ISSN 1845 - 9609 27 34 BROJ LOVRANSKI · PDF filecija Milenij grupacije Ivan Sarajlić. -...

LOVR

ANSK

I LIS

T G

lasil

o O

pćin

e Lo

vran

Iz

dava

č: O

pćin

a Lo

vran

U

l. m

. Tita

41,

514

15 L

ovra

n G

odin

a: IX

tr

avan

j 201

4.

IZ SADRŽAJA: Otvorio se “Link” ...............................................................................................str. 3

Deset godina partnerstva .................................................................... str. 6-7

Robert Benzia preporučuje Šparuga - najtraženiji plod proljeća ................................................. str. 8-9

Suzana Mravinac, nova ravnateljica Dječjeg doma ......... str. 16

27BR

OJ 3

4

ISSN 1845 - 9609

2 LOVRANSKI LIST • travanj 2014.

Razdoblje od proteklih šest mjeseci

u Lovranu obilježeno je nizom ak-

tivnosti općinske vlasti, od kojih su

neke simboličke financijske vrijed-

nosti, ali će značajno poboljšati svakodnev-

ni život mještana, dok su drugi „punokrvni“

kapitalni projekti. Među potonje se svakako

ubraja početak izgradnje novog kompleksa

zgrada poticane stanogradnje u suradnji s

Agencijom za promet nekretnina.

- Odmah po preuzimanju vlasti uspo-

stavljen je kontakt s APN-om Zagreb radi do-

govora o hitnom pokretanju postupka javne

nabave sa svrhom izbora izvoditelja radova

na izgradnji predmetnih objekata na lokaciji

odvojak Omladinske ulice Lovran, ali se s time

nije moglo krenuti bez usklađenja postojeće

projektne dokumentacije s vrlo strogim okvi-

rom Zakona o društveno poticanoj stano-

gradnji po kojem djeluje APN. U tom smislu

Općina je morala preuzeti i novčanu obvezu

samostalnog uređenja okoliša predmetnih

objekata, sve sa svrhom da se dobije cijena

gradnje građevina koja je u okvirima Zakona,

jer je sam postojeći projekt ocijenjen sa stra-

ne APN-a kao vrlo luksuzan. Po usklađenju

projektne dokumentacije proveden je od

strane APN-a postupak javne nabave (uklju-

čujući žalbeni postupak po jednoj žalbi), koji

je dovršen odabirom najpovoljnijeg ponuđa-

ča u siječnju 2014. godine, kazao je načelnik

Alan Sanković. Simboličnim polaganjem te-

meljnog kamena od strane ministrice Anke

Mrak Taritaš i načelnika Sankovića, 4. ožujka

obilježen je početak izgradnje POS-ovih zgra-

da, a dinamika radova je 360 dana ne računa-

jući prekid radova tijekom sezone – što znači

da će prvi stanari useliti već za godinu dana.

Polazni dokument za sve godišnje aktiv-

nosti je proračun Općine Lovran za 2014. go-

dinu s projekcijama za naredne dvije godine,

koji je usvojilo Vijeće.

- Proračun je planiran na način da ne

blokira realizaciju započetih aktivnosti iz ra-

nijih godina kao što su izgradnja stanova po

principu POS-a, uređenje Novog društvenog

doma, uređenje javnih površina, uređenja

Kina... Sve su to veliki projekti koji iziskuju

znatna novčana sredstva koja objektivno

naša Općina odjednom nema tako da se rje-

šavanju svakog tog pitanja pristupa individu-

alno, objasnio je Sanković. Ipak, u proračunu

su pronađena sredstva za pokušaj ublaža-

vanja problema koji „nagriza“ gospodarstvo

čitave zemlje – nezaposlenosti, a povećana

su i sredstva za novorođenčad smanjenjem

naknada za plaće načelniku i njegovu zamje-

niku.

SMANJILI PLAĆE, POVEĆALI NAKNADE

- Početkom 2014. godine uveli smo i

mjeru razvoja malog poduzetništva kroz

mjeru poticanja (samo)zapošljavanja koju

mogu koristiti postojeća i nova mala trgovač-

ka društva i obrti s područja općine Lovran

za svaku novozaposlenu osobu u iznosu od

3.000 kuna, a za osobu sa invaliditetom 4.000

kuna, uz uvjet da ih se zaposli na godinu dana

i da su bile prijavljene na zavodu za zapošlja-

vanje najmanje 30 dana. Polazeći od toga da

je dosadašnja naknada za novorođenu djecu

bila jedna od najmanjih u našem okružju, uz

to što se za naše plaće mora manje izdvajati

nego za prethodnike jer je zamjenik volonti-

rao bez naknade do nove godine, a sad je na

pola radnog vremena, smanjili smo za 10 po-

sto plaće kako bi mogli uvećati naknadu za

novorođenčad za 800 kuna – na 1800 kuna.

U ovoj školskoj godini imamo rekordan broj

stipendista, nijh čak 33 kojima smo dodijelili

stipendije u iznosu od 600 kuna za studente i

400 kuna za srednjoškolce kako ne bi nikoga

odbili među onima koji odgovaraju kriteriji-

ma stipendiranja, a uvažavajući amandman

kluba zastupnika od 1. ožujka ove godine sti-

pendije su izjednačene na 600 kuna, objasnio

je Sanković.

Među onim financijski nezahtjevnim, a

značajnim promjenama jest i jedna koja se

odnosi na digitalizaciju rada općinske uprave,

ali i uvođenje digitalnih servisa u svakodnev-

ni život Lovrana, što bi trebalo pojednostaviti

svakodnevicu mještana.

- U samoj Općini Lovran u procesu smo

uvođenja digitalne pisarnice (skeniranja sva-

kog dokumenta koji uđe u općinu i njegova

digitalna pohrana) koja za cilj ima brže kola-

nje dokumenata unutar stručnih službi jer

omogućuje bolju pretragu dokumenata kao i

njihovo praćenje u postupku rješavanja, a po-

kušat ćemo i razviti pristup GIS-aplikacijama

za lakše praćenje stanja u prostoru (pregled

vlasništva, pregled vodovodne mreže i od-

vodnje). Općina Lovran od prošle godine ima

otvorenu bežičnu internetsku mrežu na po-

dručju mula i centra Lovrana, a ove godine

je u planu širenje mreže na plažu u Medveji

za što smo se prijavili na natječaj ministarsva

turizma. Također, s ciljem što potpunije evi-

dencije i što ažurnijeg rješavanja problema iz

područja komunalija i zaštite okoliša, Općina

Lovran odnedavno svojim građanima nudi

mogućnost njihove brze prijave putem spe-

cjaliziranog web servisa: ZAKRPAJ.to, moder-

nog alata za evidentiranje i upravljanje prija-

vama poput rupa na cesti, napuštenih vozila,

neispravnih žarulja javne rasvjete, slomljenih

grana, a pomoći će nam i u evidenciji i sanira-

nju divljih odlagališta smeća koje smo dužni

sanirati prema novom zakonu o otpadu, ista-

knuo je Sanković.

OBNOVA DJEČJEG IGRALIŠTA

Među „komunalnu problematiku“ spada

i uvođenje prometnih novosti u suradnji s

Hrvatskim cestama, kao što su treptajuća svje-

tla upozorenja za pješake, izmicanje pješačkog

prijelaza kraj ljekarne, te skoro preasfaltiranje

centralne prometnice koja je u pojedinim dio-

nicama u lošem stanju. Poboljšan je i autobu-

sni promet uvođenjem „večernje“ autobusne

linije prema Medveji i Mošćeničkoj Dragi, a na

uređenju lovranskog okoliša odnedavno su u

suradnji s probacijskim uredom u Rijeci anga-

žirane i osobe koje su zatvorske kazne zamije-

nile radom za opće dobro.

- Uza sve to, obnavlja se dječje igralište

GRADE SE STANOVI, A PISARNICA DIGITALIZIRA

OSVRT NAČELNIKA ALANA SANKOVIĆA NA PROTEKLIH ŠEST MJESECI

::::: Piše: Davor Žic :::::

3travanj 2014. • LOVRANSKI LIST

Lovran je dobio prvi hostel na

Opatijskoj rivijeri. Novi smještajni

kapacitet nosi ime »Link«, a vrata

je otvorio u drugoj polovici ožujka

ove godine. Na svega nekoliko koraka od

gradske plaže u Lovranu i nekoliko minuta

pješice od stare jezgre, novouređeni objekt

pruža nove mogućnosti, posebice za mlade

urbane putnike. Nova energija i svježina u

nekadašnjem željezničarskom odmaralištu

»Meridional« unesena je s veselim i živim

bojama na pročelju i u unutrašnjosti zgrade.

Sto i četrnaest moderno uređenih soba ras-

polažu vlastitom kupaonicom, čime je razina

usluge i koncept uobičajen za hostelski smje-

štaj podignut na višu razinu. Dvokrevetne i

trokrevetne sobe raspoređene na pet etaža

minimalistički su uređene u modernom stilu

i vrlo funkcionalne. U sklopu hostela, uređena

je self-service praonica za goste, recepcija s

blagovaonicom, dva bara s terasama s ko-

jih »puca« predivan pogled na more i cijeli

Kvarner. Hostel raspolaže manjim parkingom

i garderobom, a trenutačno se pažnja po-

svećuje »šminkanju« okoliša i hortikulturi.

Time će se zaokružiti lijepa turistička priča u

Lovranu za koju se već sada predviđa dobra

budućnost. Pristupačne cijene, izvanredna

lokacija, odlična kvaliteta smještaja – aduti su

kojima će u sezonu krenuti grupacija Milenij

hotela koja je investor u ovom pet milijuna

eura vrijednom projektu, koji su predstavili

djelatnici i voditelj korporativnih komunika-

cija Milenij grupacije Ivan Sarajlić.

- Hostel Link trebao bi privući neke nove,

mlade urbane putnike i unijeti svježinu i ener-

giju. Naši partneri dobro su reagirali, najave i

upiti gostiju iz šire regije sve su učestaliji, tako

da smo sigurni da će hostel odlično funkcio-

nirati. Privlačne su i prave hostelske cijene ko-

je po ležaju iznose 12 eura u siječnju i 23 eura

u ljetnim mjesecima. Naravno, kako bismo

dodatno sadržajima oplemenili ovaj prostor,

namjera nam je da hostel postane centralno

mjesto za održavanje raznih urbanih festivala,

radionica, projekcija i drugih događanja koji

će okupljati mlađu populaciju iz cijele Europe,

ali i šire. Suradnja je dogovorena s festivalom

Liburnicon, a s obzirom da se u blizini nalazi i

Fakultet za menadžment u turizmu i ugosti-

teljstvu, pokušat ćemo dogovoriti još pokoji

novi projekt. Iako u kategorizaciji hostela ne

postoje zvjezdice, zasigurno možemo reći da

bi ih hostel Link imao pet – rekao je Sarajlić.

Među vrsnim djelatnicima su i voditeljica ho-

stela Antonija Lukešić, te Tomislav Lesinger i

Georgina Tomasović.

Hostel raspolaže s 299 ležajeva, a dvo-

krevetne i trokrevetne sobe imaju krevete na

kat, duple krevete ili zasebne, a prema prvim

informacijama broj upita i rezervacija za ljet-

nu sezonu iz dana u dan raste. Sobe su opre-

mljene televizorima, a prvi dojmovi gostiju su

odlični. Cijeli projekt uređenja realiziran je u

suradnji s talijanskim dizajnerima, a svaki kat

ima svoju priču i karakteristične boje. – Gosti

su oduševljeni. Zadovoljni su što svaka soba

raspolaže vlastitom kupaonicom, oduševljeni

su ponudom trgovačke robe na ulazu u ho-

stel, te praonicom u kojoj se nalaze perilice,

sušilice na žetone, pegle i daske za peglanje

– ističe Lukešić.

OTVORIO SE »LINK« - prvi hostel na opatijskoj rivijeri

::::: Piše: Marina Kirigin :::::

na Ciperi i u planu je ove godine izgradnja

još jednog kod škole u neposrednoj blizini

budućeg školskog produženog boravka.

Najkritičniji mostovi na obalnoj šetnici su uz

novačanu pomoć Primorsko-goranske žu-

panije sanirani kako ne bi došlo do njihovog

eventualnog urušavanja i s time smo otklonili

latentu opasnost koja je postojala na jednom

dijelu obalnog puta, kazao je Sanković.

Krenulo se prošle godine i prema priku-

pljanju sredstava od fondova, kako onih naci-

onalnih, tako i europskih.

- Krajem prošle godine aplicirali smo za

sredstva fonda za energetsku učinkovitost i

počelo je certificiranje četiri veće općinske

zgrade, kao i energetski pregled javne ra-

svjete bez kojeg se uopće nije moguće pri-

javljivati na natječaje vezane uz energetsku

obnovu javne rasvjete. Na isti fond aplicira-

mo i za sredstva za projektnu dokumenta-

ciju izgradnje reciklažnog dvorišta koje je

postalo zakonska obaveza. Od sve priče o

EU fondovima jedino je bila donekle spre-

mna dokumentacija za lovransko Kino koja

se je nadopunila, izradila studija izvodljivosti

koja je imala još jednu svoju doradu kako bi

odgovarala propozicijama natječaja i lovran-

sko Kino je uspješno prijavljeno na natječaj

ministarstva regionalnog razvoja i fondova

europske unije u iznosu od 7,7 milijuna kuna.

Za prijavu na EU fondove infrastukture Starog

Grada moramo izraditi projektnu i prateću

dokumentaciju, a čemu će prethoditi arhe-

ološka istraživanja na tri lokacije, zaključio je

Sanković.


Turistička zajednica Općine Lovran

objavila je kalendar događanja za

narednih dvanaest mjeseci. Već

tijekom travnja kreće niz zanimlji-

vih manifestacija, među kojima će centralno

mjesto zauzimati 14. Festival šparuga koji se

održava od 12. do 30. travnja, tijekom kojeg

će lovranski ugostiteljski objekti na meniju

imati bogatu ponudu jela od šparuga. Sve

započinje u subotu, 12. travnja feštom na

Trgu slobode, kada će se raditi vela fritaja sa

šparugama uz popratni program koji će po-

trajati od 17 do 22 sata. Dan ranije, 11. trav-

nja, u 21 sat, iz Lovrana će, u organizaciji SRK

„Alba“ iz Labina, krenuti velika utrka izdržlji-

vosti nazvana „100 milja Istre“ koja će svoj cilj

imati u Umagu – što znači da će natjecatelji

u otprilike dva dana prijeći ukupno 105 kilo-

metara dugu trasu utrke. Događanja u trav-

nju zaokružit će Uskršnji koncert Mješovitog

pjevačkog zbora KUD-a „Lovor“ u Crkvi Sv.

Jurja, 21. travnja s početkom u 12 sati.

U istom „tonu“ kako završava travanj – uz

glazbu – započet će i svibanj, jer se od 2. do 4.

svibnja u Lovranu i Opatiji održava tradicional-

ni, 22. po redu, Međunarodni festival puhačkih

orkestara „Naš svijet je glazba“ tijekom kojeg

će domaćini iz Puhačkog orkestra Lovran ugo-

stiti dvije renomirane „pleh-muzike“ iz europ-

skih zemalja. Tijekom svibnja održat će se još

i ekološka akcija čišćenja podmorja u lovran-

skoj luci, 31. svibnja, dok se u lipnju održava još

jedna ukusna gastromanifestacija, 14.

Dani črešanj va Lovrane.

SLATKE LOVRANSKE TREŠNJE

Događanje posvećeno slatkoj

lovranskoj trešnji započinje 7. lipnja

na Trgu slobode, kada će se tijekom

fešte koja će potrajati od 17 do 22

sata rezati veli štrudel od črešanj, a u

nastavku ove manifestacije koja traje

do 15. lipnja u lovranskim kavana-

ma i restoranima nudit će se kolači

od trešanja i druga jela spremljena

sa trešnjama. Nakon hrane slijedi

sport – 28. lipnja u akvatoriju ispred

lovranske luke održat će se jubilarna

5. regata tradicijskih barki za trofej

„Nino Gasparinic“ koju organizira

sekcija „Lovranska lantina“ udruge

„Naš Lovran – Lovrana nostra“.

U srpnju i kolovozu održat će se

niz koncerata, folklornih i klapskih na-

::::: Piše: Davor Žic :::::

Objavljen kalendar lovranskih zbivanja

Kraj godine već je tradicionalno rezervi-ran za koloplet božićno-novogodišnjih do-gađanja koje na Badnjak, 24. prosinca, otvara tradicionalno Jutro va Lovrane na Viliju Božju, u sklopu kojeg će ispred gradske kule od 10 do 13 sati članovi UHBDR Lovran organizira-ti friganje i podjelu fritula i kuhanog vina uz glazbeni program. Dva dana kasnije, u crkvi Sv. Jurja u 19 sati održava se Božićni koncert Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a „Lovor“, a Silvestarskim koncertom Puhačkog orkestra Lovran na samu staru godinu, 31. prosinca od 12 sati, mještani i turisti moći će se opro-stiti od 2014. godine. U novu, 2015. uplovit će 1. siječnja u 11 sati na terasi hotela Excelsior novogodišnjim koktelom uz šampanjac i za-kusku. Nakon kratkog predaha od novogo-dišnjeg ludila, kreće novo „maškarano doba“ – od 17. siječnja do 18. veljače održat će se Karneval 2015. koji će svoju kulminaciju imati u Međunarodnoj karnevalskoj povorci u orga-nizaciji pusnih društva „Toronjera“ i „In Bambo Veritas“ 8. veljače.


stupa te ribarskih fešti objedinjenih pod

zajedničkim imenom „Ljeto u Lovranu“,

uz koje će biti i popratnih događanja

kao što su 9. MTB Učka maraton, utrka

za svjetski kup koja se 27. srpnja održava

u organizaciji BBK „Marun“, tradicionalna

pučka fešta Rokova u Lignju koju 16.

kolovoza organizira Udruga „Ognjišće“,

te jednako tako tradicionalna proslava

Mihoje 28. rujna u Lovranskoj Dragi, u

organizaciji BK „Lovranska Draga“.

- Ljeto u Lovranu donosi jedan sveobu-

hvatan program, od kojih posebno treba

izdvojiti ribarske fešte koje će se održavati

na mulu, te dvije kapetanove fešte u Starom

gradu, ispred crkve Sv. Jurja. Velik broj doga-

đanja održavat će se i u prostorima naših

hotelijera – na terasi Excelsiora bit će organi-

ziran program svake večeri, u vrtu Ville Astre

također će se održavati niz zanimljivih do-

gađanja, a u ponudu događanja uključit će

se i novootvoreni hostel Link. Također, neće

nedostajati ni drugih zabavnih sadržaja kao

što su after-beach partyji, ali niti kulturne po-

nude, pojasnio je direktor Turističke zajedni-

ce Lovran Vojko Brubnjak.

MARUNADA POČINJE U LIGNJU

Najpoznatijoj lovranskoj manifestaciji,

Marunadi, gastro-događanju posvećenom

promociji autohtonog lovranskog proi-

zvoda maruna, posvećen je gotovo čitav

deseti mjesec, a ove godine redoslijed

„domaćinstava“ koje imaju Liganj i Lovran

pomalo je „okrenut“. Naime, Marunada

kreće 11. i 12. listopada u Lignju kada će

se moći uživati u glazbenom, zabavnom i

sportskom programu, etno-izložbi i izložbi

gljiva te bogatoj ponudi pečenih maruna,

jela i slastica od maruna, ali i domaćih spe-

cijaliteta, a završava tijekom vikenda od 24.

do 26. listopada u Lovranu, cjelodnevnim

glazbenim i zabavnim programima u cen-

tru mjesta, koje će pratiti bogata ugostitelj-

ska ponuda uz marun u glavnoj ulozi.

- Na promjenu termina odlučili smo

se zbog činjenice da su zadnje dvije

Marunade praktički ostale bez lovran-

skog maruna. Svake godine imamo

problema sa sušom i bolestima maru-

na, a jedino rješenje je bilo da lovransku

Marunadu stavimo na kraj mjeseca i da

se do tada skupi dvije do tri tone maruna

kako bi ga bilo dovoljno. Još jedna no-

vost koju uvodimo ove godine, i s kojom

ćemo nastaviti svake sljedeće Marunade,

jest da će ova manifestacija uključivati i

element liječenja drva maruna u suradnji

s udrugom Lovranski marun. Skupit će-

mo između trideset i pedeset tisuća ku-

na za tu namjenu, i s tim sredstvima po-

moći „čistiti“ marune svima koji budu su-

djelovali u Marunadi, kazao je Brubnjak.

Tijekom listopada održat će se i sajam

robe široke potrošnje 18. listopada, 2. brdska

utrka „Učka Verical“ u Medveji 25. listopada,

a jesenski dio ovog kalendara manifestacija

zaključuje Lovranska regata za jedrilice klase

Optimist i Laser u organizaciji JK „Istra“, koja

će se održati 29. i 30. studenog.

IZGRADNJA VODOVODA U ČETVRTOJ BRZINI

::::: Piše: Aleksandra Kućel-Ilić :::::

Izgradnja vodoopskrbe Visoke zone Lovrana ušla je u svoju četvrtu fazu, a podatke o tome što je sve učinje-no i što se planira dao nam je Ervino Mrak, direktor

tvrtke »Komunalac«.Po njegovim riječima, u ovoj četvrtoj fazi izgradnje

izvođač radova je GP Krk d.d. Krk, stručni nadzor nad radovima vodi DE-KOM d.o.o. Delnice, ugovorena du-ljina trase radova je 7000 metara, ugovorena vrijednost radova: 8.900.000,00 Kn + PDV, a do sada je izvedeno cca 3000 metara.

– Radovi se trenutačno izvode na dionici duljine 350 m na Cesti za Lovransku Dragu, a predviđeno je dobivanje 65 vodovodnih kućnih priključaka. Do sada je ukupno na području Visoke zone Lovrana izgrađeno cca 20 km vodoopskrbnih cjevovoda, te cca 350 vodovodnih kuć-nih priključaka. Što se tiče izvođenja radova na izgradnji sanitarne kanalizacije i vodoopskrbe naselja Školarevo - Oprić – Konjsko, ovi se radovi izvode na području Općine Lovran i Grada Opatija. Izvođač je GP Krk d.d. Krk, stručni nadzor nad radovima izvodi DE-KOM d.o.o. Delnice, ugovorena duljina trase radova je 8000 m vodoopskrbe i odvodnje, a ugovorena vrijednost radova: 19.500.000 Kn + PDV. Predviđeno je210 vodovodnih i kanalizacijskih kućnih priključaka – rekao je Mrak.

Dodao je i kako je do sada izvedeno cca 3100 metara vodoopskrbnih cjevovoda i kolektora sanitarne odvodnje, te 108 vodovodnih i 96 kanalizacijskih kućnih priključaka, a radovi se trenutačno izvode na dionici Put Školarevo u duljini od približno 300 metara.


Nekadašnji konzul Republike

Mađarske u Hrvatskoj, gospo-

din Molnár Lajos, smatrao je da

bi poput Csepela - XXI. Okruga

Budimpešte, koji za partnera ima Rijeku, bilo

dobro da i XVII. Okrug, čiji je on stanovnik, ima

svog partnera na Kvarneru. Svoju je želju izra-

zio i počasnom mađarskom konzulu u Rijeci -

gospodinu Miranu Ključaričeku. Sreća je htjela

da je njegova tadašnja tajnica, gospođa Ilona

Čordašić, bila stanovnica Lovrana i logično

predložila da to bude Lovran. Vrijeme od ideje

do realizacije bilo je kratko i tako je 08. prosin-

ca 2004. u sjedištu XVII. Okruga Budimpešte u

nazočnosti gradonačelnika Dr. Hoffmann Attile

i dogradonačelnika Barne Andora te načelnika

Općine Lovran Edvarda Primožića i dopredsjed-

nika Općinskog vijeća Zorka Blečića potpisana

povelja o bratimljenju s ciljem jačanja kultur-

nih i turističkih veza između ova dva grada.

Kako bi pečat suradnji bio još čvršći i znakovi-

tiji, povelja je u svečanom ozračju potpisana i

u Lovranu povodom Dana Općine u travnju

2005. godine. Valja reći da je Lovran općina

koja broji oko 4.000 stanovnika, a XVII. Okrug

Budimpešte 86.000 stanovnika. No, desetogo-

dišnjem aktivnom partnerstvu na relaciji Lovran

– Budimpešta nesrazmjer u broju stanovnika

kao ni mađarski jezik nisu bili prepreka u “kon-

zumiranju” tog bratimljenja. Desetogodišnji ju-

bilej Općina Lovran dočekuje ponosna na sve

što je učinjeno kroz brojne kulturne, sportske i

turističke manifestacije i ostale oblike suradnje.

Zadovoljstvo upotpunjuju i brojni ostvareni

kontakti među čelnicima Lovrana i Budimpešte

kroz ovo desetogodišnje razdoblje. Predstavnici

Općine Lovran i XVII. Okruga Budimpešte redo-

vito su imali priliku susretati se i razmatrati nove

zajedničke projekte i programe prilikom uzaja-

mnih posjeta povodom Dana Općine i drugih

svečanih prigoda kao što su otvorenje izložbe,

glazbeni nastupi, sportski turniri i omiljena lo-

vranska “Marunada”. Na jednoj je “Marunadi”

svojih „pet glazbenih minuta” imao čak i gra-

donačelnik XVII. Okruga, Riz Levente, kada je

zasvirao sa svojim RLB Jazz Bandom. Zaslužni

za ostvarenu suradnju snagu Lovrana, odnosno

paritet u ovom međunarodnom partnerstvu,

potvrđuju sva kulturno-umjetnička društva kao

i sve sportske i druge udruge koje su svojim

aktivnim djelovanjem i razmjenom posjeta i

boravaka bile uključene u stvaranje mosta iz-

među Lovrana i Budimpešte. Taj kulturni most

ima danas svoju desetogodišnju povijest, koja

može biti ispisana velikim slovima zahvaljujući

i neumornom gospodinu Ágostonu Gergelyu

– Mađaru koji se je upravo u vrijeme nastajanja

suradnje doselio u Lovran. Gospodin Ágoston

Gergely nije se samo nastanio u Lovranu, on je

Lovran i cijeli naš kraj i zavolio kao svoj pa da-

nas kao županijski turistički vodič s oduševlje-

njem dočekuje i vodi brojne grupe mađarskih

turista koji odsjedaju u lovranskim hotelima

i u privatnom smještaju. A da će turistički se-

gment suradnje između Budimpešte i Lovrana

funkcionirati dobro, predvidio je već u svom

govoru prilikom potpisivanja povelje i ma-

đarski dogradonačelnik izjavivši da je Lovran

malčice ljepši od njihova okruga te da se nada

da će puno njegovih sugrađana u budućnosti

uživati u ljepotama Lovrana i okolice. Želju za

čim korisnijom suradnjom na turističkom pla-

nu potvrđuje i inicijativa lokalne televizije XVII.

Okruga Budimpešte čiji su članovi delegacije

na “općinskoj fešti” u 2013. iskoristili boravak za

snimanje promotivnog filma o Lovranu. Taj se

63 minutni film redovito se “vrti” na njihovoj lo-

kalnoj televiziji.

MOTIVI DOLASKA - UGODNO S KORISNIM

Kroz proteklih deset godina suradnje

Lovranu su se na mađarskom tržištu pružile

brojne prilike za njegovo predstavljanje kao

interesantne turističke destinacije. Posebno

ostaje upamćena jedna sasvim drugačija,

gotovo profesionalna prezentacija iz svibnja

mjeseca 2009. kada se je delegacija iz Lovrana

vrlo uspješno predstavila u XVII. Okrugu

Budimpešte na turističkom susretu, koji je

bio upriličen kako bi svi njihovi pobratimljeni

gradovi i općine predstavili svoje turističke po-

tencijale. Budući sam bila član te delegacije, i

danas se rado sjetim kviza znanja provedenog

među učenicima kao i njihovih likovnih radova

na temu turizma. Pobjednički crtež bio je zra-

koplov Croatia Airlinesa. Za postignuti uspjeh

učenici su bili nagrađeni boravkom u Lovranu,

a u vikend boravku u Lovranu mogli su uživati i

najsretniji posjetitelji koji su sudjelovali u “sajam-

skoj” tomboli. Motivi turističkih dolazaka prijate-

lja iz Budimpešte u Lovran najčešće su bili ve-

zani uz popularni “lovranski tris” gastronomskih

manifestacija, posebno za “Marunadu”. Gotovo

svake godine u goste dolaze autobusi turista

ili kulturno-umjetničke grupe iz Mađarske koje

ujedno sudjeluju i u prigodnim programima.

U posjet Lovranu došle su i grupe prosvjetnih

i zdravstvenih djelatnika iz Budimpešte koje su

svoj boravak na studijskom putovanju upotpu-

nile i turističkim obilascima našega kraja. Tako je

u lovranskoj osnovnoj školi ostalo zapisano da

::::: Piše: Silvana Stiglić :::::UZ JUBILEJ BRATIMLJENJA OPćINE LOVRAN I XVII. OKRUGA BUDIMPEŠTE

Deset godina partnerstva


je tijekom 36. “Marunade” u listopadu 2009. ško-

lu posjetila delegacija od pedesetak odgojno-

obrazovnih i socijalnih djelatnika iz XVII. Okruga

Budimpešte, na čijem području djeluje 17

dječjih vrtića, 13 osnovnih škola, dvije socijalne

ustanove i četiri doma kulture. Priliku za uzvratni

posjet XVII. Okrugu Budimpešte imali su 2010. i

lovranski predstavnici škole i vrtića predvođeni

lovranskom općinskom delegacijom. Tijekom

boravka u Lovranu, mađarski su liječnici, izme-

đu ostaloga, posjetili sjedište Crvenog križa u

Opatiji te lovransku kliniku za ortopediju i opa-

tijsku Thalassotherapiju. No, da turistički tokovi

ne budu samo u jednom smjeru, pobrinula

se Udruga umirovljenika Lovran, predvođena

predsjednicom Ankom Buterin, kada su u pro-

ljeće 2009. u Budimpešti i okolici proveli pet ne-

zaboravnih dana. Izjava sudionika tog izleta da

su se vratili s Budimpeštom u srcu, govori sve.

Galerija „Laurus“ u znaku mađarskih umjetnika.

IZLOŽBE I GOSTOVANJA

Tijekom 2006. godine galerija “Laurus” po-

tvrđuje već na sam početku svog postojanja

dobru suradnju s Mađarskom kulturnom udru-

gom Baross, jer je zahvaljujući njima u kratko

vrijeme ugostila dvije izložbe mađarskih umjet-

nika i to akademske keramičarke Pannonhalmi

Zsusze, a kasnije i umjetnička djela iz fundusa

muzeja “Erdös Renee Ház” smještenog u po-

bratimljenom XVII. Okrugu Budimpešte. “Erdös

Renee Ház” prekrasna je stoljetna vila u kojoj je

smješten etnografski muzej pjesnikinje Erdös

Renee koja je u vili živjela i stvarala. Galerija

“Laurus” može se pohvaliti ne samo danima već

i mjesecima mađarske umjetnosti. Naime, po

pitanju suradnje 2009. godina bila je plodono-

sna i uspješna na svim poljima. Samo u galeriji

“Laurus” ugošćene su u samo dva mjeseca tri

izložbe mađarskih umjetnika. Među njima sva-

kako je najznačajnije mjesto zauzimala izložba

Csekovszky Árpáda, velikog mađarskog umjet-

nika keramike, u čijem opusu dominira lik sve-

tog Jurja. Gle slučajnosti – zaštitnika Lovrana!

No slučajnost nije bila kod odabira datuma

izložbe, jer je ona jedino mogla i morala biti

upriličena povodom Dana Općine i blagda-

na njenog zaštitnika. Hvalevrijedna izložba iz

“bakinih škrinjica” bila je izložba rukotvorina s

prikazom nacionalnih stilova iz raznih regija

Mađarske. Izložba je nastala također u organiza-

ciji Mađarske kulturne udruge Baross iz Rijeke,

a u lovransku galeriju privukla je brojnu žensku

publiku koja štuje ručni rad i tradicijske običaje.

Igra svjetla i sjene bila je glavna poveznica izlo-

ženim radovima na “kombiniranoj” izložbi dva

umjetnika pod imenom “Francuske katedrale

i Tiffany svjetiljke”. Dragocjene Tiffany svjetiljke

bile su rad Marka Ferenca, a umjetničku foto-

grafiju s motivima igre sunca i odsjaja na vodi

potpisuje dr. Dombóvári Csaba. Bila je to te

2009. godine treća izložba iz mađarske niske.U

travnju 2011., povodom Dana Općine Lovran,

ulja na platnu izlaže Károly Ernő, tada devede-

stogodišnji umjetnik čije su impresionističke ve-

dute Lovrana i Liburnije nastale na temelju foto-

grafija snimljenih tijekom njegovog boravka u

našim krajevima. A vedute Lovrana i svih pripa-

dajućih mediteranskih motiva “od mora, grota i

barki do kuć i bregi”, također kroz igru svjetlosti

i sjene koju je svojim fotografskim objektivom

pretočio u umjetničku fotografiju, uspješno

je u muzejskom prostoru “Erdös Renee Ház”u

XVII. Okrugu Budimpešte predstavio Lovranac

Federico Sterle. Bilo je to u travnju 2007. godi-

ne. Dakako i glazba se je pokazala kao nadasve

učinkovit čimbenik u stvaranju kulturnih mosto-

va, u ujedinjavanju svih onih koji svoje slobod-

no vrijeme daruju glazbi, uživajući pritom u sve-

mu što se kroz nju može dobiti i postići. Glavni

akteri s lovranske strane su svakako Puhački

orkestar Lovran i mješoviti pjevački zbor KUD-a

“Lovor”. Mađarski glazbenici nisu dugo trebali

čekati pozivnicu za dolazak u Lovran. Bartók

Béla Zeneiskola és Művészeti Iskola, puhački

orkestar iz XVII. Okruga Budimpešte sudjelovao

je u svibnju mjesecu 2006. na 14. međunarod-

nom festivalu “Naš svijet je glazba”. U sklopu

kulturne suradnje Gradski puhački orkestar pri-

jatelja glazbe Rákosmente pozvao je Puhački

orkestar Lovran u uzvratni posjet Budimpešti

u jesen sljedeće, 2007. godine. Lovranski pje-

vački zbor čekao je svoju priliku i dočekao ju u

2009. godini kada su za blagdan Duhova kra-

jem svibnja bili pozvani na 20. susret zborova u

XVII. Okrugu Budimpešte. Lovranski zbor svojim

je maestralnim nastupom osvojio tamošnju

publiku u crkvi Szent Erzsébet Templom. Da li

su publiku osvojile skladbe Ave Maria i Gloria,

ulomci iz Verdijevih opera ili skladbe primor-

sko – čakavskog izričaja najmanje je važno, jer

pozitivna emocija prenesena je na publiku, a

to oduševljenje članovi zbora, kojeg je tada

vodio, danas nažalost pokojni maestro Franjo

Bravdica, pamte i danas. Lovranski zboraši puni

su se dojmova vratili doma s kratkog, ali sadr-

žajno iznimno bogatog trodnevnog boravka u

Budimpešti. Tada nisu ni slutili da će im se u ju-

bilarnoj 2014. godini nasmiješiti prilika da svoje

vokalne sposobnosti pokažu još jedan put na

novom susretu zborova koji će se održati u XVII.

Okrugu Budimpešte 07. lipnja.

Lovranci će kod svojih pobratima u Budimpešti biti gosti i na sajmu Majális, koji se tradicionalno održava za prvi maj. Dan uoči sajma, 30. travnja, delegacija Lovrana imat će na susretu predstavni-ka pobratimljenih gradova i općina XVII. Okruga Budimpešte, priliku zahvaliti se domaćinima za svu dosadašnju suradnju i za sve uspješno provedene projekte. Na sam prvi maj, na dan sajma, Lovran dobiva ponovno priliku za turističku promociju neposredno pred početak sezone. Tradicionalni dolazak delegacije iz Budimpešte na ovogodišnju svečanu sjednicu Općinskog vijeća povodom Dana Općine prava je prigoda za obi-lježavanje ovog lovransko-mađarskog jubileja. Posebna zahvala ide svakako gospodinu Kelemen Sándoru, pročelniku za kulturu, bez čije naklonosti i simpatije prema Lovranu ova desetogodišnja su-radnja ne bi bila ovako uspješna i bogata.

Zahvala Kelemen Sándoru

LOVRANSKI LIST • travanj 2014.8

S prvim proljetnim danima mnogobrojni zaljubljenici prirode

kreću put šumskih proplanaka da bi u šikarama kamenja-

ra potražili najtraženiji plod proljeća - šparuge. Sa svojim

sočnim mladim i pomalo gorkim izdancima, prve šparoge

doslovno mame ljude u prirodu. Branje šparuga postao je i čin koji u

proljeće sve više spaja obitelj. Budući da ju otprve nije lako uočiti u

prirodi, to se uči od ranih nogu, pa ovaj koristan običaj treba i dalje

njegovati među mladima. Branje šparuga pored njegovanja zdravog

načina življenja predstavlja i dobru rekreaciju u prirodi.

Travanj je rezerviran i za vrlo uspješnu lovransku manifestaciju

Festival šparuga.

Ove godine bit će to 14. šparugijada, koju već tradicionalno

organizira Turistička zajednica Općine Lovran od 12. do 27. travnja.

Tijekom ove manifestacije specifična okusa i bogate gastronomske

ponude šparugijada će biti zastuljena u svim restoranima i konoba-

ma Lovrana, Medveje i Lovranske Drage. Središnja fešta uvijek se odr-

žava prvog dana i to na Trgu slobode kada se priprema velika fritaja

od tisuću jaja i oko 30 kg šumskih šparuga.

Festival prati prigodan kulturno-umjetnički program, domaći

folklor, glazba i ples. Tako Lovran i okolica na najljepši način pred tu-

rističku sezonu promoviraju svoje turističke i gastronomske moguć-

nosti. To svake godine oduševi brojne goste i posjetioce, koji navrate

u naš “mali gradić”.

ROBERT BENZIA PREPORUČUJE

Proljetno vrijeme i među ugostitelje unese užurbanost. Pojačaju

se pripreme, uređuju objekti, osmišljavaju novi, zdravi i atraktivni ku-

linarski recepti kao osvježenje na jelovnicima raznih kuhinja. Delicije

divljih šparuga sve su prisutnije u restoranima i hotelima pri čemu

velika zasluga pripada provjerenim i vrsnim kuharima.

Pripremu nekoliko novih jela objasnit će nam ovog puta kuhar

Robert Benzia.

Ovaj četrdesetogodišnjak iz Lovrana priprema šparuge na razne

načine. Zanimljivo je da je svoj kulinarski staž počeo u restoranima

i hotelima talijanske Trentine. Kasnije se usavršio kroz tečajeve za

pripremu divljači, ribe i zdrave prehrane u kulinarskoj akademiji po-

znatog talijanskog kuhara Rossana Boscola

u mjestu Tuscania kraj Rima.

Zadnjih nekoliko godina ra-

dio je u lovranskom restoranu

Štanger, a trenutačno u njego-

vim jelima uživaju gosti Ville

Ariston u Opatiji. To je bila

dovoljna preporuka za jedan

lijep i poučan razgovor.

- Drago mi je da mogu

govoriti o našim autohtonim

namirnicama kao što je to šparu-

ga koja je sve više zastupljena

::::: Piše: Radovan Trinajstić :::::

- najtraženiji plod proljeca

ZELENO BOGATSTVO LOVRANA I LOVRANŠćINE

Crni tortiglioni na pestu od šparuga i badema sa škampima

SASTOJcI: - mogu biti tortiglioni, ravioli ili bilo koja tjestenina - 6 repova od škampi - maslinovo ulje - 300 g svježih šparuga (skuhati i ohladiti) napraviti pesto: - od šparuga, 80 g badema, može i pola pinjoli - 50 g paškog sira - 80 g parmezana - 8 g basilico - češnjaka i malo tople vodePriprema: Sve staviti u posudu, izmiksati u mikseru s nožem i procijediti. Kuhane tortiglione poslužimo na pestu od šparuga i badema te dodamo kratko pečene čiste repove škampi i s malo pečenih šparuga na maslinovom ulju.

istarska salatiCa s kavijarom od šparuga s pireom od bijele rotkve

SASTOJcI: - 150 g ječmika - 200 g šparuga - 50 g bobići - malo mrkve, celera, kapule izrezane na sitno - 10 g svježe crvene paprike, sol i papar - maslinovo ulje

- 200 g bijele rotkve - 1 krumpirPriprema: posebno skuhati ječmik, šparuge i bobići. Na maslinovom ulju dinstati mrkvu, celer i kapulu te dodati ječmik, šparuge, bobići i na kraju papriku na kockice. Sve to začiniti s pireom od rotkve (kuhamo rotkvi s krumpirom uz dodatak malo vrhnja i maslaca začinimo i izmiksamo). Servira se tako da se pomiješanu salatu dok je još topla posloži na pire od rotkve, ukrasi kavijarom od šparuga (što je mala tajna ovog kuhara) i posluži.

9

puding od šparuga i paškog sira

(za desetak malih porCija)

svinjski file punjen šparugama i pršutom s kremom od jaja i muškata

SASTOJcI: - 500 g kreme od šparuga (kratko kuhane s jednim krumpirom i malo maslinova ulja izmiksati) - 1 isjeckan češnjak - pola manje kapule - 0,3 dl maslinovog ulja, sol i papar - 200 g cijelih jaja - 40 g žumanjaka - 200 g vrhnja za kuhanje - 100 g paškog sira ili parmezana

Priprema: sve skupa stavimo u posudu, izmiksamo sa stapnim mikserom,

napunimo male kalupe i stavimo peći na 85 stupnjeva oko 45 minuta. Možemo

ih servirati tople ili hladne.

SASTOJcI: - 300 g. svinjskog filea u komadu - 200 g šparuga - 3 široke fete pršuta - sol, papar i začinsko bilje, malo senfa i maslinovo ulje Za kremu od jaja i muškata treba: 1 jaje, 0,1 dl muškata, sol i papar, parmezan i 2 žlice toplog temeljca od povrća Priprema: očistiti meso od žilica i masnoće te odrezati krajeve i dugačkim nožem napraviti rupu u fileu, namazati unutrašnjost filea senfom te meso začiniti timijanom, ružmarinom, paprom i posoliti. - šparuge dužine 10 cm ofuriti i ohladiti na ledu - rastegnuti pršut i na njega posložiti šparuge pa zarolati - time napuniti file i zapeći ga na maslinovom ulju u tavi sa svih strana da se zatvore pore - zapečeno zamotati u alu-foliju i staviti peći u toplu pećnicu još desetak minuta na 160 stupnjeva - dok se to peče, napravimo kremu od jaja i muškata: jaje tučemo na pari, pomalo dodajemo muškat, sir i temeljac dok ne dobijemo kremu, posolimo, poparimo i pustimo na toplom. - meso izvadimo, narežemo i serviramo s umakom od jaja i muškata

u našoj kuhinji. Ona ima posebno mjesto

na jelovniku kao tradicionalno jelo ovog

podneblja. Šparuga je biljka koja ima

jako uravnotežena nutritivna i niskoka-

lorična svojstva, bogata je vitaminima,

mineralima i vlaknima te spada u vrlo

zdravu i antialergijsku biljku. Kao kuhar

pobornik sam ove namirnice gorkog

asparaginog okusa koji pridonosi zdrav-

lju srca, bubrega, krvnih žila i smanjiva-

nju kolesterola. Tijekom njihove sezone

redovito ih i svakodnevno koristim u

pripremi raznih jela na moderniji i krea-

tivan način, a da pri tome poštujem nji-

hova nutritivna svojstva. Okus i zelena boja

šparuga dopušta mi da se malo “poigram”

kreativnošću u spremanju i prezentiranju je-

la pa okus uz vizualni aspekt očaraju svakog

gosta pri serviranju tih delicija - rekao nam

je sugovornik.

Za naše čitatelje Lovranskog lista

Robert Benzia izdvojio je nekoliko svojih

provjerenih kulinarskih recepata. Ova je

jela već nebrojeno puta servirao gostima

i za njih dobio visoke ocjene. Ne samo za

kvalitetu, nego i za izgled.

travanj 2014. • LOVRANSKI LIST


Pravi je proljetni dan. Sunce nad

morem, lahor me kupa...

Žurim na moj prvi pravi

lovranski razgovor za novine.

Usput izmišljam pitanja, slažem čak i od-

govore, a poslije ću vidjeti što će biti. Ovo

je ujedno i moj prvi dolazak u pizzeriju

Delfino po zadatku. Obično i to često tu

sjedimo na raznim proslavama. Najčešće su

to rođendani, prijateljska okupljanja, dru-

ženje u dvoje… Tako sam i prošlu sedmicu

sjedila u Delfinu i saznala da je već prošlo

petnaest godina od njegovog otvaranja.

Smatrala sam prigodnim čestitati im, pa

sam to i učinila, a sada sam odlučila i na-

praviti moj prvi intervju.

Vlasnik Zlatko Lozić veselo mi se nasmi-

jao i priča je krenula.

* Kako ste došli na ideju otvoriti pizzeriju u

ono vrijeme kada to nije bilo uobičajeno?

- Naša obitelj je živjela u Zagrebu.

Godine 1985. došli smo prvi put u Lovran

na godišnji odmor. Zavoljeli smo Lovran,

njegovo more, šetnicu, mul i prijatelje, ko-

je smo tu stekli. Od tada smo se u Lovran

vraćali svake godine. Društvo i lovranski

ugođaj učinili su ostalo. Počeli smo osje-

ćati Lovran kao svoj grad. Život je neumo-

ljiv. Deset godina kasnije, 1995., preminuo

nam je otac. Majka Ivka, sestra Marija i ja

osjetili smo da moramo u životu napraviti

zaokret kako bismo se mogli lakše nositi

s preranim gubitkom supruga i oca. I do-

selili smo se tamo gdje nam je do tada

bilo najljepše - u Lovran. Život se nasta-

vio. Nakon nekoliko godina, točnije 1999.,

otvorili smo Pizzeriju Delfino. Smatrali

smo da je to naša budućnost.

::::: Piše: Silvana Milotić :::::

PETNAESTI ROĐENDAN POZNATOG RESTORANA


ZADOVOLJAN GOST - ZADOVOLJAN

VLASNIK

Godinama smo proširivali ponudu i uvi-

jek se trudili da zadovoljimo svoje goste. U

tome smo i uspijevali. A zadovoljni gosti čine

zadovoljnima i vlasnike. Malo po malo širili

smo ponudu i prostor, obogaćivali jelovnik,

širili dobar glas... Danas je Delfino obiteljski

restoran. U ponudi imamo jela za djecu, odra-

sle osobe i ljude u poodmakloj dobi. Osim ra-

znih pizza nudimo razne vrste mesa s roštilja

uz mnoštvo priloga. Tridesetak kuhanih jela s

njokima, ravijolima i lazanjama vlastite proi-

zvodnje. Osim toga nudimo plate piletine,

puretine te kvalitetne svježe morske ribe. Sve

to uz salate i priloge po želji. Vodimo računa

o zdravoj prehrani. Meso kupujemo od pri-

vatnog mesara koji prodaje meso prirodno

uzgojene stoke u Klani.

* Petnaest godina držati istu, čak i višu kvali-

tetu ponude nije lako. Kako Vam to uspijeva?

- Kvalitetu je moguće postići trudom

cijele obitelji kao i stalnim i kvalitetnim

osobljem. Naše osoblje je vrijedno i radišno,

mnogi su kod nas više od 10 godina. Moram

istaknuti Ivana Radoviča, našeg konobara od

prvog dana. S nama je dakle svih 15 godina.

Mama Ivka uređuje okućnicu. Njezino je cvi-

jeće i šarenilo boja. Sestra Marija poma-

že mami oko cvijeća ali i u restoranu.

Supruga Milka vodi administraciju

i svoje vrijeme posvećuje djeci.

Osim restorana imamo i štampariju.

Dobitak štamparije nam pomaže da

lakše financijski podnesemu zimu. To

nam pruža i veću mogućnost vlasti-

tog reklamiranja. Mi smo obični ljudi

te tako vodimo i restoran. Zahvalni smo

domaćim ljudima koji nas s povjerenjem

preporučuju svojim gostima i prijateljima.

SVI POMAŽU NA SVOJ NAČIN

* Imate li vi uopće slobodnog vremena i

kako ga koristite?

- Slobodnog vremena imam vrlo malo i

to ga nastojim provesti s obitelji. Imamo dva

sina školarca Filipa i Josipa. Dečki su pravi

mali sportaši. Oba voze karting, natječu se

i postižu dobre uspjehe. Supruga i ja ih pra-

timo na natjecanja, potičemo ih i ponosni

smo na njihove uspjehe.

Pitanja bi bilo još, ali mobitel zvoni.

Zlatko se već četvti put javlja. Usput po-

zdravlja goste koji stižu a osoblju daje na-

putke. Vidim kako bismo mi domaći rekli

“gori mu pod petami”. Pozdravili smo se. On

je otišao za poslom, a ja sam uzela u ruke re-

klamu posebne ponude. Baš me zanima što

pripremaju za lovranski Festival od šparuga.

Bogme, imaju čak sedam jela sa šparogama.

Večeras će me suprug izvesti da prosla-

vimo rođendan. Proučavam ponudu Delfina

i dvoumim se između rižota s račićima i špa-

rogama ili telećeg medaljona sa šparogama

i palentom. Pustit ću da većina odluči, ali ja

ću ipak naručiti rižoto.

Na odlasku sam znatiželjno razgleda-

la okućnicu. Sunce se igra između visokih

čempresa. Okolo sve puno cvijeća. Sve je

u cvatu, a gospođa Ivka šeće okolo pono-

sna na svoje djelo. Ona zna kako, kada i što

posaditi da bi okućnica bila lijepa u svako

godišnje doba. Sada se među maćuhicama

kao kraljica ističe prekrasna kamelija puna

pupoljaka i rozastih cvjetova.

Fino, fino – Delfino!

GODINA S VAM

A

YE

ARS WITH YO

U

12

S proljećem nam dolazi Uskrs, nekad

pak proljeće s Uskrsom. Razlog to-

me je pomičan datum ovog najve-

ćeg kršćanskog blagdana. Datum

Uskrsa određuje se kao prva nedjelja koja

pada nakon 14. dana mladog mjeseca po-

čevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum

može biti u rasponu između 21. ožujka i 25.

travnja odnosno u okviru prvih mjesec da-

na proljeća. Uskrs je posebno omiljen blag-

dan, jer simbolizira razdoblje započinjanja

novog godišnjeg ciklusa koji donosi pravi

“preporod” nakon dugih tmurnih zimskih

dana hladnoće i snijega. Priroda se nakon

zimskog mirovanja budi i uskrsava, nastaje

doba stvaranja novog života, a usporedo s

time započinje i radost priprema za Uskrs.

Uskrsni blagdani obuhvaćaju sveto

trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs.

Priprema za Uskrs je korizma koja traje 40

dana, a nakon nje, nedjelju prije Uskrsa, slavi

se Cvjetnica, ili kako bismo mi rekli “Uličnica”,

kojom započinje Veliki tjedan. Uz obilježava-

nje Uskrsa vežu se brojni simboli i običaji koji

se razlikuju od zemlje do zemlje, od regije

do regije pa i do samih mjesta i gradova. No,

većini je zajedničko ukrašavanje pisanica,

daleko najznačajnijeg obilježja, ne samo u

novije doba već i kroz povijest. Kao najčešći

simboli pojavljuju se još pilići i zečići u kom-

binaciji s prvim proljetnim cvijećem ili gra-

njem uz dodatak dekorativnih mašnica, lep-

tirića, svjećica... Svi se ovi motivi vezuju uz

buđenje prirode, pa je tako pahuljasto žuto

pile izravan "nastavak" priče o jaju. A zečić?

Zec je u hrvatskim uskrsnim običajima noviji

motiv, preuzet je iz nekih europskih zemalja,

gdje je poznat kao pratilac staronjemačke

boginje plodnosti.

KOKOŠ ILI JAJE

Vrijeme Uskrsa uvijek nas nanovo pod-

sjeti i na “filozofsko” pitanje je li prvo bila

kokoš ili jaje. Sudeći po vremenu otkad po-

tječe pisanica, prvo je bilo - jaje. Glinena su

jaja pronađena još u germanskim, avarskim,

skandinavskim i praslavenskim grobovima,

davno prije dolaska Slavena i prije kršćan-

stva. Značenje običaja vezanih uz Uskrs za-

pravo je slavljenje proljeća, oni simboliziraju

usmjerenost novom i probuđenom životu.

Jaja simboliziraju Isusovo uskrsnuće. Uskrs

"oslobađa" čovjeka iz smrti, kao što jaje sim-

bolizira rađanje, stvaranje živog iz neživog.

Da bismo tu klicu života doista "preuzeli",

LOVRANSKI LIST • travanj 2014.

POVODOM USKRSA I USKRSNIH BLAGDANA - APLAUZ ZA ŽIVOT

Čarobno vrijeme buđenja prirode

::::: Piše: Silvana Stiglić :::::


jaje valja - pojesti. A kako bismo cijele godi-

ne bili vitalni i zdravi, na Cvjetnu se nedjelju

ide u crkvu na blagoslov grančice masline. U

Istri i na Braču se listić masline čak i pojede

(žvače) kako bi vitalnost "ušla" u tijelo.

Pisanice odnosno bojama ukrašena jaja

izrazit su običaj “šaranja” i oslikavanja jaja u

vrijeme Uskrsa. Dok nije bilo umjetnih boja

za jaja, na selu su ljudi koristili boje od ono-

ga što je priroda obilato nudila. Najčešća

je bila crvena dobivena od cikle, ljuske lu-

ka ili crvenog radića. Od korijena koprive,

špinata ili poriluka dobivala se zelena boja.

Danas se za bojanje jaja primjenjuju razne

tehnike i razne umjetne boje kao i one za

tekstil ili pak licitarske boje. Svaka boja ima

neko značenje - crvena može simbolizirati

Kristovu muku, bijela čistoću, plava istinu,

zelena plodnost. Međutim, kod pisanica

nije riječ samo o bojenju jaja, korijen riječi

potječe iz staroslavenske riječi pisati što

znači slikati. Pisanice su šarena oslikana jaja i

ta se je umješnost oslikavanja pisanice pre-

tvorila u pravu umjetnost. Diljem Hrvatske

primjenjuju se različite tehnike ukrašavanja

pisanica. Među poznatije tehnike spada

batik tehnika “šaranja” pisanica tankim ra-

skoljenim drvcem umočenim u rastopljeni

vosak, no postoji još niz drugih tehnika kao

što su struganje ili pak ukrašavanje pisanica

svilom i koncem, tehnika koja je prisutna u

okolici Đakova. U nekim krajevima susreće-

mo oslikavanje biljkama (peršinom) ili pak

slamom kada se jaja omataju slamkama da

bi se dobili razni oblici ili se slamke razrežu i

lijepe na jaja tvoreći raznolike ukrase. Motivi

na šaranim jajima su različiti i kreću se od

jednobojnog bojenja do likova zadivljujućih

ornamenata, ukrasa, šara, cvjetića, simbola

sunca, plodnosti, ljubavi. Umijeće šaranja

uskrsnih pisanica oživljava se kroz obiteljske

tradicije prenošenjem na mlade generacije

kao i u školama kroz likovne radionice ili kroz

slobodne aktivnosti u sklopu raznih društa-

va koja osmišljavaju i provode programe

za djecu. Pisanice se izrađuju i kao hrvatski

souvenir u malim obrtničkim radionicama,

a što smo posljednjih godina mogli i vidjeti

na tradicionalnoj prodajnoj izložbi suvenira

Kvarner EXPO što se održava u Opatiji za

uskrsni vikend. Posebnu su pozornost na

tom sajmu privlačile upravo pisanice izrađe-

ne od poznatog bračkog kamena kao i one

oslikane tehnikom naive u zagorskim galeri-

jama. Intresantno je još spomenuti i tehniku

koja je prisutna na Dubrovačkom primorju,

a sličnu gaje i Konavle, gdje savršenstvo

“penganih” jaja dostižu uz pomoć pera. Uz

precizno oslikane motive ova se tehnika ko-

risti i za prigodne poruke poput "Ovo jaje

palo s neba, baš u ruke kome treba" ili "Ovo

jaje od srca se daje" te "Sretan Uskrs, dušo

draga" i sličnima. Taj dubrovački izraz 'pen-

gana' ili 'napengana' jaja dolazi iz latinskog

jezika od glagola “pingere” što znači bojiti ili

premazivati.

PIcANJE I LOV NA PISANIcE

Uz izrazito izražavanje kreativnosti prili-

kom njihovog stvaranja pisanice obogaćuju

uskrsne blagdane još i kroz njihovo darivanje

dragim ljudima, a nerijetko uz sebe vezuju i

neke druge društvene običaje kao što su tuca-

nje obojenim i ne obojenim jajima te gađanje

jaja novcem. Upravo se jedan od takvih obi-

čaja odvija i u susjednim Mošćenicama gdje

se je gotovo zaboravljeni običaj “picanja jaja”

odnosno gađanja jaja novcem oživio unazad

nekih 15-tak godina. Natjecanje na kojemu

mogu sudjelovati svi mještani kao i turisti od-

žava se na Uskrs nakon mise. Poanta je u tome

da se novčićem u pet pokušaja s udaljenosti

od 2,8 m gađa jaje. Jaje se mora ne samo

pogoditi nego se novčić mora i zabosti u ja-

je. “Trkanje jaja” uskrsni je pak običaj koji se od

davnina provodi u obližnjem Gorskom Kotaru,

u Prezidu, gdje se tucaju jaje s jajem (tvrdo ku-

hano) po pravilu “ritka” (širi dio jaja) s “ritkom” i

“špička” (šiljati dio jaja) sa “špičkom”.

U Americi je pak najveseliji običaj lov na

pisanice. Roditelji i rodbina sakriju pisanice

po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjeruju-

ći da ih je preko noći sakrio uskrsni zeko.

Uskrsni zeko razlog je dječje radosti i kod

nas. Naime, djeca vjeruju da će im, ako su

bila dobra, zeko na uskrsno jutro donijeti

šarena jaja i poklone. Upravo zato jedan od

dječjih zadataka je da u kreativnom “neredu”

koji zavlada u njihovim domovima prilikom

izrade pisanica, ispletu od pruća i gnijezdo u

koje će uskrsni zeko položiti darove.

GASTRO UŽIcI

Dakako, veliki dio posla imaju i domaćice

koje uz maštovitu dekoraciju za uskrsni do-

ručak na stol iznose blagoslovljeno jelo koje

čine jaja, šunka, luk i pogača (pinca) ili šišor

(slatka pletenica s jajem). Uskrsni doručak

upotpunjuje se i drugim slanim i slatkim jeli-

ma kao što su fritaja od šparuga te neka fina

torta ili kolač ispečen u posebnom kalupu

nekog od simbola Uskrsa. Za ručak će se na

stolu uz neizostavnu pečenu janjetinu naći i

sve najbolje i sve “mlado” iz prirode – mladi

krumpir, mladi luk, salata. Svaka domaćica

nastoji na najbolji način zadovoljiti svoje

ukućane te im servirati omiljene blagdanske

specijalitete. Blagdanskom gastronomskom

užitku pridonosi i prigodno postavljen stol.

Kultura postavljanja blagdanskog stola nje-

guje se u većini europskih zemalja, a poseb-

no se puno toga može “kopirati” iz susjedne

Austrije ili Njemačke te uz malo mašte uskr-

snu “bajku” donijeti i u vlastiti dom.

Lijepi proljetni dani u vrijeme uskrsnih

blagdana pozivaju često i na neki izlet ili pu-

tovanje. Mogućnosti su brojne, a ponude turi-

stičkih aranžmana raznolike. Dalmacija, točnije

Vodice ili otok Hvar mogli bi zbog svojih tradi-

cijskih uskrsnih običaja biti intresantna odre-

dišta. Posebnost proslave Uskrsa u Vodicama

čine vodičke žudije. Žudije su čuvari Kristova

groba koji u dane Velikog tjedna dočaravaju

Isusovo uskrsnuće. Svake godine 13 počasnih

Vodičana, odjevenih u odore rimskih vojnika,

uprizoruju 12 stražara i Judu. Običaj žudija u

Vodicama njeguje se već više od stotinu godi-

na te postoje stroga pravila koja propisuju tko

može biti žudija i kakav mora biti. Vodice tra-

dicionalno pripremaju na uskrsni ponedjelajk

uskrni doručak na otvorenome, a poslužuju

ga žene obučene u vodičke narodne nošnje.

Svojim nastupima manifestaciju obogaćuju

folklorne skupine i dalmatinske klape.

Procesija “Za križem” ili hvarska procesija

za križen naziv je za tradicijsku noćnu pro-

cesiju, koja se već nekoliko stoljeća svaki

Veliki četvrtak organizira na otoku Hvaru.

Procesija koju predvode odabrani križonoše

koji nose križ težak i do 18 kilograma, poči-

nje u 22 sata na Veliki Četvrtak, traje 8 sati,

a duga je oko 22 km i obuhvaća šest župa:

Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku.

Okosnica procesije je Gospin plač, pasionski

tekst iz 15. stoljeća, kojeg u formi glazbenog

dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.

Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u

crkvu započinju pjevati Gospin plač, a druga

dvojica im odgovaraju pjevajući posebne

stihove ispjevane u čast zaštitnika crkve i

nadahnute mukom Isusovom.

Uz mnoštvo običaja svima nam je zajed-

nički uskrsli Isus koji donosi mir i radost živo-

ta. Pa neka to isto donese i Vama - radostan,

miran i blagoslovljen Uskrs!


MALE NOVOSTI ZA VELIKO

Šetajući gradom uočila sam novu radnju. Na adresi

Šetalište maršala Tita 50 otvoren je Coco Lips – beauty

studio. Znatiželja me natjerala da zavirim i vidim koje

nam se tu usluge pružaju.

Sve je dobro znati, mislim u sebi. I već sam unutra. Prikrivam

svoje nenjegovane ruke, pozdravljam i preda mnom je ljubazna

i mlada vlasnica Nikita Dajčer. Nikita ima samo 25 godina. Po za-

vršetku osnovne škole željela je postati kozmetičarka, a sticajem

raznih okolnosti nije se uspjela upisati u željenu školu. Zato je

krenula u Hotelijersko-turističku, po završetku prekvalificirala se

i sada je školovana kozmetičarka što je oduvijek i željela.

Najprije je imala kozmetički salon u Opatiji, a sada je otvorila

salon ovdje, u Lovranu. Kod nje možete napraviti: manikuru, pe-

dikuru, ugradnju umjetnih noktiju, depilaciju, make up… Dakle,

možete se dotjerati i biti zadovoljniji svojim izgledom.

Dok pričamo ona gospođi Sanji uređuje nokte, ja proma-

tram. Sviđaju mi se nokti ljubičasto plavih nijansi. Kada završe

proljetni radovi u vrtovima doći ću u salon i Nikita će mi napra-

viti umjetne nokte. Da da, lijepe umjetne nokte o kakvima sam

oduvijek sanjala. Na odlasku sam razmišljala o tome kako bi bilo

lijepo da u nekom sljedećem životu budem kozmetičarka.

::::: Piše: Silvana Milotić :::::

Bila san mića otročica kada san s kurijeri gjedala punpu.

Nisan znala za ča rabi ni ča prodava. Va mojoj fameje

ni bilo auta a bome ni va susešćine. Leta su pasevale,

kako se stareje tako je i ona ostarela i ostala odzada od

oneh punpi ke su se kašneje oprle. Trebalo ju je obvovit. Posebe

zato ča je i letna sezona na vrateh.

Prvo je va jenare prestala delat. Bageri i kamijoni su manovrali,

a nan ni bilo lahko. Danaska saka fameja ima auto. Imaju i po dva,

tri… Navajni smo na našu lovransku punpu i falila nan je. A opeta

smo bili srećni da te ju va novo obuć.

Va m,alo vremena čuda je storeno. Punpa opeda dela. Sada

je nova, moderna i lepa, probukla se je. Se je novo: punpi, naplat-

ni i prodajni prostor, kancelarija… Šla san natočit naftu, navukla

najlonske rukavice i dokle je nafta tekla popitala san kapota ka j’

razlika ove nove od one stare?

„ Punpa je bila zaspravje va slaben stanje. Naši domaći judi su

bili na to navajni ale po lete kada su prišli stranci va očah smo njin

videli da se pitaju: ča, zač, kako… Kada će točit naftu i benzinu ona-

ko kako su po svete navajni. Derivati od nafti prodavamo kako i pr-

vo, niš ni novega samo ča je to sada bi se reklo - na nivou. Sada kada

pojete platit videt ćete da imamo već tega za prodat: soki, vodi,

cikulati, bonboni, baškotini i se one miće stvari ke čoveku moru za-

trebat kada gre na vijaj,“ rekal mi je kapo od naše benzinske punpi.

Zaprla san čep od rezervara, znela rukavice, hitila ih va smeti

i šla platit. Račun mi je hitila vanka nova kasa, ni veći ni manji

nego prvo. Do auta san podišela ruki, ne smrde na naftu. Verujte

i to čuda vaja.

Coco LipsNAIL & BEAUTY STUDIO

Na adresi Šetalište maršala Tita br. 50 otvoren je nov od-

vjetnički ured.

Odvjetnik Filip Vukov rođen je u Njemačkoj, a odra-

stao je i školovao se u Rijeci. Nakon diplome radio je kao

asistent na Pravnom fakultetu u Rijeci, a nakon završetka poslijedi-

plomskog studija u Njemačkoj zaposlio se u Zagrebu gdje je u većem

odvjetničkom društvu stjecao radno iskustvo.

Ljubav prema Kvarneru i moru pomogla mu je da se odluči vratiti

u Rijeku.

Poslovni prostor je u vlasništvu njegove obitelji. Njegov otac

Zdravko Vukov je u tom istom prostoru imao urarsku radnju. Prije se

tu pružala stručna pomoć za satove, a sada tu pružaju pravnu pomoć

za mještane.

Činjenica je da su zakoni vrlo komplicirani i puni zavrzlama za pro-

sječnog čovjeka. Zato je dobro obratiti se odvjetničkom uredu kako

bismo valjano riješili svoje poslove ili probleme. Odvjetnik Filip Vukov

nudi stručnu pomoć i obećava miran san.

ODVJETNIČKI URED

BENZINSKA PUNPA SE JE PROBUKLA


ZADOVOLJSTVO

Danas nemate vremena ili vam

se jednostavno ne da kuhati ?

Nema problema. Idite u

J.d.o.o. Paninoteku.

Tushaj Tush je odlučio nastaviti obitelj-

sku tradiciju i baviti se pekarstvom.

Pekara "Azuro mare" u centru Lovrana je

njegovo vlasništvo. Svojim radom i stanova-

njem u Lovranu shvatio je da je to gradić po

njegovoj mjeri i odlučio je proširiti posao. U

neposrednoj blizini pošte početkom veljače

otvorio je Paninoteku. Ponuda je zaista bo-

gata. Osim raznih vrsta sendvića, imaju i gril

ponudu te razne salate.

Danas u Paninoteki možete izabrati: pi-

zzu, ćevapčiće, pljeskavicu, kotlet, šiš-ćevap

ili lignje. Uz to pommes frites i salatu koja

vam zapne za oko iz velike ponude izložene

u vitrini. Možete to konzumirati u lokalu uz

željeno piće, a možete i odnijeti kući. Ne tre-

bate razmišljati o radnom vremenu, oni su

tu, vama na usluzi od 9 do 24 h.

"Cijene su pristupačne, naše usluge ko-

riste i neke firme za marende, dolaze nam

studenti i prolaznici. Za sada sm zadovoljan,

a vjerujem da će u sezoni biti još bolje," re-

kao nam je gospodin Tush.

Dok nas dvoje čavrljamo zaposlenice

trčkaraju, Ljiljana okreće ćevapčiće, a Branka

naplaćuje hamburger. Poslije podne u dru-

goj smjeni radit će Kruno i Nikola, a vlasnik

će sve to nadgledati. Zadovoljni radnici, za-

dovoljan vlasnik, a bogme i mušterije.

Dragi umirovljenici, OOHSU-a Lovran misli na vas.

Predsjednica Đurđica Tancabel i podpredsjednik

Robert Popeskić tražili su dugo vremena prostor koji bi

omogućio stranci da bude vama na usluzi. Pronašli su i

organizirali poslovni prostor u samom centru. Prostor ima svega pet

kvadrata ali i to je dovoljno ako želite činiti dobra djela.

OOHSU-a je prva stranka koja ima svoje poslovne prostorije u

našem gradu. Svaki dan od 9 do 11 sati u njemu netko dežura i tu

se možete učlaniti u HSU, platiti članarinu, komunicirati o svojim po-

trebama.

„Mi vam možemo dati niz informacija i pružiti vam pomoć u

rješavanju vaših potreba i prava u vezi: vaših mirovina, zdravstvene

i socijalne skrbi… Navratite, dragi umirovljenici, recite nam vaše in-

terese i potrebe kako bi-

smo vam mogli pomoći.

A sam razgovor i druženje

može vam uljepšati dan,“

rekla nam je predsjednica

HSU-a podružnice Lovran

Đurđica Tancabel.

NOVA PANINOTEKA

POSLOVNI PROSTOR OOHSU-a Lovran


Prošlo je puno, možda čak i previše

vremena otkad smo zadnji put u

našem Listu dali nešto više pro-

stora Dječjem domu „Ivana Brlić

Mažuranić“ Lovran, čija je ravnateljica od

kolovoza prošle godine psihologinja Suzana

Mravinac.

Lovranski dječji dom ustanova je

Ministarstva socijalne politike i mladih koja

pruža usluge skrbi izvan vlastite obitelji djeci

i mladima u dobi od rođenja do 21. godine.

Dom trenutno skrbi o 44 djece i 3 mlađa pu-

noljetnika na tri lokacije (u Lovranu, podruž-

nici u Rijeci i stambenoj zajednici također u

Rijeci).

Osnovni cilj našeg rada, rekla je

Mravinac je podizanje razine kvalitete ži-

vota djece u Domu, osiguravanje uvjeta i

poticaja za njihov optimalan rast i razvoj

kroz timski pristup te odgovarajuću skrb

obiteljskog tipa. Koristim priliku izdvojiti

nekoliko značajnih programa koje u Domu

provodimo. Jedan od takvih programa je

poludnevni boravak u koji su uključena

djeca iz Lovrana i Matulja. Nadamo se da

ćemo uskoro uspjeti osigurati i prostor

za poludnevni boravak u Matuljima. S ra-

dom je započela i keramička radionica

za djecu, provodimo program prevencije

ovisnosti, program rada s volonterima te

program poticanja ranog psihomotornog

razvoja djece „Baby fitness“. Radimo, tako-

đer, i promociju udomiteljstva u lokalnoj

zajednici te provodimo program podrške

udomiteljima i posvojiteljima. Promocija

udomiteljstva izuzetno nam je važna jer

nam je prioritetno osiguravanje obiteljske

skrbi za najmlađu djecu o kojoj ne mo-

gu brinuti biološki roditelji. Cilj promo-

cije udomiteljstva je educiranje javnosti

o tome što to uopće je i koji su razlozi za

udomiteljstvo te prihvaćanje i promicanje

pozitivne slike udomitelja, udomljene dje-

ce i mladih koji iz udomiteljstva kreću u

samostalan život. Planiramo održati i pet

radionica u sklopu našeg programa podrš-

ke roditeljima predškolske djece u lokalnoj

zajednici. Predviđene teme radionica su

privrženost; psihološke potrebe roditelja

i djece; rani razvoj djece/razvoj predškol-

skog djeteta; djelotvorni odgojni postupci

(tzv. pozitivna disciplina); samopoštovanje

i samopouzdanje; asertivno, neasertivno

i agresivno ponašanje te ljutnja, agresija i

sukob, disciplina bez tjelesnog kažnjavanja.

S provođenjem ovog programa željeli smo

započeti u ožujku, međutim, zbog nedo-

voljnog interesa odgodili smo početak dok

ne budemo imali veći broj zainteresiranih.

I ovim putem pozivam sve zainteresirane

roditelje predškolaca s područja Lovrana i

okolice da nam se jave i pridruže u ovim

radionicama. Na jesen planiramo pokrenuti

i program podrške roditeljima školaraca, a

s vremenom bismo voljeli otvoriti i savje-

tovalište koje bi u početku bilo vezano za

obiteljske odnose roditelj-dijete, a s vre-

menom bismo vidjeli u kojem pravcu se

priča razvija i kreće. Naravno, za realizaciju

naših ideja potrebna je veća i kvalitetnija

suradnja ljudi iz lokalne zajednice. Moramo

imati na umu da je briga za dobrobit djece

temeljna dužnost pojedinca, institucija, ali

i cijelog društva. Mi u Domu prvenstveno

smo odgovorni za naše štićenike, ali naša

odgovornost tu ne prestaje. Naša su vrata

otvorena svima onima koji imaju bilo kakvo

pitanje ili nedoumicu vezanu uz odgoj svo-

ga djeteta, uz međusobne odnose. Želimo

biti i jesmo podrška roditeljima i obiteljima

uopće, što je još jedan od razloga zašto to-

liko radimo na ranije spominjanoj promoci-

ji udomiteljstva.

DJEČJI DOM- promicatelj obiteljskog života

SUZANA MRAVINAc, NOVA RAVNATELJICA DJEČJEG DOMA U LOVRANU ::::: Piše: Kristina Staničić :::::

Suzana Mravinac gotovo 17 godina radi u sustavu socijalne skrbi. Od prvog dana radi na zaštiti interesa i dobrobi-ti djece i obitelji. Po struci je psiholog, specijalist za zdravlje i prevenciju ovi-snosti. Sve edukacije koje je prošla, ak-tivnosti kojima se bavila i napredova-nja usmjerena su na dječju psihologiju obiteljsku dinamiku. Održala je nebro-jena predavanja, radionice i savjetova-nja za roditelje i djecu te je u tom smi-slu i na tom polju i volontirala. Ne čudi stoga da i u Domu želi okupiti čim veći broj volontera. Volonterstvo je koristan i pozitivan čin u razvoju suvremenog demokratskog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni.


Godina je ovo u kojoj obilježa-

vamo 25 godina od usvajanja

Konvencije UN-a o pravima

djece, 20 godina obilježavanja

Međunarodnog dana obitelji te 15 godina

od početka akcije „Gradovi/općine prijatelji

djece“ u Hrvatskoj. Općina Lovran u ovu se

priču uključila gotovo na samom početku,

točnije 2001. godine i dvije se godine vrlo

aktivno radilo na ovom itekako značajnom

projektu, međutim, došlo je do stagnacije,

što je potrajalo do 2008. godine. Tada se

formirao novi Općinski koordinacijski od-

bor akcije „Gradovi/općine prijatelji djece“

i ponovno je krenuo intenzivni rad kako bi

naša Općina stekla ovaj izuzetno značajan i

ugledan naziv i status. Da bi se to ostvarilo

potrebno je uspješno ostvariti programske

zahtjeve i propozicije. Hrvatski program ra-

zrađen je u 123 zahtjeva u 10 područja važ-

nih za život djece:

1. Programiranje i planiranje za djecu

2. Financijska sredstva za djecu

3. Podrška i potpora udrugama za djecu

4. Dijete u sigurnom i zdravom gradu

5. Zdravlje djece

6. Odgoj i obrazovanje djece

7. Socijalna skrb za djecu

8. Kultura i šport za djecu

9. Slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i

10. Podrška i pomoć roditeljima u skrbi i od-

goju djece

Potrebno je imati 80% ispunjenja svakog od

ovih područja, odnosno u svim programskim

područjima Akcije moraju se ostvariti kvalitetni

sadržaji za djecu. Nadamo se da ćemo to uspjeti

ostvariti i da će Prosudbena komisija doći k nama

u listopadu, rekla nam je predsjednica lovran-

skog Koordinacijskog odbora Sanja Škorić te

da ćemo dobiti titulu Općine prijatelja djece.

U Lovranu još uvijek nedostaju osnovne stvari,

nastavila je, kao što je veći broj dječjih igrališta,

sportska dvorana, više zelenih površina na kojim

bi djeca mogla boraviti, kino i slični sadržaji. Puno

se toga od 2008. u Lovranu i napravilo.

LOVRANSKI DJEČJI DAN

Izrađen je Registar djece s teškoćama u

razvoju, Registar djece s kroničnim bolesti-

ma i Registar djece s teškoćama u govoru.

Osigurana su sredstva za opstanak pedija-

trijske ambulante, što je itekako značajno za

Lovran i njegove male stanovnike, osigurana

su sredstva za zapošljavanje socijalnog peda-

goga u osnovnoj školi, te za logopeda u DND

Opatija kod kojeg dolaze djeca iz Lovrana.

Uređeno je dječje igralište na Ciperi koje je

ove godine obnovljeno te dječja plaža koja

se također mora obnoviti. Organizirana su ve-

ća događanja, kao što je Smotra dječjeg stva-

ralaštva, organizirana su državna natjecanja

iz više područja u našoj osnovnoj školi, po-

krenuta je „Mića marunada“, Lovranski dječji

dan, koji se ove godine održava po peti put.

Puno je toga već napravljeno, ali život djece

i njihove potrebe mijenjaju se i zato rad na

unapređenju života naše djece mora biti kon-

tinuiran, i u njemu mora sudjelovati cijela za-

jednica. U Lovranu postoji i Dječji forum koji

aktivno radi, a jedan je naš forumaš i u Vijeću

za djecu Republike Hrvatske. U Okviru Akcije,

Lovran ima svoj projekt „I dječja djela mogu

promijeniti svijet“ u sklopu koje se dodjeljuju

nagrade najhumanijim malim Lovrancima.

Drago nam je i da je naš načelnik orijentiran

prema djeci, da je spreman na suradnju, što

je dokazao i vozeći nas u Čabar u sklopu naše

male humanitarne akcije u kojoj smo prikupi-

li igračke, slikovnice, šalove i rukavice za naše

male prijatelje pogođene elementarnom ne-

pogodom ove zime. Samu akciju opetovano

smo prezentirali učenicima i roditeljima naše

osnovne škole i nastavit ćemo to činiti.

VIŠE UKLJUČITI RODITELJE

Na žalost, odaziv roditelja na naše prezenta-

cije vrlo je slab. To me posebno žalosti zato što

često čujemo kako Lovran ne nudi puno našoj

djeci i mladima, kako za djecu nema dovoljno

sluha, nema prostora za igru i slično, a s druge

strane, sami roditelji nedovoljno su uključeni u

priču o poboljšanju života njihove djece u mje-

stu u kojem žive i odrastaju. Nadam se da će se

to promijeniti i da će se s vremenom povećati

broj aktivnih roditelja i odraslih uopće.

Na naše pitanje što titula Općina prijatelj

djece znači za Lovran i koje obaveze za sobom

nosi Sanja Škorić nam je rekla da je svakako

čast biti nositelj te titule, koja lokalnoj zajednici

donosi svojevrsni ugled. Dokaz je to da Lovran

sustavno brine o zaštiti djece, o njihovim potre-

bama i pravima, da skrbi o njihovim potrebama

i uvažava njihovo mišljenje. Naravno, dodala

je Sanja, dobivanje ovog uglednog naziva, ne

znači da su ostvareni svi ciljevi, on nas obvezuje

nastaviti s radom za dobrobit naših najmlađih,

obvezuje nas pratiti njihove želje i potrebe.

Moramo nastaviti kontinuirano raditi na skrbi

za djecu, na poboljšanju kvalitete njihova živo-

ta i moramo im osigurati da se uvijek osjećaju

dobro i ugodno u svojoj zajednici. Obveza je to

lokalnoj zajednici da i dalje povećava standarde

na socijalnom, gospodarskom, zdravstvenom,

obrazovnom, ekološkom i kulturnom aspektu

života. Cilj je stvoriti i održavati sigurno i poticaj-

no okruženje za rast i razvoj djeteta.

::::: Piše: Kristina Staničić :::::

AKCIJA „GRADOVI/OPćINE PRIJATELJ DJECE“

LOVRAN NA KORAK DO ŽELJENE TITULE


Marač brtoglavac menja vre-

me i kot petešić na dimnja-

ke se vrti. Najprej sunce pak

onda ki veli sivi oblak. Franjo

Matetić je va svojoj knjige „Breme i počivalo“

rekal: „ Onemu ki valje misal menja i ni stalan

va besede, mu reču da j' kot marčeno vre-

me. Ako će bit dobra letina, reču da marač

mora bit suh“. Va gornjen dele Lovrana, na

levu stran od Zahej, va šume, prihajamo pul

Zorkota Dujmića. Na veloj lepo popituranoj

tabele piše črjenemi slovi: PELOVA. Dočekuje

nas Zorko, njegov pas Rambo ki gre smiron

za njin, i jedan mići mačak. Pitan domaćina

zač Pelova?

– Moj nonić se je prezival Plešković i po

ten je ovo mesto dobilo ime Pelova.

Sedimo vanka, spreda kući, za stolon.

Marčeni dan, suh i vetrovit. Pred nami šumi-

ca, dolčići, a doleka jedan lepi škurozeleni an-

cipres. Do njega je se Zorkotovo. Zelenilo, ro-

žice, škrebut, dih zemji. Još malo doleka, kot

na pijate, Lovran, modrina mora, pak Reka,

bregi, Bodulija…

Pelova va svojen mire živeje. Zorko toči

svoju domaću orehovicu, sami dih teplini, i

poveda. Rojen je 1959. leta va Ičićeh otkuda

mu je otac. Kada je bil mići, imel leto i pol,

je prišal bivat na Pelovu otkuda mu je mat i

kade je bivala nona. Osnovnu školu je finil

va Lovrane, kade je bil odličan učenik. Pokle

je finil elektro-školu v Reke i delal 32 leta va

opatijsken Metale. Ma, vavek je volel blago.

Otel je studirat veterinu, ma otac mu je rano

umrl, i rabilo j' ča prvo poć delat. Ostala je

jubav za blago pak je vavek delal okol blaga

i dokler je delal va Metale. Sada kada je do-

ma, otkad je Metal propal, vas je va svojen

dele, va svojen blage, na svojoj Pelove. Va

oven momente ima dva prča, jedanajst koz,

osavnajst jarić, a još se moraju tri jarići zleć,

nekoliko kokoš, a ima i prasci. Lane je imel

tri, a za par dan će zet dva prasca. Zorko se

je do kraja posvetil svojemu blagu, hrani ih

dva puti na dan, a dava njin zelenjavu, seno,

travu… ono ča zraste na zemje. Najvažneje

je da kozi imeju dva puti na dan čistu vodu,

a dobiju i poseje, šrot, zob, ki put i soli njin

se stavi.

ZGOJENI NA KOZJEN MLEKE

Kozi imeju jarići, a jarići su za meso. Dva

meseca ih se zgoji, i to je jako dobro i delikato

meso. Pokle tega već gre na divinu.

Ma, ono š čen Zorko najveć hrani

Lovranci je kozjo mleko. Tisto mleko je zdra-

vo, čuda lovranske deci su se zgojili na ten

mleku. Danaska su već i mladići i divojke,

poveda Zorko. Mlaja deca budu bolešljivi,

čuda imeju prehladi, alergiji, ma otkad piju

mojo kozje mleko, ni problema. Mi, kot deca,

onputa kada su imeli judi kozi, smo se zgojili

na kozjen mleke. Bili smo štrkljasti, ali su bile

kosti jake. Padali smo, ma ni bilo loma, a ova

gradska deca, čin je pal, zajedno neč zlomi.

Aš, va tin mleke je čuda kalcija, govori Zorko.

Za astmatičari, plućni bolniki je jako zdravo.

Preporuča se pit sirovo, a zbog preventive

je boje skuhat. Ma, te bakteriji nisu škodne

aš mojo blago ni bolno. Nema zdraveje ne-

go da ga se onako teplega popije. Filtrira se

kroz garzu i čisto je. Kozi su jako čisto blago, a

kad se gre must, z vodun se opere vime tako

da je čisto. Od tega mleka, judi delaju sami

doma i kefir i jogurt. Koza neće sve jist. Ako

ča ni dobro, neće jist. I zato je mleko najbo-

jo. Danaska to mleko ni kot nekada kada je

imelo oštreji dih, a blago je jilo žuhko: jasenić,

javoriku, bršjan.

Pitamo ga je mu žal kada jarići i so blago

gre za meso, ma Zorko poveda da mu ni žal.

Dal san mu priliku da živeje, to j' prirodan pro-

ces. To je život. Koza dnevno ima okol dve litri

mleka, najboje bi trebala imet tri litri, a zdola

dve ni isplativo. Ma, koza ka ima manje mle-

ka, njoj je gušće, ako imeje više, je vodenasto.

Se ima svoje, poveda Zorko. On dela i sir. Od

petnaest litar kozjega mleka dobije jedno kilo

sira. Tisti sir ima manje masnoći od ovčjega.

Zorko ima trdi i friški sir, a pokle dela i skutu.

Kada dela trdi sir, on se brzo suši, va hlade, ne

na sunce. Kozi su izdašno blago. Najvažneje

je da su na suhen i na zrake, na sunce od česa

dobije kalcij.

KLEOPATRA, ZVANIĆ I RAMBO

Zorko nas peje kade mu bivaju kozi. Saka

imeje svoju kućicu, napol oprtu. Se suho, te-

plo, čisto da bi i čovek rada tu počinul. Saka

koza ima svoji jarići, i š njimi biva va svojoj ku-

ćice. Kako su lepe, zajedno nas poližu, vesele,

blage, teple. Kako neč čoveka lepo poškakje

va srce kad je pul tega blaga, kako drugačje

ćuti sebe, zemju, živjenje. Poveda Zorko da

ne dava blagu posebe imena, ma sejedno

jedna koza, lepa, bela, s teplemi očijami, zo-

ve se Kleopatra. Gremo onde kade su prči.

Veli, ponosni, ma opeta, jako lepi, nisu grezi.

::::: Piše: Vjekoslava Jurdana :::::

Foto

: M. J

urda

na

Zorko Dujmić i njegovo blago va lovranskoj Arkadije


Jedan, stareji i škurokafeni se zove Hans, a

drugi, mlaji i beli se zove Zvanić aš je Istrijan.

Zorko nan pokažuje kade mu bivaju prasci, a

za nami gre pas Rambo, dva tri mići mački,

peteh, kokoša, si va parede. Judi su vavek va

oven kraje imeli po dve kozi, jednu ovcu, to

j' naša tradicija. Danaska judi lih se kupuju,

govori Zorko.

On živeje va svete kega ni zapustil, svet

njegove starini, njegoveh koreni. Poveda

kako bi bilo dobro da bude i drugeh ki te

imet kozi za mleko, aš ča nas je više, to nan

je boje. Ni tu konkurenciji, manjka, straha. To

j' se prirodno, i za sakega ima mesta. Imejen

slobodu, a to znači da saki dan ima svoj ritam

(po zime već na pet ur jutro pak do četire za-

polne, a po lete od šest do deset večer), ne

moren poć nekamor dva tri dani, na godišnji,

ne more me niki ni zamenit, aš kozi su nauč-

ne na me. Ma, va ten rede, kade je se pošti-

vano na mire Gospodnjen, Zorko voli poć i

mej judi. Nosi mleko, ima prijateli, decu ka su

zgojena na njegoven mleke. Sam je svoj gos-

podar. Dokler znima dozvolu za držat blago z

takujina, vanka su zišle i dve sličice Gospi. Va

tihen, va mire…

I marčeno sunce j' zateplilo, magari i

daje puše mrzlo. Pozdravjamo Zorkota, ki

gre jedan del puta za nami, a za njin Rambo,

peteh i jedan sivi mačak. Puno nan je srce i

puna duša. ćutimo, strujeni od ovega ne-

mega sveta i živjenja, da je Pelova arkadija

kot onista z grčke tradiciji kade je bival bog

Pan. On je bil bog pastiri, njiv, šum, blaga ko

je paslo, cele prirodi. Prikaževali su ga z ko-

zjemi zadnjemi nogami i rogi, imel je glavu

i telo od čoveka, kozji rep, uše od prča i bra-

du, a celo telo je imelo dlaki. Tista Arkadija,

čitamo va libreh, je bila domovina jedno-

stavneh i pošteneh judi – pastiri. To je dih

starini, ku je blagoslovil i naš lovranski sve-

tac- zaštitnik, sv. Juraj ki je vavek onde titular

kade je čuda blaga, njiv, zelenila, kade je raj,

arkadija… kade bivaju i opstaju pošteni judi.

Kot ča je Zorko Dujmić. Čovek ki ne menja

misal, i stalan je va besede. Pak neka nan se

sv. Juraj smiluje i pokaže nan pravi put da i

mi zavredimo kot i Zorko, svoju pravu, sta-

rinsku, našu - lovransku Arkadiju.

Skromna, ali zato veoma draga sve-čanost priređena je krajem ožujka na adresi Ulica maršala Tita 33. Božena i Ivan Dobrec u krugu svoje

obitelji proslavili su 60 godina zajedničkog života. Zajednički dug i sretan život podario im je dvije kćeri, Ljiljanu i Mariju, a one sa svojim supruzima njima i troje unučadi: Lanu, Iris i Marina.

Iako vremešni, jer Boženi je 81 godina a Ivanu 84, veoma su gostoljubivi i razgovorljivi.

Tako smo saznali i zapisali još jednu lovran-sku priču.

- Moj otac je bio iz obitelji čiji je nadimak bio Strahovi. U Lovran se doselio iz Tuliševice, s pre-djela koji zovu Pod Kukom, a majka je bila iz Kali.

Svoju suprugu upoznao sam 1953. godine kada je iz Zagreba došla u posjet svojoj sestri Nedi. U to vrijeme radio sam kao trgovac u lo-vranskoj Drogeriji koja se nalazila u današnjem prostoru frizerskog salona Dota. Svoju simpatiju i neskrivenu ljubav obrzo smo okrunili brakom. Tako ta ljubav od 1954. još uvijek traje. U braku nam se najprije rodila Ljiljana (1955.), potom Marija (1958). Te godine zamijenio sam rad u

drogeriji za posao ekonoma, skladištara i nabav-ljača u lovranskim hotelima Miramar i u današ-njem Bristolu. Tu sam ostao do mirovine 1985. Za svo to vrijeme moja Božena bila je domaćica, supruga i majka. Brinula je o kući i djeci.

Razvojem turizma u Lovranu rasle su i obaveze u hotelima. Valjalo se brinuti oko osigu-ranja kvalitetne i na vrijeme dostavljene razne vrste hrane, pića i robe što je iziskivalo dosta vremena, ažurnosti u radu ali i snalaženje da se sve to iskoordinira jer nekih tehničkih pomagala u to vrijeme nije bilo. U svoje slobodno vrijeme najviše sam volio biti u mojoj barci. Ona mi je bi-la najveća rekreacija nakon rada u hotelu. Živeći blizu mora zavolio sam ribarenje pa sam često ribario, što je dobro došlo i u domaćoj prehrani. Ili smo odlazili s obitelji na pučinu.

Pored toga bio sam strastveni ljubitelj ptica. Uživao sam u cvrkutu svojih kanarinaca, papigi-ca i gardelci (češljugara). S njima sam provodio tijekom dana mnogo sati hraneći ih, održavajući kaveze da budu čisti i pazeći da ptice budu zdra-ve. Imao sam i nekih malih uspjeha u stvaranju njihovih potomaka što me posebno veselilo. Ali

skromni uvjeti nisu mi dozvoljavali da se broj “gajbica” poveća iako je to bila moja velika želja.

Nažalost, te moje dvije ljubavi postepeno su se tijekom penzije smanjivale i s prvim naznaka-ma bolesti pomalo nestale. Sada se uglavnom brinem o bolesnoj supruzi, a i moje je zdravlje narušeno. Stalni odlasci liječnicima, boravci u bolnicama, svakodnevno korištenje lijekova i kućanski poslovi čine sada moj dnevni ritual. U svemu nam pomažu naše kćeri sa svojim obi-teljima, tako da sve lakše podnosimo. Tu i tamo odem do trgovine i tržnice gdje “padne” i pokoja ćakula s mojim dragim starim prijateljima pa se ubrzo sve vrati u svakodnevnu kolotečinu.

Zadovoljan sam što mogu u ovim godi-nama podijeliti male svakodnevne radosti s mojom obitelji bez obzira na teškoće. Skromno i samozatajno, kako smo živjeli cijelog života, nastavljamo i dalje. Radujemo se svakom no-vom danu.

RADUJEMO SE SVAKOM NOVOM DANU

Božena i Ivan Dobrec PROSLAVILI 60 GODINA BRAKA


Foto

: M. J

urda

na


ŽIVOTINJSKI I BILJNI SVIJET UČKE I ćIćARIJE

Buđenje ŽUTOG mukača

::::: Piše: Boria Vitas :::::

Zima je vrijeme kada priroda

spava. Niske temperature,

tišina i smirenost prvo je

što uočimo dok smo u zim-

skom prirodnom okruženju. Neke ži-

votinje spavaju, a biljke koje su odba-

cile svoje krhko lišće miruju sve do

proljeća kada životni sokovi opet

počnu kolati te započne iznova vri-

jeme buđenja i cvjetanja. No, vratimo

se malo opet na zimu. Kao i biljke, i živo-

tinje su razvile različita stanja mirovanja u

kojem je metabolizam usporen. Potreba

za hranom je tada smanjena pa su takva

stanja odlična prilagodba za zimske uvjete

kada je hrana u okolišu ionako teško do-

stupna ili ograničena. Ovisno o trajanju,

takva stanja možemo podijeliti u nekoliko

kategorija od kojih su najpoznatije hiber-

nacija i zimski san.

Hibernacija je period mirovanja ko-

ji može trajati od nekoliko tjedana pa sve

do nekoliko mjeseci, ovisno o vremenskim

uvjetima. Česta je kod sisavaca i to glodava-

ca, kukcojeda te šišmiša. Tijekom hibernacije

životinje se oslanjaju na svoje zalihe energi-

je koje su stvorile prije zimskih mjeseci. Što

se tiče regulacije tjelesne temperature, ona

je snižena, ponekad na samo stupanj iznad

okolišne temperature. No, ukoliko dođe do

pada tem-

perature na

opasno niske

razine, životinje

povećavaju svoju sto-

pu metabolizma te se na taj

način zagrijavaju i izbjegavaju smrza-

vanje. Međutim, unatoč raširenom mišljenju

hibernacija nije prisutna među velikim sisav-

cima, kao što su medvjedi. Kod njih se kon-

Fotografije: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Bombina_variegata_(Marek_Szczepanek).jpg , (fotografija: Marek Szczepanek)http://www.pp-ucka.hr/vijesti/ (fotografije: arhiva PP Učka)


kretno radi o zimskom snu. Razlika između

hibernacije i zimskog sna je u tome što tije-

kom zimskog sna tjelesna temperatura pa-

da za samo nekoliko stupnjeva u odnosu na

normalnu temperaturu tijela. Iako medvjed

spava u svom skrovištu tijekom zime on se

može vrlo brzo razbuditi i postati aktivan.

Gmazovi i vodozemci su životinje čija

tjelesna aktivnost uglavnom ovisi o tempe-

raturi okoliša. Stoga ne čudi što ih tijekom

zimskog perioda niste vidjeli, jer su tada

smješteni na skrovitim mjestima i također

su u svojevrsnoj hibernaciji. Npr. žabe koje

spadaju u skupinu vodozemaca

zimi se obično zakopaju u mulj

i tamo čekaju da zatopli kako

bi mogle opet postati aktivne. Jedna od ta-

kvih žaba, vrlo karakterističnog izgleda i zna-

menja je žuti mukač.

BIOLOGIJA VRSTE

Žuti mukač (Bombina variegata L.) je

mala zdepasta žabica, bezrepi vodozemac

koji može narasti do 5 cm. Leđa su joj sivo

smeđe do tamno maslinaste boje, a trbuh

je žut s crnim mrljama. Ima karakterističnu

zjenicu u obliku srca. Glasaju se u zboro-

vima, danju i uvečer zvonkim “pup ... pup

... pup”, jedan do dva zova na sekundu.

Mužjaci nemaju vokalnu vrećicu (rezona-

tor) koji se napuhne prilikom ispuštanja

zvuka kao kod npr. gatalinke. Žuti mukači

se pare tijekom proljeća i ljeta, najčešće

poslije kiše kad se napune lokvice. Mužjaci

se tada potrude pa svojim pjesmama

dozivaju ženke da im se pridruže.

Kada se mužjaci uspiju do-

voljno približiti ženki, obu-

hvaćaju ih oko bokova

prednjim nogama.

Ženka tada ispu-

šta jaja najčešće

među vodenu

vegetaciju, ali

i slobodno na

dno, a mužjak ih

pritom oplođuje. Iz

oplođenih jajašca izla-

ze mali punoglavci koji su

jednolično smećkaste boje.

Repna peraja im je posuta toč-

kama. Punoglavci se već krajem lje-

ta i početkom jeseni preobraze u male

mukače. Spolnu zrelost dostižu u drugoj

godini života, a mogu živjeti i do 12 godi-

na. Žuti mukač je aktivan preko dana, ali

i tijekom noći. Hrani se pretežno kukcima

i njihovim ličinkama, račićima, glistama,

puževima koje hvata u vodenom staništu

ili neposrednoj blizini.

PAZI, OTROVAN SAM

Zanimljivo je da koža odraslih mukača

luči otrovne tvari koje ih čine nejestivima za

mnoge vrste. Suočeni s napadačem, često

se uvrću ili preokreću na način da oči pre-

kriju prednjim nogama, te saviju leđa i podi-

gnu stražnje noge. U tom položaju pokazuju

napadaču jarko obojeni trbuh, odnosno si-

gnaliziraju da su otrovni. Inače je ovakva vr-

sta obojenja (kombinacija žute i crne) u pri-

rodi jedan od načina upozorenja da se radi o

otrovnim životinjama. Primjerice, žuto crno

obojenje nalazimo i kod pjegavog daždev-

njaka, za kojeg je poznato da ima žlijezde u

koži koje također luče otrovne tvari. Otrov

žutog mukača se naziva bombezin i pred-

stavlja jak iritans za sluznicu, a životinji služi

kao dezinficijens koji ga štiti od bakterija i

gljivica. Za čovjeka ovaj otrov nije opasan, ali

može izazvati manje iritacije, posebice ako

dođe u doticaj s očima.

STANIŠTE I RASPROSTRANJENOST

Žuti mukač živi u brdovitim i planinskim

predjelima, s raznim tipovima vodenih sta-

ništa. Često ih se može naći i u malim plit-

kim lokvama ili kolotrazima koji se pune

kišnicom te periodično presušuju. Naime, to

mukačima nimalo ne smeta jer im je životni

ciklus usklađen s prisutnošću povremenih

stajaćih voda u kojima se razmnožavaju.

Upravo su zato žuti mukači česti stanov-

nici privremenih stajaćih voda naše Učke i

ćićarije. Inače, žuti mukači su rasprostranje-

ni širom zapadne, središnje i jugoistočne

Europe, a u Hrvatskoj nastanjuju cijeli njen

teritorij s izuzetkom otoka i krajnjeg sjeve-

roistočnog dijela koji obuhvaća Podravinu i

Baranju.

A ŠTO KAŽE ZAKON?

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN

80/13) žuti mukač je strogo zaštićena vrsta,

te se nalazi i na popisu Direktive o zaštiti pri-

rodnih staništa i divlje faune i flore Europske

unije. Kao ciljna vrsta žuti mukač se nalazi na

brojnim područjima ekološke mreže Natura

2000 u Hrvatskoj.

I za kraj, jedna pozitivna „žablja“ pjesmi-

ca koje se sjetim svaki put kad čujem simfo-

niju kreketanja iz obližnje lokvice...

the frog song by paul mcCartneY

We all stand together

Win or lose, sink or swim One thing

is certain well never give inSide by side,

hand in hand We all stand together Play

the game, fight the fight But whats the po-

int on a beautiful night? Arm in arm, hand

in hand We all stand together Keeping us

warm in the night La la la la Walk in the

night Youll get it right RepeatWin or lose,

sink or swim One thing is certain well ne-

ver give in Side by side, hand in hand We

all stand together

Alenovi tići svjetskoga glasa i stasa

::::: Piše: Marina Kirigin :::::

Svjetski stas i glas krasi četiri mala lovranska “tića”.

Križanci između češljugara i kanarinca, u vlasništvu

Lovranca Alena Palmića, novi su prvaci svijeta. Do

ove prestižne titule stigli su na 62. svjetskom ornito-

loškom prvenstvu u talijanskom Bariju gdje je kolekcija ptica

lovranskog uzgajivača osvojila zlatnu medalju u konkurenciji

od više od 27.000 ptica. Točnije, u kategoriji »križanci« natje-

calo se 1.200 ptica kojima je 250 sudaca iz cijeloga svijeta tije-

kom tri dana ocjenjivalo izgled, boju, držanje i pjev. Prva je to

svjetska ornitološka nagrada koja je stigla u Hrvatsku, a koja je

prije svega oduševila vlasnika nagrađenih ptica Palmića koji se

već trideset i pet godina bavi uzgojem i zaštitom ptica.

– Moji tići su do Barija imali dugačak put, selili su iz ruke u ru-

ku kako bi stigli do destinacije, i taj težak put se nakraju isplatio.

Iz Lovrana sam ih prebacio u Rijeku, preuzeli su ih u autobusu i

odveli u Split gdje ih je dočekao moj prijatelj i prebacio u brod

za Anconu, iz koje su otišli na svjetsku smotru u Bari. Ipak, doma

su se vratile cestom – govori Palmić, koji nije otputovao na svjet-

sku smotru, te objašnjava kako su za transport ptica zapravo bili

zaduženi »konvojeri« iz Hrvatskog ornitološkog saveza.

Lovranski uzgajivač ptica, inače prometni tehničar koji ra-

di na benzinskoj crpki u Opatiji, strastveni je obožavatelj živo-

tinjskog svijeta. U svojoj kolekciji ima više od 200 životinja od

čega 150 ptica, a za koje mu treba čitav jedan stan, ali i puno

ljubavi i strpljenja.

Od desete godine života bavi se uzgojem ptica.

- Započeo sam sasvim slučajno, nono je imel dva tića i ne-

kako san se navukal. Tako da sam sada već 35 godina u tom

jednom poslu koji iziskuje i puno vremena i novca. Najmanje

dva sata dnevno potrošim na ptice. Zapravo cijeli jedan

stan veličine 60-tak kvadrata namijenjen je pticama, njiho-

vom uzgoju – govori Lovranac koji je i član riječkog društva

»Češljugar« koje se bavi uzgojem i zaštitom ptica.

Alen Palmić redovito putuje na ornitološka natjecanja u

regiji, godišnje napravi i više od 10.000 kilometara, a sa svojim

pticama ove je godine postao i prvak države i Europe. Kaže da

je uzgoj ptica izuzetno težak, kako je potrebno složiti kolekciju

identičnih ptica da bi se osvojila ova prestižna nagrada i kako

su mužjaci puno cjenjeniji i ljepši od ženki. Najviše je posvećen

uzgoju češljugarki, divljim pticama iz prirode kojih ima u svim

bojama i vrstama, a čija vrijednost u njegovim krletkama po

ptici doseže od 100 do 700 eura. Za uspjeh u ovom njegovom

hobiju kaže da je potrebno imati puno prakse i iskustva u uz-

goju, ali i sreće. Zato su mu najdraži savjeti prijatelja sa natje-

canja sa kojima dijeli istu ljubav prema ovim malim letačima i

dobrim pjevačima.



Među brojnim oporukama i

drugim spisima lovranskog

notarskog ureda iz druge

polovice 18. stoljeća koje se

danas čuvaju u Državnom arhivu u Rijeci,

jedan je brevijarij na talijanskom jeziku tj.

notarski zapisnik koji sadrži iskaz posljednje

volje oporučitelja osobito zanimljiv. Dok je

većina sačuvanih oporuka iz ovog notarskog

ureda napisana u kućama oporučitelj¬â na

području Lovranšćine i Veprinšćine, ili su pak

sastavljane u uredu lovranskog notara tj. jav-

nog bilježnika, ovaj je iskaz posljednje volje

zapisan na samom jugu istarskog poluotoka

i to na neuobičajenom mjestu. Napisan je u

pristaništu gradića Ližnjana, nedaleko Pule,

u lađi vlasnika Mihovila Mihalića [Michiel

Micaglich]. Iako se iz notarskog zapisnika ne

može iščitati koji je razlog naveo Mihovila da

zamoli ližnjanskog kanonika vlč. Zvanu de

Morija [Zũe de Mori] da 27. listopada 1782.

godine zapiše njegovu posljednju volju i to

pred paronom (najvjerojatnije u značenju

„kapetan“) Zvanom Sorićem [Zũe Sorich] i su-

prugom Margaretom [Marg~a], moguće da

ga je na to potaklo naglo pogoršanje zdrav-

stvenog stanja. Mihovil je prije svega obve-

zao svog nasljednika, ranije spomenutog

kapetana Sorića da Mihovilovoj sestri Jeleni

[Ellena] supruzi Jakova Rošića [Giaco: Rossich]

isplati četrdeset dukata te dodao kako joj u

predjelu Lužac [lusaz] ostavlja maslinik s pet-

naestak stabala ove dragocjene biljke.

ŠEZDESET MISA NA TRSATU

Svojoj ženi Margareti daje pravo gospoda-

renja nad čitavim njegovim imetkom sve dok je

udovica. Tome dodaje i uvjet, pa ukoliko njegov

nasljednik Zvane i ona ne budu mogli u slozi

živjeti u zajedničkom domaćinstvu ili bi je pak

Zvane istjerao iz kuće, u tom slučaju Margareta

postaje vlasnica cjelokupnog Mihovilovog

imetka. Nakon njene bi smrti Mihovilov imetak

imao prijeći u vlasništvo njegovih najbližih krv-

nih srodnika. Osim toga Mihovil u tom slučaju

ostavlja Margareti novčanu vrijednost u iznosu

od osam zlatnika kojima ona može raspolagati

slobodnom voljom. Ovakvo obilježje izricanja

onog djela posljednje volje koji se odnosi na su-

prugu ostavitelja govori u prilog da su se na po-

dručju Lovranšćine u to vrijeme brakovi sklapali

na tzv. „istarski način“. U braku „na istarski“, imovi-

na muža i žene je odvojena, ali oni njome zajed-

nički upravljaju. U slučaju smrti supruga, njego-

va žena može i dalje živjeti u kući ostavitelja. U

drugom tipu braka koji je u to vrijeme postojao

na istarskom poluotoku, u braku „na mletački

način“, udovica je morala napustiti muževljevu

kuću u roku od jedne godine i jednog dana.

U nastavku Mihovil obvezuje svoje na-

sljednike da moraju naručiti šezdeset misa u

čast Majke Božje Trsatske koje će slaviti redov-

nici trsatskog samostana. Lovranskom kapitulu

odnosno zboru lovranskih svećenika ostavlja

iznos kojim će namiriti slavljenje četrdeset misa

za spas njegove duše. Osim što broj naručenih

misa zadušnica svjedoči o njegovoj pobožnosti

on upućuje i na njegov materijalni status budu-

ći da većina oporuka toga vremena sačuvanih

u lovranskom notarskom uredu, sadrži zahtjeve

oporučitelja s, u pravilu višestruko manjim bro-

jem naručenih misa zadušnica.

DVA ZAVJETA

U nastavku zapisnika Mihovil obvezuje na-

sljednika da mora u njegovo ime ispuniti dva

zavjeta koje on nije uspio izvršiti. Prvi zavjet u

čast svetih Kuzme i Damjana, braće blizanaca i

liječnika, a drugi prema Majci Božjoj od Zdravlja.

Iako se u notarskom zapisu ne navodi na ko-

jem posvećenom mjestu moraju biti ispunjeni

ostaviteljevi zavjeti, vrijedi napomenuti kako je

na freskama u svetištu lovranske župne crkve

postojao prikaz spomenutih svetaca, a još je u

dvadesetom stoljeću na oltaru Gospe Snježne

u bočnoj lađi lovranske župne crkve posebno

štovan blagdan Majke Božje od Zdravlja.

Nepoznat je podatak kad je Mihovil napu-

stio ovaj svijet, je li doplovio još jednom prije

smrti u lovransku luku i jesu li nakon njegove

smrti, udovica Margareta i nasljednik Zvane

živjeli u slozi pod istim krovom. Bilo kako bilo,

tog 27. dana mjeseca listopada 1782. godine u

ližnjanskoj je luci ostao trajno zabilježen djelić

još jedne lovranske pomorske sudbine.

IZVORI:1. Državni arhiv u Rijeci (HR DARI): Fond 41, Javni bilježnici Rijeke i okolice, sv. 24.

LITERATURA:1. Bertoša, Slaven, Migracije prema Puli: Primjer austrijske Istre u novom vijeku, Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin – Sveučilište Jurja Dobrile u Puli – Državni arhiv u Pazinu, Pazin, 2012.2. Doričić, Robert, Eterović, Ivana, „Antroponimija u ispravama lovranskoga notarskog uredaiz druge polovice 18. stoljeća“, Zbornik Lovranšćine, knj. 3, 2014. (u tisku)2. Eterović, Igor – Eterović, Ivana, „Devet lovranskih oporuka iz druge polovice 18. stoljeća: povijesna i jezična analiza“, Histria: Godišnjak Istarskoga povijesnog društva, knj. 3, 2013., str. 61–97.

FOTOGRAFIJA:Brevijarij, notarski zapisnik posljednje volje Michiela Micaglicha, sastavljen 27. listopada 1782. godine u ližnjanskom pristaništu (HR-DARI-41, isprava 00046)

Sudbina lovranskog pomorca iz 1782. godine u notarskom zapisniku

Iako bi moglo začuditi da je mjesto na kojem je sastavljen notarski zapisnik posljednje volje Michiela Micaglicha upravo ližnjanska luka, da su lovranski pomorci u 18. stoljeću bili prisutni na jugu Istre svjedoče i onovremene pul-ske matične knjige. Tako su u pulskoj matičnoj knjizi krštenih prilikom upisa jednog krštenja 1726. godine u svojstvu kumova zabilježena dvojica Lovranaca, vlasnika lađa odnosno kapetana, Anton Mihalić [Antonio Michalich] i Anton Tramontana [Antonio Tramontana].

ISKAZ POSLJEDNJE VOLJE U DAVNIM VREMENIMA NA JUGU ISTARSKOG POLUOTOKA

::::: Piše: Robert Doričić :::::


ROBERTA DEŠKOVIĆ, LOVRANSKA »MAČKA OD LITRATI« ::::: Piše: Cvjetana Miletić :::::

Škola je delo, a fotografija jubav

Dan je zimjiv. Nebo kot celeste

kristal.

Nigdere ni oblačića jančića,

ni eroplana da raspiše beli se-

njal. Ni daha vetra ni od mora. Strudil se pa-

saneh dan pak sada počiva. Sunce zgor Cresa

leno se zdiže, a na zvonike ura otkucala devet

puti. Mane čeka jena divojka. Gledaju me nji-

je vele, lepe, zelene oče, a jas mislin va sebe

kako ova današnja mladost prebrzo raste. Pak

mi se pričinja kako smo mi va onen pasanen

veke nekako pomanje zrenuli.

Gremo va kavanu na kafe i pogovor. Sele

smo va teplo, va lepo, va mirno, pa se lagje

čujemo. Roberta Dešković je već parićana. Za

ča ne pozabit se neš je zapisala na hartu aš ne

zna ako ju va ken štrpede čeka morda i kakovo

škakjivo pitanje. A ne da. Leh štorija da doznan

čigova je, kade biva i ča dela? Pod sam kraj po-

govora doznala san i da mi Roberta biva nabli-

zu, skoro da mi je i suseda na Zahejeh.

* Prava ste Lovranka, ča ne?

- San. I to po mame, aš ona je rojena

Jakovašić z Brajdic, a oženjena Dešković za moj-

ga oca čigovi su stari bili od Svetega Antona.

Pokle smo se - mame Sandre i tate Vojkotu - ro-

dili ja i moj mlaji brat Fabio, ki već gre va sedmi

razred. Reču da mića deca brzo rastu...

* A tvoja škola?

- Osnovnu san finila va Lovrane. Sada

gren va opatijsku Gimnaziju. Četrti san ra-

zred i škola pomalo prihaja kraju. Drugo leto

me čeka fakultet. Još ne znan ki. Malo me

vuče psihologija, malo logopedija, a ča će

bit na kraje ćemo videt... Va glave se još mo-

ta pomorstvo, tu malo preteže gen od tati

ki j' pomorac.

* Tvoja jubav za fotografiju pokazala se j'

jako rano?

- Je, još va četrten razrede osnovne ško-

li. Kad smo šli na izlet va Varaždin, moji su

mi dali jedan mići aparat da slikan ča mi se

pjaža. A pjažalo mi se čuda tega i doma san

prišla s puno slik. Nisu to bile sliki za neku

nagradu, ma nisu bile ni loše. A neš je va ma-

ne govorilo da to moran delat i daje. Kako

san dobro slikala na urah likovne kulturi, to

mi j' pomoglo i da najden pravi motiv za fo-

tografiju. Se san delala s ten mićen aparaton,

ki ni vajal Bog zna ča, ma sliki su bile se lepe.

Moji su videli da to volin pa su mi va osmen

razrede za bermu kupili pravi fotoaparat s

ken san mogla storit i puno boje sliki...

VA ŠKOLE DAVIDA KURTIJA

* I onda su počele prihajat nagradi?

- Ma nisu baš zajno. Dosta san se sama

navadila po onoj: provaj - pogreši - pa opeta

provaj. I niš mi to ni smetalo. Niš mi ni voju

zelo. Na tisuće slik san storila i na kompjutor

ih pospravjala. A kad san se okuražila jenu

san sliku i to sliku mačka poslala va National

Geographic. Nisan mislela niš dobit, leh

samo videt kako to gre, a dobila san 1.na-

gradu. I to je bil neki pravi početak. Sad san

znala ča i kako delat.

Va gimnazije va Opatije se ta moja ju-

bav, da tako rečen, oplemenila. Va škole nan

David Kurti drži foto sekciju i sako leto s ško-

lun gremo na natjecanje Alpe-Adria. Bude

nas s pet škol z Slovenije, Austrije i mi, a mej

sen va čen se natječemo je i natjecanje z fo-

tografije. Jeno leto san bila četrta, a drugo

peta. I to je neš...

* Ma tu su i druge nagradi?

- Morda bin prvo rekla da san velu

podršku dobila kad san za naš školski list

Eugenije storila naslovnicu. Onda je Nova

TV raspisala natječaj na temu Čitanje inter-

net portala. Poslala san sliku kako moj kućni

ljubimac zec čita internet portal i dobila san

poklon. Va Rukavce nisan dobila nagradu,

nego samo pohvalnicu, na foto-natječaje

kega raspišuje Općina Matulji za maškare pa

se onda od teh slik stori izložba va Muzeje

od zvončari va Rukavce. Ni mi važna nagra-

da, ali kako ja volin maškare i gren va povor-

ku kade druge grupi kunpanjan z aparaton,

jako mi je bilo drago videt i svojo delo mej

onemi pravemi "maški od fotografije"...

Već četire leta javljan se i na natječaj Bela

nedeja va Kastve. To mi je baš super. Prvo san


leto bila treća, drugo leto druga, a treće leto

prva. I dobila san nagradu za sliku na koj se

vidi spoj modernega i tradicionalnega. Moja

je kompozicija bila spoj mobitela i crekvi...

Na natječaje Pet shopa nisan dobila na-

gradu, ma san dobila puno bodi, a i to neš

govori, za sliku moje kujini Moreni, ku san

slikala s pasićen...

* Ča još voliš fotografirat?

- Se ča je lepo. Jako volin poć va prirodu

pa slikat rožice, travu, grmi, štrpedi, pogled z

brega na more... Onda gren okole mora pa

slikan groti, vali, morske kapi, galebi, barki, ...

OD ŠPARUGADI DO MARUNADI

Va grade su mi fora stare kući, pergu-

li, portuni, veduti Starega grada, detalji...

Slikan maškare, sa zbivanja od Šparugadi do

Marunadi, se ča se dogaja oko nas... I pravo

da van rečen jako mi je žal da ovde nima-

mo jedan natječaj za fotografiju, da nimamo

neku grupu va koj bimo bili si ki volimo fo-

tografiju. Pa da se najdemo jedanput na me-

sec, da se upoznamo, pogovorimo, storimo

ku izložbu...

* Ča te onako posebe prezame kad greš

van z aparaton okol vrata?

- Nebo. Nebo je ono ča me najviše vuče. Na

stotine slik iman od neba i kad je vedro, i kad je

oblačno, kad su mavrice i kad praše šajeti...

* Ši slikaš judi?

- Ši, ma to malo manje slikujen. Za mo-

ju kunpaniju kad kamo gremo na ku feštu,

najveć na ove naše domaće al kad smo šli

na maturalac, ja san vavek službeni fotograf.

Pokle sven prijatelon mejlan sliki, a oni ih da-

ju daje razvit.

* Još je jena stvar ku ste počeli va škole de-

lat pred dve leta, a tiče se Lovrana?

- Naša profesorica dr.sc. Sanja Simper

okupila je nas 12 domaćeh školani i počeli

smo zapiševat i snimat besedi lovranskega

govora za jedan budući lovranski rječnik.

Podelili smo se va grupi pa jeni zapišuju i

snimaju govor za besedi ke nan trebaju va

kuhinje, drugi va konobe, treći va vrte, četrti

za rožice i se tako daje... Tako smo zapisali

jeno dve-tri tisuće besed od ribarije do ko-

vačije keh će nan prof. dr. sc. Mirjana Crnić

Novosel z rečkega Filozofskega fakulteta

akcentuirat, a kako naša grupa finjuje četrti

razred da se to ne ostane va kakoven škabe-

line, si smo se zapisali va lovransku Katedru

Čakavskega sabora aš bimo radi da se to

delo dofini i stori knjiga. Mi ćemo to i daje

rado delat aš smo i zvan školi si skupa dobra

kunpanija. Na kraje ča da van rečen? Tr čo-

vek neš mora storit za svoj rojeni kraj, ča ne?!


Lovran će 11. travnja biti domaćin

starta velike brdske trke pod nazi-

vom "100 milja Istre". Druga je to

utrka ove vrste koja je ove godine

prvi put proširena sa startnim polazištima i s

Kvanerske strane. Naime, ova zahtjevna brdska

trka startat će s tri mjesta: iz Labina, Lovrana i

Buzeta, a svima je cilj u Umagu. Svi prijavljeni

trkači, a njih se očekuje oko 550 iz više od 25

država svijeta, za svoj start se opredjeljuju pre-

ma udaljenosti na kojoj se žele natjecati.

Start utrke iz Labina ima najdulju i naj-

zahtjevniju stazu jer se ona preko Buzeta

nastavlja sve do Umaga, a to je udaljenost

od 100 milja ili 160 kilometara. Nešto kraća

je staza koja ima start u Lovranu, ali isto tako

preko Buzeta se proteže do Umaga i duga

je 105 km. Predviđeni start u Lovranu je u

21 sat ispred župne crkve Sv. Jurja. Za ovu

stazu prijavljeno je oko 200 natjecatelja.

Smjer trčanja, koji će zbog noći većim dije-

lom proteći u mraku, kretat će se smjerom

Brajdice-Liganj-Ivulići-Oplovac-vrh Vojak na

Učki- Poklon-Planik i dalje masivom ćićarije

prema Buzetu sve do Umaga. Treći start,

ujedno i najkraća staza, bit će od Buzeta do

Umaga udaljenosti 65 km.

Organizatori ove vrlo naporne brdsko-pu-

stolovne utrke su članovi ŠRK "Alba" iz Labina

i SD "Trickeri" iz Pazina. Oni će uz pomoć oko

150 volontera, koji osiguravaju nesmetani tok

utrke, pružati medicinsku uslugu, osiguranje

staze i okrijepu te evidentirati prolazak trkača

kroz kontrolne točke duž cijele staze. Na cijeloj

duljini staze bit će nekoliko okrijepnih stanica

gdje će sudionicima biti na raspolaganju razni

kolači, piće i voće, a na tranzicijskim punktovi-

ma natjecateljima će biti na raspolaganju ma-

seri, liječnici te omogućiti će im se i zamjena

rezervnom odjećom i obućom, ukoliko samo

procijene da im je to potrebno. Na ovaj način

želi se olakšati veliki napor i teškoće na koje će

naići ili im biti izloženi tijekom savladavanja

šumskih puteva, kamenjara i ostalih prirodnih

prepreka na koje će nailaziti tijekom ovog više-

satnog trčanja u prirodi.

Prema predviđanju organizatora najbrži

trkači bi se u Buzetu već mogli očekivati u

5 sati ujutro, dok ih na cilju utrke u Umagu

očekuju oko 9,30 sati. Ova pustolovna utrka

boduje se za kvalifikacijske bodove za onu

najnaporniju i najpopularniju srodnu utrku

u Evropi pod nazivom Ultra trial du Mont

Blan u Francuskoj, a koja se održava krajem

kolovoza i na kojoj se nađe više od 2.000 tr-

kača iz cijelog svijeta.

- U svojoj kategoriji ova je utrka sigurno u

Hrvatskoj najpoznatija, a time i vrlo izazovna.

Napori kojim će biti izloženi svi sudionici trke

su izuzetno veliki i ponekad dosežu granicu

ljudskih mogućnosti. Od trkača se prvenstve-

no traži da su do sada već imali u "svojim no-

gama" neku od sličnih utrka, da im to nije prvi

izazov s tako velikom duljinom. Bit će to pravi

ispit psihofizičkih i zdravstvenih mogućnosti

pa za sudjelovanje u njoj traži dugu i kvalitet-

nu individualnu pripremu kroz svakodnevne

treninge u savladavanju većih razdaljina te

kvalitetnu i zdravu prehranu. Na taj način mo-

že se steći potrebna snaga da se utrka uspješ-

no privede kraju - rekao nam je Toni Družeta,

lovranski trkač koji iza sebe ima nekoliko slič-

nih utrka na Velebitu i Dolomitima.

Lovranski natjecatelji koji su se prijavili

za utrku od 65 kilometara su Dinko Perišić

i Nina Blečić, dok će za onu dužu stazu od

105 km nastupiti: Ivan Blečić, Renato Surijan,

Teo Gregov, Veljko Kovačević, Zvonko

Medin, Toni Družeta i Marin Babnik zajedno

s volonterima Patricijom Duvnjak, Sarom

Bobinac i Lorenom Benzia. Na utrci će biti

i natjecatelji iz Mošćeničke Drage: Kristijan

Gregov, Sebastijan Rubinić i Stiven Vunić te

iz Matulja: Vedran Dakić i Andrej Vadlja, svi

prijavljeni za utrku sa startom iz Lovrana.

Čast da označi start utrke iz Lovrana pri-

pala je Alenu Rubiniću iz Lovrana, nakon če-

ga će "rijeka trkača" krenuti put masiva Učke.

Brdska utrka 100 milja Istre



Prekrasan sunčan dan, a ispred re-

storana «Kvarner» na lovranskoj

rivi vrvi od ljudi. Razlog – godišnja

skupština ŠRD-a «Zubatac».

Otvorio ju je predsjednik Srećko Šobot.

Izvješće o radu društva i financijsko izvješće

podnio je tajnik društva Ivica Škec. Društvo

već niz godina, zahvaljujući trudu rukovod-

stva kluba završava s pozitivnom bilancom,

što je za svaku pohvalu, imajući u vidu ova

krizna vremena. Tu treba napomenuti da

ovaj IO djeluje već od 2000. godine uz ne-

ke manje promjene sastava, a godišnje se

održi 35 sastanaka. Nešto veći prihod zabi-

lježilo je društvo zbog uplaćenih kotizacija

za državno prvenstvo koje je organiziralo u

studenom 2013. i uplate HSSRM-a za finan-

ciranje programa društva. U protekloj godini

društvo je prodalo ukupno 313 dozvola za

športski ribolov.

Natjecanja i ostvareni rezultati u

2013. počeli su s velikim uspjehom Alana

Gojanovića, koji je svojim plasmanom na

državnom prvenstvu izravno ušao u sastav

državne reprezentacije juniora do 16 go-

dina i sprema se za Svjetsko prvenstvo u

Francuskoj.

U športskom ribolovu postoje dvije

vrste natjecanja – službena i neslužbena,

tzv. kup natjecanja. Rezultati na službenim

natjecanjima, kao i broj natjecatelja su nam

vrlo važni jer o njima ovisi i financiranje

društva i vrednovanje njegove uspješnosti u

sustavu krovnih saveza.

Društvo je sudjelovalo na svim službe-

nim natjecanjim, u svim kategorijama i s ve-

likim brojem natjecatelja. Na županijskom

prvenstvu u Rijeci 15. i 16. lipnja 2013. na-

stupilo je 16 naših natjecatelja, a zlatne me-

dalje osvojile su seniorke Damjana Darišić

pojedinačno i Marina Mavrinac Matulja i

Sonja Španjol ekipno. Na međužupanijskim

natjecanjima imali smo 7 natjecatelja, a na

državnom prvenstvu 4 natjecatelja.

Posebno treba istaknuti sudjelovanje

društva na Kupu Hrvatske u Podgori

gdje je u reprezentaciji Primorsko-goranske

županije nastupilo čak četvero naših člano-

va – Marina Mavrinac Matulja, Sonja Španjol,

Damjana Darišić i Alan Gojanović.

Bili smo vrlo aktivni i uspješni na 28 pri-

godnih natjecanja. I tu ćemo izdvojiti samo

osvajače medalja.

Zlatom su se okitili: Richardson,

Margalić, Mlinar i Vukelić – kup Populana

Rovinj; Alan Gojanović i Tonko Pavičević

– Odprto prvenstvo občine Piran; ŠRD

«Zubatac» - kup «06.svibnja» Umag; Luka

Hajdaraj, Mistral Matulja, Angela Basan i Iris

Matulja – Mići kup Preluk; Marina Mavrinac

Matulja i Sonja Španjol – kup Dana grada

Opatije; Marko Richardson – Zlatna peraja.

Srebro su osvojili: Marina Mavrinac

Matulja i Sonja Španjol – Populana Rovinj;

Željka Berchich i Božica Vizintin – 22. kup

Opatija i Zlatni ribon; Srećko Šobot i Marko

Richardson - Zlatni pišmolj Ičići; Slobodan i

Vlado Naglić – kup Vlaškovac «3.maj» Rijeka.

Broncu su izborili: Mistral Matulja,

Luko i Tonko Pavičević i Alan Gojanović –

kup Uskršnje jaje; Iris i Mistral Matulja – Mići

kup Luben; Srećko Šobot i Slobodan Naglić

– kup Funtana;

Luko Pavičević i Angela Basan – Liburnija

kup; Marko Richardson i Aleksandar Margalić

– Zlatna peraja.

NAŠA DOMAĆINSTVA

Od naših domaćinstava najveći projekt

u 2013. bila je organizacija državnog prven-

stva za seniore i U 21 iz brodice za što smo

od službenih osoba HSSRM-a dobili najviše

ocjene.

Tajnik Ivica Škec zahvalio je svim bar-

kajolima i članovima društva, te vlasnicima i

osoblju restorana «Kvarner» koji su nam sve-

srdno pomagali u relizaciji ovog natjecanja.

Organizirali smo još 4. kup Mića žaji-

ca i 6. memorijal Marino Valentin Džeki te 1.

kup Šototajer za podvodne ribolovce za ko-

jeg se nadamo da će postati tradicionalan.

Škola Mali ribar nastavila je s radom

i tijekom cijele prošle godine s više od 20

polaznika. Tijekom zime održavaju se pre-

davanja u školi, a čim malo otopli evo malih

ribara opet na lovranskom mulu. Svako ljeto

organizira se tradicionalni tematski izlet u

uvalu Banja na Cresu, a kraj godine mali ri-

bari dočekuju uz Pizza party i male prigodne

poklončiće.

U sklopu lovranskog karnevala održali

smo 12. Zubijadu uz veliki odaziv članova

društva i susjednih klubova. U akciji Volim

Lovran tradicionalno sudjelujemo u čišće-

nju podmorja i lučice. Već niz godina njegu-

jemo prijateljstvo i druženje s pobratimlje-

nim klubom ŠRD «Meduza» Rovinj pa smo

i ove godine imali druženje i ribolov 1.12.

2013. u Lovranu, a 22. 12. 2013. u Rovinju.

I ove godine Zajednica športskih udru-

ga Općine Lovran dodijelila je priznanja

najuspješnijim športašima u 2013. godi-

ni, a mi smo imali čak 7 laureata: 1. Športaš

do 12 godina – posebno priznanje – Mistral

Matulja; 2. Najbolja mlada športašica do

12 godina – Iris Matulja; 3. Najbolji mladi

športaš do 21 godine – Jakov Šumberac;

4. Najbolja momčad – seniorke – Marina

Mavrinac Matulja i Sonja Španjol; 5. Najbolja

športašica – Marina Mavrinac Matulja; 6.

Najbolji športaš – Alan Gojanović

PLAN RADA

Plan rada za 2014. godinu iznio je pred-

sjednik Srećko Šobot i naglasio da je prven-

stveni zadatak kluba nastaviti i poboljšati

rad s mladima i aktivno sudjelovati na što

više službenih i prigodnih natjecanja. Drugi

važan zadatak IO i članova društva je rad na

završetku monografije društva jer u 2015.

društvo slavi 60 obljetnicu.

Predsjednica Nadzornog odbora Sonja

Španjol podnijela je izvješće o radu o poslo-

vanju društva koje je bilo sukladno važećim

zakonskim propisima. Skupštinu je pozdra-

vio i načenik Općine Lovran Alan Sanković,

koji je članovima i rukovodstvu kluba pože-

lio još mnogo ovako uspješnih godina.

::::: Piše: Sonja Španjol :::::

Održana godišnja skupština

ŠRD-a «Zubatac» Lovran


Jednog prohladnog proljetnog dana,

krajem ožujka, dok su se sunce i kiša

izmjenjivali u vladavini nebom, Alan

je pronašao malo vremena da nam

ispriča vedru i mladenačku priču o svom

prošlogodišnjem uspjehu i plasmanu u

Hrvatsku reprezentaciju.

Rođen je 6.veljače 1998. godine u Rijeci

i pohađa gimnaziju Eugen Kumičić u Opatiji,

koja kao i sve gimnazije traži puno rada, od-

govornosti i discipline. Športskim ribolovom

bavi se već 10 godina.

* Otkuda ljubav prema ribolovu i interes

za natjecanja u tom športu?

- Moj stariji brat Moris (sada student

sveučilišta u Splitu na Studijskom centru za

studije mora) prvi se počeo baviti ribolo-

vom i kada me jednom poveo na trening ja

sam upitao trenera: «Mogu li i ja loviti ribu?»

Naravno odgovor je bio potvrdan. To je bilo

davne 2004. godine kada sam imao tek 6

godina, ali ja nikada neću zaboraviti taj pr-

vi trening i ulovljenu ribu. Niti godinu dana

kasnije počeo sam i sa natjecanjima. Bratova

ljubav prema moru, ribama i ribolovu zara-

zila je i mene.

* Od kada si član ŠRD-a «Zubatac»?

- Od 2004. godine i prvog treninga.

Zahvaljujući klubu nazočio sam mnogobroj-

nim natjecanjima i ostvario brojne uspjehe.

Bio sam i polaznik škole ribolova Mići ribari

sve do svoje 11 godine.

Nastojao sam redovito dolaziti na tre-

ninge Mićih ribara, iako mi to nije uvijek

bilo lako jer stanujem u Kastvu. Puno su mi

pomogli gospodin Škec, naš tajnik i dobri

duh kluba, te gospodin Šobot, predsjednik

kluba.

* Povod ovom razgovoru je tvoja titu-

la najboljeg športaša Općine Lovran u

2013.godini i tvoj ulazak u reprezentaciju

Hrvatske. Je li to tvoj najveći uspjeh do sa-

da i kako si ga ti doživio?

- Svakako, iako sam priznanja dobivao i

ranije. Bio sam dobar i na lokalnim i na re-

gionalnim natjecanjima, ali u meni je uvijek

postojala želja da se iskažem na onim važ-

nijima kao što su međužupanijska i državna

prvenstva. Trudio sam se i uz potporu kluba,

brata i roditelja dospio sam do svog prvog

državnog prvenstva 2009. godine. Sljedeće

4 godine bio sam stalno na državnim pr-

venstvima i bio sve bolji i bolji. 2013. godine

posebno sam se trudio i mnogo trenirao

jer mi je to bila posljednja šansa da uđem

u reprezentaciju u kategoriji U16. Kada sam

dobio potvrdu ulaska u reprezentaciju i po-

ziv za svjetsko prvenstvo, mojem ushićenju i

zadovoljstvu nije bilo kraja.

VOLIM LOV S OBALE

* Kako je tvoj uspjeh dočekan u obitelji,

klubu i školi?

- Svi su pomalo s nevjericom primili vi-

jest, ali onda je nastalo opće oduševljenje i

radost. Prijatelji su se malo šalili, no i oni mi

daju punu potporu kao i obitelj, klub i škola.

Svi žele da i na svjetskom nivou pokažem

što znam.

* U kojoj kategoriji ribolova se natječeš?

- Službeno u kategoriji U 16 u ribolo-

vu sa štapom s obale. No, pokazao sam da

znam loviti i iz barke. Naime, na kupu Sv.Vida

u Rijeci 2013.godine, Edi Bertok i ja osvoji-

li smo zlatnu medalju i pehar kao najbolja

momčad.

* Kako se pripremaš za natjecanja?

- Čistim opremu, štapove, makine, sta-

lak, pripremam predveze, treniram loveći

ribu. Najviše vremena oduzimaju predvezi,

osobito kad ih treba puno za natjecanja koja

traju 2-3 dana.

* Koji ti je ribolov draži, onaj iz barke ili s

obale?

- S obale, puno je mirnije, nema valjanja

na valovima, a u tome sam i bolji.

* Imaš li neki uzor u ribolovu?

- Da, mog brata Morisa. I on se do od-

laska na fakultet intezivno natjecao za ŠRD

«Zubatac» i postizao je vrhunske rezultate.

Zbog njega lovim, a krenuo sam njegovim

stopama i što se tiče škole, pohađam istu

gimnaziju koju je i on završio.

* Vrlo si mlad, a već imaš impozantan broj

trofeja s prigodnih i službenih natjecanja.

Možeš li izdvojiti najdražeg?

- Od 50 medalja,10 pehara i 5 priznanja

Općine Lovran teško je izdvojiti samo jed-

nog. Svi su dragi i imaju svoju priču, ali ako

već moram, izdvojio bih trofej za najveću

ribu na Mićem kupu Preluka 2011.godine.

* U ribolovu se događaju mnoge zgode i

::::: Piše: Sonja Španjol :::::

RIBOLOV je zabavan, uzbudljiv i opuštajući sport

ALAN GOJANOVIĆ, MLADI HRVATSKI REPREZENTATIVAC

travanj 2014. • LOVRANSKI LIST 29

nezgode. Izdvoji neku koja ti je ostala u

lijepom sjećanju ili koje se nerado sjećaš?

- Najbolja mi se stvar dogodila na

Mićem kupu Preluka 2011. kada sam loše

lovio i već mislio kako ću biti slabo plasiran,

a onda iznenada na mojoj udici završava

pic od 664 grama i ja pobjeđujem. Nemam

loših sjećanja ni loših trenutaka, ribolov je

uvijek zanimljiv, neizvjestan do samog kra-

ja, uzbudljiv, zabavan i opuštajući.

* Tvoj najtrofejniji ulov?

- Sa 13 godina ulovio sam rumbaca od

2,5 kg na panulu iz barke.

PUT U FRANcUSKU

* Bravo! Zbog ribolova često putuješ.

Kako uspijevaš uskladiti obveze prema

školi i klubu? Imaš li potporu obitelji, ško-

le, kluba?

- Svi pomažu i uskaču kad zatreba. Brat

pomaže u pripremi za ribolov, tata vozi i

stalno je uz mene, napeto prati sva moja

natjecanja i uživa u mojim pobjedama, u

školi imam razumijevanje profesora, klub

mi pomaže u nabavci opreme i treninzima.

Za svjetsko prvenstvo dobio sam novi štap,

najlone, udice i olova.

* Imaš li vremena za još neke aktivnosti

osim učenja i ribolova?

- Ne baš previše, ali uvijek nađem vre-

mena za igru sa loptom, druženje s prijate-

ljima i prigodne zabave. Osobito volim kar-

nevalsko vrijeme i maškare u Permanima.

* Što te kao šesnaestogodišnjaka osobito

veseli?

- U principu sam sretno

dijete, svemu se veselim:

lijepom vremenu, mirnom

moru, dobrim ocjenama,

dobrom ulovu, dobrom

društvu....

* Krajem travnja putu-

ješ u Francusku, u La

Tremblade, na Svjetsko

prvenstvo. Jesi li se već po-

čeo pripremati i kakva su

tvoja očekivanja?

- Ovaj mjesec sam već

počeo sa vezanjem pred-

veza jer ih moram napraviti

oko stotinu, ali nije problem

u broju već u novoj kom-

pliciranoj tehnici vezanja

i njihovoj veličini. U subo-

tu 22.03. trenirao sam na

Grobniku bacanje zajedno

sa seniorkama i U21 jer na

svjetskom moram daleko bacati kako bih

ulovio ribu. Ja sam jedini član reprezenta-

cije iz PGŽ-a, tri su dečka iz Istre i dvojica

iz Dalmacije, poznajemo se sa službenih

natjecanja i mislim da ćemo biti dobra eki-

pa. Nadam se najboljem, ali prvi puta na-

stupam na Surf – castingu (ribolov s plaže)

pa je to za mene potpuno novo iskustvo.

No jedva čekam krenuti, nikako da dođe taj

svibanj i Svjetsko prvenstvo.

* Tvoji planovi?

- Završiti gimnaziju i upisati fakultet.

Svakako nastaviti sa ribolovom i natjeca-

njima. Druge godine prelazim u kategoriju

U21 pa ću se moći natjecati i iz barke te že-

lim biti uspješan kao i s obale.

Hvala ti, Alane, na ugodnom razgovo-

ru i puno uspjeha na Svjetskom prvenstvu!

I dok oblaci i sunce nastavljaju svoju igru,

Alan se žuri u školu, a ja se veselim njego-

vom zrelom razmišljanju i optimističnom

pogledu na svijet i život. »Rogi ribaru»

Alane u Francuskoj!

Alan - prvo klupsko natjecanje 2004.

30

Kad se vozim gornjun, Novun ce-

stun od Punta Kolovi prema Reke

prihajan do nove i lepo urejene ra-

skrsnice, na Kuke. I kad god s tude

pasan namisle mi pride jedno pitanje: “Ča je

to ta K.u.K?“ I pitam se: “Je, ta, K.u.K. postal po

Austro-Ugarskoj Monarhije, ili je ta toponim

morda čuda stariji od Franza Josepha?“

Ne znan ča reć. Čula san sakakoveh što-

rij, ali ni niš potvrdjeno.

Pa evo nekoliko besed na tu temu.

K.u.K. je njem. kratica za KAISERLICH und

KONIGLICH, ča po domaći znači CARSKI I

KRALJEVSKI.

Va Austro-Ugarskoj Monarhije vladar je

bil car Austrije, a kralj Ugarske. Ta se j' kratica

va to vreme čuda puti upotrebila za stvari ke

su pripadale carstvu i države. U prenesenom

značenju, bila je to i oznaka za čoveka ki je

bil „slepo“ namoran va Monarhiju.

Austro-Ugarsku su zvali i Kakanija. I

to je isto prišlo od kratice K.u.K. Ali, va našoj

domovine Hrvatskoj to ime ni bilo poznato.

Čula sam to va Europe.

A se to govorim, aš je i ov naš primorski kraj

bil del Austro – Ugarske Monarhije. Naši stari

judi su se domišjali cara Franza Josepha, kega

su zvali i Franjo Josip. Tako se j' on užal potpisat

na državneh dokumenteh svojga Kraljevstva

Hrvacke i Slavonije. I naš lungomare se u njego-

vu čast zove „Šetnica Franza Josepha“.

Pa ipak, ni se to bilo tako „krasno i baj-

no“. Stareji judi su čuda tega zapametili, pa

su se tako domišjali i Prvega svjetskega

rata. Njega se nisu rado domišjali. Aš je tu i

bilo glada i mizerije. I oteli su pozabit tako-

ve stvari. Aš, i va Lovrane i na Lovranšćine je

bilo mladeh judi, mladić ki su morali obuć

soldaške uniformi i poć va rat, u obranu do-

movine. Neki su šli na bojišnicu, na rijeku

Soču, neki na taljansku rijeku Piave, a neki su

šli i daje, vaje va Galiciju, današnju Ukrajinu.

NA PAŠAPORTE - AUSTRIAKI

Janko (Jankina Uškarov su ga zvali) z

Dobreća i Ilijašić z Lovrana (Mime Ilijašićovoj

otac), bili su u Padskoj nizini, na rijeci Po (Piave).

Franjo Turković (nonić Turkovići) z Lignja bil je

na ratištu negdere va gornjoj Italije, tamo kaš-

neje su ga stavili va vojnu bolnicu va Trste, kade

je s doktori delal i pomagal njin na kirurgije. Čula

sam, da se j' tako dobro bil spratikal va anato-

mije tijela, da je već i sam neke stvari mogal

delat. Bilo ih je još, po sakude. Neki su živi prišli

doma, a neki su tamo i glavu pustili. Njihovin

doma su javili, da su ostali na polju časti, za Cara

i Domovinu, tako je pisalo va listeh.

Neki su pak pustili sela, fameji, lehi i

kop i partili „trbuhun za kruhun“ po južnoj i

sjevernoj Amerike. Pa va karantenu na otok

Ellis Eiland spreda New Yorka kade su morali

pasat si mogući pregledi, aš Merike ni rabilo

bolneh judi. A kada su z broda dole prisli i

pokazali pašaporti, na njih je pisalo Austriaki.

Jako mi je drago da tega rata nisan vi-

dela. Hvala Bogu, dvajset i četire leta san

kašneje rojena. Pa je to zaspravje za me bilo

jeno „pase“. Ipak, se nečesa domišjan, neč

sam negdere čula i pročitala, pa mi ni to ni

bila „nepoznanica“.

Al i... Drugega svjet. rata se domišjan. Još

mi j' danas tako „živa“ slika pred očima, kada

su Englezi „prali“ i bombardirali grad Rijeku.

Onputa su v Reke bili Nemci i Talijani. Bila

san još mića. Zali otrok. Ali..., sjećam se do-

bro te večeri, kako da je danas. Cela Dražica,

so selo, je bilo vane. Skrivali smo se zada

Puletove gromači, čepeć se mestili po puti-

će za Krasu i gjedali tu strahotu, tu svetlavi-

nu, to „lampanje“ z vedra neba, ta „vatromet“

bombi, ke su jena za drugun padale po

Kvarneriću. A noć... kristalno čista, mesečina

kako dan. Nikada neću pozabit tega prizora.

I se ča san stareja, mi namisle više prihaja to

strašno zlo ko je naš brižan narod potrpel. Boh

se smiluj, kako da je prokjet ? Ginul za drugega,

nadal se j' i vaveki na neki mod bil prevaren. Aš

judi se uobraze „osile“ pa misle da su „Bogovi“ s

Olimpa. Ali... svejedno se pitam: “Kako to, da se

od sega tega zla nismo niš navadil?“ Nego, vavek

iste priče. Interesi i samo interesi na prvin meste.

I rivat se bez „ karti“ kamo god moreš.

NEMA SAVRŠENSTVA

Kako da je najvažnije u životu „bit jači, bit

najjači?“ Ali, dvojbe su vaveki s nami. Opet

mi vrag ne da mira i pitam se: “Ča je razlog

da se ljudska svijest, odgovornost i volja ne

mogu oduprijeti zlu?“ No, još vaveki verujen

da će ki ta prit va se i shvatit da taštinu mora

pobjediti ako želi bit pravi i donositi „prave“

odluke. Bilo bi to dobro za njega i za nas.

Zato je Austro - Ugarska propala, a š

njun si njiji generalati, se pukovnije i cela

Vojna Krajina. Ni čut ni otela za ujedinjenje

Dalmacije s ostalim hrvackim zemljama.

Preko voji je se neč storila, aš je to ipak bila

jedna napredna, kulturna i urejena država. I

ni bila diva. Ali... i oni su bili samo judi. Nema

savršenstva.

Zato ni K.u.K. ni mogal preživet, ni on ni za

„seme ostal“ njigova slabost ga j' zatrla. I po-

kle njega, 1918. opet nova država, Kraljevina

Slovenaca, Hrvata i Srba. I opet ista „priča.“

Jedno se j' govorilo, a drugo delalo. Pari mi se

da ta svet ne razume ča dela, ne razmišlja o po-

sljedicama i na nidan način se ne more liberat

falsarije? Ne bin otela bit „premudra“ , i molim,

neka nan Bog da razuma, da se vratimo na ana-

lizu problema. A svet neka nanke ne strašimo s

atomskim oružjem, „valjda “ toliko „kapimo“ da

„Na svete nema mesta kade se moremo skrit.“ A

krtice nismo da rujemo pod zemljun.

Sudac Likon je na sude Sokratu, rekal:

„Ni jedna vjera neće izdržati provjerava-

nje, stablo će usahnuti ako mu pogledamo

korjenje“. A mudri Sokrat mu j' odgovoril:

“Ipak, sloboda može postojati samo

ako se život neprestano istražuje i ako ne-

ma sudaca koji odredjuju granice ljudskog

istraživanja“.

BILO JE VAVEK TRPET

LOVRANSKI LIST • travanj 2014.

CRTICA IZ POVIJESTI ::::: Piše: Marija Janjetić - Aničić :::::


Još ranih stoljeća nove ere, roma-

nizacijom Jadrana, područje Istre i

Liburnije ulazi u pisanu povijest. Tako

se Istra i Kvarner spominju u geograf-

skim izvorima još od doba antike, a Lovran

se pojavljuje u kasnoantičkom, odnosno

ranosrednjevjekovnom djelu Anonima iz

Ravene, te i njegovom kasnijem proširenju

iz 12. st., onom Guida iz Pise.

Anonimni geograf iz Ravene (lat.

Anonymus Ravennas, Geographus

Ravennas) svoje obimno djelo -opis svije-

ta - poznat pod nazivom Cosmographia,

napisao je u 6. ili 7., odnosno 8. stoljeću, a

nekoliko stoljeća kasnije, oko 1120. godine,

svećenik Guido Pisanus proširio je izvod iz

Ravenjaninova djela i učinio ga opširnijim i

poznatijim od samog originala. U nabraja-

nju gradova na obali, sjeverno od Drača, i tu

se našao Lovran.

Kao i mnogi pisci toga doba, Ravenjanin

se oslanjao na starije, antičke izvore (grč-

ke itinerare i izvore koji nastaju na temelju

Agripinog zemljovida iz 1. st. p. n. e.), na stare

postojeće karte i popise cestovnih postaja,

te izvore poput spominjanog gotskog filo-

zofa Markomira (‘’... praefatum Marcomirum

Gothorum philosophum civitates ...’’). Neki

izvori navode da je tekst nastao na temelju

poznatih podataka prije 6. stoljeća, budući da

autor ne spominje turbulentne događaje tije-

kom i nakon 6. st. (poput provale Langobarda

u Italiju 568. g.), koja su zasigurno utjecala na

tadašnju gustoću naseljenosti i migraciju sta-

novništva na Jadranskoj obali.

U prvoj knjizi, od ukupno pet, donosi

općeniti pregled, opis svijeta, da bi u ostalih

četiri, uz kratki komentar o svakoj regiji, opi-

sao sredozemne otoke, naveo oko 200 rijeka

Rimskoga carstva, te iznio nazive oko 5000

gradova, odnosno svih utvrđenih, zbijenih

naseljenih mjesta koji su u kasnoj antici i ra-

nom srednjem vijeku smatrani gradom.

Liburnijski i istarski toponimi spominju

se nekoliko puta. Uz ovdje navedene, on

između ostalog spominje i Umag (Humago

), Novigrad (Neapolis), Poreč (Parentium),

Rovinj (Revingo, Ruigno, Ruginio ), Pulu

(Pola), Rašu (Arsia ) … i naravno ponovno

Lovran (Lauriana). Piše kako na zapadnom

zaljevu velikog mora, postoji zemlja Trsatska

Liburnija i da je imena gradove te zemlje

preuzeo od gota Markomira:

[Iterum ad Mare Magnum, id est ad colfum

occidentalem, ponitur patria que dicitur

Liburnia Tarsaticensis. Quam patriam Liburniam

super scripti, qui Carnich patriam, ipsi eandem

descripserunt phylosophi. Sed ego secundum

praefatum Marcomirum Gothorum phylosop-

hum civitates inferius dictas eisdem Liburnie

patrie nominavi. In qua patria plurimas fuisse ci-

vitates legimus, ex quibus aliquantas designare

volumus, id est civitas:

Elona, item Dan Coriton Argerunto

Bigi Ospela Puplisca Senia Turres Raparia

Tharsaticum Lauriana Albona]

Lauriana odnosno Lovran ponavlja se i

u V. knjizi.

Robert Matijašić navodi da Ravenjaninu

cilj nije bio ‘’…izraditi novi itinerar - putni pri-

ručnik s postajama i udaljenostima. Njegov

naum bio je mnogo širi. Ravenska sredina,

središte upravnog, kulturnog i duhovnog

života na sjevernom Jadranu, u kojoj je

Anonim djelovao, neprijeporno je bila već

kršćanska, pa se u jednom trenutku pojavila

potreba izrade novoga pregleda, kompen-

dija svih zemljopisnih podataka na temelju

poznatih djela ranijih zemljopisaca, koji će

odražavati i novo ozračje civilizacije.’’ Jedno

od mjesta novog ozračja civilizacije zasigur-

no je bio i Lovran.

IZVORI

Ravennatis Anonymi, Cosmographia

et Guidonis Geographica, ed. M. Pinder-

G.Parthey, Berolini 1860. (https://archive.

org/details/ravennatisanony02ravegoog)

Matijašić, Robert: Anonimni Ravenjanin,

Istra i biskupska središta. // Acta Histriae. 9

(2001), 2; 285-294.

Mirjana Matijević-Sokol: Povijesna svje-

dočanstva o Senju i okolici: antički izvori,

Senjski zbornik – prilozi za geografiju, etno-

logiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, sv.

21, Senj 1994., 25-40

Lovran u Kozmografiji Ravenjanina Geografa

Jure i PereDva suseda, Jure i Pere, saki su se dan našli za malo poćakulat o sakidajnemi deli. Tako su se jedan put ćapali i politiki.- Ča ti misliš, Pere, ča j’ to s temi političari?- Ča, ča j’ to? I ča, ča ja mislin? - će Pere.- Ma to ča po novinah piše? Da su se si do-bro kaparali...- Maaa, dragi ti! Znaš ča su naši stari rekli: Ki ni za se, ni ni za drugega! Benj, oni su za se! Za drugega će bit ako njin ča ostane!

DugiDa je negdere bil jedan sastanak na ken se govorilo kako se rešit duga, ki je se veći. Jedan je govoril da treba opet zet nekako-vi krediti, drugi da treba cinturin stisnut još jače, treti ni znal ča pak je rekal: - Ja mislin da trebamo prodat celu Lepu našu i seh nas š njun pak smo se rešili i dugi i vraga!

IvićZa Božić je mat Iviću okrunila lepu jelvicu z bućicami sakakoveh kolori, a pod jelvicu je zapalila par svećic da to lepo sveti.Dokle j’ ona kuhala večeru, mali Ivić je s kamari počel zijat:- Maaamaaa, maaamaaa, jelvica goriii!- Iviću - će mat va velen dele s kuhinje - ne reče se da gori, nego da sveti!- Dobro, mama, dobro, onda nan svete koltrini!

Nove lovranske paćuharije::::: Piše: Milica Tuševljak :::::

::::: Piše: Maja Karić :::::


Ovoletni pusni dani, prilično dugi po vremenu, va Lovrane su po obi-

čaje počeli na Antonju. Tega dana vreme ni baš bilo dobro, padal je

daž i mrzlo je bilo, ma judi lovranskega pusnega društva Toronjera

sejno su ovaj običaj na vreme i dobro obavili. Onako stisnuti pod

tendu terase oštarije “Stari grad” z “Bonacun” ka je veselo i lepo sopla i z grupun

žejanskeh zvončari veselo su čekali da načelnik Općine Lovran Alan Sanković sim-

bolično da kjuč od grada članici Toronjere Oriani Klanjac. Pokle tega je zasopla

Toronjera, a na stablo je dignut ovoletni pust i na pal pusna bandjera. Si judi ki su

tu bili, a ni ih bilo malo, bili su počašćeni otavićen vina i fritulami. Pokle tega se va

Galerije Laurus otprla izložba fotografij lanjskega pusta va Lovrane, ku je parićal

naš fotograf David Kurti. On je i ovo leto slikal se ča se maškaranega va Lovrane

dogajalo.

Pusne nemotarije nastavjene su i skroz celi febrar. Na lovransken mule je 15.

jutro po staroj navade parićana maškarana Zubijada, ku već trinajst let organiziraju

člani lovranskega ribolovnega društva “Zubatac”. S puno smeha i škerci maškare

su ćapale i po neku ribu, magar je bilo i oneh slabeje sreći. Morda njin niki ni rekal:

Ribaru rogi!

Isti dan zapolne va “Kvarnere” je organizirana fešta za miće maškari. Prišlo je

puno dece od sakude pa je i zabava bila lepa. Dobro su to parićali Općina Lovran i

Toronjera pa su na kraje maškarice veselo šle doma i s kun lepun igraškun v rukah.

Večer je va “Kvarnere” bil prvi maškarani tanac. Muzikanti grupe “Lungo mare”

dali su se od sebe va veseloj sopnjade, a Toronjera je priskrbela bogatu tonbulu i

vredne nagradi za najboje maškari. Tako je bilo tri suboti za redon. Va Dome Liganj

Pust je važgan –::::: Piše: Radovan Trinajstić :::::

travanj 2014. • LOVRANSKI LIST 33

i ovo je leto parićana zabava za dečinu tega dela Lovranšćini.

A najviše dela rabilo je storit za bit dobar domaćin va veloj maškaranoj parade na

koj se videlo oko tri tisuće maškar, od tega baren jeno tisuće je bilo dece. Po Lovrane

je tega nedejnega zapolna 23. febrara pasalo 50 maškaraneh grup od sih kraji, aš već

se zna da je lovranska parada neš ča se ne sme preskočit i ne bit na njoj. Se maškare to

hvale i povedaju da se pul nas najboje zabave. Po užance bile su tu grupe z cele opatij-

ske rivijere i gornjega kraja, z Studene, Šapjan, Pasjaka, Jušić, Matuj i Mučić, s kastavske-

ga kraja i Halubja: Viškovo, Marinići, Pehlin i Kastav, onda z Reki, Trsata, Drenovi, Zameta

i od Saršoni. Va Lovrane je i ovo leto bilo dosta grup z druge strani Učki, od Labina,

Roča, Kožljaka, Koromačna i Čepića, a z grobniške strani prišli su maškare z Grobnika

i Pašca. Prvi put ovo leto bili su i mladi Cresani pa se nadamo da te prit i drugo leto,

a prišle su maškare i z mesta Sračinec pul Varaždina. Bez zvončari se ne more. Zato

su ovo leto po Lovrane zvonili zvončari z Mun, Žejan, Halubja, Bregi, Brguda, Frlanije,

ćićarije (Podgaće-Lanišće) i Vlahov Breg-Korensko. Kako i sako leto prišle su maškare

i z Slovenije z mesta Kal pul Pivke i Topole pul Ilirske Bistrice. Celu ovu velu feštu još

su ulepšalo je trejset maškaraneh kamioni, auti i prikolic. Maškarani šunšur pun kolori

i smeha pozdravili su načelnik Općine Lovran Alan Sanković i predstavnik Toronjere

Radovan Trinajstić. Saku grupu na parade predstavili su Irena Grdinić i Mario Lipovšek

Battifiaca, a člani Toronjere su ih dočekali na mule s friganemi sardelicami, vinon, soki,

a dečinu još i s krafeni.

Na pusnu nedeju hodilo se po Lovranšćine pobirat jaja, a na Pepelnicu al na Čistu

sredu kako to navada nalaže, Pusta se na mule važgalo. Š njin su va ognje nestali i si

naši grehi. Do drugega leta.

grehi su nestali


IZBOR KORISNIH ADRESA I TELEFONSKIH BROJEVAOPĆINA LOVRANCentrala tel. 291-045Načelnik: Alan Sanković tel. [email protected]

Predsjednica Općinskog vijeća Općine Lovran Nataša MiljakPitanja i prijedlozi mogu se postaviti i na e-mail: [email protected]

Pročelnica: Jelena Markić tel. 291-045 Odjel za financijeVoditeljica Odsjeka:Jadranka Ognjenović tel. 292-880

Računovodstveni referent: Dolores Stanger tel. 291-045

Računovodstveni referent:Jasna Konić tel. 291-045

KOMUnalni SUSTaVVoditeljica: Tamara Mittel tel. 291-045Samostalni referent: Hermes Negrić tel. 291-045Komunalni referent: Branka Radić tel. 291-045Komunalni redar: Milan Škorić tel. 291-045

dRUŠTVene djelaTnOSTiVoditeljica: Velinka Sušanj tel. 291-045Tajnica: Azela Mandžo tel. 291-045E-mail: [email protected] vrijemeponedjeljak, srijeda, četvrtak 08,00 - 16,00utorak 08,00 - 17,00petak 08,00 - 15,00dnevni odmor 11,30 - 12,00Prijem stranaka svaki radni dan 08,30 - 12,30utorak 13,00 - 17,00

MaTiČni URed lOVRanMatičarka: Zdenka Zorica tel. 291-101Primanje stranaka:ponedjeljak– petak 08,30 - 11,00 11,30 - 14,00dnevni odmor 11,00 -11,30

Mjesni odbor Lovran - Bahovapredsjednik Robert Popeskić tel. 291 - 682

Mjesni odbor Lovran - Rezinepredsjednik Miroslav Petković tel. 291 - 623

Mjesni odbor Lovranšćinapredsjednik Arsen Brumnjak tel. 292 - 512

Mjesni odbor Medvejapredsjednica Tatjana Pančelat tel. 292 - 385

STUBica d.o.o. lOVRan tel. 291 - 475Za komunalnu djelatnost, pružanje usluga i razvoje-mail: [email protected] radno vrijeme uprave: od ponedjeljka do petka 7,00 - 15,00

DOM ZDRAVLJA OPATIJA AMBULANTA LOVRAN

dr. med. Ivone Obradović, dr. opće medicine tel. 291 - 208radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - popodneutorak - četvrtak - petak - ujutro

dr. med. Vasjan Valenčić, dr. opće medicine tel. 292 - 080radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak - ujutro; utorak - četvrtak - popodne

dr. med. Dragana Marković, dr. opće medicine tel. 294 - 027radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak - ujutro; utorak - četvrtak - popodne

dr. Suzana Surijan, spec. pedijatar tel. 291 - 042radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - popodneutorak - četvrtak - petak - ujutro

STOMATOLOŠKE ORDINAcIJE

dr. stom. Jasna Potočki - Vidaković tel. 293 - 770rad s pacijentima: ponedjeljak - srijeda - petak 7,30 - 12,30utorak 14,00 - 19,00četvrtak 14,00 - 19,30svaka druga subota u mjesecu radna

dr. dent. Dimitrije Ilijević tel. 293 - 770rad s pacijentima: ponedjeljak - srijeda - petak 14,00 - 19,00 utorak - četvrtak 7,00 - 12,30 VETERINARSKA SLUŽBA

Veterinarska ambulanta Opatija (Volosko) tel. 701 - 280radno vrijeme svaki dan od 0 - 24,00

Veterinarska ambulanta “RiVet” Rijeka (Kantrida) ex “Vau-Vau” tel. 561 - 451 i 561 - 452radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,30 - 12,00 i 17,00 - 20,00subota 8,00 - 13,00

Komunalno društvo “Komunalac” d.o.o. Jušići tel. 505 -201

Uprava groblja Opatija tel. 505 - 100od ponedjeljka do petka 7,00 - 15,00subotom dežurstvo 7.00 - 15,00preuzimanje pokojnika poslije 15,00 sati na tel. 505 - 100 Turistička zajednica Općine Lovran turistički ured tel. 291 - 740radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 14,30subota 9,00 - 13,00

Liburnijsko društvo za dobrobit životinja “Lunjo i Maza” Lovran mob. 091 / 763 - 8892radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 9,00 - 14,00 i 18,00 - 21,00subota 9,00 - 14,00

Dimnjačar “Sorers” d.o.o. mob. 099 / 212 - 6980

Policijska postaja Opatija tel. 710 - 111

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovran tel. 291 - 048zapovjednik Nenad Gašparinić mob. 091 / 545 - 8219Javna vatrogasna postrojba Opatija tel. 271 - 800

Hrvatska elektroprivreda Rijeka - Pogon Opatijaobračun računa tel. 204 - 692tehničar za priključak tel. 204 - 669radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - petak 7,30 - 11,30utorak - četvrtak 11,30 - 14,30

Pošta Lovran tel. 525 - 883radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 7,00 - 20,00subota 7,00 - 14,00

Tržnica Lovran tel. 293 - 769radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 6,00 - 13,00subota i nedjelja 6,00 - 11,00

Ljekarna Lovran tel. 291 - 051radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 7,00 - 20,00subota 7,30 - 15,00

Noćna dežurna ljekarna “Centar” Rijeka, Riva 18 tel. 213 - 101

Mjenjačnica “Lagos” Lovran tel. 293 - 144 i 293 - 530radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 15,00subota 8,00 - 13,00

Croatia osiguranje d.d. Lovran na tržnici tel. 212 - 015radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 16,00subota 8,00 - 12,00

Osiguravajuće društvo “Alianz” Lovran tel. 293 - 281radno vrijeme: od ponedjeljka do petka 8,00 - 16,00

Matični ured Lovran tel. 291 - 101radno vrijeme: od ponedjeljka do petka za stranke 8,30 - 11,00 i 11,30 - 14,00

Župni ured Lovran tel. 291 - 611 velečasni Matija Rašpica

Javni bilježnik Lovran Radmila Mandić tel. 293 - 426radno vrijeme: ponedjeljak - srijeda - četvrtak - petak od 8,00 - 16,00utorak 12,00 - 19,00

Benzinska postaja Lovran mob. 091 / 4971 - 155radno vrijeme: od ponedjeljka do subote od 6,00 - 20,00nedjeljom i blagdanom od 6,00 - 13,00

Javna ustanova Park prirode “Učka” Liganj tel. 293 - 751

Osnovna škola

Viktora Cara Emina tel. 291 - 133

Dječji vrtić Lovran tel. 291 - 134

Gradski Crveni križ Opatija tel. 712 - 577


LOVRANSKI LISTGlasilo Općine Lovran

Izdavač: Općina LovranUlica M. Tita 41, 51415 LOVRAN

Za izdavača: Alan SankovićGodina IX – izlazi povremeno

Naklada: 2000 primjerakaISSN 1845-9609

Glavna urednica: Aleksandra Kućel – Ilić

Uređivački savjet: Cvjetana Miletić (predsjednica), Marija Janjetić – Aničić, Ranka Janjetić, Edvard

Primožić, Kristina Staničić, Silvana Stiglić, Radovan Trinajstić

Fotografije: David Kurti

Grafička priprema: Saša Jeletić

Design i tisak:

Buldog d.o.o.43. istarske divizije 1/8, LOVRAN

Tel: 051/292-266www.buldog.hr

Sretan Uskrs želi vam

ISSN 1845 - 9609 27 34 BROJ LOVRANSKI · PDF filecija Milenij grupacije Ivan Sarajlić. -...

Documents

Transcript of ISSN 1845 - 9609 27 34 BROJ LOVRANSKI · PDF filecija Milenij grupacije Ivan Sarajlić. -...