom vremenu.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Ljudsko se društvo razvija na neobične i zanimljive načine. Tehnologija općenito je katalizator razvitka, a zahvaljujući video tehnologiji svijet je na neki način postao ‘manji’. Produkcija video sadržaja u prošlosti je bila gotovo elitni posao. Sama je oprema bila izuzet-no skupa. Prosječna je kamera u početcima koštala kao manji automobil, a uz to je davala i prosječne rezulta-te. Danas video solidne kvalitete možemo napraviti i najobičnijim pametnim telefonom. Ukratko, evolucija koju je doživjela ova tehnologija odigrala se izuzetno brzo. Iako smo kao društvo svjesni toga, zapravo i ne stižemo procesuirati događaje i na njih adekvatno re-agirati. Video tehnologija, kao logičan nastavak ranih pokušaja stvaranja pokretne slike i prvih filmova u kombinaciji s razvojem IT-a i nastankom superbrzih računala koja mogu obraditi, pa i u realnom vremenu prenijeti velike količine podataka, korjenito je utjecala na ljudsko društvo.

Ljudi su vizualna bića i ta će činjenica obilježiti vrije-me koje dolazi. Pisanu riječ sve više potiskuju vizual-ni mediji. Orijentiramo li se samo na primjenu vi-deo tehnologije u poslovanju, uočljivo je da već sada imamo životopise, prezentacije tvrtaka i poslovanja, projekata i sl. u video formatu. Vrijeme posjetnica i internetskih stranica koje su nudile samo tekstualne sadržaje postaje dio prošlosti. Zasad se na ovakav način prezentiraju napredne tvrtke, međutim, realno je za

očekivati da će taj trend postati novi 'must have' u po-slovnom svijetu. Dr. James McQuivey, glavni analitičar sa Sveučilišta Syracuse, Forrester Research zgodno je izračunao kolika je vrijednost videa. Naime, ako slika vrijedi 1.000 riječi, video od 60 sekundi morao bi vrije-diti bar 1,8 milijuna riječi, tvrdi McQuivey.Zanimljivo je kako video sadržaji utječu na mlađe naraštaje koji rastu s njima. Rezultati istraživanja američkog Instituta Childwise pokazuju da djeca od 5 do 16 godina provedu prosječno oko 6 i pol sati ispred ekrana. Za usporedbu, 1995. se radilo o upola manje vremena. Vrijeme pred ekranom sastoji se od gledanja TV-a, igranja igrica, korištenja mobitela, računala ili tableta. Ostaje otvoreno pitanje kako ćemo se prilago-diti prezasićenosti tom vrstom sadržaja i kako ćemo iskoristiti ono pozitivno što ova tehnologija donosi. Na neki način možemo povući paralelu sa zagađenjem okoliša koje je nastalo kao posljedica industrijske revo-lucije. U ovom se slučaju radi o zagađenju ‘kolektivnog uma’. Svaki napredak donosi i svoj balast. Kao društvo moramo naučiti selektirati korisne sadržaje, a odbaciti one suvišne.

Razgranatost primjene video tehnologija Pozitivni utjecaji video tehnologije vidljivi su u jedno-stavnijoj i bržoj komunikaciji, a sama njezina primjena je vrlo razgranata. Koristi se u filmskoj i gaming indu-striji, u svim vrstama edukacije, u umjetnosti, a pojava

interaktivnog kanala YouTube 2005. podigla je video na sasvim novu razinu. Korisnici ovog kanala mogu sami postavljati svoje uratke, isto tako ih mogu pregle-davati, ocjenjivati, dijeliti, komentirati itd. Nerijetko se nečija popularnost mjeri količinom ‘likeova’ na You-Tubeu, a isto tako, zahvaljujući upravom tom kanalu, mnogi anonimni pojedinci postali su zvijezde.

Potencijalno, jedan od sljedećih koraka u razvoju video tehnologije, ali i još moćnijih računala, jest virtualna stvarnost. Zasad se radi o računalnim simulacijama u kojima se korisnik zahvaljujući hardverskim do-datcima osjeća kao da se nalazi u umjetnom okolišu. Tržište VR-a sve više jača, a njezina primjena mogla bi biti itekako korisna u kirurgiji, u industriji zabave, u psihoterapiji i sl. Radi se o niši koja se tek otvara.

Video produkcija u Hrvatskoj Upravo brzi razvoj tehnologije snimanja i prijenosa videa te jeftina oprema koja je danas dostupna sva-kom prosječnom korisniku dovodi do toga da gotovo svatko misli da zna snimiti video materijal. To je je-dan od razloga zašto smo baš o ovoj temi razgovarali s osnivačem i direktorom poznate video produkcijske tvrtke Streaming.hr, Karlom Dževerlijom. Streaming.hr djeluje već 11 godina na našem tržištu i u tom vre-menu tvrtka je osvojila gotovo sve nagrade vrijedne pažnje u ovoj branši. Jedna od premisa kojima se vode jest da ne nude jeftin nego izvanredan live stream. Kao svoju usku specijalnost ističu proizvodnju kvalitetnog video sadržaja.

O tome gdje se danas nalazi video produkcija u Hr-vatskoj, Dževerlija nam je ispričao kako se do jučer moglo reći da je ova branša slabo korištena, u smislu ne pretjerano velikog interesa za video proizvodima. No, nakon dosta vremena, mnogi su i u Hrvatskoj ipak spoznali snagu poruke odaslane videom. Paralel-no, pojavili su se i pojedinci koji se uz glavni posao pokušavaju baviti malo i video produkcijom, pa i stre-amati, jer ‘to svatko zna’. Hrvatsko tržište u ovoj fazi je pretrpano razno-raznim ponudama, često jeftinima i amaterskima. Uz njih postoji samo nevelik broj spe-cijaliziranih i stvarno profesionalnih video providera, ističe Karlo Dževerlija.

Video kao alat u digitalnom marketinguVideo je vrlo zanimljiv alat u digitalnom marketin-gu. Zbog velikih količina podataka i ograničenosti što se tiče Interneta, bilo po brzini veze ili npr. količini raspoloživog internetskog prometa, video tek po-sljednjih godina sve više dolazi do izražaja. O tome kako se upotrebljava razgovarali smo s Brunom Režekom, direktorom tvrtke Produkcija Pokret, mla-de Content marketing agencije koja poseban naglasak stavlja na video sadržaje. S jedne strane rade animi-rane/snimane video materijale koji promoviraju uslu-

ge i proizvode njihovih klijenata, a s druge strane sa stalnim klijentima surađuju na full digital usluzi, što objedinjuje analizu tržišta, razradu strategije distri-bucije, određivanje KPI-a, internetsko oglašavanje te optimizaciju svih kampanja putem praćenja rezultata, ispričao je Režek.

Porast interesa za videom povezan je s padom raspoložive pažnje korisnika Interneta, dodaje. To se pak dogodilo zbog većeg izbora sadržaja. Video je tu našao svoje mjesto, jer za razliku od drugih alata ima tekst, zvuk i sliku te može komunicirati najviše infor-macija u najkraćem roku. Zbog toga ga i društvene mreže preferiraju jer traže što bolje iskustvo za svoje korisnike. Da se video produkcijom ne bi trebao baviti svatko i usput, potvrđuje i Bruno Režek, naglasivši da je s povećanjem izbora porasla i izbirljivost korisnika, pa tako i kvaliteta produkcije postaje parametar koji utječe na skretanje pažnje.

YouTube kanal postavlja nova pravila za video produkciju YouTube je zahvaljujući svojoj interaktivnosti je-dan od najpoznatijih internetskih kanala uopće. Zahvaljujući tome što svatko može objavljivati sadržaje, pod uvjetom da oni zadovoljavaju određena pravila, YouTube je u nešto više od desetak godina svojeg postojanja okupio ogromne količine amaterskih materijala, ali i onih profesionalne prirode, iako ovih potonjih ima u manjem razmjeru. I pojavila se klasična marketinška priča s 'ljubičastom kravom'. U moru istih ili sličnih sadržaja, nastala je potreba da se video materijali po nečemu istaknu.

Kvaliteta je jedan od načina kako mogu doći do izražaja. S obzirom na to da nikada nije bilo jeftinije oglasiti se na mjestu za koje možemo biti sigurni da će ga vidjeti velika količina ljudi, kao poželjno i pametno nameće se ideja da treba uložiti u produkciju kvalitet-nog materijala jer ono što doživi 'uzlet' na društvenim mrežama, ima u startu već velike šanse da uspije kao proizvod ili usluga.

Drugi je način nastojati skratiti video materijal na način da se u što kraćem roku prenese što sadržajnija poruka. Prosječni korisnik YouTubea najčešće je pri-padnik mlađe populacije, nema vremena za dugačke uratke, a uz to teško zadržava pažnju. Potrebno je au-tomatski, već u prvim sekundama prikazivanja, stvori-ti interes da se sadržaj pogleda do kraja.

I na kraju, ali ne manje važno, broj ‘likeova’ ispod nekog sadržaja na YouTubeu i pozitivni komentari dje-luju gotovo zarazno na druge korisnike. Mogućnost automatske reakcije stvara kod korisnika osjećaj da sudjeluje na neki način u kreiranju proizvoda o kojem se radi, da je njegovo mišljenje važno i da ga se

Ljudi su vizualna bića i ta će činjenica

obilježiti vrijeme koje dolazi.

Video sadržaj, a pogotovo video prijenos uživo, može biti izuzetno koristan u poslovnom okruženju.

Video produkcijaVideo produkcija


uvažava. To je posve nova komponenta u marketingu i otvara prostor inovativnim marketinškim agencija-ma. Reakcija potrošača je mjerljiva, ne samo po tome koliko je ljudi vidjelo neki sadržaj, nego i po tome što o njemu misle.

Korisna upotreba video sadržaja u poslovnom okruženju Video sadržaj, a pogotovo video prijenos uživo, može biti izuzetno koristan u poslovnom okruženju. Zahvaljujući ovoj tehnologiji moguće je premostiti udaljenosti, organizirati sastanke, konferencije i sve druge vrste evenata te tako smanjiti troškove, a oku-piti ljude iz različitih dijelova svijeta ‘na istom mjestu’.

Streaming.hr trudio se cijelo desetljeće poslovnim subjektima ukazati na prednosti video streaminga, a s obzirom na to gdje su danas, čini se da su u tome i uspjeli. Uz live prijenose klijent ne mora biti na licu mjesta, npr. u konferencijskoj dvorani, ispričao nam je Karlo Dževerlija. Time štedi svoje vrijeme, štedi troškove puta, a aktivno je uključen u rad skupa. Lako je također za shvatiti sve prednosti koje stream nudi događajima koji teško dolaze do medijske pažnje. Prijenosi na webu ne moraju biti u cjenovnom razre-du TV produkcija, čime su prihvatljiviji i najmanjim događajima. Osim toga, tu je i pomoć fundingu eventa kroz naplatu pristupa streamingu (pay per view). Za-nimljivo je i da se live web video prijenosom otvara čitavi dodatni kanal za oglašivače, ali i to da za live web video prijenose ne postoji geografsko ograničenje - prijenos je moguće gledati u bilo kojem dijelu svije-ta koje ima pristup internetskoj mreži, zaključuje Dževerlija.

Produkcija Pokret video preporučuje kao poželjan me-dij za prezentaciju poslovanja, primjerice. Pritom ga ne smatraju trendovskim ukrasom na stranici, nego ozbiljnom i poželjnom investicijom. Bruno Režek do-

daje kako je video produkcija trenutno najpopularniji način efikasne komunikacije. Edukacija u području video produkcije Upravo da bi se izbjegao problem neadekvatne konku-rencije na tržištu i nered koji zbog toga nastaje u poje-dinim segmentima koji se prebrzo razvijaju, poput video produkcije, edukacija bi morala pratiti razvoj tehnologije. Međutim, u tom smislu tehnološki na-predak ponekad teško prate i puno razvijenije zemlje od Hrvatske, pa se edukativni programi razvijaju praktički paralelno s početcima upotrebe nekih novih tehnologija ili čak i znatno kasnije.

Pogledamo li samo desetak godina unazad, takve vrste edukacije bile su vrlo slabo zastupljene u Hrvatskoj. Danas je moguće školovati se npr. u MPA - Music Production Academy ili Školi glazbene produkcije i multimedije te usavršiti program video produkcije koji imaju u ponudi. Tu je, primjerice, i TV akademi-ja iz Splita, gdje je moguće završiti studij multime-dijske produkcije. U bogatijim europskim zemljama moguće je pronaći tipove edukacija koji su puno uže specijalizirani, a budući da smo kao članica EU sada dio jedne veće cjeline, mnoga se vrata otvaraju i u smislu školovanja koja u Hrvatskoj još nisu dostupna. Doda-na vrijednost za svakog polaznika koji se na taj način odluči školovati, nemjerljiva je. Hrvatsko produkcijsko tržište itekako treba 'kvalitetne igrače'.

Budućnost video produkcijeVideo produkcija znatno je napredovala posljednjih godina. Bit će zanimljivo popratiti njezin daljnji na-predak. Karlo Dževerlija kaže kako je, osim općenitog razvoja video i srodnih tehnologija, razvoju dosad pogodovao i razvoj mrežne infrastrukture. Glo-mazna i inertna video produkcija zamijenjena je pristupačnijom transmisijom, manje masivnom opre-mom i prijenosima s cool karakteristikama. Kao npr. prijenosima s interaktivnim značajkama - chatom, mogućnošću povratne informacije klikom na video-player, gledanjem za zahtjev, itd. Platforma koja je sada bazirana na Internetu, beskonačno je naprednija od dostave TV programa klasičnim putem (TV prijemni-cima i linijskom konzumacijom sadržaja).U budućnosti će emitiranje videa uživo online postati još dostupnije svakom internautu, nastavlja Dževerlija. Barem kad je amaterska produkcija posrijedi, to je već omogućio Facebook. Ali live video koji će izgleda-ti stvarno dobro i dalje će producirati specijalizirane tvrtke poput tvrtke Streaming.hr. Očekuje da će za to i sami morati primijeniti još tko zna kakve novotarije u produkciji, kao što je to do sada bilo s virtualnom stvarnošću, 360° kamerama, iznimno visokom 4K razlučivošću slike, dodatnom stabilnošću prijenosa u brzom kretanju i svim drugim tehnologijama za do-datno povećanje interaktivnosti.

Prijenosi na webu ne moraju biti u

cjenovnom razredu TV produkcija, čime

su prihvatljiviji i najmanjim događajima.

Video produkcija

Karlo Dževerlija, CEO, streaming.hr


Hrvatska značajno kasni s projektom zbrinjavanja i recikliranja otpadaStrategija Europske unije o kružnom gospodarstvu temelji se na činjenici da je upravljanje otpadom javni interes u kojem mora postojati konkretna podjela uloga i odgovornosti, a ekonomski smisao takve strategije je činjenica da je otpad vrijedan energetski resurs. Naime, otpad se sve više tretira kao sedmi prirodni resurs, uz vodu, zrak, ugljen, naftu, prirodni plin i minerale.


Gospodarenje otpadom

Prema strategiji Europske unije o kružnom gospodarstvu na prvom je mjestu sprječavanje nastanka otpada. Nai-me, sve ono što se može koristiti na bilo koji način ne bi trebalo tretirati kao otpad. Cilj je iskoristiti sve što se može prije nego ga bacimo. No, i pri bacanju treba voditi računa o tome da iskorištene stvari bacimo odvojeno u za to namijenjeni spremnik jer tada odbačeni otpad postaje sirovina, a u protivnom, ako završi na odlagalištu, onda je smeće koje više nema vrijednost. U realizaciji visoko postavljenih ciljeva uspostavljanja kružne ekonomije Europske unije ključno je partnerstvo građana i lokalnih samouprava.

Hrvatska do 2020. treba reciklirati 50 posto otpadaIako komunalni otpad predstavlja manje od desetine od 2,5 milijardi tona otpada proizvedenog u Europ-skoj uniji svake godine, vidljiv je i složen problem, pr-venstveno zbog sastava i izvora otpada te veze s obra-scima potrošnje.Od 2005. do 2016. godine prosječna količina otpada po glavi stanovnika pala je za 7 posto u EU, međutim, značajne su razlike među zemljama. Bogatije zemlje te zemlje koje se bave turizmom proizvode više otpada.Tako količina otpada raste u Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Malti i Češkoj, a pada u Bugarskoj, Estoniji,

Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj. U apsolut-nim vrijednostima po glavi stanovnika u proizvodnji otpada prve su Danska, Malta, Cipar i Njemačka, a najmanje otpada proizvode Češka i Slovačka.Izbjegavanje proizvodnje otpada prvi je izbor kod zaštite okoliša. Međutim, sve što trošimo, prije ili ka-snije pretvori se u otpad. EU želi smanjiti odlagališta pod zemljom i unaprijediti recikliranje. Prema hije-rarhiji o gospodarenju otpadom, prevencija i ponovno korištenje najbitnije su mogućnosti. Zatim reciklaža, korištenje u proizvodnji energije (paljenje otpada), te odlaganje pod zemljom - što je najštetnije i najjeftinije.Prema statističkim podatcima iz 2016. godine 47 po-sto komunalnog otpada u EU se reciklira i komposti-ra. Međutim, prakse se razlikuju među zemljama te brojne države članice još uvijek koriste odlaganje pod zemljom za komunalni otpad.Odlaganje pod zemljom gotovo da ne postoji u sje-verozapadnoj Europi (Belgija, Nizozemska, Švedska, Danska i Njemačka), dok je iznimno popularno na jugu Europe. Čak 12 zemalja odlaže više od polovice otpada pod zemljom. Hrvatska je uz Latviju, Slovačku i Bugarsku na iznad 60 posto. Prema podatcima Euro-stata u Hrvatskoj se proizvodi 403 kilograma otpada po stanovniku.

Hrvatski model odvojenog prikupljanja otpada Iskustva drugih država pokazuju da se najbolji rezultati odvojenog sakupljanja otpada postižu sa sustavima na kućnom pragu, što znači da svaki građanin mora imati što je moguće bliže, odnosno u blizini svoje kuće ili stana spremnike za odvojeno sakupljanje papira, stakla, plastike, metala i glomaznog otpada. Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom koja je donesena u svibnju ove godine propisan je baš takav način sakupljanja otpada. Osim toga, Uredba donosi i obavezu plaćanja naknade općinama i gradovima za miješani ko-munalni otpad, a što će ih poticati na odvojeno sakupljanje otpada. Uredba stupa na snagu 1. studenoga, a općine i gradovi imaju obvezu u roku od tri mjeseca donijeti svoje odluke u kojima će detaljno odrediti način odvojenog sa-kupljanja pojedinih vrsta otpada, kao i miješanog komu-nalnog otpada u skladu sa specifičnostima svakog mjesta. Donošenjem Uredbe i sufinanciranjem spremnika, opre-me, vozila i postrojenja za obradu i recikliranje otpada iz EU fondova, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike radi na stvaranju svih preduvjeta kako bi se postigli propisani ciljevi. Zato moramo podsjetiti da su općine i gradovi ti koji svojim angažmanom moraju provesti mjere na svom području.Prema hrvatskom modelu prikupljanja otpada, ova godina je godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospo-darenje otpadom u Hrvatskoj. Cilj je da do 2020. godine odvojeno prikupljamo 50 posto papira, stakla, metala i plastike. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je natječaje za izgradnju i opremanje infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada te za informativne aktivno-sti vezane za odvojeno prikupljanje otpada. Prema najava-ma iz Ministarstva, ove godine slijede i natječaji za poslo-ve koji se odnose na gospodarenja otpadom.

Nabavka spremnika za otpadZapravo je tek 0,5 posto komunalnog otpada zaista opa-sno, a organiziranim prikupljanjem može se i do 90 posto smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Jedna od najvažnijih stvari je pronalazak kvalitetnog sustava zbrinjavanja i time je već riješen dobar dio problema. Općine su odgovorne za komunalni otpad i informiranje sta-novnika o načinima njegova optimalnog zbrinjavanja i mogućnostima njegove oporabe, proizvođači su odgovorni za uspostavljanje operativnog sustava za upravljanje otpa-dom za čiji su nastanak oni zaslužni. Postoji i zakonski utemeljena odgovornost proizvođača oko zbrinjavanja elektroničkog otpada, ambalaže, papira i kartona, baterija, lijekova, radioaktivnih tvari i automo-bilskog otpada, dok je Vlada odgovorna za uspostavljanje i provođenje nacionalnih ciljeva zaštite okoliša. Natječaj i javni poziv jedinicama lokalne samouprave za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada objavljeni su uglavnom sredinom ožujka, a očekuje se da bi njegova vrijednost mogla ići i do 200 milijuna kuna, rekao je na Croatia Waste Expou direktor Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Dubravko Ponoš. Što se tiče sanacije deponija i odlagališta otpada, potenci-jalnih ekoloških katastrofa, od početka njihovih sanacija odrađen je velik posao, tvrdi Ponoš. Bržem saniranju pre-preke su spore administrativne procedure te imovinski procesi.-Desetljećima nesustavno odlaganje otpada na naplatu mora doći kad-tad. To je primjer Karepovca i neugodni miris nije jedini problem vezan za to drugo po veličini odlagalište u Hrvatskoj. Što se tiče centara za gospoda-renje otpadom, odnosno tempa kojim se gradi, situacija je dosta loša, a upravo s njima su povezana rješenja oko Karepovca i sličnih odlagališta. Od dva takva do sada u Hrvatskoj izgrađena centra jedan je sasvim funkciona-lan, drugi će to tek postati. Takvi su sustavi živo tijelo i neophodno ih je redovito nadograđivati - objasnio je za Večernji list Dubravko Ponoš.

U svibnju počinje nabavka vozila i izgradnja sortirnica otpadaHrvatski model zbrinjavanja otpada podrazumijeva da su kućanstva odgovorna za odvajanje i odlaganje otpada na različitim dostupnim točkama prikupljanja, tvrtke imaju odgovornost da proizvedeni otpad obrade i recikliraju na slobodnom tržištu.-Treba poduzeti još niz koraka jer smo 2016. godinu zaključili s oko 27 posto odvojenog prikupljanja. S naše strane, tu su natječaji za izgradnju reciklažnog dvorišta te natječaji za nabavu spremnika kojima svim jedinicama lo-kalne samouprave omogućavamo taj ključni segment in-frastrukture - rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić te podsjetio na obaveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, između ostalog i da do 2020. godine trebamo dostići razinu od 50 posto odvojenog prikupljanja. Planirano je se da u svibnju ove godine objave natječaji za nabavku vozila i za izgradnju sortirnica. K tome, dva su centra za gospodarenje otpadom izgrađena, a pripremljena su i sredstva za četiri nova.

Što će biti posao regionalnih centara otpadaNakon jednogodišnje pauze zbog drukčije vizije upravljanja otpadom ranije Vlade, projekt regionalnih centara za gospodarenje otpadom ide dalje, najavio je Du-bravko Ponoš krajem prošle godine. Pri tome FZOEU za taj projekt računa na značajan novac iz EU. Osim toga, kreće i agresivna nacionalna kampanja prema javnosti kojom se želi upoznati građane i tvrtke s benefitima odvajanja otpada. Iako je, uz tromjesečni moratorij, u stude-nom stupila na snagu regulativa kojom se jedinicama lokal-ne samouprave, odnosno njihovim komunalnim poduzećima nalaže da razvrstavaju otpad, mnogi gradovi i općine učinili su malo ili ništa da se tome prilagode. Zbog toga će i FZOEU ponoviti natječaj za sufinanciranje programa zbrinjavanja otpada za jedinice lokalne samouprave, odnosno za pomoć pri nabavci posuda za odvajanje otpada.

Gospodarenje otpadom

Sustav gospodarenja otpadom je u EU

veliki biznis te postoji velika prilika da u idućem razdoblju

ta praksa zaživi i u Hrvatskoj.

Za zbrinjavanje i recikliranje otpada Hrvatskoj su na raspolaganju EU sredstva iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura.


Države članice EU složile su se postići

do 2025. godine 55 posto ponovnu

upotrebu i recikliranje komunalnog otpada, a do 2030. godine 60

posto.

Mi-Plast je u stalnoj potrazi za kvalitetnim partnerima iz područja zelene ekonomije, industrije, bio-tehnologije, otpada, biomase, bio-plastike i biomaterijala.

475 milijuna eura iz EU za zbrinjavanje otpadaPlanom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. određeni su ciljevi da se do 2022. go-dine na deponije odlaže manje od 25 posto ukupno proizve-denog komunalnog otpada, a odvojeno prikuplja i reciklira oko 60 posto. Za te ciljeve Hrvatskoj je na raspolaganju, kako je rekla pomoćnica ministra za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Anamarija Matek, EU sredstva iz kohezijskog fonda u ukupnom iznosu od 475 milijuna eura za sektor otpada. Sredstva su namijenjena za nabavku po-trebnih spremnika, opreme, vozila i postrojenja za obradu i recikliranje otpada. EU sredstvima će se sufinancirati 85 po-sto prihvatljivih troškova iz tog programa. Odvojeno saku-pljanje i odlaganje otpada u nadležnosti je općina i gradova,

odnosno lokalnih jedinica samouprave, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaduženo za sufinanciranje tih projekata iz EU fondova. U tijeku je javni poziv za sufinanciranje izgradnje reciklažnih dvorišta, koji je objavljen u ožujku ove godine i traje do iskorištenja sredstava od 144,5 milijuna kuna. U tijeku su i javni pozivi za sufinanciranje nabave spremnika, vozila, sortirnica i uređaja za biološku obradu otpada. Dodatno se iz EU fondova sufinancira i edukacija građana o važnosti zbrinjavanja otpada. Za programe informativno-izobraznih aktivnosti o zbrinjavanju otpada bit će objavljen javni poziv za općine i gradove za sufinanciranje njihovih projekata gospodarenja otpadom.. Postojeća odlagališta otpada moraju biti sanirana, odnosno moraju udovoljavati propisanim uvjetima opremljenosti do kraja 2018. godine, a ona koja u tom roku neće zadovolji-ti propisane uvjete smatrat će se neusklađenima i moraju biti sanirana i zatvorena najkasnije godinu dana od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom za područje županije na čijem se području nalaze. Posljednjih godina je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ulagao sredstva u sanacije odlagališta te je od ukupno 300 lokaci-ja na koje se odlagao otpad sanirano 188 odlagališta, a od toga je njih 133 zatvoreno. Sada su nam na raspolaganju EU sredstva iz kohezijskog fonda koja se koriste i za sani-ranje odlagališta. Tako je trenutno u tijeku javni poziv koji je objavljen u lipnju 2017. za saniranje zatvorenih odlagališta, a vrijednost poziva je ukupno 80 milijuna kuna. Javni po-ziv otvoren je do iskorištenja sredstava. Što se tiče saniranja i zatvaranja odlagališta, u tijeku je izrada Plana zatvaranja odlagališta koji će biti gotov do kraja ove godine.

Strojevi i inovacije u recikliranjuTehnix, vodeća eko industrija u Republici Hrvatskoj i Europ-skoj uniji, razvila je strojeve, opremu i tehnologije kojima se vrši industrijska reciklaža komunalnog otpada na način da se postiže kružno gospodarstvo. Primarna reciklaža potpuno se uklapa u sustav industrijske reciklaže kojom se dopremljeni otpad na postrojenje reciklira prema uporabnim vrijednosti-ma te ponovno vraća u industriju. Dopremljeni komunalni otpad sortira se prema uporabnim vrijednostima i potrebi tržišta. Tehnix kroz mehaničku obradu dobiva 8 vrsta izdvoje-nih, baliranih sirovina - plastika, karton, papir, PET, MET, tekstil, staklo, metal. Sve sirovine su potpuno čiste, baliraju se i plasiraju na globalno tržište za proizvodnju novih proizvo-da u industriji. Kod biološke obrade postupak bioreaktorskog kompostiranja omogućuje ciklus proizvodnje eko komposta u vremenu od samo 2 mjeseca. Kompostiranje se obavlja u potpuno kontroliranim tehnološkim uvjetima bez negativnog utjecaja na okoliš, bez zagađenja vode, zemlje i zraka. Eko kompost se koristi na poljoprivrednim površinama obogaćen mineralima i fosfatom. Termičkom obradom ostatak gorivog otpada, koji se zbog veličine materijala i strukture ne može reciklirati, suši se i šredira te automatski balira bez prisutno-sti čovjeka. Ukupni postotak reciklaže otpada Tehnixovom tehnologijom je do 100 posto. Takvim postupkom postižu se ciljevi održivog razvoja i kružne ekonomije.

Cilj EU kružno gospodarstvoVeleposlanici EU 23. veljače odobrili su privremeni sporazum o četiri zakonska prijedloga paketa o otpadu koji je postignut s Europskim parlamentom 18. prosinca prošle godine. Paket o otpadu povećat će stopu recikliranja te tako pridonijeti stva-ranju kružnog gospodarstva. Također će poboljšati način na koji se gospodari otpa-dom i potaknuti ponovnu upotrebu vrijednog materijala iz otpada.Nova pravila uspostavljaju pravno obvezujuće ciljeve za recikliranje otpa-da i smanjenje odlaganja otpada s fiksnim rokovima. Ti će ciljevi povećati udio reciklažnog komunalnog i ambalažnog otpada, s posebnim ciljevima za recikliranje materijala koji se koriste u pakiranju. Pravila uključuju i ciljeve za smanjenje količine komunalnog otpada koji se odlažu na licu mjesta.Države članice EU složile su se postići do 2025. godine 55 posto ponovnu upotrebu i recikliranje komunalnog otpada, a do 2030. godine 60 posto. Države članice mo-rat će do 1. siječnja 2025. godine uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila i opasnog otpada iz kućanstava. Osim toga, moraju također osigurati odvojeno prikupljanje ili recikliranje biološkog otpada na mjestu nastajanja (npr. kod kućnog komposti-ranja) do 31. prosinca 2023. godine. To je dodatak odvojenom prikupljanju koje već postoji za papir i karton, staklo, metal i plastiku.

Posebni ciljevi za ambalažno pakiranje do 2025., odnosno 2030. godine su da se recikliraju sva pakiranja do 70 posto, plastična do 55 posto, drvena do 30 posto, željezna do 80 posto, aluminijska do 60 posto, staklena do 75 posto, a pakiranja od papira i kartona do 85 posto. Novi paket EU također uspostavlja minimalne zahtjeve za sve sustave proširene odgovornosti proizvođača. Proizvođači proizvoda pod tim programima moraju preuzeti odgovornost za upravljanje svim fazama otpada pri proizvodnji svojih proizvoda. Proizvođači će u tu svrhu morati platiti financijski doprinos. Osim toga, u EU zakonodavstvo uvedena je obaveza primjene shema proširene odgovornosti proizvođača za svu ambalažu.Odlaganje otpada onečišćava površinske i podzemne vode, tlo i zrak. Pravila, stoga, sadrže i posebne ciljeve za smanjenje odlagališta. Države članice će nastojati osi-gurati da se od 2030. godine na odlagalištu ne smije prihvaćati sav otpad prikladan za reciklažu ili druge oporabe, posebno kada je riječ o komunalnom otpadu. Jedina iznimka odnosi se na otpad za koji odlaganje može osigurati najbolji ekološki ishod. Osim toga, države članice će osigurati da do 2035. godine količina odlaganja komu-nalnog otpada bude smanjena na 10 posto.Sveukupno gledano, države članice smatraju da će primjena ovih ciljeva širom EU stvoriti priliku za EU industriju za investiranje u nove tehnologije i tehnologije re-cikliranja.

Gospodarenje otpadomGospodarenje otpadom

Riječka tvrtka Mi-Plast d.o.o. u provedbi EU projekata Afterlife i Res UrbisMi-plast je tvrtka koja svoje poslovanje temelji na ekologiji i održivom razvoju te je okrenuta budućim tehnologijama i inovacijama za bolje sutra našeg planeta. Najuspješniji je hrvatski industrijski predstavnik prema broju i povučenim sredstvima iz programa H2020, za istraživanje i inovacije. Tvrtka trenutno implementira osam projekata, jedan je završen prije par mjeseci, a dva počinju s implementacijom kroz 2-3 mjeseca.

Svi projekti na kojima riječki Mi-Plast radi, sufinanci-rani su iz različitih 'bogatih' platformi za istraživanje i razvoj (H2020, LIFE, ESIF). Mi-Plast je za sada jedina tvrtka iz ovog dijela Europe koja je involvirana u nekoliko društvenih izazova, najčešće bio-ekonomija i otpad.

-Do prije 7-8 godina projekti su bili rezervirani samo za najbolje institute i sveučilišta, no stvari se mijenjaju jer se shvatilo da oni nemaju snagu niti mogućnosti da nove materijale i nove proizvode gurnu na tržište, a tu onda do-lazimo mi i slični nama koji znaju kako, kada i zašto. Eu-ropska unija otvoreno i bez fige u džepu poziva sve da se nadmeću i da predstave svoje ideje jer ne postoji loša ideja ili loš projekt, postoji samo krivi poziv/natječaj za tu ideju. Mi smo odlučili iskoristiti tu priliku, ističu iz Mi-Plasta.

Afterlife projektJedan od projekata Mi-Plasta u provedbi je AFTERLIFE, koji predlaže fleksibilan, troškovno i resursno učinkovit proces uokviren u pristup nultog otpada i kružne eko-nomije za sanaciju i valorizaciju relevantnih frakcija iz otpadnih voda. Prvi korak takvog postupka sastoji se od kaskade membranskih filtracijskih jedinica za odvajanje potpuno krute tvari u otpadnoj vodi. Zatim se koncentrati dobiveni u svakoj jedinici obrađuju kako bi se dobili visoko čisti ekstrakti i metaboliti ili se, alternativno, pretvorili u biopolimere s dodanom vrijednošću (polihidroksialkano-ati). Izljev procesa je krajnje čista vodena struja koja se može izravno ponovo iskoristiti. Ishodi projekta bit će usmjereni na:

• demonstraciju integriranog pilot istraživanja korištenjem prave otpadne vode iz tri vodo- intenzivne industrije prerade hrane (prerada voća, proizvodnja sira i slatkiša) te

• demonstraciju primjenjivosti dobivenih spojeva i bio-produkata s dodanom vrijednošću u proizvodnim sre-dinama.

Dizajn i optimizacija procesa AFTERLIFE nakon cjelo-vitog pristupa doprinijet će poboljšanju performansi i smanjenju troškova povezanih s pročišćavanjem otpadnih voda maksimiziranjem vrijednosti sanacije.Projekt je koordiniran u Italiji, a konzorcij uključuje 15 partnera. Trajat će 4 godine, od 01.09.2017. do 31.08.2021.

Financiran je od strane Bio-based Industries Joint Techno-logy Initiative, pod programom Europske unije Obzor 2020 za istraživanje i inovacije. Ukupna vrijednost projekta izno-si 4.180.166,38€, od čega je 3.890.593,13€ doprinos EU.

Res Urbis projektDrugi interesantan i važan projekt u koji je tvrtka Mi-Plast uključena je RES URBIS, kojim se želi omogućiti pretvaranje nekoliko vrsta urbanog bio-otpada u vrijedne bio-based proizvode, u integriranoj bio-rafineriji za bio-otpad, koristeći jedan glavni lanac tehnologije.

Ovaj cilj će se ostvariti kroz: • prikupljanje i analizu podataka o stvaranju gradskog bio-otpada i sadašnjim su-

stavima upravljanja u 4 teritorijalna klastera koja su izabrana u 4 različite države i imaju različite karakteristike,

• dobro usmjerene eksperimentalne aktivnosti za rješavanje niza tekućih tehničkih problema (vezanih kako za proces, tako i za proizvod), koristeći prikladnu kombi-naciju inovativnih i kataloški dokazanih tehnologija te

• analizu tržišta unutar nekoliko ekonomskih scenarija i poslovnih modela za potpu-no iskorištavanje bio-based proizvoda (uključujući i buduća djelovanja za ispunja-vanje regulacijskih praznina).

Gradski bio-otpad podrazumijeva organski dio komunalnog otpada (iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i prodajnih djelatnosti), višak mulja iz obrade komunalnih otpadnih voda, otpad iz parkova i nasada, izabrani otpad iz prehrambene industrije te drugi odabrani otpadni tokovi, npr. dječje pelene.Bio-based proizvodi uključuju polihidroksialkanoatnu (PHA) i srodnu bioplastiku na bazi PHA, kao i pomoćne produkcije: bio-otapala (koristit će se za ekstrakciju PHA) i vlakna (koristit će se za PHA bio-kompozite). Teritorijalna i ekonomska analiza će biti napravljena ili u odnosu na implementaciju nove bio-otpadne rafinerije ili u odnosu na njenu integraciju u postojeći tretman otpadnih voda ili postrojenja za anaerobnu razgradnju, s osvrtom na klastere i različite obime proizvodnje.

Ekonomska analiza će se temeljiti na portfelju bioplastike na bazi PHA, koja će biti proizve-dena u pilot-razmjerima i testirana za primjenu za biorazgradive robne folije, međuslojne folije za pakiranje, posebno izdržljivu robu (kao što je elektronika) i vrhunski materijal sa sporim otpuštanjem ugljika za sanaciju podzemnih voda. Projekt traje od 01.01.2017. do 31.12.2019., s 21 sudionikom iz 8 europskih država. Ukupna vrijednost projekta je 3.377.915€, od čega je 2.996.688,75€ doprinos EU.


Nekonvencionalni prostori su trend,ali u Hrvatskoj je popularna i tradicijaPet elemenata najtraženijih u uredskom prostoru su jarke, svijetle boje, prirodno svjetlo, radna okolina obogaćena biljkama te lišena buke i pogled na more. Sve osim ovog opcionalnog zadnjeg izvedivo je u svakom poslovnom interijeru.

Pripremila: Sanja Vukelić

Poslovni interijeri

IT tvrtke i kreativne agencije u Hrvatskoj

prednjače u ulaganju u dizajn interijera.

Poslovni interijeri

Zaposlenici su čak 15 posto produktivniji ako im je ured ispunjen s tek nekoliko biljaka.

Prilagodljiv, fleksibilan radni prostor već je dulje trend kod opremanja poslovnih interijera, zapravo je već postao takvom konstantom da ga se u skoroj buduć-nosti više i neće moći zvati trendom. Uslijed mobilno-sti osoblja, ali i mogućnosti da se za potrebe različitih projekata obrazuju različite grupe koje će raditi na nji-ma, proizašla je potreba za takvom radnom sredinom gdje se elementi mogu lako rearanžirati, čak i demon-tirati ako je u pitanju tehnologija.

Zahvaljujući modularnim komponentama, namještaj i zidovi mogu se pomicati i prilagođavati, prenositi na druge lokacije. Tradicionalne sobe za sastanke gube na važnosti, a popularnost dobivaju neomeđene zone susreta. Trendovi za 2018. u svijetu i dalje ističu rast nekonvencionalnih prostora, pod čime se misli i na prostore koje se nekad nije smatralo podobnima za rad, ali koji to postaju uz prikladno uređenje, poput hodni-ka, primjerice. Kreativni dizajn je tražen, poput koca-ka u prostoru, udubljenja u zidovima ili opuštaonica i drugih ‘prostora za punjenje baterija’. Dašak kuće proviruje iz ureda gdje nas čekaju police s knjigama, kaučevi, lounge, TV sobe ili igraonice.

Što odabrati - tradicionalan stil ili nekonvencionalan pristup?Što je popularno kod nas, slijedimo li taj nekonven-cionalan pristup ili smo zagovaratelji tradicionalnog? Kreativna direktorica festivala Design District Zagreb

(DDZ) koji se ove godine održava od 14. do 17. lipnja, Ira Payer, pojašnjava kako je uređenje poslovnih inte-rijera odraz poslovne politike pojedine tvrtke i njezina znanja o utjecaju interijera na efikasnost svojih dje-latnika. -Ulaganje u dizajn interijera mnogo je više od nabave namještaja i druge uredske opreme te isticanja elemenata korporativnog vizualnog identiteta.

Tvrtka koja promišlja kako potaknuti produktivnost kod svojih djelatnika i motivirati ih, umjesto da ih fru-strira, dizajnira prostor prema njihovim potrebama. U tom smislu interijeri ‘nekonvencionalnog’ dizajna su možda kvalitetnije ili barem puno ambicioznije projek-tirani od konvencionalnih, jer naprosto prate drugači-ja načela nego što je to ranije bio slučaj - istaknula je Ira Payer. Ona primjećuje još jednu stvar, a to je trend da se radno okruženje osmišljava jako kreativno, kao dnevni boravci, prostori s mogućnošću odmora, re-kreacije i ugodnog provođenja vremena, što se u po-sljednje vrijeme čak često kritizira jer su oblikovani s pretpostavkom da na poslu može biti toliko lijepo da se ondje može provoditi puno više od osam sati, što i ne bi trebao biti cilj.

Baština (art deco) ili ‘milenijalski’ stilZa generaciju milenijalaca, koji čine veliku brojku tre-nutačne radne snage, vlada uvriježen stav kako oni najviše naginju nekonvencionalnom stilu. Za njih kažu da ih karakterizira razmišljanje ‘izvan kućica’,

iako je to odrednica svakog kreativca. No, za spomenu-tu grupaciju tvrdi se da najviše vole radne prostore u stilu dnevnog boravka do nekonvencionalnih prostora za sastanke ili pak meditacijskih soba gdje se osoblje može povući i opuštati se, recimo, uz glazbu iz slu-šalica.

No, osim tog modernog dizajna, u Hrvatskoj su vrlo popularni i tradicionalni oblici, pa tako, uz već po-stojeće objekte na Jadranu, i Zagreb dobiva novi hotel s ‘heritage’ oznakom. Oslanjanje na baštinu, u ovom slučaju na art deco stil (uz elemente secesi-je) u Zagrebu je i više nego prikladno i prirodno, jer glavni grad obiluje ostavštinom iz tog doba. U gru-paciji Amadria Park, čiji će to biti prvi gradski hotel s planiranim otvorenjem na jesen ove godine, dizajn opisuju eklektičnim, stilom koji će reflektirati stolje-će star šarm secesije i art deco ere. U vizualnom iden-titetu kombinirat će tradiciju s luksuzom.

Drvo, neizostavan materijal za uređenje interijeraKoji god stil odabrali, pa čak i kod art decoa gdje preva-gu odnose nehrđajući čelik, staklo, ogledala, lakirano i kromirano, drvo je neizostavan materijal za uređenje interijera. Privlačnost mu je bezvremenska, a da se ui-stinu uklapa u gotovo svaki stil i svako podneblje ja-sno je već na prvi pogled u bilo koji katalog uredskog namještaja. No, ne samo u interijerima, drvo je neza-mjenjivo i u eksterijerima, što u posljednje vrijeme najzornije dokazuju Japanci koji su otišli korak dalje te od drveta rade najviši neboder na svijetu. Osim estet-ske dimenzije ovdje je prisutna i ona funkcionalna, jer kao područje sklono potresima, Japan je idealno mjesto za demonstraciju drveta kao materijala budućnosti ot-pornog i na prirodne kataklizme. Sumitomo Forestry, tvrtka koja ga gradi, objavila je da će čak 90 posto biti izgrađen od drveta.

Biofilni dizajn popularan u uredimaDrveni neboderi ni nama nisu strani, jedan takav je u Zagrebu, a tako ga i zovu, Drveni ili Iblerov neboder,

po projektantu Dragi Ibleru. Na vrhu te stambeno-po-slovne zgrada je Design District Zagreb prve godine održavanja festivala osmislio u suradnji s Ikeom ur-bani vrt, malu zelenu oazu s veličanstvenim pogledom na grad. Bioraznolikost u urbanom okružju odrednica je koja će opisivati i japanski najviši drveni neboder, ali zapravo tu komponentu možda više i ne bi trebalo to-liko naglašavati, jer je biofilni dizajn postao integrativ-nim dijelom uređivanja i poslovnih interijera. Prostor koji uključuje zelene oaze i biljke u uredu smanjuje stres te povećava koncentraciju i produktivnost, a ne treba zanemariti ni kvalitetu zraka u slučaju da je ze-lenila puno. Studije su pokazale da su zaposlenici čak 15 posto produktivniji ako im je ured ispunjen s tek nekoliko biljaka.

‘Landscrapers’ dizajnZa razliku od nebodera koji ‘grebu’ nebo (skyscrapers), novi trend moćnih svjetskih kompanija je premještanje u poslovne prostore koji ‘grebu’ zemljom, pejzažom, tzv. ‘landscrapers’. Dizajn promoviraju tvrtke poput Go-oglea, za čije novo londonsko sjedište kažu da će, kad bude završeno, biti dugačko onoliko koliko je super ne-boder (Shard) visok. Na pomolu je novi trend u gradnji

Foto

: Rom

ulić

& S

tojč

ić

Novi poslovni ured Njuškala - soba za sastanke i zona za opuštanje,

design by Jelena HavelkaUrbani vrt na vrhu Drvene zgrade, Iblerov trg, ZagrebFo

to: M

arija

Gaš

paro

vić

Drveni neboder - Sumitomo Forestry


Poslovni interijeri

Zbog komercijalnih letova dronova, kakobi se raščistilo nebo,

zgrade će biti niže, a radni prostori

‘izduženiji’.

Neisplativo je štedjeti na radnom prostoru

Je li se štednja odrazila na uređenje interijera, pitali smo Iru Payer, kreativnu direkto-ricu festivala Design District Zagreb: -Neisplativo je štedjeti na optimalnim uvjetima radnog prostora, jer radnici su ti koji kreiraju i doprinose razvoju tvrtke u svakom po-gledu. U interesu svake kompanije trebalo bi biti da svojim djelatnicima omogući pri-mjerene uvjete za rad. Uređenje interijera je strateški projekt u kojeg se ulaže jednom u 5 do 10 godina, i ne mora nužno biti financijski zahtjevno, sve zavisi od koncepta. U tom smislu općeniti razvoj produkt dizajna u Hrvatskoj nije povezan s eventualnom štednjom pri uređenju poslovnih prostora.

Najveći doprinos industrijskom dizajnu u Hrvatskoj zadnjih je godina pružila Prosto-ria, jedina tvrtka koja uključuje dizajn u razvoj svojih novih proizvoda te je kao takva prepoznata na premium tržištu u inozemstvu. S druge je strane mali broj produkt di-zajnera razvio svoje proizvode do razine proizvodnje i branda, poput Grupa Products, koja također izvozi svoja rasvjetna tijela u inozemstvo. Ostali više-manje proizvode limitirane edicije proizvoda na razini manufakture, zaključila je Payer.

i dizajnu koji preferira horizontalu od vertikale.Googleov dugački poslovni prostor bit će jedan od pr-vih te vrste na svijetu. Očekuje se da će u narednih 20 godina taj tip poslovnih zgrada postati uobičajen. Nije u pitanju samo pomodarstvo, i nije slučajno da ga promoviraju najmoćnije svjetske tehnološke kompa-nije, jer upravo one se u godinama koje dolaze misle ozbiljno osloniti na tehnologiju dronova, poput Ama-zona u transportu dobara. Budući da će dronovima trebati čisto nebo, očekuje se da će se to odraziti na ograničavanje visina zgrada. Usporedno s tim mijenja se i tehnologija, pa se već sad projektiraju liftovi koji neće voziti samo u visinu, već i bočno.

Integriranje tehnologije u uredski dizajn i radni prostorTehnologija uvijek prati dizajn i obratno, odnos je uzajaman, bilo da je riječ o liftovima koji će se pri-lagoditi uređenju interijera ili o uredskom namje-štaju kojeg će se prilagoditi tehnološkim zahtjevima. Radni prostor se neprekidno mijenja s napretkom tehnologije i novitetima. Monitori se rade s dugim ‘mehaničkim rukama’ koje se mogu izvlačiti van i uvlačiti prema zidu, ovisno o potrebi, dok jednosjedi ili dvosjedi imaju džepove za pohranjivanje i prostor

za provlačenje kabla, za što preporučamo i osobni po-sjet salonima interijera, npr. Delight Office-u na Rad-ničkoj, Zagreb. Kako bi se zaposlenicima omogućila neophodna doza privatnosti i ublažila buka, namje-štaj omogućuje akustičnu izolaciju pomoću pregrada kojima se odjeljuje prostor ili stolovi. Šezdeset posto ljudi se izjašnjava kako im je najteže obaviti telefon-ski poziv u bučnom okruženju, navodi se, pa su i za otvorene prostore ponuđena rješenja koja omogućuju privatnost.

Ergonomija i dizajn namještajaNaše tijelo je zahvalno svim ergonomskim obli-kovanjima kojima se u definiciji maksimizira pro-duktivnost minimizirajući umor i neudobnost, a u stvarnosti se štite ručni zglobovi, oči ili kralježnica. Zato su neizmjerno važni ergonomska tipkovnica, podesivi nosači laptopa, stolci ili pak radni stolovi za sjedenje/stajanje. Ovi posljednji, ‘sit stand deskovi’, u novim su prijedlozima zdravijeg radnog okruže-nja, gdje se stajanje često i preporučuje više od sje-denja ili kombinirano.

Utjecaj dizajna radnog prostora na produktivnostJednim od važnih elemenata u radnom prostoru (uz jarke, svijetle boje, zelenilo, akustičnost i opcionalni pogled na more) smatra se prirodno svjetlo, ali kako nije uvijek moguće raditi pod njim, umjetno osvjetlje-nje jednako je bitno. Prema nekim studijama (Američ-ko društvo dizajnera interijera), čak 68 posto radnika žalilo se na rasvjetu u njihovim uredima. Ona je naj-češće bila preslaba ili prejaka, a odabiranje prave jačine može spriječiti glavobolje i zamor očiju te utjecati na povećanje produktivnosti.

Investicije u poslovne prostore kao alat za privlačenje talenataU inozemstvu su svjesni utjecaja dizajna radnog pro-stora na produktivnost te su investicije u poslovni prostor alat za privlačenje talenata. Jesu li naši po-slovnjaci svjesni toga i ulažu li u nj ili smatraju da je važnija usluga ili proizvod koje nude? Kreativna direktorica Design Districta Zagreb Ira Payer navodi kako je i kod nas sve prisutnija svijest o važnosti ure-đenja poslovnih interijera, međutim, povodi uređenju su, kaže, različiti. -Neki tome pristupaju isključivo zbog poslovnog bontona, a drugi su osvješteniji te ne samo da žele izgledati vizualno atraktivno i privući nove klijente, već teže stvoriti kreativnu i funkcio-nalnu radnu okolinu. IT sektor ima problem velike fluktuacije ljudskih resursa i management takvih tvr-taka, osim primjerene financijske motivacije svojih djelatnika, naprosto je prinuđen na druge načine mo-tivirati kadar da ne napusti tvrtku koja u njih ulaže i pruža im nova znanja i vještine - objašnjava Payer, dodajući kako IT tvrtke i kreativne agencije u Hrvat-skoj prednjače u ulaganju u dizajn interijera.

Visoki rast broja izdanih građevinskih dozvola i u njima sadržanih vrijednosti predviđenih građevinskih radova upućuje na ubrzavanje dinamike rasta sektora u 2018. godini.

Tehnološka rješenja u graditeljstvu

Nužno je da metode gradnje i projektiranja postanu ne samo održivi, nego i regenerativniRast građevinskih aktivnosti ovisit će o brzini apsorpcije raspoloživih sredstava iz fondova EU, a snaženje investicijske aktivnosti očekuje se u sektoru turizma i projektima energetske obnove. Snažniji rast domaćih tvrtaka ograničavaju problemi nedostatka kvalificirane radne snage, kao i neriješeni financijski i poslovni problemi iz kriznog razdoblja.

Prema svim pokazateljima, građevinski sektor raste i očekuje se u narednom razdoblju njegov daljnji rast, što znači sigurnost građevinskim tvrtkama.- Građevinski sektor jedan je od pokretača gospo-darskog napretka. Za energetsku obnovu osigurano je 2,3 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz fondo-va EU u naredne 4 godine, što je u konačnici zapravo oko 5 milijardi kuna ukupnih investicija. Energetska obnova može uvelike pomoći dijelu srednjih i ma-lih tvrtaka, koje su zapravo potporni stupovi cijelom građevinskom sektoru. Građevinskim tvrtkama, ali i proizvođačima građevinskog materijala, sigurno je bit-na činjenica da kroz narednih nekoliko godina imaju osiguran jedan kontinuiran proces u građevinskim poslovima. Osim energetske obnove, spomenuo bih i POS izgradnju, kao i poticanje izgradnje stanova i privatnih kuća kroz subvencioniranje stambenih kredita, što je također garancija za sigurne poslove građevinskom sektoru - rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.

Građevinske aktivnosti u 2018. godini u Hrvatskoj te Europskoj uniji Najnovije zimsko izvješće udruženja EECFA za 2017. godinu o prognozama kretanja tržišta u građevinskom

sektoru pokazuje da cijela regija u 2018. i 2019. go-dini može očekivati kumulativni rast od 9%, preno-si portal magazina Mineral. Vrlo optimistične pre-thodne prognoze ublažene su zahvaljujući nešto nižim očekivanjima po pitanju iskorištavanja EU fondova te malom zabrinutošću oko budućih kretanja na tržištima Turske, Ukrajine i Rusije. Drugu skupinu zemalja, koju EECFA opisuje kao ‘South East Europe Five’, čine Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija i Slovenija.

Cjelokupna slika još je uvijek dobra, s obzirom na to da cijela regija ima koristi od zdravog makroekonomskog okruženja u Europi te rekordno niskih kamatnih sto-pa. Pod takvim povoljnim okolnostima visokogradnja u rezidencijalnom segmentu trebala bi se nastaviti oporavljati po prognoziranoj kumulativnoj stopi od 17% u predstojeće dvije godine. Nedostatak kvalifi-cirane radne snage u građevinarstvu predstavljat će glavni ograničavajući faktor bržeg rasta. Dobra vijest za građevinare u Hrvatskoj je uspješnije povlačenje EU sredstva od strane države, koje se nadovezuje na na-stavak solidnog rasta BDP-a, privatne potrošnje, pro-meta na malo i industrijske proizvodnje. Vjerojatno je da će u 2018. porasti ukupne građevinske aktivnosti,

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


za 10,9%, što je bolje od ljetos prognoziranih 7,1%. Očekivani rast u 2019. korigiran je sa skromnih 2,8% na 3,9%. Analitičari su u svojim razmatranjima uzeli u obzir i krizu u Agrokoru, koja za sada nema utjeca-ja na hrvatski građevinski sektor, ali bi u budućnosti mogla imati snažan negativan učinak u slučaju da izmakne kontroli.

-Dvogodišnji kontinuitet rasta obujma građevinskih ra-dova temelj je za nastavak rasta građevinske aktivnosti i u ovoj godini. Visoki rast broja izdanih građevinskih dozvola i u njima sadržanih vrijednosti predviđenih građevinskih radova upućuje na ubrzavanje dinami-ke rasta u 2018. godini. Rast građevinskih aktivnosti ovisit će i o brzini apsorpcije raspoloživih sredstava iz fondova EU, a snaženje investicijske aktivnosti očekuje se u sektoru turizma i projektima energetske obnove. Snažniji rast domaćih tvrtaka ograničavaju problemi nedostatka kvalificirane radne snage, kao i neriješeni financijski i poslovni problemi iz kriznog razdoblja - pojasnila je Katarina Sikavica, pomoćnica direktora Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U dijelu EU u siječnju je zabilježen visok rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini, pa i povije-sno najviše stope rasta. Navodi se da je međugodišnji rast građevinske aktivnosti viši od 30% ostvaren u Sloveniji (76%), Mađarskoj (43,1%), Češkoj (33,6%) i Poljskoj (31,8%), na što su utjecali solidna dinamika gospodarskog rasta i korištenje sredstava iz fondova EU.

Građevinska aktivnost porasla je za 2,5% u 18 članica, stagnira Francuska, a pad bilježe Španjolska i Veli-ka Britanija. Za Hrvatsku se prognozira povećanje i stabilizacija rasta aktivnosti pod utjecajem gradnje infrastrukturnih projekata i učinkovitog korištenja EU novca, no otežavajuće okolnosti će i dalje biti neriješeni problemi građevinske operative, osobito ne-dostatak odgovarajuće radne snage.

Inovativna tehnološka rješenja te njihova primjena na tržištuJedno od inovativnih tehnoloških rješenja u gradi-teljstvu koje se izdvaja posljednjih godina je kamena vuna, prirodni izolacijski materijal koji doprinosi kva-

liteti modernog života i pozitivno utječe na klimatske promjene. -Kamena je vuna izniman materijal za toplinsku, protupožarnu i zvučnu izolaciju zgrada. No, ona se ne primjenjuje samo u graditeljstvu, već i u hortikulturi, autoindustriji, procesnoj industriji te pomorskoj i of-fshore djelatnosti. Bilo da je riječ o potrošnji energije, zagađenju bukom, zaštiti od požara, nestašici vode ili poplavama, kamena je vuna u mogućnosti uhvatiti se u koštac s najvećim izazovima današnjice - navodi Anđelka Toto-Ormuž, voditeljica korporativnih poslo-va u tvrtki Rockwool Adriatic d.o.o.

Novi materijali u graditeljstvuUpravo je kamena vuna materijal koji je napravio iskorak u graditeljstvu, i to zbog nekoliko činjenica. Naime, to je prirodni materijal koji se sastoji od ka-mena, odnosno od kamenih vlakana u postotku od 97-99%. Upravo je zbog toga kamena vuna negoriv ma-terijal koji je trajan i dimenzijski stabilan. Ima odlična toplinsko i zvučno izolacijska svojstva, a zbog vlakna-ste strukture. Isto tako, paropropustan je materijal, što osigurava da objekti izolirani kamenom vunom ‘dišu’.-Odnedavno postoji i nova paleta proizvoda od kame-ne vune dvoslojne gustoće koji predstavljaju najnovija tehnološka rješenja. Jedan je od tih proizvoda Fron-trock Casa, koji je posebno dizajniran za izolaciju fa-sada obiteljskih kuća. On ima najbolju toplinsku pro-vodljivost, kao i najbolji omjer mehaničkih i toplinskih karakteristika. Drugi je proizvod iz palete Reno, a na-mijenjen je objektima na kojima je važna mehanička otpornost fasada. Također, posebno je pogodan za projekte energetske obnove postojećih zgrada. Treći proizvod Max Plus čini spoj optimalnih toplinskih i mehaničkih karakteristika. Prikladan je za svaki tip gradnje i proizveden jedinstvenom tehnologijom dvo-slojne gustoće - pojašnjavaju iz Rockwool Adriatica.Novi materijali ulaze u praksu zahvaljujući tome što rješavaju graditeljske probleme i odgovaraju na za-konske zahtjeve, ali i zahvaljujući marketingu koji stoji iza njih, kao i stilskim kretanjima koja obliku-ju želje onih arhitekata (i investitora) koji žele biti u trendu.

-Kod projektiranja je bitno da stvarni interes korisnika i zaštita okoliša budu važniji od mode i da se izboru mate-rijala pristupa trezveno, imajući u vidu zdravlje, ekološki otisak stopala tog materijala (od proizvodnje do reciklaže), starenje materijala tijekom duljeg vremenskog razdoblja, i kemijsko-fizikalnu kompatibilnost s ostalim materijalima. Također je bitno projektiranjem ne stvarati konstruktivne ili funkcionalne probleme koji se ne mogu riješiti bez ma-terijala koji nisu ekološki i ekonomski održivi. Osim toga, ne treba zaboraviti da materijal treba biti inspirativan, i ugodan svim osjetilima - navodi Veljko Armano Linta, direktor i vodeći projektant tvrtke Armano Linta d.o.o., arhitektura i dizajn.

Održiva gradnja kao standardKoncept zgrade gotovo nulte energije više nije koncept daleke budućnosti, već realno rješenje za doprinos arhitekture smanjenju CO2 emisija, potrošnje energije i ukupnih troškova tijekom životnog vijeka zgrade. Projektiranje i gradnja novih, kao i energetska obnova postojećih zgrada na gotovo nula energetski standard zakonska je obveza od 2018. za javni sektor, a od 2020. godine za sve novogradnje i rekonstrukcije.Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora je u suradnji s Hrvatskom udrugom energetskih certifika-tora HUEC i Udrugom za promicanje održivih zgrada gotovo nulte energije SunZEB te pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, kao i Hrvatske komore arhitekata organizirala međunarodnu konferenciju Gotovo nula energetske zgrade – nZEB za sve, koja se održala 10. travnja 2018. u Hotelu In-ternational u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvats-ke, koji su podijelili svoja znanja i iskustva vezana uz projektiranje, izgradnju, sanaciju i energetsku obnovu zgrada, a teoriju su potkrijepili konkretnim primjerima iz prakse, čime su sudionike ujedno upoznali s novim tehnologijama u tome sektoru.

U kojoj je mjeri održiva gradnja zastupljena na hr-vatskom graditeljskom tržištu upitali smo Katarinu Sikavicu iz Sektora za graditeljstvo i komunalno go-spodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

-Počelo se ulagati u popularizaciju održive gradnje, ali je trenutna ekonomska isplativost još uvijek presudna. Građevina, uz ekološka svojstva, mora imati visok stu-panj stabilnosti, trajnosti i izdržljivosti, a istovremeno treba biti izgrađena tako da troši najmanje prirodnih resursa i energije. Zgrade gotovo nulte potrošnje ener-gije obvezuju sve dionike projekta i gradnje na racio-nalno promišljanje već u fazi projektiranja. Na našem financijski oslabljenom tržištu investitori i građevinari teško će se nositi s tim dodatnim udarom na gradn-ju, no dugoročno gledano, pitanje održivosti prostora i ekonomske isplativosti je ipak presudno - pojašnjava Sikavica.

Učinkovitost korištenja obnovljivih izvora energije u gradnji te u zgradama javnog sektoraKakve su reakcije i odaziv na natječaj Energetska ob-nova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora upitali smo ministra gradi-teljstva i prostornoga uređenja Predraga Štromara. -Zahtjevi za natječaj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora počeli su se zaprimati od 15. siječnja 2018. godine, a 5. veljače natječaj je privremeno zat-voren do 7. svibnja 2018. godine. Dakle, u nepunih mjesec dana zaprimili smo 448 prijava vrijednosti preko 200% ukupnog raspoloživog iznosa Poziva od 380 milijuna kuna. Odaziv je odličan, a i reakcije svih

uključenih su pozitivne. Napravit ćemo evaluaciju svih prijava, odluke o financiranju se već potpisuju, a vjerujem da će uskoro i realizacija - navodi ministar Štromar.

Arhitektura i graditeljstvo - projektiranje tehnološki zahtjevnih objekata-Projektiranje većine današnjih građevina je tehnološki zahtjevno s obzirom na veliki broj tehnoloških sustava kojima ih opremamo, i koji ne samo da moraju međusobno biti usklađeni, nego mo-raju biti smješteni tako da ne opstruiraju uporabni prostor, da budu ugodni osjetilima (ne samo osjetilu vida), te da im se može lako pristupiti radi upravljanja, nadzora, održavanja i zamjene. Osim toga, sam izbor tehnoloških sustava treba voditi računa o zdravlju i udobnosti ljudi i okoliša te o ekonomskoj, ekološkoj i društvenoj održivosti - kaže Linta.

Očito je riječ o multidisciplinarnom projektiranju za koje je bitna kultura ravnopravnog, kolaborativnog i participativnog timskog rada od faze projektnog zadat-ka nadalje, odnosno zajednički rad investitora, korisni-ka, svih projektanata i izvođača. -Pritom se uvijek trebamo pitati koji nam je cilj i kako možemo učiniti sustave što jednostavniji-ma i održivijima, a da ostvarimo cilj. Komplicirani tehnološki sustavi često rješavaju probleme koji su posljedica nesvjesnih odluka arhitekata ili navika projektanata tehnoloških sustava - rekao je Linta.

Budućnost projektiranja i tehnologija u graditeljstvu-Dva ključna pojma za projektiranje budućnosti su timski rad i obnova planeta. Što se timskog rada tiče, pokazalo se da kooperativni pristup daje kvalitetnije rezultate od autoritativnog, kad je riječ o baratanju kompleksnim sustavima kao što je projektiranje. U proces treba uključiti investitora, korisnike, planere, projektante različitih struka i izvođače, ali i sve one na koje će gradnja i građevina imati značajan utje-caj. Što se tiče obnove planeta, stvar je u tome da sva građevinska aktivnost počiva na prirodnim resursima koji nisu neograničeni - kaže Veljko Armano Linta, dodajući kako trenutačno trošimo planetarne resurse puno brže nego što se oni stignu obnavljati, a mnoge uništavamo nepovratno, što prijeti krahom civilizacije unutar 21. stoljeća.

- Zato je bitno da građevinske konstrukcije i materijali, ali i metode gradnje i projektiranja postanu ne samo održivi, nego i regenerativni, to jest da obnavljaju okoliš. Za to su prijeko potrebne i ekonomske i društvene promjene, što čini praksu timskog rada do-datno bitnom. Naime, ovakvu civilizaciju ne možemo spasiti - možemo ju jedino transformirati. U tom smjeru treba educirati projektante i planere svih stru-ka - zaključuje Linta.

Tehnološka rješenja u graditeljstvu Tehnološka rješenja u graditeljstvu

Novi materijali ulaze u praksu zahvaljujući

tome što rješavaju graditeljske probleme

i odgovaraju na zakonske zahtjeve.

Dva ključna pojma za projektiranje budućnosti su timski rad i obnova planeta.

Kamena vuna


Značajni investicijski ciklusi u hrvatskoj farmaceutskoj industrijiZbog multiplikativnog učinka na gospodarstvo, doprinos farmaceutske industrije domaćem BDP-u je izuzetno značajan, a stalno povećanje proizvodnje i izvoza, ulaganje u istraživanje i razvoj te potreba za novim kadrom garancija su budućeg rasta.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Farmaceutska industrija

U 2017. godini farmaceutska industrija

izvezla je proizvode u vrijednosti 1,17 milijardi eura, što je rast od 30%

u odnosu na 2016. godinu.


Na dan 31.12.2017. dug zdravstva prema vele-drogerijama iznosio je oko 2 milijarde kuna.

Farmaceutska industrija od strateškog je značaja za hr-vatsko gospodarstvo i jedna od najvažnijih industrijskih grana zaslužnih za rast gospodarstva. U Hrvatskoj po-sluje oko 30 farmaceutskih tvrtaka, a pet vodećih kom-panija su Pliva, Jadran-Galenski laboratorij (JGL), Belu-po, Hospira i Genera. Iz godine u godinu sektor bilježi rast izvoza, zaposlenosti i investicija, a doprinos farma-ceutske industrije hrvatskom gospodarstvu u obliku dodane vrijednosti iznosi oko dvije milijarde kuna.

Važnost farmaceutske industrije za rast hrvatskog gospodarstvaFarmaceutske tvrtke kontinuirano unaprjeđuju svoj proizvodni portfelj, uvode nove tehnologije i investiraju u izgradnju novih, tehnološki zahtjevnih postrojenja. Farmaceutska industrija ujedno je i jedan od najinova-tivnijih sektora s proizvodima visoke dodane vrijedno-sti, što izravno utječe na visinu plaća koje su oko 72% više u odnosu na druge industrijske grane. Od 4.600 djelatnika zaposlenih u farmaceutskim tvrtkama većina je visokoobrazovana, a otvaranje jednog novog radnog mjesta posredno utječe na otvaranje i do šest dodatnih radnih mjesta u tvrtkama s kojima posluju.-Iza Plive je dobra godina, jedna od najboljih u povi-jesti kompanije. Proteklu 2017. godinu obilježile su investicije, porast prodaje i izvoza za 25%, ulaganje u istraživanje i razvoj u iznosu većem od 400 milijuna

kuna te lansiranje čitavog niza novih proizvoda na hr-vatskom tržištu - rekli su nam u Plivi.-Ostvarenim poslovnim rezultatima u 2017. smo, u okolnostima u kojima smo poslovali, izuzetno zado-voljni. Poslovali smo na 16 europskih tržišta u sred-njoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, na kojima ostva-rujemo 52,4% prihoda od prodaje. Prema objavljenim, nerevidiranim konsolidiranim izvještajima o poslova-nju u 2017., ostvarili smo 867,5 milijuna kuna prihoda od prodaje, što predstavlja rast od 6,4% u odnosu na prihode iz 2016. godine. Ne manje važan podatak je da je u Belupu proizvedeno svako peto pakiranje lijeka propisano na tržištu Hrvatske - kažu u Belupu.-PharmaS se u posljednjem razdoblju fokusirao na ključna tržišta CEE regije te razvoj kvalitetnih mar-ketinških strategija kako bismo na što bolji način uspjeli potrošače upoznati sa svim prednostima naših proizvoda. Ulaskom na rusko tržište u drugoj polovi-ni 2017. godine dodatni fokus usmjerili smo na razvoj prodaje u samoj Rusiji te CIS regiji, kao i na lansiranje i razvoj proizvoda za ta tržišta iznimnog potencijala - navode u PharmaS-u.Nažalost, izazovi u poslovanju na domaćem tržištu koji proizlaze iz problema financiranja zdravstvenog sustava uz nedorečen i netransparentan regulatorni okvir predstavljaju problem, ali zadnjih mjeseci pri-mjećuju se pozitivne promjene.-Hrvatsko zdravstvo suočeno je s brojnim izazovima pa se od najavljenih reformi očekuje stabilizacija i po-većanje efikasnosti, što bi imalo pozitivan učinak i za pacijente i za farmaceutsku industriju. Pliva je jedan od najvećih ulagača u istraživanje i razvoj i razumije koliko je ono bitno za napredak i povećanje konkuren-tnosti. Pozdravljamo inicijativu Vlade kojom se žele ri-ješiti problemi vezani uz porezne poticaje za ulaganja u istraživanje i razvoj. Konkretna rješenja za ostvari-vanje tih poticaja, ali i poreznog rasterećenja, omogu-ćila bi domaćoj farmaceutskoj industriji da dosegne svoj puni potencijal. Ovakve vrste poticaja omogućile bi i dodatno unaprjeđenje suradnje privatnog i javnog znanstvenog sektora te usklađivanje obrazovnog su-stava s potrebama tržišta rada - poručuju iz Plive.Proizvodnjom generičkih lijekova, smatra-ju u Belupu, također se mogu ostvariti benefi-ti za sve sudionike zdravstvenog sustava - paci-

jente, liječnike, osiguravatelje i državni proračun. -S obzirom na to da su generički lijekovi značajno jeftiniji od originalnih lijekova, posve je jasno da kup-njom generičkih lijekova možemo ostvariti značajne uštede zdravstvenom sustavu, koji u svjetskim raz-mjerima počiva upravo na generičkoj farmaceutskoj industriji.

Izvozni potencijal hrvatskih farmaceutskih tvrtaka Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2017. godini najveći izvoz unutar prerađivačke industrije ostvaren je u farmaceutskoj industriji i iznosi 1,17 mili-jardi eura, što je rast od 30% u odnosu na 2016. godinu.-Farmaceutska industrija izvozi gotove proizvode - li-jekove, i to gotovo 90% ukupne proizvodnje, što uka-zuje na činjenicu da je tržište Hrvatske premalo za potencijal etabliranih proizvođača. Naše farmaceutske tvrtke, bilo samostalno, bilo kao ugovorni proizvođači za tvrtke partnere, značajne količine lijekova i farma-ceutskih proizvoda plasiraju na tržište Rusije i ostalih država regije CIS, ali i na tržišta EU i SAD-a te u ze-mlje u našem okruženju - navode u Hrvatskoj gospo-darskoj komori.Pliva, JGL i Belupo, naši najveći proizvođači, ujedno su i najveći izvoznici, a tržište Ruske Federacije jedno im je od najvažnijih na kojem je, primjerice, Belupo ostvario gotovo polovicu ukupnog lanjskog izvoznog prihoda.

Ulaganja vodećih hrvatskih farmaceutskih kompanija Farmaceutsku industriju posljednjih godina obilježio je značajan investicijski ciklus. U nove proizvodne pogone i istraživačke laboratorije investirala je Pliva, JGL, Belupo.-Da bismo mogli pratiti rastuće potrebe tržišta, koje su još 2011. godine pokazivale dvoznamenkaste stope rasta, odlučili smo krenuti u novi investicijski ciklus - gradnju i opremanje dviju novih tvornica - krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova, u što smo uloži-li 535 milijuna kuna. Tvornice su dovršene u svibnju prošle godine i dosad su zaposlile 200 ljudi. Novi nam proizvodni kapaciteti omogućuju proizvodnju 100 milijuna pakiranja lijekova godišnje, a dotadašnje su proizvodne kapacitete povećale 1,5 puta. Od početka milenija u gradnju proizvodnih kapaciteta i njihovih popratnih sadržaja uložili smo više od milijardu kuna, što nas svrstava među najveće hrvatske investitore - kažu u Belupu.Najveća investicija JGL-a, kompleks pogona Pharma Valley vrijedna 361 milijun kuna, podignula je proi-zvodne kapacitete za 40 milijuna jedinica proizvoda, osigurala rast tvrtke u sljedećih desetak godina i otvo-rila stotinjak novih radnih mjesta.

Mogu li bioslični lijekovi osigurati održivost zdravstvenog sustava-Proizvodnja bioloških lijekova je tehnološki i financijski vrlo zahtjevan i dugotrajan proces. Kada izvornom bio-

loškom lijeku istekne patent (20 godina od prijave), pro-izvodnja biološki sličnih lijekova može započeti. Biološki sličan lijek je biološki lijek za koji je dokazana sličnost u pogledu kakvoće, biološke aktivnosti, sigurnosti primje-ne i djelotvornosti s odobrenim izvornim (referentnim) biološkim lijekom. Razvoj biosličnih lijekova temelji se na znanstvenim spoznajama koje su stečene ispitivanjem referentnog lijeka (biološkog), što znači da se ne mora-ju ponoviti sva klinička ispitivanja koja su provedena za referentni lijek. Samim time, bioslični lijekovi cjenovno su povoljniji od izvornih bioloških lijekova, pa mogu unaprijediti dostupnost lijekova pacijentima kojima su neophodni i generirati uštede za zdravstveni sustav - objašnjava Lea Šušić, voditeljica operativnog poslovanja Inovativne farmaceutske inicijative.Međutim, iako biosličan lijek u osnovi ima isti klinički učinak kao izvorni biološki lijek, ovi se lijekovi ne mogu izravno međusobno zamjenjivati, upozorava Šušić. Zbog njihove specifičnosti, biološke lijekove se u terapiji istog bolesnika može zamjenjivati jedino u medicinski oprav-danim slučajevima, temeljem preporuke liječnika koji propisuje lijek i koji će pratiti prijelaz na drugi lijek.

Veledrogerije - više od običnih distributera

Uloga veledrogerija, osim distribucije lijekova, obuhvaća i druge aktivnosti od uvoza lijekova, osiguravanja posebnih uvjeta skladištenja i transporta, rješavanja dokumenta-cije, provođenja edukacija i sl. Usto, veledrogerije su i značajan partner u lancu financi-ranja zdravstvenog sustava, pri čemu i same snose posljedice dugova u zdravstvu. Na dan 31.12.2017. dug zdravstva prema veledrogerijama iznosio je oko 2 milijarde kuna, a odnosi se prvenstveno na dugove bolnica čiji su prosječni rokovi plaćanja prema vele-drogerijama oko 470 dana.-U složenim uvjetima u zdravstvu poslujemo čitav niz godina. Poznato je da smo svih tih godina zadržali položaj tržišnog lidera te želimo istaknuti da teže uvjete poslova-nja, osim kao povećanje poslovnih rizika, uvijek shvaćamo i kao prilike da stalno do-kazujemo svoju poslovnu snagu. S rezultatima u 2017. smo zadovoljni jer smo i dalje tržišni lider među hrvatskim veledrogerijama. Tržište prepoznaje našu kvalitetu. Svim djelatnicima Medike to je priznanje, ali i obveza da stalno unaprjeđujemo postignutu izvrsnost - kaže Jasminko Herceg, direktor Medike d.d.Herceg smatra da je ostvareni prihod i liderska pozicija plod dugogodišnje osmi-šljene politike rasta te dodaje: -U 2017. ostvarili smo dobit, što dokazuje da se uspješno nosimo s troškovnom stranom poslovanja. Tijek novca, ili bolje reći dio na strani primitaka, slaba je točka našeg zdravstvenog sustava i sve veledrogerije se s više ili manje uspjeha bore za naplatu svojih potraživanja. Bilo je, nažalost, stre-snih situacija kada je praćenje sustava u financijskom pogledu bilo na rubu izdr-žljivosti. Medika kao veliki poslovni subjekt ima angažirane vlastite, ali i bankarske kapacitete, koji su u pravilu stalno u funkciji, čime dajemo maksimalni doprinos održanju zdravstvenog sustava.Prošle godine osnovana je HUP-ova Koordinacija veledrogerija s ciljem ukazivanja na sve probleme unutar zdravstvenog sustava i poticanja odgovornih dionika na rje-šavanje alarmantne situacije u zdravstvu. -Vjerujemo da je Medika od osnivanja dala odgovarajući doprinos radu Koordinacije veledrogerija pri HUP-u. Ukazali smo na sve kritične točke sustava. Očekujemo da Koordinacija veledrogerija bude uvaženo stručno tijelo i partner Ministarstvu zdravstva, odnosno Vladi Republike Hrvatske - zaključuje Herceg.



Rast ponude i tržišta bezreceptnih (OTC) lijekova i dodataka prehrani Prema izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medi-cinske proizvode (HALMED), u 2016. na bezreceptne lijekove potrošeno je 545 milijuna kuna, a najpopular-niji OTC lijekovi su oni za snižavanje temperature i protiv bolova. Rast potrošnje od 10% u HALMED-u objašnjavaju porastom ponude OTC lijekova i prestan-kom prepisivanja nekih lijekova na recept HZZO-a.Broj proizvođača i veletrgovaca dodatcima prehrani u Hrvatskoj kontinuirano raste. Prema podatcima Eu-ropske komisije, dodatci prehrani koji sadrže vitamine i minerale imaju tržišni udio od oko 50%, a uz daljnji rast od 9,5%, u sljedećih nekoliko godina njihovo tr-žište u EU dosegnut će 7,9 milijardi eura. Istraživanje Euromonitor Internationala navodi da su najpopular-niji proizvodi u Europi dodatci namijenjeni funkcioni-ranju probavnog sustava, općem zdravlju, poboljšanju seksualnih funkcija, funkcioniranju imunosnog susta-va, kostiju, srca i ljepoti.

-Vukovarska tvornica lijekova Yasenka prve je proi-zvode plasirala na tržište početkom 2015. godine. Za sada su to dodaci prehrani, kaže vlasnik Mohamed Radwan Joukhadar, jer zakonska regulativa za stavlja-nje dodataka prehrani na tržište omogućava njihovo brže puštanje u promet. -Investicija u tvornicu iznosi 10,5 milijuna eura i u njoj je na početku radilo 19, a trenutačno radi 34 zaposlenika iz Đakova, Osijeka pa sve do Iloka. Konstantno radimo na širenju asortimana proizvoda. Trenutačno u ponudi imamo 35 različitih pro-izvoda, što nije malo za svega 3 godine otkad je Yasenka krenula s proizvodnjom - kaže Joukhadar.

Sličnu je priliku u proizvodnji dodataka prehrani vi-dio i Kemal Kremić, direktor zagrebačke tvrtke Nemus Lex koja proizvodi liniju Pharmoval: -S vlastitim do-datcima prehrani smo ozbiljnije krenuli, u odnosu na uvoz koji smo do tada većinom prakticirali, s ekonom-skom krizom u Hrvatskoj 2010. godine jer su uvjeti poslovanja u svim segmentima postali puno povoljniji. Razlog je, dakle, bio praktične naravi. Osim toga, svi pokazatelji u razvijenijim društvima ukazivali su na povećanu popularnost dodataka prehrani u odnosu na lijekove, odnosno na podizanje svijesti o kvaliteti živo-ta, a gdje se dodatci prehrani svakako uklapaju.

Razvoj vlastitih inovativnih proizvodaSvi proizvodi linije Pharmoval, osim šumećih tableta, proizvode se u Hrvatskoj. Najpoznatiji su Imunosal do-datci prehrani za imunitet koji sadrže visokopročišćeni beta-(1,3/1,6)-D-glukan u kombinaciji s određenim nu-trijentima koji doprinose jačanju imunološkog sustava organizma. -U inovativnosti se istovremeno nalazi i re-cept za uspjeh, ali i većina problema na koje se nailazi tijekom razvojnog procesa. Ovisno koliko je proizvod inovativan, toliko i njegov razvoj može biti komplici-

ran. Mi se kod razvoja vodimo analizom tržišta i ako mislimo da na njemu nedostaje proizvod koji bi svojim karakteristikama bio dovoljno inovativan, krećemo u razvoj. Imunosal linija sastoji se od 5 proizvoda razli-čitih farmaceutskih oblika (kapsule, tekući dodatak pre-hrani, šumeće tablete i pastile) namijenjenih različitim starosnim skupinama. Proizvode smo puštali na tržište u razdoblju od 2011. do 2014. godine i nije trebalo puno da zauzmu prvo mjesto u kategoriji dodataka prehrani za imunitet - kaže Kremić te dodaje da će ove godine uz tržište BiH, proizvode plasirati u Sloveniju i Srbiju.

-Yasenkini proizvodi su zaista dobro prihvaćeni na domaćem tržištu. Krajnji korisnici uvijek prepoznaju kvalitetu. Od prvih biljnih sirupa na bazi sljeza, jaglaca ili trputca, zatim Imuno BC linije bazirane na beta-glukanu, pa do anti age linije bazirane na kolagenu i hijaluronskoj kiselini. Tu je još linija šumećih table-ta i Lenisal pastila - navodi Joukhadar. Proizvodi nose oznaku Hrvatske kvalitete, a iako trenutačno samo 10% posto prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima, ove godine, nakon konačno završenih administrativnih procedura i registracije proizvoda, kreću s prvim izvo-zom u Austriju, UAE, Rusiju i Jordan. -Nažalost, nakon početka investicije u tvornicu u mojoj rodnoj Siriji je počeo rat pa su planovi o izvo-zu proizvoda na sirijsko tržište, koje ima 26 milijuna stanovnika, još uvijek nerealizirani - kaže Joukhadar.

Potencijal za daljnji razvoj farmaceutske industrije u Hrvatskoj Naša farmaceutska industrija kontinuirano ulaže, kako u prostore i opremu, tako i u zaposlenike jer jedino tako može konkurirati na globalnom tržištu zdravlja. S obzirom na odličnu bazu i stečene tržišne pozicije, perspektive i potencijali daljnjeg rasta su veliki.-Strateški smo orijentirani na povećanje izvoza i ra-zvoj novih proizvoda koji zadovoljavaju potrebe trži-šta. Naši su strateški ciljevi još bolji prodor na tržišta srednje i istočne Europe te snažnije fokusiranje na ne-koliko novih terapijskih skupina i daljnju diversifikaci-ju portfelja - poručuju iz Belupa.

Slično razmišljaju i u PharmaS-u: -Razvojna strate-gija PharmaS-a podrazumijeva unaprjeđenje vodećih brandova te postupno uvođenje novih proizvoda u se-gmentu gastroenterologije, pedijatrije i ginekologije, u kojima je kvaliteta i vrijednost PharmaS-ovih proizvo-da dobro poznata. U razvoju novih proizvoda iznimno nam je važno zadržati inovativnost, kvalitetu te far-maceutsku izvrsnost uz primjenu novih tehnologija u proizvodnji dodataka prehrane, što su sve vrijednosti po kojima je PharmaS postao prepoznatljiv.U Plivi kažu da planiraju i u narednom razdoblju in-vestirati, ulagati u istraživanje i razvoj te surađivati sa zdravstvenim sustavom s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete liječenja.

Najprodavaniji bezreceptni lijekovi:

paracetamol - 93 milijuna kuna, andol - 50 milijuna

kuna, ibuprofen - 31 milijun kuna


Prodaja turizma kroz emocije, doživljaje i priče temelj je povećanja dolazaka i noćenja na kontinentuSkoro sve kontinentalne županije u 2017. godini ostvarile su rast prometa. Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica i dalje razvijaju bogatu i raznoliku kontinentalnu ponudu, cikloturizam, ruralni, kongresni, zdravstveni, kulturni, riječni turizam te posebice eno i gastro turizam.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Prema podatcima sustava eVisitor, od siječnja do kraja prosinca turističke 2017. godine ostvareno je 18,5 mili-juna dolazaka (+13%) i 102 milijuna noćenja (+12%). Riječ je o povijesnim turističkim rezultatima za Hr-vatsku, koja privlači sve više gostiju tijekom cijele go-dine. Na kontinentu je ostvareno 2 milijuna noćenja (+15%), a najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj županiji (576 tisuća), Krapinsko-zagorskoj županiji (322 tisuća) te u Osječko-baranjskoj županiji (188 ti-suća).

Izvrstan početak turističke 2018. godineTijekom prva tri mjeseca najviše je noćenja ostva-reno u Istri (545.000 noćenja), Zagrebu (401.000 noćenja) te na Kvarneru (334.000 noćenja). Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 273.000 noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 222.000 noćenja, Zadar-ska sa 118.000 noćenja, Šibensko-kninska sa 77.000 te Ličko-senjska županija s 36.000 noćenja. Na kon-tinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 150.000 dolazaka (+8%) i 341.000 noćenja (+12%), a gleda-jući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Krapinsko-zagorskoj (79.000 noćenja), Međimurskoj (39.000 noćenja), Osječko-baranjskoj (36.000 noće-nja) i Varaždinskoj županiji (34.000 noćenja).


Plitvička jezera

U navedenom je razdoblju najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (196.000 noćenja), Bosne i Herce-govine (184.000 noćenja), Austrije (184.000 noćenja), Slovenije (170.000 noćenja) i Italije (104.000 noćenja), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noće-nja ostvareno u hotelima (1,4 milijuna noćenja) te u objektima u domaćinstvu (446.000 noćenja).

Kako marketingom doći do povećanja broja gostiju na kontinentuS ciljem povećanja udjela turističkog prometa ostva-renog na kontinentu, provode se sustavna ulaganja u promotivne aktivnosti, odnosno u marketinške, PR i druge aktivnosti. Navedeno predstavlja nužnost kako bi se kontinentalni dio Hrvatske i dalje uspješ-no pozicionirao na svjetskoj turističkoj karti. Narav-no, promotivne aktivnosti moraju pratiti ulaganja u kvalitetu destinacijske ponude i turističkih sadržaja, odnosno motive dolazaka, ali i ulaganja u turističku infrastrukturu. Najave za ovu turističku godinu su sa svih tržišta vrlo pozitivne, a posebice veseli značajni rast interesa za ponudom u pred i posezoni, dok je na pojedinim tržištima, poput slovenskog, izuzetno izra-žena potražnja za kontinentom, navode iz Hrvatske turističke zajednice.

Targetiranje ciljnih skupina kroz digitalni marketing osigurava ne samo povećanje broja gostiju, već i

poboljšanje strukture gostiju.


Manifestacije često predstavljaju glavni motiv dolaska u destinaciju te je svakako riječ o važnom segmentu ukupne turističke ponude na razini destinacije.

Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s predstav-ništvima i sustavom turističkih zajednica, između ostaloga, podupire organizaciju studijskih putovanja opće turističke tematike, kao i specijalizirana studij-ska putovanja poput onih na temu kontinentalnog turizma. HTZ će u 2018. godini provoditi promociju hrvatskog turizma i kroz oglašavanje u promotivnim kampanjama javnog i privatnog sektora. Zajedničkim oglašavanjem želi se povećati vidljivost hrvatske turi-stičke ponude na emitivnim tržištima te time utjecati na povećanje turističkih dolazaka i noćenja, osobito u predsezoni i posezoni i na kontinentu u razdoblju cijele godine. Također, HTZ i u ovoj godini nastavlja sa sufinanciranjem samostalnih sajamskih nastupa i posebnih prezentacija sustava turističkih zajednica žu-panija, a posebni poticaj namijenjen je razvoju konti-nentalnog turizma Hrvatske kroz znatno veći postotak sufinanciranja nastupa u odnosu na priobalne turistič-ke zajednice županija i TZ Grada Zagreba.

Važan segment podrške razvoju kontinentalnog tu-rizma predstavljaju i programi financijskih potpora HTZ-a koji su namijenjeni za razvoj turističkih inicija-tiva i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima. Tako je u 2018. godini raspisan Javni poziv za dodjelu potpora turističkim zajednicama na turistički nerazvi-jenim područjima, čiji je predmet dodjela bespovratnih sredstava za programe i projekte turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima. Sredstva potpo-re odobravat će se kroz tri namjene koje obuhvaćaju razvoj i unaprjeđenje turističke ponude destinacije te uvjeta boravka turista, razvoj, obnovu i unaprjeđenje javne turističke infrastrukture te edukacije, a za što je ukupno osigurano 5 milijuna kuna. Raspisan je i Jav-ni poziv za potpore projektima turističkih inicijativa i proizvoda na turistički nerazvijenim područjima, čiji je predmet dodjela bespovratnih financijskih potpora za poduzetničke i javne projekte na turistički nerazvije-nim područjima koji pridonose ciljevima kao što su ak-tiviranje neiskorištenih turističkih resursa i kreiranje novih motiva dolazaka turista na turistički nerazvijena područja, posebice u razdoblju pred i posezone, izgrad-nji, obnovi i podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta i dodatnih turističkih sadržaja na turistički nerazvi-jenim područjima, izgradnji i obnovi javne turističke infrastrukture na turistički nerazvijenim područjima, razvoju turističke ponude s većom dodanom vrijed-nošću koja će omogućiti veću prosječnu potrošnju turista te razvoju gospodarske aktivnosti i povećanju zaposlenosti na turistički nerazvijenim područjima. Sredstva potpore osigurana su u ukupnom iznosu od 2 milijuna kuna.

-Sinergija atrakcijske osnove, turističke suprastruk-ture te ključnih dionika u turizmu osnova su daljnjeg razvoja kontinentalnog turizma. Odmicanje od klasič-nih načina prodaje proizvoda te prodaja turizma kroz

emocije, doživljaje i priče, koristeći nove tehnologije za promociju i marketing predispozicije su daljnjih po-većanja dolazaka i noćenja na kontinentu. Targetiranje ciljnih skupina kroz digitalni marketing osigurava ne samo povećanje broja gostiju, već i poboljšanje struk-ture gostiju - pojašnjava Tanja Ivek, pomoćnica direk-tora Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.

-Marketing mora biti sinergijski sa svih razina (naci-onalne, regionalne i lokalne) i fokusiran na određene ciljane niše u geografskom i interesnom smislu, što znači, primjerice, trebaju se gađati birdwatcheri na bri-tanskom ili geografski još užem području od 25 do 35 godina ili ljubitelji ekstremnih sportova i cikloturizma u zemljama iz okruženja. Takve tržišne niše za nas su ogromne. Ovdje nikako ne treba zanemariti Hrvat-sku u smislu potencijalnog tržišta, posebice u vrijeme značajnih događanja na našem području jer to je nešto što Zagreb, Dalmacija, Istra zasigurno žele doživjeti - navodi mr.sc. Antonio Sobol, v.d. direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Osječko-baranjske županije.-U promociji se najviše oslanjamo na preporuke za-dovoljnih gostiju i njihove komentare objavljene na blogovima i društvenim mrežama. Usmena preporu-ka (word of mouth) vrlo nam je važna, jer zadovoljni gosti priču o nama šire na najiskreniji način. Također se i sami služimo društvenim mrežama, poglavito Facebookom, a imamo i aktivnu web stranicu. Do-gađanja koja organiziramo sami ili u suradnji s Tu-rističkom zajednicom Grada Koprivnice i Koprivnič-ko-križevačkom županijom promoviramo u lokalnom tisku i putem lokalnih radio postaja - navodi Helena Hećimović, osnivačica Kluba HELLO ELC u sklopu kojeg djeluje Sunčano selo Jagnjedovec.

-Udruga Surduk djeluje u civilnom sektoru. Glavne djelatnosti su nam turizam i kultura - vodimo Ekocen-tar (Baranja Greenways), Zavičajni muzej Zmajevca, te Vinoteku baranyai Julia (Winetour). Ciljne skupine su nam od 3 do 100 godina, pa je teško odrediti na koji način privlačimo goste. Svakom segmentu potrošača

Razvijanje ponude kontinentalnog turizma glavni je preduvjet za bolje rezultate-Apsolutno je točno da je razvijanje ponude kontinentalnog turizma glavni preduvjet za bolje rezultate jer tek kada imamo konkretan turistički proizvod, tj. znamo što nudimo i promoviramo, možemo provoditi i marketinške kampanje. U tom smislu, Turistička zajednica grada Zagreba provodi sveobuhvatne online i offline, ljetne i zimske marketinške kampanje - Zagreb Summer Tour i Advent in Zagreb koje su, u svrhu promocije našega grada kao atraktivne turističke destinacije i informiranja potencijalnih posjetitelja, zaslužne, između ostalog, za sve bolje rezultate Zagreba. Recentni primjer je naše oglašavanje Festivala svjetla Zagreb na pojedinim tržištima (Slovenija, Austrija, Mađarska) koja su ostvarila porast više od 50%, što ukazuje na uspješnost, kako kampanje, tako i samog Festivala - kaže Martina Bienenfeld, direkto-rica Turističke zajednice Grada Zagreba.


Kontinentalna Hrvatska raspolaže s

tržišno najspremnijim proizvodima kao što su kulturni turizam, eno-gastro turizam,

odmor u ruralnim područjima te cikloturizam.

Kontinentalni turizam Kontinentalni turizam

pristupamo drugačije. Što se tiče naših manifestacija, za njih uvijek osiguramo budžet za financiranje mar-ketinških aktivnosti. Izdvojila bih svakako aktivnosti s društvenih mreža. Jasno i lako mjerljivi su rezultati kao što su broj fanova, porast interakcija, doseg ogla-sa i objava na Facebooku, broj posjeta na web stranici, broj upita, pa na samom kraju i broj posjetitelja mani-festacije ili objekta. Teško je definirati sve aktivnosti za promociju u nekoliko rečenica, ali mi se još uvijek držimo one stare izreke iz turizma i ugostiteljstva, da će zadovoljan gost prenijeti svoje iskustvo barem na 9 potencijalnih gostiju - kaže Gabriela Gerštmajer, do-predsjednica Udruge Surduk, turistički vodič i voditelj Zavičajnog muzeja i Vinoteke Baranya Julia.

Događanja od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavni motiv dolaska turistaManifestacije često predstavljaju glavni motiv dolaska u destinaciju te je svakako riječ o važnom segmentu ukupne turističke ponude na razini destinacije. S ci-ljem poticanja kvalitetnih događanja, HTZ je i ove godine objavila Javni poziv za potpore događanjima u 2018. godini, putem kojeg će se dodjeljivati bespo-vratna novčana sredstva za događanja na teritoriju Republike Hrvatske od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značaja kao glavnog motiva dolaska turista u destinaciju. Za ovu namjenu predviđeno je 6.500.000,00 kuna kroz tri glavne mjere progra-ma. Za mjeru TOP događanja osiguran je iznos od 3.500.000,00 kuna. Riječ je o događanjima za koja se procjenjuje da su motiv dolaska najmanje 10.000 po-sjetitelja, a koja su od iznimne turističke vrijednosti i velikog utjecaja za privlačenje gostiju u određenu de-stinaciju. Za mjeru Događanja u predsezoni i posezo-ni osiguran je iznos od 2.000.000,00 kuna. Riječ je o sredstvima namijenjenim za događanja koja doprinose razvoju atraktivne i konkurentne destinacijske ponu-de s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone (PPS razdoblju) na području cijele Hrvatske - na turi-stički razvijenim i nerazvijenim područjima. Iznos od 1.000.000,00 kuna osiguran je za mjeru Nacionalna i regionalna događanja. Riječ je o događanjima koja se održavaju u bilo kojem razdoblju godine, a koja dopri-nose unaprjeđenju i obogaćivanju turističkog proizvo-da pojedine destinacije i Hrvatske u cjelini.

Zagreb ima događanja tijekom cijele godine i ne po-znaje sezonu u klasičnom smislu te riječi. -Evo, sada

smo imali uskršnje razdoblje i početak proljeća u Za-grebu, koje nam vraća na ulice brojna događanja na otvorenom kao što su Piknik u Maksimiru, Cest is d'best, InMusic Festival i još razna druga događanja koja se, preko bogatog ljeta i gastronomske jeseni, za-vršavaju s najboljim adventom u Europi. TZGZ podu-pire velika, značajna događanja koja imaju svoju pu-bliku i zbog kojih gosti ciljano dolaze u Zagreb, ali isto tako i neka druga, manja, događanja koja, pak, stvaraju dodatni sadržaj i sastavni su dio naše turističke ponude - pojašnjava Martina Bienenfeld.

Tanja Ivek smatra kako sama događanja međunarod-nog, nacionalnog ili regionalnog značaja zasigurno predstavljaju jedan od motiva dolaska turista u desti-naciju. Generalno rečeno, turizam festivala, posebice festivala s međunarodnim i nacionalnim karakterom, predstavlja neupitan potencijal za razvoj ovog segmen-ta vanpansionske i alternativne hotelske ponude, a svakako potiču promjenu imagea destinacije.

-Još uvijek su enogastronomija i kultura glavni moti-vi dolaska i ono kako nas ljudi, posebice iz Hrvatske, percipiraju. Manifestacije su zasigurno velik potenci-jal u smislu kreiranja doživljaja i turističkih programa za potencijalne turiste jer se kroz njih može doživjeti Slavoniju i Baranju na različite načine, tj. kroz najbo-lji spoj urbanog i ruralnog, a dokaz toga su i najveće moguće nagrade struke koje su u 2017. dobili Osijek i Baranja, za najbolju kontinentalnu i ruralnu destinaci-ju u Republici Hrvatskoj - kaže Sobol.

Sve traženija tailor made putovanja, gastronomske i kulturne tureKontinentalna Hrvatska raspolaže s tržišno najspre-mnijim proizvodima kao što su kulturni turizam, eno-gastro turizam, odmor u ruralnim područjima te cikloturizam. Tu je i velik broj jedinstvenih nacional-nih parkova i parkova prirode na kontinentalnom po-dručju kao što su, među ostalim, Risnjak, Žumberak, Lonjsko polje, Papuk i Kopački rit. U obzir valja uzeti i činjenicu da kontinentalni dio Hrvatske na stranim tržištima predstavlja nešto novo i neotkriveno, a tu je i velik potencijal i doprinos kontinenta u produženju turističke sezone. Glavni aduti Osječko-baranjske županije su prirodni resursi te geografski položaj Baranje. Županija posje-duje 12 vinskih cesta i 4 vinogorja, a na baranjskom


U 2018. bi, prema najavama iz

Ministarstva turizma, investicije mogle

premašiti i više od 950 milijuna.


Wine and bike tour Erdut


Vinski-bor maraton u Zmajevcu, Baranja

Vino i gastronomija kao pokretači ruralnog turizma Osječko-baranjske županijeOsječko-baranjska županija je turistički jedna od najsnažnijih kontinentalnih županija u Hrvatskoj, a Grad Osijek je nakon Zagreba turistički najposjećeniji kontinentalni grad. Osječko-baranjska županija je kao najrazvijenija županija na području Slavonije već postala tržišno prepoznatljiva i razmjerno uspješna turistička destinacija.

Ruralni turizam postao je najprepoznatljiviji posebni oblik turističkih usluga kojemu se u Slavoniji i Baranji daje veliki značaj, po-sebice zbog kompleksnosti usluga i razvoja ruralnih područja. Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakci-ji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tra-dicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju - korištenju već postojećih resursa.

-Kontinentalni turizam na području Županije u gospodarskom je smislu nado-gradnja na poljoprivredne proizvode jer vino, kulen, sir ili neki drugi poljoprivredni proizvodi prodajom u obiteljskom gospo-darstvu uz tradicionalnu gostoljubivost domaćina dobivaju na vrijednosti i cijeni. Bogatstvo eno i gastro ponude Slavonije i Baranje nešto je što nas kao turističku de-stinaciju već sad izdvaja od drugih jer sva-kom turistu pružamo turizam doživljaja. Preduvjet za bolju turističku prepoznat-ljivost je osnaživanje poljoprivrednih po-tencijala kako bi našim poljoprivrednicima omogućili sustavan i kvalitetan rad koji će nakon toga rezultirati vrhunskim vinima i tradicionalnim jelima zbog kojih će se tu-risti ponovo vraćati u Osječko-baranjsku županiju. Županija ima potencijala i može ponuditi tržištu programe kontinentalnog turizma, uvažavajući prednosti ekološki

održive poljoprivrede i očuvanog okoliša - rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, naglašavajući kako i nacionalna turistička strategija ide u smjeru brandiranja Slavonije kao turističke destinacije za čiju će punu provedbu Osječko-baranjska županija biti spremna s punim kapacitetima.

Osječko-baranjska županija u sklopu svoje turističke ponude sudjeluje i u promociji vi-narija. Sestre Sibila i Kinga Kolar, voditelji-ce Vinarije Kolar u Suzi, kažu kako uvijek mogu računati na Županiju, koja ulaže izuzetne napore u razvijanje i promoviranje vina i vinarstva u vidu edukacija, potpora, organizacije različitih manifestacija te stu-dijskih putovanja.Vinarija Kolar gostima koji žele iskusiti eno i gastro ponudu Baranje nudi jedinstve-ne domaće specijalitete od svježih lokalnih namirnica. Spajanjem baranjske tradicije i najnovije tehnologije, uspijevaju proizvesti vina koja se sasvim sigurno mogu naći na 'kraljevskom' stolu.-Podrumi Kolar nude autohtone i svjetske sorte dobivene vrijednom rukom domaćina, pažljivo i nježno uzgajane kako bi vam u čaši pružile vrhunski hedonistički užitak. S obzi-rom na to da nam je struka sva vina ocije-nila zlatnim i šampionskim odličjima, vama prepuštamo da izaberete vrhunsko vino koje vam najviše odgovara. Jedan od zadnjih uspjeha je 91 bod za naš Zeleni Silvanac na

prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina De-canter u Londonu - navode sestre Kolar.

Vinarija Antunović također je atraktivna enogastronomska turistička destinacija, na vinskoj cesti vinogorja Erdut, koja se razvi-la na stoljetnoj obiteljskoj tradiciji uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. U sklopu vi-narije nalazi se kušaonica, vinotočje u tradi-cionalnom stilu, namijenjena pojedinačnim gostima, kao i organiziranim grupama. Arhiva vina s 2.000 butelja selekcioniranih vina Antunović također nudi lijep ambijent za vođenu degustaciju. Vinarija je pozicio-nirana u neposrednoj blizini rijeke Dunav. Osim degustacije vina, gosti mogu uživati i u domaćim kulinarskim specijalitetima, a moguć je i obilazak vinograda, kao i boravak u vinogradarskoj kući.I oni se slažu sa Vinarijom Kolar: -Županija svojim vrlo konkretnim mjerama poticanja obiteljskih gospodarstava i ruralnog turizma olakšava sufinanciranje pojedinih aktivno-sti i ulaganja poduzetnika te poduzimanju istih. Djeluju na ovaj način interno, tj. na području Županije, ali i eksterno - proaktivno na hrvatskoj i europskoj sceni, isticanjem ovih naših ruralnih vrijednosti - pojašnjava Jasna Antunović Turk, vlasnica vinarije. Ruralni prostor Osječko-baranjske županije nudi ono što europski i svjetski turisti traže, i uz kvali-tetnu promociju zasigurno će doživjeti pozi-tivne pomake u godinama pred nama.

Večeri vina i umjetnosti

vinogorju je čak 8 vinskih cesta. -Kao udruga koja prvenstveno djeluje u Općini Kne-ževi Vinogradi, izdvojila bih surduke u Zmajevcu, koji su dio vinske ceste Zmajevac, iste su u cjelini dio zašti-ćene kulturne baštine Republike Hrvatske. Kada doda-mo i povijesne činjenice, kao što su Rimski limes, luka u Zmajevcu za vrijeme Osmanlije, multinacionalnost Općine, pa i cijele regije u zadnjih 500 godina, blizi-nu granice s Mađarskom (25 km) i Srbijom (5 km), to da se ova regija nalazi na samoj sredini toka Dunava (Zmajevac 1418. km), dobivamo zaista šaroliku eno ga-stro kulturnu ponudu. Što se tiče našeg rada, težimo k tome da u cijelu turističku ponudu uključimo običaje, kulturu, dionike, kako iz civilnog sektora, tako i iz gos-podarstva. Sve je to teško povezati na način da svima bude dobro, no evo dva primjera dobre prakse spajanja kulture i eno gastro ponude u Baranji: Vinski-bor ma-raton te Narodna banka vina u Zmajevcu - kaže Ga-briela Gerštmajer.U manifestaciju Vinski-bor maraton (bor na mađar-skom znači vino) uključeno je oko 30 vinara, na etno sajmu svake je godine oko 50 izlagača, 4-5 restorana, desetak KUD-ova, s više od 250 folkloraša i glazbenika iz 7 država, Osnovna škola Zmajevac, 3-4 udruge iz civilnog sektora koje se također bave turizmom, 100 volontera, 5.000 posjetitelja. Ove će se godine održati 13. put.

Povodom Martinja u Zmajevcu 2016. godine otvori-la se prva Narodna banka vina u Hrvatskoj. Maligan i funt su valute Zmajevačke narodne banke vina: mali-ganu je realno pokriće 1 dcl vina, a funt je jedna por-cija jela u podrumu kojeg gost izabere. Inače, porijeklo naziva maligan je iz francuskog jezika i označava volu-mni postotak alkohola u vinu. -Funt je nekada označa-vao 0,453 grama mase, a to ime za valutu izabrali smo baš zato što je u legendi o Crvenoj Marti kralj Matija Korvin od Marte tražio 1 funt mesa iz njezinog buta. Na Funtu možemo vidjeti ilustraciju Crvene Marte, pečat grada Zmajevca iz 19. stoljeća (pojavljuje se na svim manifestacijama Udruge Surduk), tradicionalni baranjski motiv s ručnih radova, te ilustraciju surduka - objasnila je Gabriela Gerštmajer.

-Tradicijska gastronomija i kulturna te graditeljska ba-ština u turističkoj ponudi oduvijek su bili naši najveći aduti. Jedan smo od prvih nositelja certifikata Okusi Podravine i Prigorja, a za sakupljeno i prezentirano et-nografsko blago osvojili smo prošle godine dva vrijedna priznanja: Zlatnu povelju Suncokret ruralnog turizma za poduzetništvo u ruralnom turizmu te priznanje Simply the Best za kulturu u turizmu (zbirke i izložbe). Uz objekte za stanovanje i rad, izgrađene isključivo na starinski način, nudimo i razgled 11 zbirki starih zana-ta te radionice za djecu i odrasle (lončarsku, kovačku, tkalačku, stolarsku), kao i radionicu Od zrna do pogače (razgled strojeva i alata vezanih uz proizvodnju pšenice i kukuruza te pečenje kruha) - navodi Helena Heći-mović, osnivačica Kluba HELLO ELC u sklopu kojeg djeluje Sunčano selo Jagnjedovec.Kao glavne adute Krapinsko-zagorske županije Tanja Ivek izdvaja toplice, termalne izvore i aqua parkove, wellness i spa ponudu, prirodnu baštinu te brojne kul-turne znamenitosti, muzeje i dvorce, najveće hrvatsko marijansko svetište, kao i bogatu kulinarsku baštinu, što čini atrakcijsku osnovu destinacije Zagorje - Bajka na dlanu.

-Zagreb kao glavni grad Hrvatske ima široki spektar turističke ponude, s obzirom na to da nam podjedna-ki omjer gostiju dolazi iz poslovnog sektora, kao i iz odmorišnog. Preferencije samih gostiju su različite, ali zagrebačka turistička industrija spremno odgovara na sve zahtjeve naših posjetitelja, što uključuje i kreiranje posebnih tura, incentive događanja, kulturnih progra-ma, ali i svih ostalih sadržaja koji su našim gostima potrebni - kaže Bienenfeld.

Sobol smatra kako Osječko-baranjsku županiju izdva-jaju autentičnost, gostoprimstvo i neistraženost te sve što iz toga slijedi. To su i izvorni običaji, netaknuta pri-roda i vrhunski spoj hrane i vina jer upravo enogastro-nomiju smatra najspremnijim turističkim proizvodom koji Županija ima.

Najave investicija u turizmu kontinentalne HrvatskeGodina 2017. bila je rekordna i po investicijama od oko 850 milijuna eura, uglavnom privatnog, ali i javnog sektora u infrastrukturu, objekte, sadržaje, proizvode i u kadrove. U 2018. bi, prema najavama iz Ministarstva turizma, investicije mogle premašiti i više od 950 milijuna.Najavljene su i brojne investicije u kontinentalnom djelu Hrvatske, primjerice, izgradnja Ivanovog doma, rekonstrukcija depadanse Arcadia, te rekonstrukcija Švicarske vile u sklopu Specijalne bolnice za medi-cinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice. Navedeni smještajni kapaciteti bit će u kategoriji 4 zvjezdice. U najavi je i rekonstrukcija hotela Panorama u Prelogu, odnosno rekategorizacija hotela s 3 na 4 zvjezdice uz povećanje smještajnih kapaciteta.


Kontinentalni turizamKontinentalni turizam

Gostima se sviđa netaknuta priroda, jednostavnost ljudi i autohtona ponudaU Baranji se puno radi, ljudi stvaraju, imamo kvalitetnog smještaja, sjajnih vina, domaćih proizvođača, događanja, priroda je predivna i pruža mogućnost kako aktivnog odmora, tako i onog lijepog za dušu, za bijeg od svakodnevice. Puno je planova, vjerujemo da Baranja može gostima ponuditi kvalitetan turistički doživljaj.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kolar iz Suze, u srcu Baranje, nezaobilazno je mjesto za sve gurmane i ljubitelje vrhunskog vina, prirode i odmora. Sestre Kinga i Sibila Kolar ispričale su nam što nude svojim gostima te koje su prednosti Baranje kao sve zanimljivije kontinentalne destinacije.

Suza Baranje (Baranya könnye) naziv je koji objedinjuje djelatnosti vašeg obiteljskog gospodarstva. Što sve nudite svojim posjetiteljima?Brand Suza Baranje objedinjuje ponudu naših vinskih podru-ma, restorana za organizirane grupe, smještaja u vidu soba i kampirališta. Naš kamp prošle godine nagrađen je u kategoriji najboljih malih kampova. Nudimo široku paletu vina, uz de-gustacije i prodaju te autohtonu baranjsku kuhinju.

Kojim smještajnim kapacitetima raspolažete i jeste li zadovoljni popunjenošću na godišnjoj razini? Postoji li neka vrsta 'sezone', kada je gostiju značajno više?Na katu kušaonice imamo tri visokokategorizirane dvokre-vetne sobe, koje su na raspolaganju tijekom cijele godine. Za avanturiste tu je i kampiralište, koje je otvoreno od 1. svibnja do 31. listopadav 1. svibnja do 31. listopada, gdje se mogu po-staviti šatori te kamp prikolice. Tijekom ljeta biciklista je sve više i tada imamo goste iz cijelog svijeta. Kako se naš kamp nalazi na dunavskoj biciklističkoj ruti, kamp smo u potpunosti prilagodili cikloturistima. Vjerujemo da će aktivnosti koje bi trebale uslijediti, a vezano za razvoj cikloturizma u Baranji, još više unaprijediti i promovirati ovaj oblik aktivnog odmora.

Kakva je struktura vaših gostiju? Ima li više 'domaćih' ili stranaca?Gosti koji koriste naše usluge u restoranu i kušaonici vina najvećim su dijelom domaći, poslovni ljudi (sastanci, domjenci, prezentacije), obitelji (proslave) te organizirane turističke grupe. Sobe koriste i strani i domaći gosti, a u kampu smo do sada imali isključivo strane goste.

Baranja je poznata po gastronomiji, koja je gurmanska svakodnevica ovoga kraja. Što biste od poznatih delici-ja posebno preporučili?Baranja je poznata po vrlo kvalitetnim i svježim namirni-cama. U našoj kuhinji pripremaju se baranjski specijaliteti, koji se obično kuhaju vani na roštilju ili u kotliću pred gosti-ma, kako bi gosti vidjeli i naučili način na koji se pripremaju autohtona jela naše Baranje. Istaknuli bismo jela s crvenom začinskom paprikom, koja su jedinstvena u svijetu. S pa-prikom se kuha paprikaš ili perkelt od domaćih pilića, ribe, junetine i divljači. Sami proizvodimo domaće suhomesnate proizvode, od kulena, kulenove seke i drugih proizvoda koje poslužujemo našim gostima.

Koje su turističke vrijednosti Baranje kao kontinentalne destinacije sa sve većim potencijalom?Baranja je kao destinacija još neotkrivena, a isto tako ni njezine mogućnosti još nisu iskorištene. Gostima se sviđa netaknuta priroda, jednostavnost ljudi i autohtona ponuda. Ljudi ovdje dolaze zbog vrhunskih vina i gastronomije, pri-rode i odmora. Turizam nije nešto što se dešava preko noći, nekad smo nestrpljivi, no vjerujemo da svojim pristupom poslu, kvalitetom naših usluga i ponudom možemo graditi dugoročne planove.

Posjetitelji u Baranju najviše dolaze zbog

vrhunskih vina i gastronomije,

prirode i odmora.

Koja biste, od brojnih kvalitetnih vina Kolar, izdvojili kao 'okusno najzanimljivija' te najnagrađivanija vina?

S obzirom na to da nam je struka sva vina ocijenila zlatnim ili šampionskim odličjima, svima prepuštamo da izabe-ru koje im vino najbolje odgovara. Jedan od zadnjih uspjeha je 91 bod za naš Ze-leni silvanac na prestižnom svjetskom ocjenjivanju vina Decanter u Londonu. Za ovaj dio Baranje oduvijek je Sauvi-gnon blanc bila najpoznatija sorta, za koje se znalo da u Suzi daje najbolje rezultate. Ponosni smo i na našu vrlo aromatičnu graševinu, chardonnay, ali i odležanu frankovku.

Sibila i Kinga Kolar


Poslovni kalendar

Sajmovi

24. - 27.04.2018.Biam - ZavarivanjeSifc, 1. međunarodni sajam izgradnje i opremanja integralnih postrojenjaMjesto: Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

25. - 27.04.2018.3. Zagrebački obrtnički sajamMjesto: Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

11. - 13.05.2018.Vinistra - međunarodna izložba vina i vinarske opremeMjesto: PorečInformacije: www.vinistra.com

Konferencije

06. - 08.05.2018. Quality in Enterprise DevelopmentMjesto: Zadar Informacije: https://qed2018.croz.net

07. - 09.05.2018. XII. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane RHMjesto: Opatija Informacije: www.hgk.hr

07. - 09.05.2018. Konferencija JavaCro’18Mjesto: Crveni Otok, Rovinj Informacije: http://2018.javacro.hr/Konferencija

09. - 11.05.2018. 33. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinMjesto: ČakovecInformacije: http://hsup.hr/

11. - 12.05.2018. Weblica 2018 - Konferencija o web tehnologijamaHacklica - 24-satni hackathon Mjesto: ČakovecInformacije: http://weblica.hr

15.05.2018. FEST.A CROPAK 2018Mjesto: Zagreb, Hotel SheratonInformacije: www.festacropak.hr

17. - 18.05.2018. Prakse javne nabave država članica EU”Mjesto: OpatijaInformacije: http://pjr.hr/konferencija/

18. - 20.05.2018. Interdisciplinary Management Research XIVMjesto: OpatijaInformacije: http://imr-conference.com

23. - 24.05.2018. 11. Dani Kriznog UpravljanjaMjesto: BrijuniInformacije: http://dku.hr/

24. - 25.05.2018. 4. Lean Spring SummitMjesto: Hotel Ambasador - OpatijaInformacije: https://culmena.hr/lean/lean-spring-summit/

HR refreshment courseNaučite kako graditi kvalitetan Employer Branding i preuzmite najbolje hrvatske i

svjetske prakse digitalne transformacije HR-a te upravljanje učinkom i praksi nagrađivanja.



Modern trends in HR & digital transformation – Trendovi i digitalna transformacija HR-a Predavač: Ivan Bartulović, glavni direktor za ljudske potencijale i korporativne komunikacije u tvrtkama Vipnet Hrvatska i One.Vip Macedonia


Employer Branding & Recruitment Marketing – Istaknite svoj brand i privucite najbolje ljude Predavačica: Kristina Martić, direktorica marketinga i Employer Branding-a u TalentLyft-u


Performance Management & Reward practice - Upravljanje učinkom i prakse nagrađivanjaPredavačica: dr. sc. Jasminka Samardžija, profesorica na RIT Croatia i direktorica tvrtke Motivacijski govornik


MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICA:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za uplate do 3. svibnja: 4.900,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 5.500,00 kn + PDV


PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 629 616 mob: +385 91 333 77 94e-mail: [email protected]


68 BIZdirekt � travanj/svibanj 2018.

issn: 1847-165X · radne etike koja živi u Osijeku, da se vratim na svoj grad, vjerojatno neće...

Documents

Transcript of issn: 1847-165X · radne etike koja živi u Osijeku, da se vratim na svoj grad, vjerojatno neće...