Ispitivanje meningealnih znakova

8/17/2019 Ispitivanje meningealnih znakova

1/6

Ispitivanje meningealnih znakovaProf.dr.Amra Jakubović Čičkušić n ozak i kičmena mo!dina su pokriveni sa tri opne koje se zovu mo!dani"e.#vrda opna $duramater% je smještena najbli!e lobanji.Paučinasta mo!dani"a $ara"hnoidea% je nje!na&eka mo!dani"a$pia mater% najnje!nija.

'zro"i( zapaljenja&intrakranijalna $ili unutar mo!danih% krvarenja& tumori i sl.

n dolazi do njihovog podra!aja i posljedične zategnutosti mišića vrata i onih uz kičmeni stubpraćene bolom.eningealni zna"i ) spadaju( glavobolja& povraćanje& zategnut vrat& *otofobija+ fonofobija& ,ujić)ev znak& gornji i donji znak-rud!inskog i ernig)ov znak.

/lavobolja nastaje zbog povišenog intrakranijumskog pritiska. 0bično je difuzna& a pa"ijent zauzimaolakšavajući polo!aj na boku. 1ajčešće je glava savijena unazad& ruke u laktovima& a noge u koljenima.Povraćanje nastaje tako2er zbog povišenog intrakranijumskog pritiska. Javlja se bez upozorenja& a često nije prisutna ni mučnina. 3ategnut vratn je najčešći znak.n 1ekada bude 4tvrd poput daske5 tako da je prilikom savijanja moguće podići pa"ijenta izle!ećeg u sjedeći polo!aj.n 1ekada je& npr. u slučaju zategnutih mišića ekstenzora zabačen unazad u polo!aj opistotonusa. n 1aravno& zategnut vrat se mo!e otkritin i u slučajevima izra!ene spondiloze&n artritisa&n prolapsa mozga&n tumora stra!nje lobanjske jame&n povreda i sl. 6trah od svjetlosti $photophobia% i strah od zvuka $phonophobia%n se mogu javiti u slučaju podra!aja mo!dani"a&n ali i u nekim drugim oboljenjima kao što su migrena& bjesnilo i sl. n Ispitivanje ostalih meningealnih znakova se izvodi onda kada pa"ijent le!i na le2ima. ,ujić)ev znak n se javlja obično prije drugih znakova i nestaje poslije njih.n Izvodi se tako što pa"ijent ima lagano abdukovane ruke u supina"iji& a noge u vanjskoj rota"iji.Ispitivač 7ektira vrat pa"ijenta.n Pozitivan je kada dolazi do prona"ije ruku i8ili unutrašnje rota"ije nogu. 6tav za ,ujić)ev znak /ornji znak -rud!inskog $-rudzinski% se izvodi tako što ispitivač savija vrat pa"ijenta& jednu ruku dr!eći ispod njegovog vrata& a druguna njegovim grudima. Pozitivan je kada pa"ijent savija noge u koljenima i kukovima zbog opuštanja mišića i popuštanjaboli.

9onji znak -rud!inskog se izvodi tako što ispitivač dr!eći potkoljeni"u pa"ijenta nogu savije u koljenu i kukuPozitivan je kada pa"ijent savije drugu nogu u koljenu i kuku zbog opuštanja mišića i popuštanja

boli.6tav za donji znak -rud!inskogernig)ov znak se izvodi tako što ispitivač pokuša podići pa"ijenta u sjedeći polo!aj& dr!eći noge u ekstenzijipritiskom na koljena. Pozitivan je kada pa"ijent ne mo!e doći u sjedeći polo!aj zbog bola ili kada savije noge ukoljenima.6tav za ernig)ov znak 40brnuti5 ernig)ov znak se izvodi u teško oboljelih koje nije moguće dovesti u sjedeći polo!aj tako što ispitivač pokušapodići obje noge pa"ijenta i njima sklopiti pravi ugao sa trupom. Pozitivan je kada pa"ijent savije noge u koljenima zbog opuštanja mišića i popuštanja boli.

6tav za 4obrnuti5 ernig)ov znak Ispitivanje senzibiliteta


2/6

6enzibilitet stavlja čovjeka u odnos sa okolinom i sopstvenom unutrašnjom sredinom.:erington $6herrington% podjela ) ekstero"eptivni $za dodir& bol& toplo i hladno koji prima impulse s površine tijela& ko!e i sluzni"a%+ ) proprio"eptivni $prima impulse iz dubljih tkiva i obaviještava o polo!aju dijelova tijela&orijenta"iji tijela u prostoru& vibra"ijama& pritisku i bolu iz dubokih tkiva%+ ) intero"eptivni ili vis"eralni $prenosi senza"ije iz unutrašnjih organa%.

Ispitivanje senzibiliteta je nezaobilazno u pravilnom slaganju mozaika koji nas dovodi do tačnedijagnoze neurološkog oboljenja. ,rlo je subjektivno pa je potrebna pouzdana saradnja.

Ispitivač treba biti prije svega iskusan& a potom i motivisan za pregled koji je po!eljno izvoditi umirnom okru!ju. Pa"ijent& treba biti opušten i u svakom trenutku znati šta se od njega očekuje.n 1e treba podlijegati bilo kakvoj sugestiji ispitivača.n 'pore2uju se simetrični dijelovi tijela.n 1adalje& pregled dovodi do značajnog zamaranja oba učesnika pa ga je ponekada potrebnodopuniti ili ponoviti u narednom periodu.Ispitivanje senzibilitet za boln pa"ijent treba odgovoriti kako osjeća podra!aje iglom $oštar% ili drškom čekića $tup%.n Ispadi se imenuju kaon hipoalgezija $sni!en senzibilitet%&n hiperalgezija $pojačan senzibilitet% in analgezija $ugašen senzibilitet%.Ispitivanje senzibiliteta za bolIspitivanje senzibiliteta za dodirn pa"ijent treba odgovoriti kako osjeća lagani dodir vatom ili tankim papirom.n Ispadi se nominuju kaon hipoestezija $sni!en senzibilitet%&n hiperestezija $pojačan senzibilitet% in anestezija $ugašen senzibilitet%. n oguće je da se javi osjećaj trnjenja& !arenja ili !iganja bez adekvatnog podra!aja. ) ovu pojavunazivamo parestezija $paresthesia%.n 'koliko& pak& osoba na podra!aj vatom ili tankim papirom& osjeća ga kao trnjenje& !arenje ili!iganje onda je to dizestezija $d;sesthesia%. Ispitivanje senzibiliteta za dodirIspitivanje senzibiliteta za temperaturun pa"ijent treba odgovoriti kako osjeća dodir epruvete san toplom $?% in hladnom $@)=> ?% vodomIspitivanje senzibiliteta za temperaturu n 0soba koja nema ispada osjeća razlike od B)@> ? $uredan nalaz%.n 0bično su narušena oba osjećaja.n Ispadi se nominuju kaon termhipoestezija $sni!en senzibilitet%&n termhiperestezija $pojačan senzibilitet%n i termanestezija $ugašen senzibilitet%. Ispitivanja polo!ajnog $kinestetskog% senzibilitetan pa"ijent ima zatvorene oči.n Ispitivač uzima izme2u pal"a i ka!iprsta pa"ijentov prst na ru"i ili nozi.

n 0bično se izvodi na proksimalnoj falangi.Ispitivanje polo!ajnog $kinestetskog% senzibiliteta n Pa"ijent treba odgovoriti u kom prav"u ispitivač pokreće prst $gore& dolje%&n a ukoliko su odgovori netačni ispitivač prelazi na veće zglobove.n Polo!ajni senzibilitet je moguće ispitati i fenomenom 4imita"ije5.n Ispitivač dovodi ruku ili nogu pa"ijenta u odre2eni polo!aj& a on8a treba postaviti suprotnu rukuili nogu u isti polo!aj.

n Probe prst)nos i peta)koljeno $sa zatvorenim očima% i Comberg)ov test su opisani u dijelu oispitivanju funk"ije n. statoa"usti"us)a i malog mozga.,ibra"ionog senzibilitetan koristi se zvučna viljuška koja se aktivira i stavlja iznad koštanih dijelova $skočni zglob& čaši"a&glava butne kosti& greben ilijačne kosti& rebarni luk& zapešće& glava nadlaktične kosti& trnastinastav"i itd.%

Ispitivanje vibra"ionog senzibiliteta n 0bično se polazi od distalnih dijelova udova.


3/6

n Ispadi se nominuju kao smanjen $skraćen% i ugašen. Ispitivanja dubokog bola i pritiskan Ispitivač izvodi stiskanje mišića i tetiva&n pritisak na testis&n očnu jabuči"u ilin nerv na mjestima gdje je neposredno ispod ko!e.

n Abadi)ev znak je pozitivan ukoliko postoji neosjetljivost Ahil)ove tetive na stezanje i posljedičnibol. n -ierna"ki)ev znak je pozitivan ukoliko postoji neosjetljivost ulnarnog nerva na pritisak u !lijebunadlaktične kosti. ortikalni senzibilitet Prilikom ispitivanja kortikalnog senzibiliteta potrebno je uočiti nekoliko pojava.

' kori velikog mozga& u post"entralnom girusu $g;rus post"entralis%& postoji senzitivnareprezenta"ija tijela. 6enzitivna nepa!nja se ispituje tako što ispitivač simetrično izvodi blage podra!aje na obje strane

tijela. Pa"ijent ih i pored očuvanog senzibiliteta ne osjeća na kontralateralnoj strani od 4pogo2enog5post"entralnog girusa. 6terognozija je sposobnost opipavanja i prepoznavanja predmeta. Ispad se nominuje kao asterognozija ili taktilna agnozija. -arognozija je sposobnost prepoznavanja te!ine predmeta. Ispad se nominuje kao abaragnozija.

/rafestezija je sposobnost prepoznavanja slova i brojeva ispisanih po ko!i.n Ispad se nominuje kao grafanestezija.#aktilna diskrimina"ija je sposobnost razlikovanja dvije istovremene dra!i na istoj strani tijela. 9odir se na jeziku razlikuje na rastojanju do mm& na vrhovima prstiju do < mm& na dlanu do Bmm&na tabanu @ mm& a na le2ima od D=)E= mm. Ispitivanje funk"ije malog mozga ali mozak $"erebellum% predstavlja najveću mo!danu masu u stra!njoj lobanjskoj jami. Ima veliki značaj u izvo2enju pokreta& odr!avanju ravnote!e i Fne orjenta"ije u prostoru& stanjumišićnog tonusa i regulisanju polo!aja. 3a podroban uvid u njegovu funk"iju potrebno je napraviti niz proba8testova Comberg)ov test& -abinski)Geil)ov test i 'nterberger)ov test su opisani u dijelu o ispitivanjufunk"ije n. statoa"usti"us)a. #omas)ov $#homas% test hiperprona"ije se izvodi tako što pa"ijent u stojećem stavu postavljaruke u supina"iju& a potom mu ispitivač nalo!i da ih brzo okrene. 0sobe sa poremećenomkoordina"ijom vrlo često imaju primjetniju prona"iju. #est na dijadohokinezu $grč. diado"hos)oni koji dolaze jedan za drugim% se izvodi tako štopa"ijent naizmjenično radi što br!e 7eksiju i ekstenziju& odnosno supina"iju i prona"iju ruku. o!ese raditi i na nogama. 'koliko su pokreti sporiji onda je to hipodijadohokineza& a ukoliko su sporiji inespretni onda je to adijadohokineza. -arani)jev $-aran;% test pokazivanja se izvodi tako što pa"ijent svojim ka!iprstima dodirujeka!iprste ispitivača. Prvo se radi sa otvorenim očima& a nakon što je pa"ijent zapamtio gdje se oninalaze nastavlja se sa zatvorenim očima.9imitz),ujić)eva proba 9imitz),ujić)eva proba kočenja se izvodi tako što pa"ijent raširi rukesavijajući sve prste osim ka!iprsta& a potom mu ispitivač nalo!i da ih brzo usmjeri jedan premadrugom i naglo zaustavi prije doti"anja . Proba je korisna ukoliko !elimo otkriti postojanjeinten"ionog tremora.

9imitz),ujić)eva proba#est na makrograFju8megalograFju se izvodi tako što pa"ijent ispiše nekoliko redova teksta. 6lova su iz riječi u riječ& iz rečeni"e urečeni"u sve veća $za razliku od Parkinson)ovog sindroma%.*enomen odbijanja ili /ordon)Holms)6tjuart)ov $/ordon)Holmes)6teart% znak se izvodi tako što pa"ijent dr!i ruku savijenu u laktu i priljubljenu uz grudni koš& sna!no jezate!ući. Ispitivač povlači podlakti"u prema sebi i zatim je naglo pusti./ordon)Holms)6tjuart)ov znak 0sobe sa poremećenom koordina"ijom će se udariti pesni"om u grudni koša pa je uputno daispitivač svojom drugom rukom to spriječi. Proba prst)nos se izvodi tako što pa"ijent sa zatvorenim očima vrhom ka!iprsta ruke naizmjenično dodiruje vrhnosa. 0vu radnju prvo izvodi uz otvorene oči kako bi se uvje!bao. 'koliko prstom dotakne dio li"a prije nosa onda je to hipometrija& a ukoliko dotakne dio li"a poslije

nosa& onda je to hipermetrija. Ako ne dodiruje vrh nosa& a pri tome dodiruje uvijek drugi dio li"a riječ je o dismetriji.Proba prst nos


4/6

Proba se mo!e proširiti tako što ispitivač stavi ka!iprste u prostor ispred li"a pa"ijenta& a on ihnaizmjenično dodiruje svojim ka!iprstima .Proba prst)nos Proba prst)nos)prst uz otvorene oči pa"ijenta je korisna ukoliko !elimo otkriti postojanjeinten"ionog tremora. -raditeleokineza je prisutna kada pa"ijent zbog nesigurnosti zaustavlja prst ublizini "ilja. Proba peta)koljeno se izvodi tako što pa"ijent sa zatvorenim očima petom jedne noge dodiruje koljeno druge noge i

petu spušta preko grebena golenjače do stopalaProba peta)koljeno n 0vu radnju prvo izvodi uz otvorene oči kako bi se uvje!bao.n 'koliko petom dotakne dio iznad koljena onda je to hipermetrija& a ukoliko dotakne dio ispodkoljena onda je to hipometrija.n 0sobe sa poremećenom koordina"ijom vrlo često spuštaju petu uz primjetnu nesigurnost. #est savijanja koljenan se izvodi tako što ispitivač pa"ijentu savije jednu nogu u kuku i koljenu u odre2eni polo!aj& apotom od njega zatra!i da drugu nogu dovede u isti polo!aj. n 'koliko je pokret pa"ijenta većeg obima onda je to hipermetrija& a ukoliko podra!aj do malogmozga stigne prije ranije onda će se pokret prije i zaustaviti i to je hipometrija#est na sinergijun $grč. as;nergia)nemogućnost saradnje%n se izvodi dok pa"ijent stoji& a ispitivač od njega zatra!i da tijelo savije ka nazadn 'koliko pa"ijent usljed poremećene koordina"ije ne 7ektira koljena& izgubiće ravnote!u i krenutida padne& a ispitivač treba spriječiti pad.#est na sinergiju#est na sinergiju po -abinskomn se izvodi dok pa"ijent le!i na le2ima& a ispitivač od njega zatra!i da sjedne bez pomoći ruku.n 'koliko je koordina"ija poremećena bolesnik neće podizati trup već noge i neće biti u stanjuustati. Pozitivan test na sinergiju po -abinskomIspitivanje hodan Poremećaj hoda $abasia% ima veliki značaj u općoj pro"jeni stanja bolesnika& ali idijagnostikovanju nekih neuroloških oboljenja.n ' pa"ijenata koji su relativno zdravi& čak i kratkotrajne a značajnije smetnje hoda mogunapraviti ozbiljan hendikep.n #ako2er& nemogućnost hoda i posljedični prinudni sedentarni način !ivota znaju 4izliti5 temelj zarazvoj brojnih pridru!enih oboljenja. n Ispitivanje hoda nam daje podatke on smetnjama koordina"ije&n slabostima usljed oboljenja "entralnogn i perifernog motornog neurona&n funk"ionalnim&n degenerativnim in psihogenim smetnjama. n 9u!ina treba biti do @ koraka.n Pa!nju je potrebno obratiti na(n harmoniju kretnji&n brzinu&n širinu osnove za hod&

n pokretanje ruku&n dr!anje glave i ramena&n odizanje nogu&n teturanje&n sukretnje $sinkinezije% i naginjanje.

6pastični ili piramidni hodn je prisutan prilikom promjena na piramidnom putu.n 'koliko se radi o slabosti jedne noge pa"ijent podi!e karli"u zaba"ujući nogu u polukrug zbogtoga što je noga koja je slabija znatno du!a zbog nemogućnosti 7eksije.n #o je hod uz "irkumduk"iju. n 'koliko se radi o obostranoj slabosti dolazi do spazma adduktora natkoljeni"a& Ahil)ove tetivesu skraćene& a stopala obično u euinus polo!aju. Pri posmatranju izgleda kao da se noge ukrštaju jedna pred drugom.

n #akav hod nazivamo 4makazastim5. Kkstrapiramidni hod


5/6

n je prisutan prilikom promjena na ekstrapiramidnom sistemu.n Hipokinetički se nalazi u pa"ijenata sa Parkinson)ovim sindromom.n arakterišu ga naginjanje prema naprijed $anteropulzija%& skraćeni koračaji $4mar"he a petitspas5%& njihovo ubrzanje zbog tenden"ije ka padu tako da izgleda kao da se oboljeli trudi da dostignesvoje noge $festinatio%. n Cuke su 7ektirane u laktovima& ramena i glava povijeni naprijed& a sinkinetski pokreti rukuredu"irani.

n Hiperkinetički hod se nalazi u pa"ijenata sa horejom& atetozom i hemibalizmom i praćen jerazličitim nevoljnim pokretima koji ometaju hod.n ' slučajevima hemibalizma nevoljni pokreti znaju biti toliko jaki da pa"ijent padne i do!ivi teškopovrije2ivanje. Hod usljed oštećenja perifernog motornog neuronan je različit s obzirom na to koji od mišića ili mišićnih grupa nije u funk"iji.n 4Pijetlov5 $peronealni% hod se nalazi u pa"ijenata koji imaju ispad n. peroneus)a.n arakterišu ga nemogućnost dorzalne 7eksije stopala pri čemu ono 4visi5& noga u kretanjuzapinje o podlogu& prvo prstima& a potom i petom.n Pa"ijent kompenzuje slabost tako što prilikom hoda pokušava saviti nogu u kuku i koljenu& a nijeu stanju da se kreće na peti.#ibijalni hodn se nalazi u pa"ijenata koji imaju ispad n. tibialis)a.n arakterišu ga nemogućnost oslanjanja na prste zbog prevage ekstenzora stopala tako dapa"ijent pri kretanju zapinje o podlogu& prvo petom& a potom i prstima.Patkast ili gegav hodn se nalazi u pa"ijenata sa slabostima mišića karli"e ili luksa"ijom kuka.n arakterišu ga razmaknute noge& podizanje karli"e uz naginjanje trupa u stranu i hod kojipodjeća na rad klatna.

Ataksični hodn se nalazi u pa"ijenata sa smetnjama vezanim za mali mozak i duboki senzibilitet.n ' slučajevima ispada malog mozga pa"ijent se tetura& nije u stanju da hoda po zadatom putu& anoge su razmaknute. n 0 tlo se oslanja prvo petama pa prstima $talonirajući hod%.n 3atvaranje očiju u ispadima malog mozga ne dovodi do pogoršanja& ali dovodi prilikom ispadadubokog senzibiliteta. 6pastično)ataksični hod n predstavlja udru!enost poremećaja hoda koji su prethodno opisani.-izarni ili histerijski hodn se nalazi u pa"ijenata sa različitim psihičkim smetnjama.n 1e lični na opisane poremećaje hoda& mijenja karakter i teško ga je opisati.n 'koliko pa"ijent pada $astasia%& to čini obično kada ga neko od osoba iz okoline mo!e sačuvati.

n Ako su osobe udaljene& onda se pa"ijent obično pa!ljivo spusti na tlo& bez značajnije mogućnostipovrije2ivanja


6/6

Infektologija je grana medicine koja se bavi proučavanjem infektivnih bolesti, njihove dijagnostike, terapije i prevencije.

Infekcija je biološki proces koji nastaje ulaskom patogenih mikroorganizama u makroorganizam.

Infektivna bolest nastaje zbog oštećenja tkiva makroorganizma prouzrokovanog mikroorganizmom, tj. njegovom

invazivnošću (sposobnošću razmnožavanja i prodiranja i toksičnošću. Infekcioznost je sposobnost prenosa uzročnika na

drugu osobu.

Infektivna bolest nastaje zbog oštećenja tkiva makroorganizma prouzrokovanog mikroorganizmom, tj. njegovom

invazivnošću (sposobnošću razmnožavanja i prodiranja i toksičnošću. Infekcioznost je sposobnost prenosa uzročnika na

drugu osobu. !regled bolesnika koji boluju od infektivnih bolesti zahtjeva dobro poznavanje internističkog kliničkog pregleda,

neurologije i drugih specijalnosti, kao što su dermatologija, mikrobiologija i epidemiologija.

Infektivne bolesti su u kliničkom pogledu obilježene svojom posebnom simptomatikom, evolucijom i tokom bolesti.

"dlikuju se opštim i specijalnim simptomima.

Opšti simptomi su

#. "pšti algički sindrom (slabost, malaksalost, bolovi u glavi, krstima, mišićima, zglobovima.

$. !ovišena tjelesna temperatura sa pratećim simptomima (zimica, tresavica, znojenje.

%emp. može biti&

kontinuirana (s oscilacijama jutarnje i večernje temperature unutar jednog stepena 'elzijusa,

remitentna (s oscilacijama jutarnje i večernje temperature od $) stepena 'elzijusa, ali ne pada na normalne vrijednosti,

intermitentna (velike oscilacije s padom na normanle i subnormalne vrijednosti,

bifazična (dva ataka temperature, izmjena febrilnih i afebrilnih faza i

undulantna (s inkrementnom i dekrementnom fazom, kao i pojavom akmisa.

!ad temperature može biti litičan (postepen i kritičan (nagli.

). !oremećaj funkcije probavnog sistema (gubitak apetita, mučnina, povraćanje, proljev

*. !oremećaj funkcije kardiovaskularnog sistemaa (lupanje i preskakanje srca.

+. !oremećaj funkcije centralnog nervnog sistema (nesanica, pospanost, bezvoljnost, hipodinamija.

"pšti infektivni sindrom (skup simptoma javlja se u početku bolesti i sastoji se iz niza simptoma koji su nekarakteristični,

a po intenzitetu mogu varirati.

"vaj sindrom podudara se s invazivnim i inicijalnim stadijem bolesti, nema specifičnih simptoma oboljelih organa i sličan

je kod raznih infektivnih bolesti.Specijalni (vodeći simptomi su u većini slučajeva izraz oboljenja pojedinih organa ili tkivnih sistema. a osnovu njih možemo postaviti radnu ali i

konačnu dijagnozu.

-imptomi infekcije centralnog nervnog sistema

zimica, povišena tjelesna temperatura, malaksalost, glavobolja, pospanost, kvalitativni i kvantitativni poremećaj svijesti,

poremećaj govora, poremećaj hoda, povraćanje nakon kojeg nema olakšanja, fotofobija, razdražljivost, poremećaj sna,

trnci i bolovi u udovima, simptomi pareze i paralize pojedinih cerebralnih živaca ovisno o lokalizaciji procesa. eningealni sindrom je skupina simptoma koji označavaju upalu ili iritaciju moždanih opni i povišenog intrakranijalnog

pritiska, a čine ga glavobolja, mučnina, povraćanje, konvulzije, vagus pulsbradikardija i rigidnost vratne muskulature.

-imptomi infekcije gornjih disajnih puteva (angine razne etiologije, difterija, šarlah i dr.& grlobolja, hunjavica, gnojni

iscjedak iz nosa ili uha, bol u uhu, afte, promuklost, stridorozno disanje, lavežni kašalj, otežano gutanje. -imptomi upale sluznice usne šupljine (stomatitis razne etiologije, ulecere, enantem i dr.& bolovi i suhoća u usnoj šupljini.

-imptomi infekcije donjih disajnih puteva (veliki kašalj, grip, pneumonia i dr.& kašalj, iskašljaj, probadanje u prsima pri

disanju, hropci, dispneja, otežano disanje, zamor.

-imptomi infekcije srca i kardiovaskularnog aparata (endokarditis, miokarditis, perikarditis& lupanje i preskakanje srca,otežano disanje, brzo zamaranje, bolovi u grudnom košu.

-imptomi infekcije limfnog sistema (infektivna mononukleoza, tularemija, bubonska kuga i dr.& otok, bolnost i

eventualno gnojenje limfnih čvorova, limfatični upalni tračci na koži, bol u predjelu slezene.

-imptomi infekcije kože (kožni antraks, erizipel, erizipeloid, kožna difterija& odgovarajuće promjene na koži ovisno o

dijagnozi/ egzantematične bolesti (šarlah, morbili, rubeola, pjegavac, varicela, variola i dr.& različiti egzantemi(makulozni, papulozni, vezikulozni, pustulozni, obavezno navesti evolucija i vremenski slijed pojavljivanja.

-imptomi infekcije pljuvačnih žlijezda (epidemični parotitis, gnojni parotitis& otok, crvenilo i bol u predjelu pljuvačnih

žlijezda, bolovi pri žvakanju.

-imptomi infekcije urinarnog sistema (cistitis, pijelonefritis& učestalo mokrenje (polakisurija, otežano i bolno mokrenje

te pečenje -imptomi infekcije genitalnog sistema& bolnost i promjene na koži i sluznicama spolnih organa, bolnost i otok

ingvinalno, gnojan iscjedak ili iscjedak neugodnog mirisa iz uretre ili vagine, bolnost u donjem dijelu trbuha, testisu ili

epididimisu pri mokrenju (disuria, mutna mokraća, krv na kraju mokrenja, bolovi u suprapubičnom i lumbalnom dijelu.

Ispitivanje meningealnih znakova

Documents

Transcript of Ispitivanje meningealnih znakova