Ishrana itaricama

4
OPŠTA PRAVILA Hrana što je više moguće sveža i ne prerađena Meso nikako prerađevine poput salama, kobasica, pašteti, viršli i sl. Hleb isključivo TONUS Za vreme obroka ne piti vodu, a ni posle obroka bar sat vremena Jake UGLJENO-HIDRATNE žitarice: ječam, integralni pirinač, proso, golice, susam Jaki PROTEINI: pšenične klice SALATE Salate su poželjne i to sve sem paradajza, ali i on može u manjim količinama. Razlog za to je što u sebi ima mnogo kalorija i nije dobar za ovaj način ishrane. Interesantna je stvar, staviti malo semenki u salatu ( susam ili golica). Interesantno je da produžimo vreme grickanja hrane. RUČAK Poželjno je da za ručak obavezno uzmemo meso i to do 250gr neobradjenog (čistog mesa), kao i neko parče TONUS hleba. Sve to naravno uz potaž čorbu i salatu. RAŽENA KAŠA (polusirovina za šeik) 4 šolje vode 1 šolja raženih pahuljica Malo ulja So

description

relativno-bitna nebitna stvar

Transcript of Ishrana itaricama

Page 1: Ishrana   itaricama

OPŠTA PRAVILAHrana što je više moguće sveža i ne prerađenaMeso nikako prerađevine poput salama, kobasica, pašteti, viršli i sl.Hleb isključivo TONUSZa vreme obroka ne piti vodu, a ni posle obroka bar sat vremenaJake UGLJENO-HIDRATNE žitarice: ječam, integralni pirinač, proso, golice, susamJaki PROTEINI: pšenične klice

SALATESalate su poželjne i to sve sem paradajza, ali i on može u manjim količinama. Razlog za to je što u sebi ima mnogo kalorija i nije dobar za ovaj način ishrane. Interesantna je stvar, staviti malo semenki u salatu ( susam ili golica). Interesantno je da produžimo vreme grickanja hrane.

RUČAKPoželjno je da za ručak obavezno uzmemo meso i to do 250gr neobradjenog (čistog mesa), kao i neko parče TONUS hleba. Sve to naravno uz potaž čorbu i salatu.

RAŽENA KAŠA (polusirovina za šeik)4 šolje vode1 šolja raženih pahuljicaMalo uljaSo2 kašike ovsenih mekinja

Staviti vodu so i ulje da provri. Kada provri, sipati pahuljice i to tako kuvati na umerenoj vatri oko 20 minuta. Nakon toga skloniti sa vatre i dodati ovsene mekinje da bi se kaša zgusnula.Dobro izmešati i pustiti da se ohladi i kao takvo može se čuvati u frižideru i kasnije koristiti za šeikove.

VOĆNI ŠEIK OD RAŽENE KAŠERažena kaša (ranije pripremljena)

Page 2: Ishrana   itaricama

4 badema6 semenki golice2 ravne kašike integralnog corn-flexa3 vršne kašike ljuspica2 manje jabuke¼ banane2 veće šargarepeNekoliko plodova aronijeNekolko plodova brusniceMalo jogurta ili mlekaPola kašičice medaCimet

Samleti u čoperu sve sem kaše.Samlevenu sadržinu sjediniti sa kašom, jabukama, šargarepom i bananom i dobro izblendati. Dodati jogurt ili mleko po želji. Ko voli sladje može da doda i med prilikom blendanja. Aronija i brusnica nisu obavezni ali je dobro za kombinovanje ukusa.Na kraju blendanja dodati cimet.Od ovih sastojaka dobijamo količinu za 2 velike šolje.

BRZI ŠEIK SA MEKINJAMAPola šolje pšeničnih mekinjaNekoliko semenki goliceNekoliko zrna suvog grožđa, aronije i brusnice1 jabukaJogurt ili mlekocimet Jabuku iseći na tanke listiće i pomešati sa semenkama suvim voćem i mekinjama. Preliti mleko ili jogurt i pustiti da odstoji 10-ak minuta. Začiniti cimetom.

TOPLA KAŠA30gr ovsenih mekinja10gr raženih mekinja10gr pšeničnih klica90gr toplog mlekaPo želji: suvo voće, cimet med

Prelitisve sastojke toplim mlekom i dobro promešati. Nakon 3 do 5 minuta dodati cimet i med po želji.

POTAŽ ČORBACrni luk ili prazi luk ili mlad luk

Page 3: Ishrana   itaricama

Zelje (spanać, blitva, sočivo, mahunarke, žuta tikva, tikvice, brokoli, keleraba, karfiol...)3 do 4 velike šargarepeUljeSoBiberAleva paprikaParadajz iz flaše2 kašike brašnajogurt

Propžiti na malo ulja luk i šargarepu koju smo prethodno izblendali. Dodati zelje (blitva ili spanać mogu takođe) i naliti vode i kuvati 20-ak minuta. Dodati po želji biber, so i alevu papriku.Skloniti sa vatre, naliti paradajz i izblendirati čorbu da se pretvori u kašu. Razmutiti 2 kašike brašna u malo vode i pomešati sa čorbom kako bi se zgusnula.

PAPRIKAŠ // glavno jelo

Dinstaniti crni luk, nekoliko srednjih šargarepa. Posuti litrom vode, dodati par krompira, malo paradajza iz flaše (može i pasata, pelata, sve varijante pasiranog paradajza). Kada krompir krene da se raspada dodati kašiku ulja radi poboljšanja ukusa, začine po želji i ostaviti poklopljeno na vatri još desetak minuta. Kada se skloni sa vatre, propasirati štapnim blenderom i služiti sa kašičicom pavlake sa sniženim sadržajem masti. U tanjir se može izmrviti i suvi list nane radi lepšeg ukusa.Izbor začina je krajinje subjektivna stvar. Izbegavati samo one koji izazivaju prikrivanje drugih ukusa (čili mešavine i sl.).

Uopšteno

Potaž čorbe mogu se praviti na sve moguće načine. Prilikom spremanja, treba obratiti pažnju da se u pomenute ne stavlja velika količina masnoća i da same namirnice koje čine čorbu ne sadrže specifično visoku kalorijsku vrednost. Kada pričam o specifičnoj kalorijskoj vrednosti, zapravo govorim o broju kalorija koju neka namirnica sadrži po jediničnoj masi iste. Primera radi, saharoza poseduje oko 4 kcal g-1, proteini približno 4. Sa mastima je nešto drugačija situacija. One su naime dosta bogate energijom, čak oko 9 kcal g-1.

Kada se sagledaju činjenice vezane za energitski sadržaj hrane, lako se može zaključiti da hranu treba kombinovati tako da odnos (maseni) bude približno 3:2:1. U tom pogledu jogurt predstavlja namirnicu koja približno obezbeđuje ove nutritivne frakcije. Zapravo on spada u namirnice koje se vrlo lako vare, obliuje neophodnom energijom I naravno gradivnim proteinima u velikoj meri a pak s druge strane, šolja jogurta sadrži oko 250 g. a vrlo dobro znamo da nam daje izuzetan osećaj sitosti. To potkrepljuje priču o gore pomenutoj nutritivnoj frakciji koja je, može se s pravom reći pored vitaminsko/mineralnog sadržaja hrane najbitnija činjenica o kojoj treba voditi računa. Naš zadatak je, pored održavanja kvalitetnog bazalnog metabolizma još i da pokrenemo telo da krene da topi suvišne masne naslage. Mehanizmi su različiti. Jedan od načina koji se dobro pokazao je konzumiranje hrane koja obiluje proteinima a siromašna je ugljenim hidratima. Tome treba dati veliku pažnju.

Principijelno, režim ishrane koji istražujem oslanja se na pomenute naučne činjenice. Pored samih činjenica jedan od mehanizama je i tzv. „pametno konzumiranje hrane“. Ovde je reč o kombinovanju zdravih namirnica i izbegavanju namirnica koje sadrže velike kalorijske vrednosti potekle od trans masti i sl. nutritivnih vrsta.