8/11/2019 Intervju sa Seyyed Hossein Nasrom - Dr. Enes Kari

1/4

20 BROJ / . Juni .Preporod

Intervju

RAZGOVARAO: ENESKARI

KARI: Potovani profesore Nasr, dozvoliteda Vam zahvalim na izdvojenom vremenu daodgovorite na moja pitanja. Kao profesor i in-telektualac svjetskog glasa poznati ste, izme-u ostalog, i kao ovjek koji je priznat i ui-va povjerenje i od muslimana i krana, i odsunija i ija. Osim toga, proznati ste i kao oso-

ba koja je napisala hiljade stranica o tradici-onalnom islamu u modernom svijetu. Mojeprvo pitanje glasi: Da li pratite najnovije do-gaaje i kretanja u veinskim muslimanskimzemljama? Da li ta kretanja pratite sa intelek-tualnim zanimanjem ili pak, sa pukim ljud-

skim zgraavanjem?PROFESOR NASR: Pomo pratm ove doga-aje kako telektalo, tako sa om to a-zvate ljdskm zgraavajem, al astojmda postavm te dogaaje r kotekst hsto-rijskih promjena koje se odvijaju, a ne samo ukotekst tekh dogaaja. tave, astojmda se korstm zvorma vjest e samo z za-padh medja, ve z slamskoga svjeta.

KARI: Naalost, kad su posrijedi tradi-cionalne muslimanske zemlje, strani rato-vi obiljeili su osamdesete i devedesete go-dine XX. stoljea. Irako-iranski rat odnio jeoko milion rtava, ranjenih je oko tri miliona.Potom je doao prvi Zaljevski rat predvoenSAD-om, poginule su ili stradale stotine hi-ljada Iraana. Kao da je tada Zapad sa Ameri-kom na elu jo jednom stavio do znanja da jeon taj koji nadgleda meumuslimanske suko-

be. Potom je, tokom devedesetih godina XX.Stoljea, izbio graanski rat u Aliru, do sada

je poginulo vie od dvije stotine hiljada ljudi.Mislili smo da ne moe biti gore. A danas vidi-mo da moe. Koje su razlike izmeu sukoba u

muslimanskom svijetu u decenijama krajemXX. stoljea i stranih ratova koji divljaju da-nas od Atlasa do Hindukua?

PROFESOR NASR: najvaja razlka je tada je do prje jedoga desetljea vea sko-ba slamskom svjet, al e sv, kljva-la zrav stra tervecj l vazj, po-ev od brtaske vazje Seckoga kaala fracske vazje Lbaa, vazje iraka (dvapta), Afgastaa Lbje. Sada je djelova-nje stranih sila postalo tajnovitije, na primjer Jeme, dok s skob me samm m-slmama poprml ve sektak boj sa -rejem eovehabjskh eoselejskh pokre-ta jhovoga poseboga sprotstavljaja z-

m kako to vdmo Srj, irak, Paksta Bahre.KARI: A sada da raistimo jednu stvar.

Naime, u muslimanskim zemljama postoji je-dan veliki dio javnog mijenja koji smatra dasve tamonje ratove i meumuslimanske su-kobe izaziva Zapad. Mnogi su razlozi za ta-ko prisutne zapadne prste: nafta, stratekapozicija regiona, itd. Dok nismo odmakli uovom naem razgovoru, dobro bi bilo da u-

jemo Vae miljenje o Zapadu kao navodnomvinovniku meumuslimanskih svaa i rato-va danas.

PROFESOR NASR: Dozvolte m da kaema poetk da ajve do krvje le a ple-ma samh mslmaa, kljj jho-v spremost da se pote zapadm splet-kama. Al ema kakve smje da Zapad ta-koer gra sredj log sadajm me-mslmaskm skobma. Zavad pa vladaj hkaje jede grpe aspram drge eod-vojv s djelov brtaske kolojale pol-tike koju Zapad sada primjenjuje u jednomedrgome oblk. Zakov ove poltke postoje

svda, al m mslma e moemo okrvlja-vat samo Zapad za edostatak jedstva me- ama. nas same prevashodo treba okrv-ljavat to smo dozvoll da drg skorste raz-dore zme as rad vlastth poltkh eko-omskh cljeva. Skob zasova a rel-gjskom sektatv, etkm razlkama sl-o spjavaj broje strace ljdske hsto-rje. Oo to je drgaje sada jeste to to ta-kve sukobe strane sile koriste u velikoj mjeri,ba oako kako to vdmo slamskom sv-jet daas. Katolc protestat s se bo-rl stot goda jed protv dr-

Mi muslima-ni ne moemookrivljavatisamo Zapad zanedostatak je-

dinstva meu

nama. Nas same

prevashodno

treba okrivlja-

vati to smo do-

zvolili da drugi

iskoriste razdore

izmeu nas ra-

di vlastitih poli-

tikih i ekonom-skih ciljeva. Su-

kobi zasnova-

ni na religijskom

sektatvu, etni-

kim razlikama i

slino ispunja-

vaju brojne stra-

nice ljudske hi-

storije. Ono to

je drugaije sada

jeste to to ta-

kve sukobe stra-

ne sile koriste

u velikoj mje-

ri, ba onako ka-ko to vidimo u

islamskom svi-

jetu danas.

Ugledni profesor na George Washington Univerzitetu, Seyyed Hossein Nasr, ekskluzivno

za Preporod govori o religijskim sukobima zasnovanim na sektavu, o fenomenu projetka evropski

islam, o dehumanizaciji nastaloj kao posljedica enormne ekspanzije moderne tehnologije.

Sunitsko-iijski sukob jebez sumnje glavna tragedija

u islamskom svijetu

Seyyed Hossein Nasr roen je u Teheranu . godine, uuglednoj porodici univerzitetskih profesora, knjievnika i ljekara.Otac mu je bio kraljevski ljekar u doba dinastije Kadara, bio je i pro-fesor medicine i prava. Majka mu potjee iz alimske porodice (njezindjed ejh Fadlallah, bio je najistaknutiji vjerski uenjak sprva XX sto-ljea u Iranu).

Seyyed Hossein Nasr je svoje osnovno obrazovanje zapoeo usvojoj porodici u Teheranu, na kruocima gdje su se drala predava-nja o islamu, te o knjievnosti (o Sadiju, Nizamiju, Firdusiju, Hafizu...).Nakon osnovne kole koju je zavrio u Teheranu, Seyyed Hossein Na-sr je otiao u Sjedinjene Amerike Drave i upisao se u srednju kolu(u New Jerseyu) koju je pohaao u godinama nakon Drugog svjet-skog rata. Godine . Seyyed Hossein Nasr se upisuje na studij fi-zike i matematike na MIT-iju (Massachussetts Institut of Technology),na kojem se pokazao kao briljantan student. U to vrijeme studira i fi-

lozofiju, pohaa i predavanja iz povijesti znanosti, itd. U ovo vrijemega je profesor Giorgio de Santillana uveo u djela i duhovne discipli-ne kojima su se bavili Frithjof Schuon, Rene Guenon, Ananda Coo-maraswamy, i drugi slavni predstavnici perenijalne filozofije.

Godine . Seyyed Hossein Nasr zavrava MIT (stekao je fakul-tetsku diplomu iz fizike i matematike) potom se upisuje na postdi-plomske studije na Univerzitetu Harvardu, gdje nastavlja studiratideskriptivne prirodne znanosti, da bi magistrirao iz geologije. Tokomovog perioda Seyyed Hossein Nasr se sve vie okree prouavanjuislama i tradicionalnih islamskih nauka, pa je u periodu od naredneetiri godine na Harvardu zavrio doktorske studije (doktorirao je otemi Uvod u islamska kosmoloka uenja/An Introduction to IslamicCosmological Doctrines).

Nakon to je doktorirao na Harvardu, Seyyed Hossein Nasr se. godine vraa u Teheran, na Teheranskom univerzitetu biva iza-

bran za vanrednog, a potom i za redovnog profesora. Kako sam tvrdiu svojim autobiografskim zapisima:

ta mi je tad [na Teheranskom univerzitetu] bila najvea elja? U tovrijeme elio sam da se tamo stvori jedan ambijent u kojem e se zapad-na znanost i miljenje moi prouavati sa jednog islamskog stanovita,

jedne islamske perspektive i znanosti. Ja sam i nakon . godine u Ira-nu nastavio studirati tradicionalne islamske znanosti i filozofiju pred lju-dima, vodeim znalcima koji su u to vrijeme bili jo ivi u Iranu. Od ve-like je vanosti bilo da sam uio pred Seyyedom Muhammadom Hu-saynom Tabatabijem...

U ovo vrijeme u Teheranu je boravio i Henry Corbin, jedan od naj-zaslunijih Evropljana na planu afirmiranja savremenih studija o isla-mu, posebno o islamskom filozofskom nasljeu.

Godine . Seyyed Hossein Nasr je u Teheranu osnovao Iranskukraljevsku akademiju za filozofiju, od . do . ova akademija

nomskih ciljeva. Sukobi zasnovani na reli-

gijskom sekta tvu, etnikim razlikama i sli-

no ispunjavaju brojne stranice ljudske histo-

rije. Ono to je drugaije sada jeste to to ta-

kve sukobe strane sile koriste u velikoj mjeri

ba onako kako to vidimo u islamskom svi-

jetu danas. Katolici i protestanti su se bo-

rili stotinu godina jedni protiv dru-

George Washington Univerzitetu Seyyed Hossein Nasr ekskluzivno

za Preporod govori o religijskim sukobima zasnovanim na sektavu o fenomenu projetka evropski

islam o dehumanizaciji nastaloj kao posljedica enormne ekspanzije moderne tehnologije.

8/11/2019 Intervju sa Seyyed Hossein Nasrom - Dr. Enes Kari

2/4

21BROJ / . Juni . Preporod

gh, al je blo eke strae sle, po-put, na primjer, Kine ili Osmanlija,koji bi potpirivali ovu vatru u svojukorst. Bd da je vojo ekoom-

ski, i na brojnim drugim mjestimapoltk slab, slamsk svjet se a-laz posebo tekoj povjesoj s-tuaciji, ali opet ponavljam, kako biekspr kazao, to to smo potje-ni krivica je u nama, a ne u naimzvjezdama.

KARI: Ovim stiemo do Arap-skog proljea. Prije nekih tri godi-

ne, kad je sve poelo u Tunisu, pa seubrzo nastavilo u Libiji i Egiptu, mi-

slio sam da e Arapi kao vaan narodunutar Muslimanskog Ummeta otvori-

ti nove stranice tumaenja uloge islamau svojim drutvima. Mislio sam da e doi

do projekata tipa muslimani kao graani.To bi vodilo punovanom razvoju konceptakopta kao graana, maronita kao graa-

na itd. ta je to sa muslimanima Arapima

pa ne mogu razviti koncept graanstva,a da i ne govorimo o tome da ga nemogu primijeniti u praktinoj

politici?PROFESOR NASR: Va-

e ptaje se sasto-j, zapravo, od dva

ptaja, jedo koje se odos a Arapsko pro-ljee a drugo na graanstvo u modernomesmsl. to se te Arapskog proljea, ajegovome el stajao je jeda mal broj se-

klarzrah Arapa koj je elo demokratj moderome smsl zbacvaje atokratskhrema. njma s se potom prdrl brojslamsk elemet koj sajavaj velk ve- arapskh drtava. m s odra slobod- zbor, slamsk elemet s pobjedl. Ovo-me se sprotstavo Zapad, ostatak atokrat-skh sla staroga poretka drg arapsk ato-kratsk rem koj s se pobojal za vlasttbdost. Ove s se sle drle da zasta-ve tav pokret. najbolj prmjer ovog feome-a moe se vdjet Egpt gdje je voj pzastavo proces demokratje skorstv je-z esavreost kao zgovor da opet prez-me drav.

to se te pojma graastva, jegova aal-za b zahtjevala jed dgak rasprav ko-ja se ovdje e moe dojet. Dozvolte m dato sumiram tako to u rei da je ideja nacije i

acoalzma moderome smsl jeda za-pada deja koja je zasovaa a seklarza-ciji drutva i njegovih politikih institucija, teda je zrasla z Fracske revolcje. Karlo Ve-lk je poltk jedo Zapad Evrop, te s tok sljedeeg mlejma Evroplja sebevidjeli kao lanove kranskoga svijeta iakos se, aravo, lokal dettet zadral, ta-ko da jeda Fracz sebe je smatrao njem-cem. Al poltk dettet krajjem smslprevazl s sve oo to daas smatramo a-coalm dettetom. ne zaboravmo da jeak daas brtaska kraljevska porodca ger-maskog porjekla, te da je Dord Tre go-voro jemak Dvorc Wdsor, l da je sa-daj pask moarh fracskoga porjekla.Al svakom slaj acoalzam moder-ome smsl pobjedo je prvo Evrop, a o-

da je taj seklarzra acoalzam potomveze slamsk svjet 19. stolje.Takav je kocept bo potpo stra slam-

skome svjet gdje je Salahdd Krd mo-gao postati arapski kralj, turski Mameluci sumogl stoljema vladat Egptom, Mogl sosoval slamsko carstvo idj l trkj-sk Kadar koj s osoval kadarsk da-stj Perzj. islamsk svjet se jo vjek bo-ri sa islamskom idejom ummeta izimijskog s-stema jhove opozcje dej modere dra-ve. Graastvo seklarom smsl je tra-dcoala slamska deja a samm je msl-mama da bez vajskog prtska razvj vla-stto rjeeje a ovo ptaje posebo vrje-me kada sama Evropa, gdje se deja modero-ga acoalzma pojavla, astoj da prevaz-e lokale acoalzme postae a ek a- opet Evropa Karla Velkoga. Kako je para-doksalo za as da je vrjeme kada se to de-ava, veliki dio islamskoga svijeta jo uvijekzaroblje gracama koje s scrtal evrop-sk poltar geogra, a da se svakom pokre-t za poovo poltko jedjeje blo ko-

Islamski svi-jet je u poro-ajnim bolo-vima da razvi-

je nove politike

institucije koje

e biti njegove

vlastite i islam-

ski autentine,

ali jo uvijek ni-

je udovoljio tom

zadatku. Nei-

slamske i u isto

vrijeme neza-

padne zemlje

suoavaju se

sa istim pitanji-

ma kao i musli-

mani. Pogledaj-

te Rusiju, Kinui ak ono to

se naziva najve-

om svjetskom

demokratijom,

odnosno Indi-

ju, a da ne govo-

rimo o Ukrajini i

onome kroz ta

sada ona prola-

zi. Demokratija

se ne moe od-

vojiti od kultur-

nih vrijednosti

nekog drutva,

to za muslima-ne ukljuuje pr-

venstveno reli-

giju. Da islamski

svijet nije pod

stalnim vanj-

skim pritiskom

i da njegova bo-

gatstva ne trae

monije nacije,

islamske zemlje

bi postepeno ra-

zvile vlastiti odr-

ivi islamski po-

litiki sistem i

oblike demokra-tije kao to to

nekoliko zema-

lja ini i sada.

zdala oko etrdeset naslova iz podruja filozofije i tradicionalnemske duhovnosti. U pripremi nekih od ovih djela uestvovali sunry Corbin i Toshihiko Izutsu.Od . godine Seyyed Hossein Na-ivi u Sjedinjenim Amerikim Dravama, predavao je na mnogimverzitetima, a najduu dionicu svoje karijere ima na Univerzite-

George Washington gdje je proelnik za islamske studije (Islamicdies). Seyyed Hossein Nasr je najpoznatiji muslimanski filozof i mi-ac na Zapadu tokom druge polovine XX stoljea, te u ovim prvimdinama XXI stoljea. Jedini je do sada muslimanski filozof o kojemBiblioteka ivi filozofi (Library of Living Philosophers) izdala jedan

ki svezak. Takoer, Seyyed Hossin Nasr je uao u povijest savre-ne islamologije po svojim predavanjima na najelitnijim katedra-svijeta (npr. Gifford Lectures, Cadbury Lectures, itd.)

Miljenje, djelovanje i duhovni utjecaj profesora Seyyeda Hossei-Nasra su nadaleko poznati.

Glavna djela profesora Seyyeda Hosseina Nasra:

Tri muslimanska mudraca (Three Muslim Sages),Ideali i stvarnost islama (Ideals and Realities of Islam),Nauka i civilizacija u islamu (Science and Civilization in Islam),Anotirana bibliografija islamske nauke (An Annotated Bibliography

of Islamic Science, tri toma),ovjek i priroda: Duhovna kriza modernog ovjeka (Man and Na-

ture: The Spiritual Crisis of Modern Man),Islam i orsokak modernoga ovjeka (Islam and the Plight of Mo-

dern Man),Islamska nauka: Ilustrirana studija (Islamic Science: An Illustrated

Study),Transcendentalna filozofija Sadruddina irazija (The Transcendent

Theosophy of Sadr al-Din Shirazi),Islamski ivot i miljenje (Islamic Life and Thought),

Znanje i Sveto (Knowledge and the Sacred),Islamska umjetnost i duhovnost (Islamic Art and Spirituality),Muhammed ovjek Boiji (Muhammad Man of Allah),Tradicionalni islam u modernom svijetu (Traditional Islam in the

Modern World),Islamska filozofija nauke (The Islamic Philosophy of Science),Sufijski eseji (Sufi Essays),Potreba za svetom naukom (The Need for a Sacred Science).Profesor Seyyed Hossein Nasr je prireiva i koautor mnogih dje-

la, na pr. sa Henry Corbinom, Osmanom Yahyaom, Oliverom Leama-nom, itd. Nasrove rasprave i knjige objavljene su na vie od pedesetjezika. U bivoj Jugoslaviji i u Bosni i Hercegovini on je najprevoe-niji islamski autor iz druge polovine XX stoljea. Takoer, u ovih e-trnaest godina XXI stoljea djela profesora Nasra prevode se sve in-tenzivnije.

put na primjer Kine ili Osmanlija

koji bi potpirivali ovu vatru u svoju

ski i na brojnim drugim mjestima

politiki slab, islamski svijet se na-

tuaciji ali opet ponavljam kako bi

ni krivica je u nama a ne u naim

KARI: Ovim stiemo do Arap-

skog proljea. Prije nekih tri godi-

ne, kad je sve poelo u Tunisu, pa se

ubrzo nastavilo u Libiji i Egiptu, mi-

slio sam da e Arapi kao vaan narod

unutar Muslimanskog Ummeta otvori-

ti nove stranice tumaenja uloge islama

u svojim drutvima. Mislio sam da e doi

do projekata tipa muslimani kao gra ani.

To bi vodilo punovanom razvoju koncepta

kopta kao gra ana, maronita kao gra a-

na itd. ta je to sa muslimanima Arapima

pa ne mogu razviti koncept gra anstva,

a da i ne govorimo o tome da ga ne

mogu primijeniti u praktinoj

PROFESOR NASR: Va-

e pitanje se sasto-

8/11/2019 Intervju sa Seyyed Hossein Nasrom - Dr. Enes Kari

3/4

22 BROJ / . Juni .Preporod

Intervju

jeg dijela islamskoga svijeta Zapad snano su-protstavlja, osim kada je to u njegovome inte-res kao to je blo slaj osvaja ujed-jeh Arapskh Emrata.

K A R I : S p o m e n u u V a u k n j i g uKnowledge and the Sacred. U njoj, kao i usvojim drugim djelima, Vi ste veoma kriti-ki usmjereni prema nasljeu Prosvjetitelj-stva u modernom svijetu. U svojoj knjizi o-vjek i Priroda Vi ste veliki kritiar Prosvjeti-teljstva, ovaj put iz perspektive ekoloke kri-ze. Theodor Adorno i Max Horkheimer tako-er diskreditiraju neka vana naela Prosvje-titeljstva, itd. U kontekstu Arapskog prolje-a moje pitanje glasi: Da li smatrate da bi bi-lo dobro da je muslimanski svijet imao svo-

je prosvjetiteljstvo, koje ne bi b ilo r azvijenoiz zapadnog koncepta Prosvjetiteljstva, ve izsvojih vlastitih kulturnih i vjerskih temelja?

PROFESOR NASR: Da, vjek sam bo kr-ta prema Prosvjetteljstv koje, metaz-ki govorei, nije Prosvjetiteljstvo ve potam-njenje uma i miljenja tako to nadomjeta i-

sto ljdsk razm kao koao sredstvo za st-caje zaja ste, a mjesto objave a jed-noj strani i intelekcije (taaqqul u tradicional-om slamskom smsl) a drgoj. Dosta b

bila tragedija ako bi islamski svijet imao takvoprosvjetteljstvo, pogotovo vrjeme kadase prosvjetiteljski projekat na Zapadu rasta-e. to se te slamskoga svjeta, m e mora-mo mat svoje prosvjetteljstvo zapadomesmsl. Oo to ama treba je da ovmo vla-stte telektale dhove tradcje. Da pa-rafrazram pozat reec Frthjofa Scho-a, m spavamo a blag. Moramo se probd-ti i stei puno povjerenje u vlastite intelektu-ale tradcje. Opoaaje Zapada ee ovje-t a slav cvlzacj.

KARI: Vratimo se sada poblie najnovijimkrvoproliima u tradicionalnim musliman-skim zemljama. Egipat i Sirija su zemlje koje,svaka na svoj nain, nagovjetavaju uasnu

budunost Muslimanskog Ummeta. U E gip-tu su bili izbori, predsjednik Mursi je izabrandemokratski, postao je prvi legalno i legiti-mno izabrani predsjednik modernog Egipta.A onda je doao vojni udar, krvoprolia se do-gaaju iz dana u dan. Zvanini Zapad je, ipak,stao uz vojni udar, premda na jedan ljigav na-in. Kako komentirate ulogu Zapada premavojnom udaru u Egiptu? Kako gledate na tzv.politiki islam openito, i Muslimansku bra-u posebno, u najnovijim uasima ne samo uEgiptu, ve i na Bliskom istoku?

PROFESOR NASR: naravo da je oo to sedeava Egpt Srj trago, a posebo Siriji gdje se jedno od najveih sredita islam-ske cvlzacje tava ovcem z ekh arap-skh zemalja poltkom podrkom sa Zapa-

da, te aalost od strae ekh slamskh ze-malja, ali ne vjerujem da ova tragedija nago-vjetava oo to ste azval asom b-dunou muslimanskoga ummeta. Prlke drgm mslmaskm zemljama s ste.Ve sam kazao ekolko rje o Egpt. Dop-stte m da samo dodam da je hpokrzja odstrae zapadh sla sa svom tom prom o de-mokratj ljdskm pravma zasgro dose-gla vrhac Egpt. Zapada tampa ak ne pita odakle je dolo svo to naoruanje kojese korst da se apad mase Egpt.

Onoliko koliko je u pitanju politiki islam,mora se svjesno prouiti prije svega da jeslam, za razlk od krastva, vjek maopoltk dmezj, al da je blo poltko-ga islama u sadanjem smislu u seldukoml mamelkom perod. Oo to se daas a-zva poltkm slamom je jeda komplcra-

feome koj je mogome svojo zapad-ne politike ideje i metode sa jednim musli-manskim dekorativnim slojem, od ega je ve- do emotva reakcja a zapad doma-

cj, al bez telektalog koteksta. njego-v ekstrem oblc, kakv se mog a al-Qd ak kre jase ormeerijatau ime isla-ma. islamsk svjet traga za ama da poo-

vo spostav svoj dettet eovsost. usredtog procesa astalo je oo to se azva pol-tikim islamom koji je na mnogim mjestimaoslabo a e ojaao slamsk svjet. Vjerjemda s sadaj oblc poltkog slama pr-vreme da predstavljaj prelaz faz po-vjest slamskoga svjeta.

KARI: Naalost, moram Vas pitati i o Va-im gledanjima na otvoreni, rekao bih glo-

balni i apokaliptini sukob sunija i iija. NaZapadu se nekada, iz varnienja izmeu kato-lika i krana na drugi nain rodila Refor-macija. Takoer, neki misle da je Prosvjeti-teljstvo, dijelom, nastalo iz sukoba katolika iprotestanata. ta mislite da li e sukob sunijai iija dovesti do jo veih uasa? Ili e, mo-da, doi do pojave koncepta univerzalisti-kog islama, koji e dovesti do irenja koncep-ta graanske drave od Maroka do Indone-

zije? Moemo li biti optimisti?PROFESOR NASR: Stsko-jsk skob jebez smje glava tragedja slamskom sv-jet. Podstakta ekstremstkom eoveha-bijskom i neoseleijskom ideologijom, te po-dprta aftm ovcma, razdre tkvo slam-skog drtva od Pakstaa do Lbaa. Glav- zzetak s ira, mslmaska idja ze-mlje Perzjskoga zaljeva (osm Bahrea) gdjesunije i iije ive u velikoj mjeri u miru jednisa drgma. Ov podjel Zapad korst vla-stite svrhe, ali mi muslimani smo glavni kriv-c. Kolko je mogo mslmaskh vjerskhuenjaka koje su muslimanske vlasti, a neZapad, podstaknule da piu ili propovijeda-j sektak mrj?! Al pak postoj mogougledne uleme, i sunija i iija, koji marljivo ra-de zarad harmoje zme szma zma,te za jedstvo slama. Vjerjem da je ovo p-taje jedo od ajkrtjh za mslmae da-as, al e mslm da e dovest do seklarza-cije islamskoga drutva onako kako su katoli-ko-protestatsk ratov odvratl moge od sa-moga krastva. Jo vjek se adam da epobjedt o koj tragaj za slamskm jed-stvom. O maj ve do omlade, pogotovooh obrazovah, a svojoj stra. to se teooga to azvate graaskm drtvom,vjerjem da slam mora razvt svoje razm-

jeva nje isla mskog graansk og dru tva i daje seklarzra a zapada deja graaskogadrutva, u kojem je religijski element nebitan,u suprotnosti sa islamskim vienjem drutvai da se nee ukorijeniti u islamskom svijetu,osm ako se e te slamske orme deal.

KARI: Prethodno pitanje postavio samVam iz jednog praktinog razloga. Naime, iz-

bori na Zapadu, u zemljama tzv. liberalne de-mokratije, obino se provedu bez mrtvih gla-va. Evo, Nijemci su dali po trei put najvi-e glasova stranci Angele Merkel, i niko zbogtih izbora nije poginuo na ulicama Berlina,Bonna, Mnchena... Osim veoma malog bro-

ja muslimanskih zemalja (npr. posljednji pe-riod Republike Turske, Indonezija, Malezija,itd.) moramo priznati da praktina politikau muslimanskim zemljama znai stradanje,probleme, konflikte. ta je razlog pa nemaelementarne slobode (okupljanja, izraava-nja ideja, sloboda od cenzure) za alternativnadjelovanja u muslimanskim zemljama? Moeli se razlog ovome nai u srednjovjekovnimkonceptima tumaenja islama koji dre mu-slimane taocima neslobode i brutalnosti?

PROFESOR NASR: Prije svega, ne slaemse sa vama da su u Srednjem vijeku muslima-

dra tlaej brtalo. ima mogo v-e tlaenja i brutalnosti u svijetu danas ne-go tokom Sredjega vjeka. Al da se vratm aostatak Vaega ptaja. Demokratja moder-

om smsl sa zborma, td. jeste moderzapad zm trebalo je mogo ratova sko-ba Evrop Amerc prje ego to je t sta-ovljea. ne zaboravte da se stacja nje-makoj tek sada povezje sa Merkel. Sjetmose onoga to se odvijalo od Bismarcka do Hi -tlera. islamsk svjet je poroajm bolov-ma da razvje ove poltke sttcje koje

e biti njegove vlastite i islamski autentine,al jo vjek je dovoljo tom zadatk. ne-slamske sto vrjeme ezapade zemlje s-oavaju se sa istim pitanjima kao i muslima-. Pogledajte Rsj, K ak oo to seazva ajveom svjetskom demokratjom,odoso idj, a da e govormo o ukraj oome kroz ta sada oa prolaz. Demokrat-

ja se ne moe odvojiti od kulturnih vrijedno-st ekog drtva, to za mslmae klj-je prvestveo relgj. Da slamsk svjet -je pod stalnim vanjskim pritiskom i da njego-va bogatstva ne trae monije nacije, islam-ske zemlje b postepeo razvle vlastt odrvislamski politiki sistem i oblike demokratijekao to to ekolko zemalja sada.

KARI: Vratimo se malo dananjoj ulemi,i iijskoj i sunijskoj, i njihovoj ulozi u najno-vijim krvoproliima na ulicama Tripolija (i li-

banskog i libijskog), Tunisa, Kaira, Sane, Da-maska, Kabula, Peavara, Lahore, Karaija...Da li mislite da e se muslimani u tradicional-nim zemljama islama osloboditi alima i pri-padnika uleme i mula koji pozivaju na nasilje,na istrebljenje iija, ili pak istrebljenje suni-

ja? Da li predviate da e u tradicion alnimzemljama islama stasati razliite intelektual-ne tendencije koje e ostati otvorene premaislamu, ali koje e reducirati negativnu ulogusektake uleme i mula u drutvu?

PROFESOR NASR: Uvijek postoje neki ek-stremistiki vjerski uenjaci i lideri u sva-koj religiji kako moete jasno vidjeti danas ufdametalstkom krastv, jdazm hdzm. Mogo je otrovjh apada b-lo od strane odreenih krana prema musli-manima, nego od muslimana prema krani-

ma. Razlka je tome da slaj slama po-ltke sage ztra zvaa podravaj ta-kve ekstremste rad svojh cljeva. Kada b sezastavla asjska podrka takvm kreta-

to se ti-e projektaevropsko-ga islama, ra-zumijem njego-

vu namjeru i su-

osjeam se sa

njom. Ali vano

je istaknuti da

jedna religija ne

moe promije-

niti svoje osnov-ne postulate da

bi je prihvatili

negdje kao ma-

njinu. Danas go-

vorimo o kine-

skom ili indij-

skom islamu, ali

niti u jednom

sluaju islam ni-

je rtvovao ni-

ti jedan od svo-

jih postulata, a

bio je manjina u

tim velikim civi-

lizacijama. Prila-godio se novim

okolnostima, ali

nije rtvovao ni-

ti jedan od svo-

jih principa, ide-

ala ili zakona.

Zapravo, u oba

sluaja je krei-

rao odjelitu kul-

turu koja je bi-

la duboko islam-

ska i u isto vri-

jeme kineska ili

indijska. Tako ja

zamiljam ide-alnu budunost

evropskoga isla-

ma.

8/11/2019 Intervju sa Seyyed Hossein Nasrom - Dr. Enes Kari

4/4

23BROJ / . Juni . Preporod

m glasovima, oni bi u velikoj mjeri utihnu-Al ak slamskom svjet, broj uleme ili

ula koj pozvaj a mrj aslje je ma-u usporedbi sa onima koji propovijedaju ra-mjevaje bratstvo. Ova se sta moe v-

et od vodeh atorteta al-Azhara do voakreta Mhammadyyah idoezj. Msl-

ani moraju da otvore raspravu o tome koli-

tete ovi ekstremistiki pogledi ine islamua zastave jhov asjsk podrk ko- ve dolaz z ekh od aftom bogathapskh zemalja.KARI: A sada je vrijeme da oslovimo pita-e muslimana na Zapadu. Da Vas podsjetim:aj Drugog svjetskog rata i propast naciz-

a u Evropi obiljeen je uasnim genocidomd Jevrejima. Krenemo li dalje, propast ko-

unizma u Evropi (od kraja osamdesetih go-na XX. stoljea naovamo) obiljeen je geno-dom nad Bosanskim muslimanima. Presu-

za Srebrenicu i druga stradanja Bosanskihuslimana su sada javna stvar. Kako gleda-na poloaj muslimana u Evropi i na Zapa-danas? Ima li projekt tzv. evropskog isla-

a ikakvu ansu?PROFESOR NASR: Evropsko drtvo, ak ko seklarzacje margalzacje relgje,o je vie suprotstavljeno prihvatanju musli-

ana u svoju sredinu nego to je to islamskijet bo prema krama. iz tog razloga vje-em da je pozcja mslmaa Evrop, akBrtaj, esgrja tea ego Amerc.stoje ak ek ljd Evrop koj se boje dase islam, ako se dopusti, snano proiriti porop promjet kltr karakter tog d-a svjeta. Al sada ma ekh dvadeset petloa mslmaa Evrop, ajboljem

uaju oni e biti konano prihvaeni kao dioropskog drutva, ali kao odjelita manjinapt Jevreja. Metm, e zaboravmo svegedje koje s Jevrej pretrpl Evrop pr-

ego to s dostgl svoj sadaj stats. na-jmo se da se takva stvar nee desiti musli-anima, iako je mnogo povijesnih evropskihtisemitskih osjeanja sada sa jevreja usmje-

o a mslmae.to se te projekta evropskoga slama, ra-mjem jegov amjer sosjeam se saom. Al vao je stakt da jeda relgja

ne moe promijeniti svoje osnovne postulateda b je prhvatl egdje kao maj. Daasgovorimo o kineskom ili indijskom islamu, aliniti u jednom sluaju islam nije rtvovao ni -ti jedan od svojih postulata, a bio je manjina tm velkm cvlzacjama. Prlagodo se o-vim okolnostima, ali nije rtvovao niti jedanod svojh prcpa, deala l zakoa. Zapravo,

u oba sluaja je kreirao odjelitu kulturu koja jebila duboko islamska i u isto vrijeme kineskal djska. Tako ja zamljam deal bd-ost evropskoga slama.

KARI: Kako vidite moderni zapadni dis-kurs o muslimankama? Da li je on zasientakozvanim kompleksom spasitelja u ko-

jem su muslimanke objektivizirane i uinje-ne sredstvom za postizanje politikih cilje-va? Razmotrimo npr. sluaj hrabre djevojkeMalale Yousafzai, koja se bori za obrazova-nje djevojaka u Pakistanu. Da li bi njezin slu-aj bio na Zapadu uope poznat da ju je ranilaamerika bespilotna letjelica?

PROFESOR NASR: Zasgro postoj kom-pleks spasitelja, kako to opisujete, koji jeklje to je povezao sa krarskm d-hom na Zapadu koji je veoma iv ali sada naj-ve seklarzraom oblk. Dok ek a Za-pad d za ovm krarskm ratovma z de-alstkh razloga, vea a Zapad h korstrad poltkh amjera. Ptaje ea je jedood th slajeva. naravo da ma mogo e-pravde uinjene protiv ena u islamskom svi-jet, al to sam slamsk svjet treba rjeavat.Kako bi se Zapadnjacima svidjelo da se stalnodre konferencije u islamskom svijetu o temiaslja prema eama Amerc, l o esta-losti silovanja u amerikim gradovima i o na-porma koje mslma moraj t da za-stave takve epravde krmal?! Da, sgrasam da je Malal Yosafza povrjedla amer-ka bespilotna letjelica drone, ne biste ni uliza jezo me.

KARI: U vezi sa pitanjem savremenog sta-nja muslimana u Evropi, traje stalna raspra-va o predstavljanju i zastupanju muslimana

na ovom kontinentu. Kome je dozvoljeno dagovori u ime evropskih muslimana danas? Dapostavimo ovo pitanje rijeima intelektualkeGayatri Chakravorty Spivak: Moe li poti-

njeni [musliman] govoriti? I da li su moder-na djela o islamu i muslimanskim drutvimau Evropi danas dovoljno iroka da obuhvateiznijansiranu sadanjost muslimana?

PROFESOR NASR: nema smje da glasmslmaa Evrop je dozvoljeo da se -je onoliko koliko bi trebalo, a posebno glasuobespravljeh margalzrah mslmaa takvm zemljama kao to je Fracska, akose povremeo t tamo je jhov glas. Sl-aj muslimana u Britaniji neto je bolji iako io takoer pate zbog brojh predrasda, al

barem imaju mnogo predstavnika u viim slo-jevma drtva. Postoje eke dobre kjge ko-je su napisali sami muslimani kao i nekolikoemslmaskh Evropljaa o mslmama Evrop, al treba se ve t da b se potp-no predstavila stvarnost nijansi prisustva mu-slmaa toj zemlj.

KARI: Na kraju, da li ovjeanstvo imaikakvu nadu da preivi? Prije nekoliko godinaproitao sam jedan Va intervju u kojem tvr-

dite da e se ekoloka kriza pogorati, a akose to dogodi, ovjeanstvu je ostalo samonekih pedeset godina relativno mirnoga ivo-ta. Jesmo li s modernom tehnologijom postaliueniji? Jesmo li s modernom tehnologijompostal humaniji? Reeno Kantovim rijeima:Moemo li se sa tehnologijom iemu dobromnadati? I, na samom kraju, ta nam je initiako je maina sve ovo zgotovila (uasne oluje,topljenje polarnih lednjaka, kisele ke, td.)?

PROFESOR NASR: Vjernik uvijek mora ima-ti nadu i shvatiti da budunost lei naposljet-k Bojm Rkama. Al sa sto ljdskogstajalita mora se shvatiti da je ekoloka kri -za dosegla krt tak zahvaljj mo-derom ovjek jegovm teholokm z-mma z djelovaja zasovaa a pretjera-om samopozdaj, pohlep sljepo pre-ma prirodnim ritmovima i harmoniji koja odr-ava sav vot kljj ovjekov. Posto-

ji mnogo proni cljivih ljudi, i vjerskih i seku-larnih, koji shvataju opasnost nastavljanja pu-tem kojim svijet sada ide, ali ne mislim da eova mona sila koja nastoji da uniti prirodniokol me ljdskh potreba za ljdsk ko-rst bt zastavljea osm ako se e des ogro-mna, i mislim doista ogromna, prirodna kata-strofa na samome Zapadu, a ne u nekoj afri -koj l azjskoj zemlj, l a ekom dalje-om otok. Modera tehologja, ovo bo-anstvo modernog ovjeka, sigurno nas ni-je la hmajma. nasprot tome, -la je ovjeastvo maje hmam. i e, -kakvo dobro u krajnjem smislu ne moe pro-ste z toga. Ve modere tehologje eerjet krz koj je zazvala ta tehologja, a-ko moe mat poztva ak t tamo, po-pt smajeja zagaeja zazvaog fabrkama atma. to se te toga ta moemo radt,prvi korak mora biti da se probudimo spramstvarost stacje. Ako b o koj tje asljed dogaaja shvatl da s maa jez-e razlte potrebe dovele do ash ol-

ja, otapa nja lede nih polova , unit enja toli-ko mnogo vrsta i do toliko mnogo drugih ua-sa koje danas vidimo, cjelokupan stav premama b se drasto promjeo. naposljet-ku ljudska su bia ta koja su, usvajajui po -grenu paradigmu stvarnosti, stvorila mainekoje unitavaju prirodni ambijent koji odra-va jhove vlastte vote. naposljetk, vel-na problema koje smo stvorili ne bi trebala bi-t zgovor koj b oslobodo odgovorost sva-kog od as za stvaraje th problema potrebda se za prava rjeeja. A Bog za ajbo-lje, waLlhu alam.

PREVELASENGLESKOG: DENITAKARI

Naravno daima mnogonepravde ui-njene protivena u islam-

skom svijetu, ali

to sam islamski

svijet treba rje-

avati. Kako bi

se Zapadnjaci-

ma svidjelo da

se stalno dre

konferencije u

islamskom svi-

jetu o temi nasi-

lja prema ena-ma u Americi, ili

o uestalosti si-

lovanja u ame-

rikim gradovi-

ma i o naporima

koje muslima-

ni moraju ui-

niti da zaustave

takve nepravde

i kriminal?! Da,

siguran sam da

je Malalu You-

safzai povrijedi-

la amerika bes-

pilotna letjelica drone, ne biste

ni uli za njezi-

no ime.