Ispitna Pitanja Iz Predmeta Upravljanje Ljudskim Resursima II Godina
-
Upload
dejan-ilic -
Category
Documents
-
view
174 -
download
0
description
Transcript of Ispitna Pitanja Iz Predmeta Upravljanje Ljudskim Resursima II Godina
1
ISPITNA PITANJA IZ PREDMETA UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA II GODINA
doc.dr Aca Marković, e-mail:[email protected]
doc.dr Dragana Radosavljević, e-mail:[email protected]
asistenti: Liljana Marković, e-mail:liljana.m @sezampro.rs
Gordana Djuretić, e-mail:[email protected]
I Pojam, predmet i značaj upravljanja ljudskim resursima
1. Pojam upravljanja ljudskim resursima
2. Predmet i značaj upravljanja ljudskim resursima
3. Ciljevi i načini upravljanja ljudskim resursima
4. Promene u okruženju i njihov uticaj na upravljanje ljudskim resursima
5. Novi trendovi u menadžemntu ljudskih resursa
II Aktivnosti u oblasti upravljanja ljudskim resursima
6. Dizajniranje posla
7. Rezultati analize posla
III Planiranje ljudskih resursa
8. Šta je planiranje ljudskih resursa i koji su mu ciljevi
9. Aktivnosti u procesu planiranja ljudskih resursa:
9.a. Analiza eksternih faktora
9.b.Analiza internih faktora
10. Predviđanje ponude i tražnje ljudskih resursa
11. Usklađivanje ponude i tražnje ljudskih resursa
12. Realizacija plana ljudskih resursa
IV Regrutovanje ljudskih resursa
13. Regrutovanje: definisanje pojma i proces
14. Prednosti i nedostaci internog i eksternog regrutovanja
15. Interno oglašavanje posla
16. Unapređenja i premeštaji
17. Preporuke i predlozi službe za ljudske resurse
18. Prijatelji i rodbina zaposlenih
19. Raniji zaposleni i raniji kandidati za posao
2
20. Eksterno oglašavanje posla
21. Agencijsko posredovanje
22. Obrazovne institucije
23. Direktno obraćanje kandidatima
24. Direktne prijave zainteresovanih kandidata i ostali izvori regrutovanja
V Selekcija ljudskih resursa
25. Šta je selekcija kadrova i proces selekcije
26. Indvidualne razlike koje utiču na proces selekcije (sposobnosti, osobine ličnosti i
kompetencije)
27. Prijava za posao, radna biografija, preporuke
28. Testiranje kandidata: osnovno o testiranju i validnost testa
29. Testiranje kandidata: psihološki testovi
29.a. Testovi sposobnosti
29.b. Testovi ličnosti
29.c. Testovi interesovanja
30. Testiranje kandidata: testovi vezani za posao
31. Intervju
32. Vrste intervjua
33. Osnove intervjuisanja
34. Strategije intervjuisanja
35. Problemi sa intervjuom
36. Faktori koji utiču na rezultate intervjua
37. Odgovornost za rezultate selekcije
VI Socijalizacija i orijentacija zaposlenih
38. Svrha socijalizacije i orijentacije zaposlenih
39. Faze socijalizacije i orijentacije
40. Oblici orijentacije
VII Trening i obrazovanje zaposlenih
41. Trening zaposlenih – vrste treninga na poslu
42. Trening zaposlenih – trening izvan posla
43. Obrazovanje zaposlenih – vrste obrazovnih potreba zaposlenih
44. Potrebe za stalnim obrazovanjem i usavršavanjem menadžera
45. Novi trendovi u obrazovanju
3
VIII Ocenjivanje performansi zaposlenih
46. Ciljevi praćenja i ocenjivanje radne uspešnosti
47. Ko može procenjivati radnu uspešnost
48. Problemi i greške u ocenjivanju performansi zaposlenih
IX Nagrađivanje i motivisanje zaposlenih
49. Načini utvrđivanja individualne zarade, odnosno plate
50. Stimulisanja radne uspešnosti
51. Grupni sistemi stimulacije
52. Menadžerske nagrade, kompenzacije i strategije motivisanja
53. Demonstriranje poželjnog stila menadžmenta
54. Participacija zaposlenih u upravljanju
X Zdravlje i bezbednost zaposlenih
55. Opšta zaštita zaposlenih
56. Jačanje svesti zaposlenih o potrebi i značaju zaštite njihovog zdravlja i njihove
bezbednosti na radu
57. Promocija zdravlja
XI Upravljanje karijerom, degradacija i otpuštanje zaposlenih
58. Karijera i razvoj karijere – definisanje pojmova
59. Faze u razvoju karijere
60. Uloga menadžera u planiranju i razvoju karijere
61. Uloga pojedinca u planiranju i razvoju karijere
62. Menadžerska karijera
63. Degradacija na poslu i otpuštanje zaposlenih
64. Kako postupati kada se ostane bez posla
XII Organizacija funkcije upravljanja ljudskim resursima
65. Mesto službe za ljudske resurse u organizaciji
Prisustvo predavnjima i vežbama nosi ukupno 5 poena
Kolokvijum I obuhvata 40 % gradiva tj. prvih 26 pitanja (1-26). Na kolokvijumu I se može
osvojiti maksimalno 30 poena. Kolokvijum II obuhvata preostalih 41 pitanja (27-67). Na
kolokvijumu II se može osvojiti maksimalno 45 poena. Ko nije zadovoljan ocenom, koju je
4
„zaradio“ sabirajući poene sa kolokvijuma I i kolokvijuma II i predispitne poene (p+v,
sem.rad) na ispitu polaže pitanja iz oblasti: kolokvijuma I, ili kolokvijuma II ili ako hoce
celokupno gradivo. Polaže se pismeno. Ko je zadovoljan ocenom, može da prijavi ispit i
izađe na isti kako bi mu ocena bila upisana.
Seminarski rad donosi 20 poena. Seminarski rad dostaviti asistentu, isključivo na e-mail.
Zadnji rok za predaju rada je istakunut u rasporedu predavanja koji je označen slovom S i
nalazi se na sajtu Fakulteta. Na ispit ne donositi seminarske radove, jer neće biti uvaženi
zato što su predispitna obaveza!
Uputstvo za izradu seminarskog rada
Elementi rada:
- Naslovna strana
- Strana sa sadržajem
- Uvod
- Razrada
- Zaključak
- Strana sa literaturom tj.citiranim delima
- Fusnote
Obim rada: minimum strana koji seminarski rad može da ima je 8-12 strana(bez naslovne stranice, sadržaja i citiranih dela). Maksimalno 15 strana.
Naslovna stranica sadrži: naziv fakulteta, naziv seminarskog rada (naziv teme), naziv predmeta na koji se rad odnosi, ime i prezime studenta, njegov br.indeksa, naziv profesora kome se rad predaje, mesto i mesec i godinu kada je rad napisan.
Stranica sadržaja sadrži naslove koji postoje u radu i brojeve stranica na kojima se naslovi nalaze. Naslovi se navode u fontu koji su u samom radu. Naslovi drugog i trećeg nivoa se navode ispod naslova prvog nivoa sa malim razmakom u odnosu na njega.
Uvod je uvertira u rad. Sadrži: implikacije teme sa opštim društvenim pojavama, obrazloženje značaja istraživanja određene teme, kratki prikaz koncepta samog rada, napomene studenta u vezi konkretnog istraživanja i sl. Obično je oko jedne stranice.
Razrada sadrži materiju seminarskog rada, teme koja se istražuje. Font za pisanje rada je 12. Treba da ima najmanje dva naslova prvog nivoa (font 16, podebljano, velika slova). Naslov prvog nivoa treba da sadrži najmanje dva naslova drugog nivoa (font 14, podebljano, podvučeno, mala slova sa velikim početnim slovom). Naslov drugog nivoa može, a nije neophodno, da sadrži najmanje dva naslova trećeg nivoa (font 13, podebljano, mala slova sa početnim velikim slovom). Naslov prvog nivoa obuhvata jednu logičku celinu, ostali naslovi obuhvataju manje celine, koje treba da budu u saglasnosti sa osnovno navedenom u naslovu prvog nivoa. Ispod samog naslova prvog nivoa treba da postoji sama definicija, obrazloženje navedene celine, koja uvodi u naslove drugog nivoa (par rečenica, do pola stranice). Seminarski rad mora da sadrži fusnote (opcija u Wordu – „insert-reference-footnote“). Fusnote se navode
5
uvek kada se koriste delovi teksta iz određenog izvora. Fusnote se ne stavljaju kada se objašnjava navedeni citat, kada se piše u kontinuitetu iz jednog izvora (samo nekoliko rečenica, posle se opet postavljaju), kada se pišu svoje reči, u zaključku, i sl. Fusnota sadrži: prezime autora, početno slovo imena, naziv dela (italic), izdavač, grad izdavača, godinu izdanja dela, broj stranice na kojoj se citat nalazi. Stavlja se u navodnike, i prepisuje doslovce. Poželjno je da se manje doslovno citira, a da se više parafrazira materija iz raspoloživih izvora. Fusnota izgleda isto i u slučaju parafraziranja, osim što ispred prezimena autora stoji prefiks: "Vidi".
Zaključak je rezime, rezultat istraživanja, sumirani, parafrazirani rad na prostoru oko jedne stranice. U zaključku se navode i zapažanja istraživača (studenta koji piše rad), saznanja do kojih je došao, stavovi i sl.
Stranica literature tj. citiranih dela sadrži navod celokupne literature koja je korišćena u radu (knjige, časopisi, Internet stranice, itd.). Dela se navode po azbučnom/abecednom redosledu. Navodi se redni broj, prezime i ime autora, naslov dela (italic), naziv izdavača, grad izdavača, godinu izdanja. Podaci sa Interneta se navode na sledeći način: stranica, naslov, prezime i ime autora (ako je navedeno) i datum preuzimanja teksta sa mreže. Rad mora da sadrži minimalno pet citiranih dela.
Napomena: Zabranjeno je kopirati, prepisivati i sl. bez korišćenja navoda, te će radovi u kojima se koristi princip Copy – Paste materijala ili teksta ili delova teksta sa Interneta bez navoda, biti veliki minus studentima koji su prepisivali.
55 poena je minimum za prolaznost!
poeni ocena opisno
0-54 5 nije položio
55-64 6 dovoljan
65-74 7 dobar
75-84 8 vrlo dobar
85-94 9 odličan
95-100 10 odličan - izuzetan
doc.dr Aca Marković, dipl.inž.
doc.dr Dragana Radosavljević