ISBN 978-953-7510-30-5 osnova za pogled u modernističku ...vmki.web.link2.hr/download/pdf/iz...

Nacrti iz građevinske tvrtke Nikole Marića kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine

Kada radim na nekom problemu, nikada ne razmišljam o ljepoti.

Razmišljam samo o tome kako riješiti problem. Međutim, kada završim, ako rješenje nije lijepo, znam da je pogrešno.

R. Buckminster Fuller

(1895.-1983.)

9 789537 510305

ISBN 978-953-7510-30-5

cijena 30 kn

IZ MODERNOG KARLOVCA

Nacrti iz građevinske tvrtke Nikole Marića kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine

Autor tekstovaIgor Čulig

NakladnikGradski muzej Karlovac

Za nakladnikaHrvojka Božić

UrednikIrena Šegavić Čulig

Lektura i korekturaDraženka Polović

FotografijeDragomir Šuka

Grafička pripremaIDENTITY

ProdukcijaIDENTITY

Izdavanje ove knjige potpomogao je Grad Karlovac

Naklada300

ISBN 978-053-7510-30-5Autor izložbe

Igor Čulig

Likovni postav IDENTITY i Igor Čulig

Dizajn tiskovinaIDENTITY

Tehnički postavTehnička služba GMK i IDENTITY

Održavanje izložbeGradski muzej Karlovac

10. listopada 2011 – 20. ožujka 2012.

Ostavština građevinske tvrtke Nikole Marića u Gradskom muzeju Karlovac kao osnova za pogled u modernističku izgradnju od 1923. do 1946. godine

Muzejska zbirka i drugi izvori podataka

Godine 1986. prodana je obiteljska kuća vodećega karlovačkoga graditelja međuratnog razdoblja, Nikole Marića, koji je 1948. godine s obitelji preselio u Zagreb. Kupivši kuću od Marićeve djece, novi vlasnici su na tavanu zatekli zaostalu poslovnu građu koja je, posredstvom tadašnjega Gradskog ureda za urbanizam, poklonjena Gradskom muzeju Karlovac.

Ovaj skup od 614 inventarnih jedinica čini radni materijal (paus-papir); većinom nacrti i nekoliko listova statičkih izračuna, a omogućava uvid u raznolike aktivnosti Nikole Marića u razdoblju od 1923. do 1946. godine, omeđujući gotovo u potpunosti njegovu karijeru samostalnog poduzetnika (1923-1948) u kojoj se također javlja i kao projektant, što kasnije nije bio slučaj. Karlovačke godine započinju 1932, kad Marić dolazi iz Kostajnice, gdje samostalno ostvaruje niz projekata, većinom primijenjene geodezije i infrastrukture, i kada širi svoju djelatnost na područje stambene, javne i industrijske gradnje. Zbirka dokumentira 102 veća i manja projekta, rad Marića i još 13 potpisnika radnih materijala.

Ovako velik uzorak relevantni je pokazatelj rasprostranjenosti i raznovrsnosti, kronologije i količine, te osobnih postignuća. Stoga je moguće u diskursu moderne hrvatske arhitekture uvesti nove aktere i spomenike te ih popratiti dobro utemeljenim vrijednosnim prosudbama. Također je moguće, u kontekstu (objavljenih) priloga za umjetničku topografiju moderne, predstaviti prvijence za Karlovac, Dugu Resu, Ogulin i još neka mjesta. Također, budući da su u grupi nacrta za industrijsku gradnju zastupljeni i tehnološki projekti iz kojih se može iščitati i struktura postrojenja, odnosno organizacija radnih procesa, vrijednost zbirke to dublje zahvaća u diskurs industrijske baštine.

Za sređivanje Marićeve ostavštine u Muzeju konzultirana je i Zbirka građevinske dokumentacije Državnog arhiva u Karlovcu, koja se katkad odnosi na iste projekte. U slučaju tri velika industrijska kompleksa (dokumentirana s 35 do 75 nacrta) sadržajno razvrstavanje Muzejske zbirke omogućilo je uvid u građu Arhiva gdje je nacrtna dokumentacija uglavnom obimnije ispisana i združena s tehničkim opisima i poslovnom prepiskom (očevid istih lokaliteta posvjedočio je mnoge promjene).

32


Kao vlasnici relevantne građe, svjedoci vremena i obiteljske memorije konzultirani su članovi obitelji Marić te trojica njegovih najučestalijih suradnika (svi žive u Zagrebu). Pružili su dragocjeni uvid u okolnosti nastanka pojedinih projekata i životopise njihovih autora. Uglavnom pomoću obiteljske baštine i sjećanja, za ovaj projekt su načinjene biografske natuknice Marića i njegovih „mladih snaga“ rođenih između 1914. i 1921. godine, a obris njihove karijere u nekim se presudnim crtama poklapa s onim njihovoga šefa ureda, pa tako daje uvid u djelovanje naraštaja koji je živio u doba smjena političkih okolnosti. Marić je od 1936. do 1945. godine bio poslodavac Ivanu Ivanku, a od 1941. do 1942. godine Ladislavu Sokaču, obojici iz Zagreba, odakle se kao suradnik 1942. i 1943. godine javlja i Branko Aranjoš, zaposlen u obiteljskom poduzeću svojega oca Stjepka. Marićeve, Ivankove i Aranjoševe zagrebačke godine obilježila je dugotrajna karijera na rukovodećim položajima Gradskog odjela za izgradnju.

Obje su dionice vrlo zanimljive, a njihov kvalitativni i kvantitativni doseg valja tek rasvijetliti. Muzejska ostavština je, naravno, osnova tek za ovu prvu, no iz nje se djelomično može iščitati i raspoloživi idejno-tehnološki instrumentarij s kojim se pristupilo poslijeratnoj socijalističkoj izgradnji, a koji je iskorišten više u industrijskoj i energetskoj (značajno okrupnjavanje industrije može se razabrati već u ratnim godinama) nego li stambenoj i javnoj izgradnji (nestanak najamne i obiteljske kuće kao mjerila gradskih zona). Arhivalije, osobna svjedočanstva i očevidi značajno šire opus tvrtke „Ing. Nikola Marić“, prvenstveno u korist količine, a tek donekle i raznovrsnosti zastupljene u muzejskoj zbirci. Jedina, muzejskom zbirkom nezastupljena, a očevidom i drugim izvorima potvrđena kategorija, je polu-ugrađena stambena kuća u ljetnikovačkim predjelima.

Opremanje nacrta košuljicama od melinexa / foto Velimir Mikac (dokumentacija GMK)

Učestalost potpisa u muzejskoj ostavštini tvrtke „Ing. Nikola Marić“

Nikola Marić

Ivan Ivanko

Branko Aranjoš

Ladislav Sokač

16 projekata / 31 potpis

13 projekata / 57 potpisa

8 projekata / 24 potpisa

3 projekta / 7 potpisa

54


Treba živjeti životom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne može stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i život jedno.

Drago Ibler (1894.-1964.)

76


U Petrinji završava nižu gimnaziju, a godine 1915. maturira na Realnoj gimnaziji u Karlovcu. Studij na Tehničkoj visokoj školi u Pragu započeo je 1915., a kao sudionik Prvog svjetskog rata godine 1917. nalazi se u Galiciji. Diplomirao je 1921. U Pragu prijateljuje sa slikarom Milivojem Uzelcem. Obveznu državnu službu od 1922. do 1924. provodi u Hrvatskoj Kostajnici. Položivši stručni državni ispit, osniva svoje prvo građevinsko poduzeće.

U Karlovac dolazi 1932. godine. Iste godine u „Karlovačkom glasniku“ nekoliko puta oglašava svoju tehničku poslovnicu u Ulici kralja Aleksandra br. 7 (Domobranska ul.), a izradjuje sve vrste gradjevinskih nacrta i predračuna, obavlja sve poslove iz zemljomjerske struke. Također izvadja sve vrst gradnje i vrši nadzor nad gradjenjem. Dana 3. veljače 1933. upisan je u Registar inokosnih tvrtki kod Okružnog suda u Karlovcu. Član je Društva građevinskih inženjera i tehničara u Zagrebu.

Nikola Marić je već 1932. godine zabilježen među predavačima karlovačkog Pučkog sveučilišta (predavanje „O razvoju modernih komunikacija“). Vrlo je aktivan u društvenom životu kao član brojnih kulturnih i sportskih društava, dapače, i kao 3. predsjednik karlovačkog Veslačkog kluba „Korana“. Prijateljuje sa slikarom Ljudevitom Šestićem koji 1942. portretira njega i njegovu suprugu Veru; posjećuje ga arhitekt i kipar Frane Cota. U Karlovcu su rođeni i Marićev sin Boris i kći Stanislava.

Poduzeće „Ing. Nikola Marić“ nacionalizirano je 1948. godine, a obitelj Marić seli u Zagreb. Marić kraće vrijeme radi u Ministarstvu građevine, a potom kao tehnički direktor u građevinskim poduzećima „Visokogradnja“, „Udarnik“ i „Novogradnja“. U Narodnom odboru Grada Zagreba, za vrijeme gradonačelnika Većeslava Holjevca, rukovodilac je investicijske izgradnje, pa organizira provedbu kapitalnih projekata kao što je Zagrebački velesajam. Do odlaska u mirovinu 1964. bio je tehnički direktor Direkcije za izgradnju javnih objekata Grada Zagreba (koja je preuzela aktivnosti službe u kojoj je prethodno radio). Kao građevinski sudski vještak aktivan je do poznih godina.

Osim u Muzejskoj zbirci zastupljene projekte, za svoga karlovačkog razdoblja provodi i brojne druge, među kojima valja izdvojiti polu-ugrađenu najamnu kuću za Branka i Boženu Dobry (F. Kurelca 3). Poslije 1945. godine surađivao je u obnovi porušenih cesta i mostova, te vrši demontažu porušenog čeličnog mosta preko Kupe.

98

Nikola MarićKostajnički Majur, 18. ožujka 1886. – Zagreb, 22. siječnja 1981.


U Zagrebu završava nižu pučku školu (1925), Državnu 1. realnu gimnaziju (1929) i Državnu tehničku srednju školu, arhitektonski odsjek (1932). Diplomu završnoga ispita potpisuje, između ostalih, i ing. Branko S. Širola (prof. za statiku, armirani beton i proračun). Godine 1933. nekoliko mjeseci radi u Građevnom poduzeću S. N. Šoštarića, kao vježbenik.

U Karlovcu 17. 6. 1936. potpisuje ugovor o namještenju s Nikolom Marićem te ubrzo pristupa Udruženju graditelja, sekcija Zagreb. Za Marića radi do 12. listopada 1941. na svim poslovima projektiranja, rukovođenja i obračunavanja, i to uglavnom na zgradama.

U Zagrebu 27. ožujka 1943. polaže ispit za graditelja visokih građevina kod Glavnog ravnateljstva za javne radove. Osniva svoje poduzeće. Dana 11. studenoga 1944. upisan je u Registar inokosnih tvrtki kod Sudbenog stola Trgovačkog suda, te radi do 1945. godine. Dana 10. veljače 1943. otvara svoj Uručbeni zapisnik i Registar za knjigu gradnje, koji će se nastaviti kao iscrpni pregled svih aktivnosti sve do 1977. godine.

Od svibnja 1945. pa do kraja godine raspoređen je na dužnost u građevnom bataljunu Jugoslavenske armije. U travnju 1946. započinje rad u Okružnom građevnom poduzeću koje je doskora preimenovano u „Temelj“, a 1947. sudjeluje kao direktor u osnivanju Gradskog građevnog poduzeća. Dana 31. prosinca 1947. preveden je, prema važećem zakonu, u zvanje višeg građevnog tehničara. Pripajanje ovog novog poduzeća „Temelju“ uslijedilo je 1949. godine, a Ivanko je od 1951. do 1958. godine tehnički direktor.

Dana 1. studenoga 1958. zapošljava se kao tehnički direktor u Zavodu za stambenu izgradnju u Zagrebu za kojega ugovor potpisuje direktor Branko Aranjoš. Na ovom i srodnim poslovima radio je do mirovine. Umro je odradivši svoj posljednji radni dan.

„Volio je, a to je uvijek isticao, svoj Karlovac, ali Zagrebu je dao i pružio svoje golemo iskustvo i stečeno znanje.“ - riječi su to iz pogrebnog govora što ga je održao njegov kolega i vršnjak, poznati arhitekt i direktor Urbanističkog zavoda, Zdenko Kolacio.

Među projektima koji nisu posvjedočeni Muzejskom zbirkom, valja izdvojiti najopsežniji, premda neizvedeni projekt, izgradnju kožare za Ivana Rusana u Karlovcu (1. siječnja 1944).

1110

Ivan IvankoZagreb 10. svibnja 1914. – 31. svibnja 1978.


U Zagrebu završava osnovnu, građansku i srednju tehničku školu građevinskog smjera. Isprva se zapošljava u poduzeću „Branko Vlah“ u Zagrebu, za koje u Bajmoku (Bačka, granica s Mađarskom) gradi fortifikacijske objekte.

U poduzeću Nikole Marića radi od 25. srpnja 1941. do 11. listopada 1942. Od 1952. do 1960. godine radio je u građevinskim poduzećima „Rad“, „Temelj“ i „Novotehna“.

Za vrijeme karlovačkog razdoblja sudjeluje i u izgradnji nove pošte (ulica I. G. Kovačića) i radničkog (tzv. Pavelićevog) naselja u Drežniku. Ova svjedočanstva, sačuvana u obiteljskom arhivu, donekle nadomještaju nedostatak druge arhivske građe o ovim velikim projektima, a upućuju, naravno, na Marićevu tvrtku.

1312

Ladislav SokačZagreb, 23. veljače 1921. - 4. lipnja 2004.


Školovan u Zagrebu, potpisuje nekoliko zagrebačkih projekata u poduzeću svojega oca, ovlaštenog inženjera Stjepka Aranjoša koji, isprva u kraćem partnerstvu s Draganom M. Popovićem, a potom samostalno, djeluje u razdoblju od Prvog, pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Prema Muzejskoj zbirci, Brankova aktivnost u Karlovcu posvjedočena je 1942. i 1943. godine. Nakon 2. svjetskog rata direktor je Zavoda za stambenu izgradnju u Zagrebu.

1514

Branko AranjošZagreb, 6. listopada 1918. – 3. travnja 1981.

Ponuda i potražnja reguliraju arhitektonsku formu. Adolf Loos (1870.-1933.)


NOVOGRADNJA NAJAMNE KUĆE STANKA ŠIBENIKAKarlovac, Ulica Đuke Bencetića 11

Najveća koncentracija radova karlovačkih graditelja u razdoblju od 1920-ih do 1940-ih nalazi se u samom središtu Karlovca, u građevinskoj zoni koja je nastala uklanjanjem bastionskog sustava renesansnog zvjezdolikog grada, pri čemu je nova građevinska supstanca ugrubo slijedila potez nekadašnjih bedema, peterokutnih bastiona i, uz interval parkova smještenih u gradske opkope (šančeve), prsten glacisa. Razgradnja i parcelacija provođeni su nakon usvajanja regulatorne osnove 1925. godine.

Na kraju Bencetićeve ulice, položena na ugao iza zapadnog bastiona, polu-ugrađena najamna jednokatnica S. Šibenika (oko 1938. godine) pruža reprezentativnu vizuru. Obli ugao raščlanjen je ulazom, okomito poredanim ložama i terasom (s ulazom iz stambenog potkrovlja) a izrasta u svojevrsni tornjić, tj. poravnava se sa sljemenom krova. Rješenje je rezultat izbora između još dvije inačice.

Kataloški broj projekta: 1.20Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11101, 11106, 11104, 11120, 11119, 11123, 11129)

1716


NOVOGRADNJA NAJAMNE KUĆE MILE MANOJLOVIĆAKarlovac, Ulica Đuke Bencetića 2

Datacijama posvjedočeni karlovački period započinje 1934. projektom za ugrađenu najamnu jednokatnicu M. Manojlovića. Kuća sa svega dva manja stana dio je ulice u nastajanju: ovdašnja pročelja čine novu fasadu karlovačke povijesne jezgre, nakon što je nastavljen proces uklanjanja bedema i djelomičnog zatrpavanja opkopa (šančeva), čime je stvoren novi građevinski prostor.

NOVOGRADNJA NAJAMNE KUĆE JOSIPA PETRAKAKarlovac, Ulica Đuke Bencetića 7

Vrlo slična, ali s potkrovnim stanovima, je kuća projektirana za J. Petraka oko 1936. godine.

NOVOGRADNJA STAMBENO-POSLOVNE KUĆE DR. ŽIVKA TUŠKANAKarlovac, Ulica Ante Starčevića 7

Godine 1935. započinje projektiranje ugrađene stambeno-poslovne jednokatnice dr. Ž. Tuškana (A. Starčevića 7), a izrađene su čak 4 inačice pročelja, među njima i jedan neostvareni prijedlog ravnog krova, što bi bio karlovački prvijenac. Izvedena je inačica s balkonom, što u Karlovcu također nije baš često.

Kao i drugdje u Hrvatskoj, u Karlovcu je „domaći odgovor na internacionalnu retoriku“ morao novo oblikovanje provesti pomoću starih (zanatskih) tehnologija, pri čemu je zadugo jedina novost armirani beton, uglavnom upotrijebljen za stropne konstrukcije između zidova od opeke. Premda se, dakle, prvi prijedlog „skidanja“ krova promišlja već 1935. godine, taj će čin izostati u međuratnoj karlovačkoj stambenoj izgradnji, izuzme li se poneko skidanje dijela krova s dvorišne strane u korist terase (npr. kuća Jakulić).

1918

Kataloški broj projekta: 1.03Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11051, 11048, 11050, 11049, 11053, 11055)

Kataloški broj projekta: 1.10Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-11079

Kataloški broj projekta: 1.02Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11045, 11046)


NOVOGRADNJA NAJAMNO-POSLOVNE KUĆE ZA G. DRŽIĆAKarlovac, Ulica kralja Tomislava 11

Ugao dvokatnice Držić podignut je do visine sljemena, a stambenom potkrovlju je dodan (treći na okomici) balkon. Obli ugao krila u Tomislavovoj lagano je „podvučen“ pod pravokutno završeno krilo iz Zajčeve, što je čitko htijenje za plastičkom izražajnošću.

NOVOGRADNJA NAJAMNE KUĆE BOŠKA VUKOVIĆAKarlovac, Ulica Ivana pl. Zajca 4

Godine 1936. započinje projektiranje ugrađene najamne dvokatnice B. Vukovića s četiri jednaka dvosobna stana. Izveden je reprezentativniji od dva prijedloga pročelja, onaj s rizalitnim središnjim jarbolom (nosi zastavu). Ponuđeni su i (pseudo) kontinuirani trakasti prozori, a otkriven je ostao uski interval punog zida između stanova.

Kataloški broj projekta: 1.07Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11065, 11071, 11068, 11063)

Kataloški broj projekta: 1.33Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11201, 11200, 11202)

2120


2322

GRADNJA KUĆE JAKULIĆUlica Frana Kurelca 1

U kontekstu zbirke manja je zastupljenost gradnje u „ljetnikovačkoj zoni“, a godina 1943. je također i zaključna godina za stambene zgrade, no ugrađena jednokatnica Jakulić ističe se i kao novost, odnosno sloboda u oblikovanju, dokumentirana s čak 44 nacrta. Pročelje je asimetrično: tri od četiri prozorske osi obuhvaćene su dubokim lođama u prizemlju i katu, a uz ugao je kolni ulaz. S dvorišne (sjeverne) strane je izvedena terasa (postoji i prijedlog pergole), pri čemu je djelomično skinut krov, a oskudnu osunčanost nadoknađuju i staklene stijene uz stubište na svim etažama. Novost je, nadalje, i vertikalno razvijeno predvorje (hall) iz čije galerije se pristupa garderobi; ugrađeni ormari planirani su i za stubište i za garderobu. Parcelu zarubljuju ulična ograda i dvorišna kuća, a oblikovani su i zeleni intervali. Od osnove do detalja, a također i na nacrtima armatura, potpisan je I. Ivanko.

Kataloški broj projekta: 1.31Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11162, 11194, 11166, 11159, 11187, 11157, 11197, 11164,

11168)


2524

NOVOGRADNJA STAMBENO-POSLOVNE KUĆE PAVLA BELJANAOgulin, Ulica Vladimira Nazora 22

Prostrana samostojeća stambeno-poslovna jednokatnica P. Beljana iz 1938. godine ima u prizemlju dućan, tri sobe skladišta i dva ureda, a na katu jedan stan s čak četiri sobe uz pročelje. Dva ovalna balkona lagano obgrljuju uglove, a prema dvorištu je još jedno prizemno gospodarsko krilo. Sačuvani su i listovi sa statičkim proračunima.

NOVOGRADNJA STAMBENO-POSLOVNE KUĆE PERE BOSILJEVCA Duga Resa, Jozefinska cesta 5

Svjedočanstva o Dugoj Resi započinju projektiranjem za P. Bosiljevca 1936. godine.

Razmještaj dvaju lokala u prizemlju spram ulaza za stambene etaže, a osobito stambeno korištenje potkrovlja, prema projektantovom prijedlogu postižu visoku razinu modernističke artikulacije. Izvedba prilično odstupa.

NOVOGRADNJA STAMBENO-POSLOVNE KUĆE MIJE PAPEBelajske Poljice 62 (13)

Jednokatnica s jednim od dva ulaza u lokal smještenim na „odrezani“ ugao i nadvišenim balkonom, nastaje 1938. godine.

NOVOGRADNJA STAMBENO-POSLOVNE KUĆE JELENE IVANIĆDvor na Uni

U Dvoru na Uni samostojeća stambeno-poslovna jednokatnica J. Ivanić zauzima česticu čiji je ugao omeđen potokom Lišnicom i Banskim putem (izvedba nepoznata).






2726

NOVOGRADNJA LJETNIKOVCA ALFREDA SCHLICHTAOzalj, Ulica Zrinskih i Frankopana 26

Ljetnikovac A. Schlichta u Ozlju jedini je poznati primjer gradnje u prigradskom krajoliku, izveden na brdu s kojeg se pruža pogled na Ozalj i Kupu (izvedeno oko 1938). Uporaba kamena u prizemlju i drva na katu je regionalno-tradicijski umjesna, a potreba za reprezentacijom i udobnošću ostvarena je plastičnim komponiranjem elemenata i usložnjavanjem pogleda. Dugačka kuća ima ulazni rizalit, protegnut oko ugla, koji nosi terasu pristupačnu s kata, a uz bok je i kućica za ulaz u podrum. Začelje je pak završeno dubokom poligonalnom apsidom povrh koje se izdiže niski tornjić s lovačkom sobom na katu.

NOVOGRADNJA STAMBENO-POSLOVNE KUĆE V. ULAKOVIĆABosiljevo 2

U izdašnom mjerilu nastaje stambeno-poslovna kuća V. Ulakovića uBosiljevu (1938). Izvedena je u rustičnoj kamenoj građi.




2928

Moderna, harmonična i živahna arhitektura je vidljivi znak autentične demokracije.

Walter Gropius

(1883.-1969.)


3130

DVORIŠNE I DRUGE MANJE KUĆEBez lokacijskih podataka

Neposvjedočena postojanja, dvorišna kuća P. Ilibašića je samostojeći objekt sa svega dvije sobe i četveroslivnim krovom, ali obogaćena uvučenim natkrivenim trijemom.

Među idejnim skicama bez lokacijskih podataka (i negativnog očevida), a većinom bez datacija, projekti za J. Belokletić (jedan primjer iz 1938. i još dva) su samostojeće kuće s po dva jednosobna stana koje oblikovanjem odgovaraju standardima Marićeve prigradske izgradnje ili izgradnje dvorišnih kuća, a funkcijom radničkom ili „momačkom“ stanovanju.

ADAPTACIJAKarlovac, Trg Petra Zrinjskog 7

Najznačajnija intervencija u postojeće zgrade je otvaranje novih izloga na historicističkoj palači Vranyczany, tada u vlasništvu S. Šibenika (oko 1938.).

OGLEDNI DETALJI








3332

NOVOGRADNJA CRKVE SV. ANTUNADuga Resa, Jozefinska cesta

Novogradnja crkve Sv. Antuna dokumentirana je sa 17 nacrta u razdoblju od 1933. do 1939. godine. Ova crkva, smještena na neveliku česticu između paralela Jozefinske ceste i željezničke pruge, ostala je najvećim i, uz još dvije kapele, jedinim međuratnim ostvarenjem sakralnog graditeljstva u široj okolici, a sagrađena je prema nešto konzervativnijoj od dvije ponude. Još je mjerodavan obzor povijesno-stilske referentnosti, podjednako u adiciji volumena i morfologiji „oblog luka“, što ga dvadesetak godina ranije uspostavlja crkva Sv. Blaža, arhitekta Viktora Kovačića, a odbijena se inačica razlikuje uglavnom po ogoljenosti stereometrije. Nekako kompromisno ova crkva, koja ima dva povlaštena pogleda (svetište je uz ulični pravac, a prislonjeni zvonik s ulazom između uličnog i pružnog pravca), s tih strana i tlorisom i stupnjevanjem elevacije sugerira upisivanje križa unutar skoro kvadratne osnove, dok su s preostale dvije strane (glavni ulaz je prema željezničkoj pruzi!) ti elementi privučeni prema jednostavnom perimetru, tj. oplošju. S reprezentativnih strana razlika u razini čestice i ceste obrađena je kao rustični podzid sa stubištima. Više inačica oltara (ostvarena je nažalost ona najslabija, a napuštena su tri prijedloga da se u razmjerno velikom mjerilu primijeni komponiranje analogno samoj arhitekturi) i klupa potpisuju Marić, odnosno Ivanko.

Kataloški broj projekta: 2.06Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11293, 11300, 11298, 11297, 11296, 11306, 11308)


3534


3736


NepostojećeKataloški broj projekta: ll-2Kataloški broj projekta: lV-1

NepostojećeKataloški broj projekta: ll-7Kataloški broj projekta: ll-8

1. Đuke Bencetića 2, Kuća Manojlović (I-2)2. Đuke Bencetića 7, Kuća Petrak (l-10)3. Đuke Bencetića 11, Kuća Šibenik (I-20)4. Ante Starčevića 7, Kuća Tuškan (l-3)5. Ivana pl. Zajca 4, Kuća Vuković (I-7)6. Kralja Tomislava 11, Kuća Držić (I-33)7. Jana Masaryka 2, Zgrada Pajić (ll-1)8. Jana Masaryka 33, Kuća Lasić (l-9)9. Mirka Bogovića 7, Tvornica Podvinac (lll-9)10. Frana Kurelca 1, Kuća Jakulić (l-31)11. Zrinski trg, Benzinska crpka Brezovni (ll-2)12. Riječka Ulica 97, Tvornica Petreš (lll-3)13. Obala Ivana Trnskog 19/ Stanka Vraza, Tvornica kože Karlovac (lll-4)14. Obala Korane, Obaloutvrda (lV-1)

1. Jozefinska cesta 5, Kuća Bosiljevac (I-35)2. Jozefinska cesta, Crkva sv.Antuna (lI-6)3. Jozefa Jeruzalema, Općinska tržnica (lI-7)4. Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, Osnovna škola (lI-8)5. Josipa Jelačića 5, Zadružna kuća Juran (I-36)6. Stara cesta 3, Kuća Lesić (I-37)

3938

NOVOGRADNJA KAPELICE SV. MARTINA U SPOMEN STJEPANA RADIĆAGornji Velemerić

Podignuta 1936. godine u spomen Stjepanu Radiću kapela Sv. Martina na brdu Martinšćak (općina Barilović) je Marićev prvijenac rustičnog „starohrvatskog registra“ u krajoliku, oblikovana kao izdanak povijesnog tipa s preslicom i (pravokutnom) apsidom.

NOVOGRADNJA KAPELICE SV. DUHAGršćaki

Gradnja u krajoliku izvedena je također i 1941. godine u Gršćakima, gdje je u vinogradu nedaleko naselja podignuta crkva Sv. Duha. Tri inačice za kapelu intoniraju temu „starohrvatske crkve“, a ona izvedena ima visoku mjeru citatnosti spram paradigmatskog Sv. Spasa na vrelu Cetine. Uz rustičnu izvedbu razmjerno uskog pročelja sa snažnim zvonikom dodani su snažni (pseudo)kontrafori i učahurene apside.




4140

ADAPTACIJA ZGRADE ĐORĐA PAJIĆA ZA KINEMATOGRAFKarlovac, Ulica Jana Masaryka 2

Projekt za adaptaciju jednokatne uglovnice Đ. Pajića za kinematograf datira iz 1933/1934. godine. Otprilike iz istog vremena datira i skica Vladimira Antolića za „Hotel i kino Banija“ koja se nalazi u arhitektovoj ostavštini u Hrvatskom muzeju arhitekture, no nije slična karlovačkom ostvarenju. Premda je isti projekt zastupljen u zbirci građevinske dokumentacije Državnog arhiva u Karlovcu, ondje nema naznaka za atribuciju. Ipak se može ustvrditi da sva projektantska rješenja ove zgrade (kino, smješteno u krilo dijagonalno izvučeno u dvorištu, nije ostvareno, premda odgovarajući rizalit postoji), jednokatne uglovnice s povišenim reprezentativnim uglom (ulaz i balkon), odgovaraju ponajprije ondašnjoj Marićevoj praksi.

NOVOGRADNJA ZGRADE KUPALIŠTAMurter, zaljev Slanica

Neizvedeni prijedlog novogradnje zgrade kupališta u zaljevu Slanica 1936. godine jedini je poznati Marićev iskorak prema moru, sročen kao regionalna prilagodba. Pročelno razvedena zgrada „E“ tlocrta je ravnog krova, izuzev središnjeg rizalita koji nosi krov sa klasično proporcioniranim zabatnim poljem. Bočna krila su uz unutrašnje uglove proviđena ulazima oblog luka koji vode do trijemova što se povlače sve do stražnje linije pročelja (s još dva ulaza), a na koje se unutra nadovezuju hodnici. Zidni plašt čine niski rustični pojas i klesana kamena oplata koja je u zoni nadprozornika/nadvratnika složena kao diskretna „obrva“. U rizalit je smještena vrlo prostrana dvorana blagovaonice, a bočna krila sadrže po sedam soba (pristup s trijema odnosno hodnika), dok su servisne prostorije povučene uz začelnu liniju, odnosno upuštene u podrumsku razinu.




4342

NOVOGRADNJA ČETVERORAZREDNE OSNOVNE ŠKOLE(Gornje) Mrzlo Polje Mrežničko

Neizvedena novogradnja dokumentirana je s 21 nacrtom (1938/1939), a Ivankov potpis javlja se tri puta u rasponu od situacije do presjeka građevina i postavljanja izolacijskih ploča. Škola je združena s učiteljskim stanovima, a oba dijela su organizirana uz glavnu os (SZ-JI), gotovo okomitu spram Jozefinske ceste, premda su im pripadne komunikacije lomljene pod pravim kutom, kako spram dvorišne strane (hodnik škole dopire do stubišta za stanove) tako i spram ceste (ulaz u školu je na glavnoj osi, a ulaz u stanove na poprečnom dodirištu). Sve sobe stanova, učionice, zbornica i ured ravnatelja gledaju na sjeverozapad, pri čemu su, otprilike uz suprotne uglove, stambeni dio i pomoćne prostorije škole prošireni na jugozapadu, odnosno sjeveroistoku. Premda su oba dijela jednokatna, samo je prizemna podna razina zajednička, dok školski dio porasta na razini poda kata (tj. stropa prizemlja) i krovišta: stupnjevanje je čitko u prozorskim horizontalama u razmaku za trećinu u prizemlju, odnosno dvije trećine na katu. Također, školski dio se spušta i za dodatnu podrumsku razinu, na fasadi obrađenu rustično. Sačuvana je i snimka profila terena, kao i listovi statičkih izračuna.

NOVOGRADNJA OPĆINSKE TRŽNICE Duga Resa, Ulica Jozefa Jeruzalema

Nastali između 1937. i 1939. godine nacrti za općinsku tržnicu u Dugoj Resi (uz kanal Mrežnice, nasuprot ulaza u zgradu tvornice Pamučne industrije), što ih potpisuje Ivanko, proširena su, odnosno sužena inačica izgradnje zasnovane na nizanju tržnih odjeljaka i servisnih prostorija. Zidanica iz 1937. ima oblik slova „L“i definira dva ruba tržnice, dok je drvena alternativa iz 1937. protegnuta uz nešto više od pola dulje stranice. Ranija inačica u fasadu duljeg krila uklapa metalna vrata s velikim oknom i izlog s parapetom obloženim pločicama, te trijem ispred kraćeg krila. Izvedena je kasnija, danas nepostojeća, inačica.

Kataloški broj projekta: 2.08Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11320, 11323, 11322, 11325, 11334, 11319)



4544

NOVOGRADNJA BENZINSKE CRPKE FRANCA BREZOVNIKAKarlovac, Zrinjski trg

Karlovački urbanizam međuratnog razdoblja obilježila su ponajviše ad hoc rješenja, a zabilježena su i negodovanja građana širih razmjera. Godine 1939. osporena je parcelacija i izgradnja Zrinskog trga. U Marićevoj ostavštini iz tih godina nalaze se i planovi za izgradnju benzinske crpke na posebnom otočiću u središtu Zrinskog trga. Projekt potpisuju Ivanko i Sokač, a oblikovanjem, pa i kvalitetom, usporediv je s ostvarenjem tramvajskog stajališta na Gupčevoj zvijezdi Jurja Denzlera i Zvonimira Kavurića iz 1935. godine.

Kao projektu za najživlji karlovački trg, u kojem je stjecište ulica izraslih iz povijesnih cesta, novogradnji benzinske crpke F. Brezovnika dano je reprezentativno moderno oblikovanje. Smještena je na vlastiti otočić kojem projektanti isprva predlažu pravilni ovalni tlocrt (1938), e da bi mu kasnije dali oblik koji se proširuje, odnosno sužava sukladno rubovima samoga trga (1939). Pokraj benzinske (sačuvan je nacrt podzemnog spremnika) i zračne pumpe smještena je kućica za čuvara – prema različitim prijedlozima samostalna ili združena s prodajnim kioskom. Većinom s Ivankovim potpisom, prijedlog za kućicu varira polazeći od jednostavnog pravokutnika do ovala, poluovala, kruga i segmenta kruga, a sačuvani su i prijedlozi za namještaj radnje. Varijacije razmještaja elemenata na otočiću, osim Ivanka (1939), bilježi i Sokač (1942).


11280, 11279, 11271)


4746

NADOGRADNJA KARLOVAČKE TVORNICE KOŽEObala Ivana Trnskog / Ulica Stanka Vraza 53

Iz godine 1941. sačuvana je opsežna dokumentacija za izgradnju tvorničke zgrade Karlovačke tvornice kože (prije O. Frölicha). Velika trokatna zgrada paralelno je položena s postojećom jednokatnom zgradom (1923. godine gradi J. del Toso), namijenjena za odjel za izradu finih koža za gornje dijelove cipele.

Konačni (povišeni) oblik ova zgrada dobiva naknadno, nakon što je već pokrenut postupak ishođenja dozvole za izgradnju dvokatnice (trebala je, većim dijelom, imati ravan krov s terasom povrh 1. kata) za koju je priložen i tehnički opis. U razradi njezinih fasada i prostorne dispozicije sudjeluju Ivanko i Aranjoš, a skeletnu armirano-betonsku konstrukciju projektiraju Aranjoš i statičar čija signature illegibile se javlja tridesetak puta. Zgrada je temeljena na stopama povezanim gredama (raster 3 x 11 nosača). Konstrukcija je armirano-betonski skelet u oba smjera. Skeleti imaju ispunu od opeke, a stropnu konstrukciju čine armirano-betonske grede (s vutama) i ploče ojačane rebrima, što omogućava otvaranje velikih nizova prozora i izostanak krova. Podovi su od nabijenog betona sa cementnom glazurom. Iz linije krova ispupčena je strojarnica dizala, koje 1942. godine detaljno projektira Aranjoš.

Većina fiksnih elemenata postrojenja nalazila su se u prizemlju, uz zidove: strojevi za odstranjenje mesine, jame za močenje, burad za ispiranje, bojanje i kromno štavljenje, te još nekoliko strojeva: od kotlovnice i sušionice odvajao ih je poprečni pojas sa sanitarnim čvorom. Također, na katu su se nalazili strojevi „suše“ tehnologije (brušenje, glačanje i istezanje) i lakiranica s laboratorijem te, uz ugao i izlaz na omanju terasu, garderoba radnika. Prvotni je projekt trebao imati veliku terasu umjesto još jednog kata kao, između ostalog, dobrodošli uzmak iz zagušljivog ozračja kožne proizvodnje.


11457, 11445)


Stvarati arhitekturu znači dovoditi u red. Što to dovoditi u red? Funkcije i objekte. Le Corbusier

(1887.-1965.)

4948


NADOGRADNJE I REKONSTRUKCIJE U TVORNICI KOŽE ALEKSE PODVINCAKarlovac, Ulica Mirka Bogovića 7

Položena uzduž Bogovićeve ulice, poluugrađena zgrada uprave i radničkog doma projekt je R. Deluke iz 1944. godine. Premda ova neizvedena zgrada ima stubasti presjek (prizemne dvije trećine imaju podrumsku razinu, a jednokatna trećina s terasom je nema), on je razmjerno malo povezan s društvenom stratifikacijom. Osim kotlovnici i drugim servisnim sadržajima, podrum je namijenjen tuševima za radnike. Prizemno su uredi upravnog kadra, uključujući i direktorov, pristupačni s dvorišne strane, preko trijema za bicikle. U prizemlju povišenog dijela, ulaza podbočena zahodima i garderobom, nalazi se velika blagovaonica za radnike, a iznad nje ona za upravni kadar, odnosno za reprezentaciju. Na katu je i kuhinja sa smočnicom, a terasa je pristupačna s glavnog stubišta.

NOVOGRADNJA RADNIČKIH KUĆA TVORNICE PREDENJA I TKANJADuga Resa

Za Dugu Resu su projektirani i jedini dokumentirani (neizvedeno) primjeri radničkih stanova. Za samostojeće jednokatnice, datirane 1942, tri idejna rješenja predlaže B. Aranjoš. Inačice pročelja uključuju i ravninu, i rizalit, i konkavu za ulaznu zonu, te poneki povlašteni balkon. Stalno obilježje su jednosobne stambene jedinice, po četiri u prizemlju i na katu, a postojana je i namjera da se stvore visoki higijenski uvjeti: u dva slučaja prozori prostranih kupaonica gledaju na glavno i dvorišno pročelje, a u jednom na bok.



5150


NADOGRADNJA TVORNICE JUGOSLAVENSKE INDUSTRIJE VATE I ZAVOJNE ROBE ANTUN PETREŠ

Karlovac, Riječka ulica 97

Situacija iz 1940. predviđa širenje kompleksa za još sedam novih članova i rezerviranje dvije čestice za izgradnju. Svi dodaci (tvornička zgrada 1 i 2, kotlovnica, vratarnica, otvorena suša, podzemno sklonište i kupalište) zastupljeni su u Marićevoj ostavštini.

Za razliku od zatečenih tvorničkih zgrada masivnih zidova, za dvije nove zgrade (sadrže postrojenja za pripremu i tkanje pamuka) primijenjene su armirano-betonske skeletne konstrukcije, a na istanjenom plaštu (kostur ispunjen zidom od opeke) otvoreni su nizovi velikih željeznih prozora. Krovovi su malog nagiba. Iz armirano-betonskog rastera temelja dižu se izdužene (4x11, odnosno 4x7 stupova) jednokatnice: za sve su etaže sačuvani brojni nacrti, a one detaljnije potpisuje B. Širola.

Godine 1942. situacija (potpisuje Sokač) pokazuje još dvije veće nove zgade, tkaonicu (na osi uz željezničku prugu) i lakirnicu (paralelnu s manjom tvorničkom zgradom podignutom 1940.) te još neke promjene.

Konstrukcijska su rješenja nešto drukčija nego kod prethodne faze izgradnje. Stupovi velike tkaonice temeljeni su (AB) zasebno, a ispod zidova temelji su položeni kao pojasevi. Tlocrtom gotovo pravokutna (pod od nabijenog betona, cementna glazura) jednokatnica sa sustavom 7x6 nosača nadvišena je lagano segmentnim krovom u koji su ugrađeni svjetlarnici (staklene prizme), a na sjevernom i južnom zidu otvoreni su veliki željezni prozori. Nije poznata realizacija ove zgrade.


11395, 11385, 11392, 11393, 11383)

5352


NOVOGRADNJA DALEKOVODA LOKVE-KARLOVAC

U krajoliku su i danas preostali brojni armirano-betonski nosači dalekovoda iz 1940. na dionici Lokve-Mahično, prethodno nacrtani na shematskim prikazima u Marićevoj ostavštini: osam članova na nacrtu za dionicu Lokve – Delnice - Vrbovsko, 18 članova na nacrtu za Vrbovsko – Bosiljevo - Stative, 14 članova na nacrtu za Stative - Mahično. Uglavnom su to „nogari“ s dvije velike vertikale i tri ili rijetko dvije poprečne grede, u većoj i manjoj inačici, katkad postavljeni u paru. Sačuvani su i tablični prikazi „iskaza željeza“ te detaljni nacrti pojedinih članova (Mahično, Stative).

Kataloški broj projekta: 4.28Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11635, 11637, 11634, 11839, 11652)

5554


Manje je više.

Ludwig Mies van der Rohe

(1886.-1969.)

5756


PUTOVI

Godinom 1926. započinje dokumentacija o Marićevom radu na izgradnji putova. Sačuvani plan zemljanih masa izrađen je za rekonstrukciju puta Kostajnica - Selište - Slovinci. Za izgradnju puta Žreme - Lipovača (1928) izrađen je poprečni profil pratećih drvenih objekata kao što su rampe kod žremskog mosta i „Virić mosta“. Godine 1930. izrađen je položajni nacrt i poprečni profili za uređenje poljskog puta u Rausovcu, isto tako i za uređenje općinskog puta Bosanska Kostajnica - Alaginci - Zovik - Vukliši - Knežica. Iduće godine na isti način dokumentirano je uređenje općinskog puta Baćin - Cerovljani - Živa i uređenje općinskog puta Bobovac - Žreme. Za izmjenu (betonskih) propusta na banskome putu Sunja - Dubica dani su tlocrti i presjeci intervencija na kilometru 23 i 25. Rekonstrukcija banskog puta 1. reda br. 37 Karlovac - Ozalj - Brod od km 15 (+874) do km 16 (+612) iz 1937. godine dokumentirana je s osam nacrta s gustim uzdužnim i poprečnim profilima, položajem i opisom četiri stalne točke koje čine orijentire na terenu.

MOSTOVI

Primjenjujući drvene konstrukcije, Marić 1928. godine rekonstruira most preko potoka Lovče u Borojevićima u vlasništvu općine Mečenčani (potpisani nacrt), a 1929. gradi most 3. razreda preko potoka Trnovca u Kostajnici za tvornicu opeka Kostajničke štedione d.d., te 1930. gradi most preko potoka Sunje u Bijelovcu u vlasništvu uprave općine Mečenčani.

Kataloški broj projekta: 4.19Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11609)


Kataloški broj projekta: 4.02Inventarni broj nacrta: GMK-IKMP-(11579, 11580, 11581)



5958


LIVADE

Počevši od 1924. godine, Marić učestalo radi na projektima za natapanje livada, snimajući situacije i profile terena, predlažući izvedbu odvodnih i dovodnih jaraka, kao i gradnju njihovih tipičnih pratećih objekata (drvene zapornice i splavnice), te bilježeći opise tzv. stalnih točki. Nakon prvog projekta za S. Filara iz Stublja slijede projekti za Matakovića i Druga iz 1925. godine te Marića i Druga iz 1926. godine, obojice iz Majura (potpisani nacrti za sva tri projekta). Iz godine 1928. je projekt za Zadrugu 118 u Begoviću, iz 1930. za N. Radovanovića iz Bočuge, iz 1931. za T. Čučkovića iz Dolčana, (tadašnji) srez Glina, i iz 1932. za L. Boltužić iz Čuntića.

OBALE

Marićeve hidrogradnje započinju već 1924. (potpisani nacrt) gradnjom obalnog zida Une za A. Golubića iz Kostajnice, čije dvorište je sezalo do same obale. Godine 1926, također na Uni, Marić provodi utvrđivanje („kamenomet s pleterom“) obale sjeverozapadnog dijela otoka Atelić u vlasništvu M. Solomuna iz Kostajnice. U Marićevoj se ostavštini nalazi i snimka korita i obala rijeke Une.

Godine 1934., prigodom utvrđivanja obale rijeke Korane u Karlovcu, snimljena je rijeka između gradskog i Foginovog kupališta (situacije i poprečni profili). Za potrebe Građanskog športskog kluba prikazan je prijedlog zidane obalne strukture Foginovog kupališta, a predložen je i kanal koji povezuje tada još postojeći Rakov potok i paralelnu mu „suhu grabu“.






6160


1923. I. 1923.Hrvatska Kostajnica: Nadogradnja kanalizacije

I1924. I. 1924.Hrvatska Kostajnica Novogradnja obalnog zida za Antu Golubića

Marić (11)IX. Majur, Stubalj: Natapanje livade Steve Filara iz Stublja

1925.IV. / 15. IX.Majur: Natapanje livade zadruge 53 – Mataković i drug

1926. VI. Rekonstrukcija puta Kostajnica-Selište-Slovinci 15. XI. Hrvatska Kostajnica: Utvrđivanje obale sjeverozapadnog dijela otoka Atelić (Una) uvlasništvu Maksima Solomuna 16. XII. / 18. XII.Majur: Natapanje livade zadruge 46 – Marić i drugovi

Marić (4)1927. 4. XII.

Hrvatska Kostajnica: Novogradnja stambeno-poslovne kuće i radione MaksimaČovića

1928. 23. III. Donji Kukuruzari, Borojevići: Rekonstrukcija mosta preko potoka Lovče u Borojevićimau vlasništvu općine Mečenčani

Marić (21)12. VII.Žreme-Lipovača: Izgradnja puta15. VIII. Hrvatska Kostajnica: Novogradnja cisterne za sreskog poglavara 10. XI. Pisarovina, Jamnica: Natapanje Livade Zadruge 118 – Begović

1929. 26. V.Hrvatska Kostajnica: Gradnja drvenog mosta 3. razreda preko potoka Trnovca u zatvornicu opeka Kostajničke štedione d.d.

1930. 2. I. Donji Kukuruzari, Bijelovac: Gradnja mosta preko potoka Sunje u vlasništvu upraveopćine Mečenčani 17. VII. Petrinja, Bočuga: Natapanje livade Nikole Radovanovića VIII. Hrvatska Kostajnica, Rausovac: Uređenje poljskog puta 10. VIII. Bosanska Kostajnica: Uređenje općinskog puta Bosanska Kostajnica-Alaginci-Zovik-Vukliši-Knežica

1931. 16. IV.Glina: Novogradnja općinske kuće „Narodna Gostiona“ 12. V. Hrvatska Kostajnica: Novogradnja stambeno-poslovne kuće Z. Vugrine 19. V. Sunja, Bobovac-Žreme: Uređenje općinskog puta

22. V. Hrvatska Dubica, Baćin-Cerovljani-Živa: Uređenje općinskog puta 7. XII. Petrinja, Dolčani: Natapanje livade T. Čučkovića, Srez Glina 1931.Sunja-Dubica: Izmjena popusta na banskome putu

1932. 26. V. Petrinja, Čuntići: Natapanje livade Lucije Boltužić

1933. 25. III. / 15. III. 1945.Karlovac, M. Bogovića 7: Nadogradnja i rekonstrukcije u tvornici kože AleksePodvinca

Deluka (10) / Ivanko (9) / Sokač (4)VI. / 28. IV. 1939.Duga Resa, Jozefinska cesta: Novogradnja crkve Sv. Antuna (II-6)

Marić (2) / Ivanko (1)18. IX. / 4. XI. 1940.Karlovac: J. Masaryka 2: Adaptacija zgrade Đorđa Pajića za kinematograf

Borenović (2)20. IX.Karlovac, A. Starčevićeva 14: Gradnja kanalizacije u kući Josipa Štefanca XI. / 10. IX. 1946.Karlovac, Riječka 97: Nadogradnja zgrada tvornice Jugoslavenske industrija vate izavojne robe Antun Petreš

Širola (22) / Ivanko (3) / M…(2) / Marić (1) / Aranjoš (1) / Sokač (1) / I…(1)

1934. IV. / IV. 1937.Topusko: Novogradnja drvenih skladišta za ugljen Tvornice željeza Topusko –Rudarskoudruženje u Topuskom Kavčnik (4)17. IX.Karlovac, Đ: Bencetića 2: Novogradnja najamne kuće Mile Manojlovića 19. IX. / 20. V. 1935.Karlovac: Utvrđivanje obale rijeke Korane za kupalište gradskog športskog kluba

1935. 9. VIII. Duga Resa: Regulacija potoka u Sv. Petru na Mrežnici 24. XII. / 30. XII.Karlovac, A. Starčevićeva 7: Novogradnja stambeno-poslovne kuće Dr. ŽivkaTuškana (I-3)

1936. 10. I. Karlovac: Novogradnja najamne kuće Mile Radosavića (neizvedeno) 12. II. / 30. XI.Karlovac, I. Banjavčića 14: Uređenje lokala i portala kuće Ivana Strzalkovskog 24. I. Barilović, Gornji Velemerić: Novogradnja kapelice Sv. Martina u spomen StjepanaRadića 21. II. Karlovac, J. J. Strossmayera 2: Adaptacija prizemlja kuće Danice Prolnik i druga 29. II. / 25. V.Karlovac, I. pl. Zajca 4: Novogradnja najamne kuće za Boška Vukovića 29. II. / II.1938.Karlovac, I. pl. Zajca 4: Novogradnja dvorišne kuće za Boška Vukovića (neizvedeno) 4. IV.Duga Resa: Novogradnja stambeno-poslovne kuće Pere Bosiljevca A 7. IV.Karlovac, J. Masaryka 33: Novogradnja najamno-poslovne kuće Josipa Lasića 6. V.Karlovac, Đ. Bencetića 7: Novogradnja najamne kuće Josipa Petraka iz Duga Rese

KRONOLOGIJA I UČESTALOST POTPISA ZA PROJEKTE DOKUMENTIRANE U ZBIRCI NACRTA I PLANOVA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC

6362


6564

12. VII. Duga Resa, Lišnica: Novogradnja poklonca Srca Marijinog

Marić (2)

18. VII.Novogradnja kuće g. Tecilazića 25. VII.Duga Resa: Novogradnja stambeno-poslovne kuće Pere Bosiljevca B 11. VIII.Barilović, Belajske Poljice 62 (13): Novogradnja stambeno-poslovne kuće Mije Pape 3. XI.Murter i Kornati, zaljev Slanica: Novogradnja zgrade Kupališta 1936.Karlovac: Uređenje lokala gospodina Turića

1937. 5. II.Duga Resa: Novogradnja kuće Dore Lesić 2. III. / 2. XI. 1938.Karlovac, A. Mihanovića: Nadogradnja tvorničkih objekata za tvornicu Impregnacijadrva, električna pilana i mlin d.d.

29. IX.Karlovac, Luščić: Dogradnja kuće Johanne Petrović V. / 25. IX.Ogulin, V. Nazora 22: Novogradnja stambeno-poslovne kuće Pavla Beljana IX.Karlovac, A. Starčevića 26: Novogradnja dvorišne stambene zgrade i gospodarskihzgrada za Matu Jurkovića IX.Duga Resa: Novogradnja Kuće Zadruge Juran X. / 26. VIII. 1939.Duga Resa: Novogradnja općinske tržnice

Ivanko (3)4. XI. 1937.Karlovac: Rekonstrukcija banskog puta 1. reda br. 37 Karlovac-Ozalj-Brod tlocrt odkm 15 (+874) do km 16 (+612) 7. XI.Karlovac, I. Trnskog 15: Dogradnja kuće Marije Šafar

1938. I. 1938.Novogradnja najamne kuće II.Karlovac, A. Cesarca 6: Adaptacija krovišta u stan za Božu Huzjak III.Karlovac, Donje Mekušje 54a: Dogradnja i uređenje kuće III.Karlovac, Borlin: Nadogradnja stana u kući Ivana Grbina 22. V.Karlovac, Banija (118): Adaptacija kuće Ane Lauš 27. V.Karlovac, A. Starčevića 8, 8a: Snimka najamne i dvorišne kuće Josefine AlešovecV.Karlovac, G. Tuškana: Snimka Tvornice Mustad (Jugoslavenska tvornica čavala,željezne i čelične robe d.d.) 9. VI.Bosiljevo: Novogradnja stambeno-poslovne kuće V. Ulakovića 11. VII.Karlovac, Đ. Bencetića 11: Novogradnja najamne kuće Stanka Šibenika 11. VII.Karlovac, Trg Petra Zrinskog 7: Uređenje izloga i momačkog stana u kući StankaŠibenika

Marić (1)

25. VIII. Ozalj, Zrinskih i Frankopana 26: Novogradnja Ljetnikovca Alfreda Schlichta 15. IX. / 6. V. 1942.Karlovac, Zrinjski trg: Novogradnja benzinske crpke Franca Brezovnika

Ivanko (6) / Sokač (2)

1939. III. 1939.Duga Resa: Novogradnja vodovoda

Ivanko (1)20. VI. Duga Resa, (Gornje) Mrzlo Polje Mrežničko: Novogradnja četverorazredne osnovneškole

Ivanko (3)

1940. IV. / 17. X.Lokve: Izgradnja dalekovoda Lokve-Karlovac

Marić (3)22. VI.Karlovac, Senjska ulica: Novogradnja kuće Emila i Ivanke Makarić

K…(1)23.VIII.Karlovac, Borlin: Novogradnja Kuće Marka i Izabele Dukovčić

Ivanko (1) / W…(1)24. IX.Karlovac, V. Mačeka (Riječka 12): Novogradnja otvorene suše za Katarinu Bakšić iPavicu Vine

Ivanko (3) 17. X.Karlovac, Drežnik: Novogradnja zidanog svinjca za Josipa Anzića i druga

Bornović (2) / Ivanko (1)

1941. 3. VI.Duga Resa, Sveti Petar Mrežnički: Novoradnja kapelice Sv. Duha M…7. VI. / 16. II. 1943. Karlovac, Obala Ivana Trnskog 19: Nadogradnja Karlovačke Tvornice Kože

V…(30) / Aranjoš (8) / F. L. (2) / Borenović (1) / Marić (1) / Ivanko (1)

1942. 21. I.Karlovac, Gornja Gaza: Novogradnja podzemnog skloništa Tvornice poplunaKarlovac

Ivanko (1)24. II. / 26. III.Karlovac, J. Vrbanića 2: Prigradnja kuće Stjepana i Terezije Brezarić

Aranjoš (3)20. III.Karlovac: Prigradnja kuće g. F. Uršića

Aranjoš (2)7. IV.Duga Resa: Novogradnja radničkih kuća tvornice predenja i tkanja

Aranjoš (3)15. IV.Karlovac, Domobranska 10: Uređenje lokala za g. Della Marina

Aranjoš (1)10. IX. Karlovac: Novogradnja protuzračnog skloništa Tekstilne tvornice (industrije)

Sign. Ill (1)27. XI.Karlovac: Novogradnja privremene konjske klaonice za Gradsko poglavarstvo uKarlovcu

Aranjoš (1)


6766

1943. 19. II.Karlovac: Adaptacija lokala „Radna Proza“ za Hrvatski Radnički Savez

Aranjoš (1)24. V.Karlovac, A. K. Miošića 14: Gradnja Kanalizacije u kući Josefine Žnidrašić 13. III. / 1. X. 1944. Karlovac, F. Kurelca 1: Novogradnja kuće Jakulić

Ivanko (25)9. VIII.Karlovac, Banija 29: Snimka imanja plemićkog dobra Ozalj-Orlovac, Thurn Taxis (KnezAlbert) 4. XI.Karlovac: dr. F. Tuđmana 13: snimka kina Edison

nedatiranoKarlovac, k. Tomislava 11: Novogradnja najamno-poslovne kuće za g. Držića Novogradnja dvorišne kuće Petra Ilibašića (neizvedeno) Dvor na Uni: Novogradnja stambeno-poslovne kuće Jelene Ivanić Novogradnja najamne kuće Janka Belokleića Novogradnja najamne kuće Novogradnja najamne kuće Novogradnja najamne kuće Novogradnja najamne kuće Novogradnja kuće Gospođe Lipke Novogradnja kuće Novogradnja kuće Novogradnja kuće Novogradnja gospodarskih zgrada Prikazi građevinskih elemenata Karlovac, Domobranska ulica 1: Adaptacije u Zorin-domu Karlovac, Domobranska ulica 12: Snimka vojarne Vuka Frankopana Novogradnja škole Karlovac:Gradnja Jakil Pisarovina: Novogradnja zgrade „L“ oblika Karlovac, promenada / zapadni bastion: Snimka gradskog šanca i okolnihulica Karlovac: Snimka Kupe kod Gaze Hrvatska Kostajnica: Snimka korita i obala rijeke Une

Kuća je dobra ako se u njoj može prirediti dobra proslava imendana.

Stjepan Planić (1900.-1980.)


ISBN 978-953-7510-30-5 osnova za pogled u modernističku ...vmki.web.link2.hr/download/pdf/iz...

Documents

Transcript of ISBN 978-953-7510-30-5 osnova za pogled u modernističku ...vmki.web.link2.hr/download/pdf/iz...