7/31/2019 Islamska politika misao

1/5

Dragan Raki, 93/08

Religija i drutvo u islamu

Religija nesumnjivo predstavlja jedan od najvanijih konstitutivnih elemenata i odreujuih

karakteristika u podjelama savremenih civilizacija. Tako Samjuel Hantington u svojoj knjiziSukob civilizacija, religiju i jezik definie kao dvije najvanije kulturne i civilizacijskedifferentie specifice ( Hantington, 2000: 65-70) , te navodi klasifikaciju 7 savremenihcivilizacija koje meusobno potencijalno predstavljaju savremeno arite sukoba, sukobaizmeu ideja, ideologija i sistema vrijednosti, te u potpunosti odbacuje eventualne nesuglasicena nekoj drugoj, novoj ravni.

Naravno u tom kontekstu Hantington kao posebnu civilizaciju identifikuje i Islam, koji najveistepen lojalnosti ne doivljava u nacionalnoj dravi, ve u porodici, klanu i plemenu s jedne i u

jedinstvu kulture, religije i carstva s druge strane (Lapidus, u Hantington, 2000: 194). U tomkontekstu postojanje suverenih drava se namee kao dijametralna suprotnost umi1 i jedinomsuverenom subjektu, a to je Alah. Muslimanska zajednica irom svijeta je i tokom ere

kolonijalizacije, u skladu sa Kuranom, pravila irok otklon od plemenske, narodnosne imanjinske prepoznatljivosti, te se na umu i danas gleda kao na na najvii stepen drutvenog

jedinstva.Ipak i suvie nekorektno bi bilo posmatrati Islam i sve drutvene pore koje ova religija proimasa stanovita iskljuivosti, jeftinog politikanstva i neosnovanog pripisivanja fundamentalnostikao neeg to je civilizacijska i evoluciona paradigma diskvalifikovala kao dokazano loe2.Ovaj pokuaj demonizacije onoga to je drugaije, najvee uspjehe doivljava umultikukulturnim drutvima, gdje uslijed politizacije religije, nedemokratskog politikogsistema, nedostataka demokratske (participativne) politike kulture i diskriminatornogekonomskog sistema, borba za mo predstavlja u prvom redu borbu za kulturnu hegemonijuagitacijom na najnie ljudske porive.Islam predstavlja monoteistiku, objavljenu i univerzalnu religiju koja svoje korijene vue izVII vijeka, tanije 610.godine nove ere i Kuranske objave, kada je po islamskom vjerovanjuBoji glasnik, aneo Debrail (Gabrijel), spustio na Muhammedovo srce prve rijei kur'anskeObjave ( Kulenovi, 2008: 11). Ipak za islamski svijet, prijelomna godina jeste 622. iMuhamedova odluka da se aktivira kao poglavar stanovnika Jesriba ( dananje Medine) iji suse stanovnici nalazili u meuplemenskim sukobima, koji su tendirali ka Hobsovskimimplikacijama prirodnog stanja. Sam Muhamedov in prelaska iz Meke, gdje mu se i obratioaneo Gabrijel, zajedno sa 124. 000 vjernika u Medinu za islamski svijet ne predstavlja samofiziku dislokaciju, nego i duhovni prelazak iz rodovske zajednice, zajednice krvi, u zajednicuvjernika (Kulenovi 2008: 11), to jeste na neki nain prelazak iz prirodnog, ovjek je ovjeku

vuk stanja u drutveno stanje.Stvaranje prve islamske drave u istoriji, zasnovane na vjeri u jednog Boga predstavlja jedan odnajsvijetlih perioda u istoriji ove civilizacije, te se na pomenutoj matrici i danas prieljkuje

povratak fundamentalnim idealima koje je Muhamed tada proklamovao. U ovom kontekstu,Muhamed je svoje pratioce ashabe izjednaio sa domicijalnim stanovnitvom te su se

podrazumijevala jednaka prava i obaveze za sve stanovnike. Takoe dolazi do stvaranja jednevrste drutvenog ugovora, kojim su se svi stanovnici obavezali na meusobno pomaganje,saradnju i zatitu, to Islamski sistem vrijednosti stavlja rame uz rame sa ostalim religioznimkonceptima. Ipak, nakon Muhamedove smrti 632.godine dolazi do podjela unutar Islamskog

1 Uma predstavlja izuzetno irok termin specifian islamskoj terminologiji te se koristi za oznaavanje pojmova,

narod, vjerska zajednica, nacija, itd.2 U prvom redu pojam fundamentalnosti se koristi za sve one koji pozivaju na povratak fundamentalnimvrijednostima religije i u tom kontekstu sam fundamentalizam ne implicira negativne konotacije

1

7/31/2019 Islamska politika misao

2/5

svijeta na Sunite, koji su smatrali da novi halifa ne mora biti iz Muhamedove porodice, nasuprotiitima koji su smatrali suprotno, tvrdei da je Muhamed odredio zeta Aliju za njegovognaslijednika. U tom duelu pobijedu su odnijeli pripadnici iitskih ideja, te ova struja danas i

preovladava u svijetu, sa oko 85 % pristalica unutar Islamske civilizacije. U narednih nekolikovijekova Islam se irio po cijelom svijetu na vie naina. U prvom redu osvajakim ratovima

koji su obino bili inspirisani Kuranom i dihadom3

, kao religioznom obavezom koja vjernikeobavezuje na samodisciplinu, borbu dobra protiv zla s ciljem sleenja Boije volje i postajanjaboljih muslimana ili to je doivotna borba da se bude vrla osoba, da se bude odan pravojBoijoj stazi (Espozito, 1994: 37). Danas islam predstavlja drugu najraireniju religiju nasvijetu, odmah poslije hrianstva, sa 56 drava u kojima je veinsko stanovnitvo islamsko, ali

biljei i permanentnu tendenciju irenja.Svoje obrise i refleksije na drutveni i religiozni ivot Islam crpi iz svete knjige Kuran koji sesastoji iz 114 sura4, a svaka sura se sastoji od ajeta5, dok je ukupan broj ajeta 6.236. Ova knjiga

predstavllja objave meleka Dibrila poslaniku Muhamedu u periodu od 610.-632.godine i uIslamskom svijetu igra veoma vanu ulogu, a kao sredite ivota muslimana navodi se obavezaitanja ( uenja) kurana. Praktian oblika Kuranskih zapisa predstavlja konkretno

odjelotvorenje Muhamedovih postupaka, te u islamu ne postoji podruje ivota koje bi biloizvan vjeroispovijesti (Espozito, 2003: 30).to se tie poloaja religije u islamu, treba naglasiti da najvee dobro i najvea mudrost cijelecivilizacije moe biti ispoljena samo kroz vjeru u jednog Boga, Alaha, koji je i stvorio sve ljudei koji e ih i unititi ako ne budu vjerovali u njega : Kako moete da ne vjerujete u Allaha, vikoji ste bili nita, pa vam je On ivot dao; On e, zatim, uiniti i da pomrete i poslije e vasoiviti, a onda ete se Njemu vratiti ( Kuran, 2. sura, 28. ajet). Komparativno posmatrajui, uovom kontekstu islam se u sutini ne razlikuje od hrianstva, koje podjednako insistira na vjeriu jednog Boga, tvorca svega vidljivog i nevidljivog, te osuuje pravljenje bilo kakvih idola.Dalje, Kuran propagira ideju o denetu, to jest raju kao nagradi za onoga ko bude radio dobradijela: Allah e one koji vjeruju i ine dobra djela, zaista, uvesti u dennetske bae kroz kojee rijeke tei; Allah radi ono to hoe! (Kuran, 22. sura, 14. ajet) to predstavlja temelje etikeosnove u islamu, injenje dobrog i vjerovanje. I na kraju obaveza potovanja pet stubova Islamakoji sjedinjuju individualnu odgovornost, drutvenu svjesnost i kolektivnu svijest ili pripadnostiroj islamskoj zajednici (Espozito, 1994. :39), a odnose se na redovnu molitvu, post, davanjemilostinje sirotinji, uee u hodoau te ispovijedanje vjere.U kontekstu drutvenih procesa posmatraemo modernizaciju, Islamsko pravo i porodicu kaonajvanije drutvene procese i sfere koje se u islamu esto interpretiraju kao jako kontroverzna

podruja.Sa poecima ere globalizacije, stvaranja nadnacionalnih organizacija i modernizacijskih itehnolokih inovacija, pojavilo se stanovite da je islam kao civilizacija inkompatibilna sa ovim

procesima, te da u sutini samo postojanje islama sa svojim specifinim karakteristikamaonemoguava implementaciju ovih procesa Da bi globalizacija i modernizacija zakoraile uzemlje islamske civilizacije, postojalo je uvjerenje da bi prvo trebalo sam islam redefinisati,

prilagoditi zapadnom duhu, te bi se tek onda stvorila podloga za modernizaciju i eventualniprogres. Iz sinteze po kojoj bi proces modernizacije znaio i pozapadnjaenje, islam je polakopoprimio oreol nie civilizacije. Ipak, stvari nisu toliko jednostavne i ini se da i unutarislamske civilizacije ne postoji bazina podloga za jednostrano posmatranje ovih pitanja.

Naime, krajem drugog svijetskog rata veliki broj islamskih zemalja se jo uvijek nalazio podstranim kolonizatorima, koji su sprovodili kulturnu i vjersku hegemoniju, nametanjem3 Dihad oznaava izuzetno kontroverzan pojam u savremenom drutvu koji se povezuje sa svetim ratom iterorizmom, kao vidom ispoljavanja islamskog fundamentalizma kroz militarizam4 Poglavlje Kurana5 U prvobitnom znaenju pojam ajet je oznaavao udo ili dokaz (Talutovog kraljevstva), dok u Kuranu

predstavlja stavak ili redak (Smailagi, 1990:18-19)

2

7/31/2019 Islamska politika misao

3/5

7/31/2019 Islamska politika misao

4/5

prava i obaveze (izvor: http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2473/ ). Istovremeno brakpredstavlja obavezu i dunost, ali i vjersko-moralni in.Porodica predstavlja hijerarhijsku organizaciju na ijem elu se voljom Alaha nalazi mu. Bilokakav pokuaj naruavanja ovakve hijerarhije bie strogo kanjen: O Vjerovjesnie, kadahtjednete ene pustiti, vi ih u vrijeme kada su iste pustite, a onda vrijeme koje treba proi

brojte i Allaha, Gospodara svoga, bojte se. Ne tjerajte ih iz stanova njihovih, a ni one neka neizlaze, osim ako oito sramno djelo uine. To su Allahovi propisi. Onaj koji Allahove propisekri - sam sebi nepravdu ini. Ti ne zna, Allah moe poslije toga priliku pruiti (Kuran, 65.sura, 1.ajet). U kontekstu porodice ideologija islama propagira ideju altruizma, kao ljudskognapora i moralne obaveze, jer egoizam u islamu predstavlja ivotinjski, a ne ljudski napor. Iztoga razloga i veina obreda (hodoae, post) predstavlja kolektivne inove, koji tendiraju ka

jaanju kolektivne svijesti i pripadnosti, to je i osnovna zamisao i ideja vodilja islama.

U savremenom svijetu i savremenim meunarodnim tendencijama, a u skladu sa teorijomsurovog realizma u meunarodnim odnosima, prisutni su raziiti antagonizmi prema drugom idrugaijem pa se u skladu s tim i islam i cijela ideja koju ova religija i civilizacija propagira na

jedan izuzetno surov i neprikladan nain. injenice zaista ukazuju na niz specifinosti ovecivilizacije i cijele ideje, ali je neophodno napomenuti da islam u sutini predstavlja religijumira ije je najvei dio vrijednosti u skladu opte prihvaenim civilizacijskim normama. Uislamu drutveni ivot i religija predstavljaju meusobno isprepletene i neodvojive segmente,ali te injenice ni na koji nain ne bi trebale biti povod za diskriminaciju i netoleranciju, to jesteestim pojavavam u dananjem svijetu a koje se protive vrijednostima kojima nas ue i islam ihrianstvo.

1. Smailagi, Nerkez; Leksikon islama, Svjetlost, 1990.2. Espozito, Don; Islamska prijetnja, mit ili stvarnost, Prosveta, 1994.3. Hantington, Samjuel; Sukob civilizacija, CID, 2000.

4. Espozito, Don; ta bi svatko trebao znati o islamu, Filozofsko- teoloki institut drubeIsusove u Zagrebu, 2003.

4

7/31/2019 Islamska politika misao

5/5

5. Kulenovi, Tarik; Politiki islam, 2008.6. Kuran, prevod Besima Korkuta,7. Internet:http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2473/ pristupljeno 02. 05. 2012.

5

http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2473/http://www.iltizam.org/tekstovi/read/2473/