Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove načine putovanja

14
59 Medij. istraž. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72) PREDHODNO PRIOPĆENJE UDK: 338.48:004 Zaprimljeno: listopada 2012. Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove načine putovanja Ljiljana Zekanović-Korona * Tomislav Klarin ** SAŽETAK Turizam posljednjih desetljeća proživljava zamjetan napredak u svim segmenti- ma poslovanja. Neosporan temelj pozitivnih promjena svakako predstavlja teh- nologija, stvorivši konstruktivnu platformu za jednostavnu, brzu i sigurnu komu- nikaciju. Moderna komunikacija zahtjeva podršku sofisticirane tehnologije, te se nametnula kao standard bez kojeg nije moguće pratiti aktualne trendove. U tom dijelu značajno mjesto zauzima Internet, virtualni medij koji je zbog svo- jih karakteristika pronašao široku primjenu u društvenom i poslovnom životu ljudi. Postao je toliko snažan i koristan element svakodnevnice, da je gotovo nemoguće zamisliti život bez njega. Internet je stvorio svijet bez granica, u ko- jem informacija postaje dostupna u svakom trenutku i na svakom mjestu. Funk- cionalnost Interneta se očituje i u turizmu, kroz bolju povezanosti udaljenih mjesta i lakoće organizacije putovanja. Omogućio je turističkoj ponudi da krei- ra i ponudi diverzificiranu paletu proizvoda i usluga, te ih približi potražnji s ciljanim dopiranjem do krajnjeg kupca. Na društvenom planu Internet je prouzročio određene devijacije u ponašanju, no virtualno je približio korisnike i omogućio blisku komunikaciju. U posljednje se vrijeme ta komunikacija obav- lja putem različitih društvenih mreža, na kojima se, osim izravne komunikaci- je, razmjenjuju iskustva prema područjima interesa. Slična ideja pokrenula je CouchSurfing portal, u namjeri da omogući njegovim pripadnicima iskustvo putovanja i prijateljstva po čitavom svijetu. Različitosti koje nudi CuochSurf- * doc. dr. sc, Ljiljana Zekanović-Korona, Sveučilište u Zadru, Odjel za turizam i komu- nikacijske znanosti, Zadar, Hrvatska; PhD., senior lecturer, University of Zadar, De- partment of Tourism and Communication Studies, Zadar, Croatia; [email protected]r ** mag. oec., asistent, Tomislav Klarin, Sveučilište u Zadru, Odjel za turizam i komu- nikacijske znanosti, Zadar, Hrvatska; research assistant,University of Zadar, Depart- ment of Tourism and Communication Studies, Zadar, Croatia; [email protected]r

description

Internet: informacijsko-komunikacijskaplatforma za nove načine putovanja

Transcript of Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove načine putovanja

59Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)PREDHODNO PRIOPENJEUDK: 338.48:004Zaprimljeno: listopada 2012.Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjaLjiljana Zekanovi-Korona*Tomislav Klarin**SAETAKTurizam posljednjih desetljea proivljava zamjetan napredak u svim segmenti-ma poslovanja. Neosporan temelj pozitivnih promjena svakako predstavlja teh-nologija, stvorivi konstruktivnu platformu za jednostavnu, brzu i sigurnu komu-nikaciju. Moderna komunikacija zahtjeva podrku sofsticirane tehnologije, te se nametnula kao standard bez kojeg nije mogue pratiti aktualne trendove. U tom dijelu znaajno mjesto zauzima Internet, virtualni medij koji je zbog svo-jihkarakteristikapronaaoirokuprimjenuudrutvenomiposlovnomivotu ljudi.Postaojetolikosnaanikoristanelementsvakodnevnice,dajegotovo nemogue zamisliti ivot bez njega. Internet je stvorio svijet bez granica, u ko-jem informacija postaje dostupna u svakom trenutku i na svakom mjestu. Funk-cionalnostInternetaseoitujeiuturizmu,krozboljupovezanostiudaljenih mjesta i lakoe organizacije putovanja. Omoguio je turistikoj ponudi da krei-raiponudidiverzifciranupaletuproizvodaiusluga,teihpribliipotranji sciljanimdopiranjemdokrajnjegkupca.NadrutvenomplanuInternetje prouzroio odreene devijacije u ponaanju, no virtualno je pribliio korisnike i omoguio blisku komunikaciju. U posljednje se vrijeme ta komunikacija obav-lja putem razliitih drutvenih mrea, na kojima se, osim izravne komunikaci-je, razmjenjuju iskustva prema podrujima interesa. Slina ideja pokrenula je CouchSurfngportal,unamjeridaomoguinjegovimpripadnicimaiskustvo putovanjaiprijateljstvapoitavomsvijetu.RazliitostikojenudiCuochSurf-UDK: 338.48:004ZaZaprimljeno: listo-pada 2012.Prethodno priopenje* doc. dr. sc, Ljiljana Zekanovi-Korona, Sveuilite u Zadru, Odjel za turizam i komu- nikacijske znanosti, Zadar, Hrvatska; PhD., senior lecturer, University of Zadar, De-partment of Tourism and Communication Studies, Zadar, Croatia; [email protected]**mag. oec., asistent, Tomislav Klarin, Sveuilite u Zadru, Odjel za turizam i komu-nikacijske znanosti, Zadar, Hrvatska; research assistant,University of Zadar, Depart-ment of Tourism and Communication Studies, Zadar, Croatia; [email protected]. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)ing kao nain putovanja, nastao na temelju informacijsko-kumunikacijske teh-nologijepronaaojesvojeimplikacijeuturizmu.AktivnostiCouchSurfnga prikazanesukrozistraivanjeprovedenonaInterentu,adobivenirezultatisu dovedeni u vezu s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i utjecajem na turizam.Kljune rijei:turizam,informacijsko-kumunikacijskatehnologija,Internet, CouchsurfngUvodSocio-ekonomska pojava turizma je zasnovana na potrebama ljudi za privremenom promjenom prebivalita i potaknuta razliitim motivima koji su pod utjecajem un-utarnjihivanjskihimbenika,okojimaovisizadovoljenjetihpotreba.Dananje moderno poimanje turizma te imbenike vrlo esto stavlja u kontekst tehnolokog napretka,kojiznaajnouvjetujepromjeneuturistikomposlovanjuisvekolikom razvoju turizma. Moderna i sofsticirana tehnologija izazvala je napredak u komu-nikaciji,apresudnuuloguodigraojeInternet.Naputenjemzastarjelihoblika komunikacije, Internet je postao neizbjean medij i kanal komunikacije, pri emu je pribliio daleka mjesta, olakao organizaciju putovanja, te unaprijedio stvaranje i plasman turistike ponude. U procesu kreiranja turistike ponude i pribliavanja potranji, razvili su se raznovrsni turistiki proizvodi i usluge, u svrhu segmentira-nogposlovanjaistvaranjaspecifnogoblikaturizma.Veinaproizvodaiusluga jeproizalaizslobodnogaktainovacije,dokseostalipojavljujukaonusprodukt ilisurogatindirektinihnamjera.Urazvojnojfazistvaranjasocijalnihmreana Internetu,provoeneaktivnostisuuglavnombileusmjerenekastvaranjuglo-balne komunikacije i povezanosti, irei pri tome i dijelei duh multikulturalizma iprijateljstvakojinepoznajegranice.NaistomtraguutemeljenjeiCouchSurf-ing neproftna meunarodna organizacija koja potie razmjenu iskustva i podie kolektivnu svijest o meukulturalnoj toleranciji i razumijevanju. Iako je cilj Couch-Surferameukulturalnakomunikacijauiremkontekstu,iniciranaiprocesuirana naInternetu,afzikidoivljenauodreenomodreditu,njihovakomunikacijai opredjeljenje je stvorilo drugaiji nain putovanja, koji prkosi odreenim naelima koncepta turizma i dovodi do novih trendova u turizmu.61Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjaTurizamFenomen turizma se oituje u neprestanoj interakciji kultura, temeljem susreta tu-ristasodreenimturistikimodreditem,kojizaposljedicuimaskuppojava,ug-lavnomdrutvenogiekonomskogkaraktera,uzsveveinaglasaknaekolokii politikiaspekt.Drutvenikarakterseoitujeukontaktuirazmjeniinformacija izmeu turistike ponude i potranje, te predstavlja osnovni element turizma, dok seekonomskiaspektogledauturistikojpotronjiraspoloivognovca,kojije najee, glavni cilj turistike ponude. S obzirom na znaajne promjene proteklih desetljea,percepcijaturizmasemijenjala,stogaturizamnijemogueokarakter-iziratikaogospodarskugranuiliputovanje,jerjeunjegovojstrukturisadrano vie imbenika koja ga determiniraju i uvjetuju da se promatra sustavno i cjelovito. Istotako,vrlojetekodavatinekekratkoroneilidugoroneprognozeodaljn-jem razvoju i trendovima, no svakako je zanimljivo da se broj turistikih putovanja kontinuiranopoveava,tejeu2011.godiniusvijetuostvarenooko982miliju-naturistikihdolazakaiujednoostvarenporastzanetovieod4%(UNWTO, 2012). Ubrzaniivotniritamkojegpratinesmetanprotokznanjaiinformacija,nasuprot monotoniji okruenja i dogaanja u konstanti svakodnevnice, predstavljaju poetak psiholokog procesa koji pojedinca tjera na promjenu okoline i kretanje u vremenu i prostoru. Svaka dugotrajna, pretjerana ili pak jednolina psihika i fzika aktivnost ovjekaumaraiiscrpljuje,stogajeovjekupotrebanprivremeniprekidivotne koloteine i naputanje mjesta stalnog boravka s ciljem da se doivi drugaije i novo ivotnoiskustvo.Upravojeoekivanoiskustvogeneratorturistikihputovanja,a zadovoljan turist je uvjet uspjenog turistikog poslovanja (Pirjevec i Kesar, 2002). Konzultirajui navedeno i literaturu, moe se zakljuiti da je turizam skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetioca u nekom mjestu, ukoliko se takvim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako se njime ne ostvaruje nikakva privrednadjelatnost(Tribe,1999;Vanhove,2005).Turizampodrazumijevadva bitnainiteljafnancijskasredstvaislobodnovrijemekojaostajupojedincu nakon to podmiri svoje egzistencijalne potrebe. Osiguravanjem tih stavki pojedi-nacmoeplaniratipodmirivanjeturistikihpotreba.Glavniutjecajinaponaanje pojedinca prilikom odluivanja o putovanju su izmeu ostalog sadrani u kulturi i subkulturi pojedinca te drutvenom sloju i obitelji, iz kojih proizlaze osobni stavovi pojedinca, elja za uenjem, motivacija i percepcija (Moutinho, 2005: 68).Turizamjesinonimpokretljivostinjegovihsudionika,kojaseuslijedtrendova izazvanihrazliitimpromjena,mijenjalapremapotrebamaturista,eljamadioni-katuristikeponude,imida,trendanaslijeailiposljednjemode(ShelleriUrry, 62Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)2004).Turistikakretanjaizazivajuznaajneposljediceusvimsferamaljudskog ivota.Razigranostturizmaleiupotrebizaistraivanjemnovihdestinacija,up-oznavanjemnovihkultura,odlaskaunepoznatesredineupotrazizauzbuenjem ili pak samo u potrebi za promjenom okoline. Istodobno, turistika odredita su se uestalo mijenjala, prilagoavala novim prilikama i prijetnjama na tritu, pri emu su neka postala vie ili manje poeljna i posjeenija od drugih, a upravo poeljnost i atraktivnost odredita privlai turiste da fziki posjete odreena mjesta. Svakako, turistika se potreba, neovisno s koje strane je potaknuta, ne moe zadovoljiti bez putovanja,aosnovniiniteljputovanjajestturist.Prilikomturistikogputovanja turisti interaktivno komuniciraju, konzumirajui, upoznavajui i prenosei razliita kulturoloka obiljeja. U tom procesu turisti takoer postaju i statistika kategorija, osobitousegmentupromjenemjestaprebivalita,kojaseoitujekrozbrojost-varenih noenja u odreenom prihvatnom smjetajnom kapacitetu (Jafari, 2000).Globalnoturistikotriterazvilojenovepojavneoblike,nastalenatemelju promjena u ponaanju potroaa, turistike industrije, tehnologije, upravljanja tur-izmom, te kreiranjem i voenjem politika (Asworth i Goodall, 1990). Razvijanjem selektivnih ili specifnih oblika turizma, diferencijacijom ponude te fragmentaci-jom trita formiraju se nove geografske cjeline destinacije odredita koja jed-instveno nastupaju na globalnom turistikom tritu. Turistiko odredite predstav-lja iri, integrirani prostor, koji svojom opremljenou omoguuje prihvat i boravak turista,asvojturistikiinegritetgradinakoncepcijikumulativnihatrakcija,koje su, zbog doivljaja to ga omoguuju i dodatne infrastrukture, prostor intenzivnog okupljanja turista. Ono je uvjetovano eljama, sklonostima, interesima i potrebama turistike ponude i potranje.Specifni oblici turizma postavljaju turista u sredite istraivanja i oblikovanja ponude turistikih proizvoda i usluga. U takvom profliranom turizmu, turist postaje osnovni subjekt prema njegovom kompleksnom modelu ponaanja pri donoenju odluke o turistikomputovanjusekreiraturistikaponuda(Moutinho,2005:85).Znaajno obiljejespecifnihoblikaturizmaupravojestdisperzija,odnosnodiverzifkacija turistike ponudeituristikihproizvodaiusluga, pri emu je veliki broj proizvoda i usluga ciljano prilagoen manjim skupinama turista, a njihov ivotni vijek je rela-tivno kratak (Bhatia, 2005; Douglas et al., 2001). Stoga je strategija kreiranja i plasi-ranja takvih proizvoda i usluga bitno utemeljena na marketinkoj koncepciji razvoja, usmjerenojnaneprestanooblikovanjenovihproizvoda,uzistodobnooivljavanje starih. Specifni oblici turizma potiu lokalni i regionalni razvoj turizma, a subjekti turistike ponude svoje proizvode i usluge razvijaju na temelju komparativnih pred-nosti. Neki od specifnih oblika i sve popularnijih oblika turizma su svakako nautiki turizam, sportsko-rekreacijski turizam, kulturni turizam i agro turizam.63Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjaTurizam i informacijsko-komunikacijska tehnologijaBrzirazvojinformacijsketehnologijeuproteklihjepedesetakgodinaodredioin-formacijsku revoluciju. Danas je ona u fazi zrelosti i osnova pri uporabi informaci-jskih tehnologija u poslovanju. Teite se sve vie pomie s tehnologije na informa-cije i na sadraje koje informacijske tehnologije mogu stvoriti. Neminovan je rast sadraja i usluga vezanih za informacijsku tehnologiju, jer otvara nove mogunosti i potie kreiranje potpuno novih sadraja i usluga. Puna afrmacija Interneta e se ostvaritiutrenutkukadaserijeepitanjapotpunesigurnostiipouzdanosti.Tre-nutno, najbre rastua industrija je softverskaivjerojatno e uskoropostatisamo pratea djelatnost generatorima informacija i sadraja (Sria, 2001: 124).Turizamseuvelikojmjeridanasoslanjanatehnologiju.ICTjepostaopotpora mnogim funkcijama turizma i otvorio vrata inovacijama. Uz pomo ICT-a se obav-ljajumnogiposloviuturistikomsektorupoputizravnogkontaktasklijentima, zabaveiuslugezaklijente,komunikacijeskupcimaipartnerima.Veodranih esdesetih godina prologa stoljea, informacijska tehnologija i turizam znatno su utjecali na meusobni razvoj. Prva znaajnija primjena informacijskih sustava, baza podataka i raunalnih mrea zbila se uvoenjem turistikih rezervacijskih sustava bez kojih je danas nezamislivo poslovanje u turizmu. Turizam predstavlja znaajnu primjenu elektronikog poslovanja na podruju odnosa B2C (business to con-sumer, poslovanje potroa). UtjecajInternetanaturistikisektorseuitujeusljedeem.Napodrujuturizma djelujudobavljai,posredniciipotroaituristi.Dobavljai(hoteli,zrakoplov-ne kompanije, tvrtke za najam vozila i plovila) su osiguravali turistike i putnike proizvode.Turoperatoriiputnikeagencije,kaoposrednici,suosmiljavali turistike pakete, te pruali usluge administriranja i prodaje kupcima. Turisti su kao kupci bili u funkciji krajnjih korisnika. Pojavom Interneta dolo je do snanih promjena u turizmu, i to:potaknuto je nestajanje posrednika, nastaju novi posrednici na Internetu, a tradicionalni posrednici moraju mijen- jati uloge,omoguen je izravan pristup krajnjim korisnicima, odnosno potroaima, osigurano je trenutno odailjanje pouzdanih informacija, omoguen je prikaz stanja poslovanja u stvarnom vremenu, smanjeni su organizacijski i distribucijski trokovi, poveana je praktinost i feksibilnost (Kliek, 2008: 54). 64Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)Internetjepoveaomogunostutjecajadobavljaaikupacanacijene,kaoina poveanjesuparnitvaizmeupostojeihnatjecatelja.Takoerjeponudionove izravne kanale za prodaju u putnikoj industriji. U takvoj okolini, nove kompanije moraju biti inovativne da bi preivjele. Istodobno, turistiki sektor je prisiljen prila-goditi se novoj tehnologiji.Turizamdanaspredstavljaglobalnuaktivnostkojaobuhvaamnogapodrujaljud-skih djelovanja pa i informacijske tehnologije, pored ekonomije, ekologije, sporta i kulture.Zarazlikuodostalihpodruja,turizamjeuvijekbiootvorenzanoveteh-nologije.Krenuojeususretzahtjevnijimpotrebamapojedinanihkrajnjihkorisnika koji uz pomo informacijsko-komunikacijskih tehnologija ne trae samo sirove po-datke. Pojedinani korisnik eli postati svoj vlastiti putniki agent tako da samostalno planira i organizira putovanje koristei razne oblike usluga za putovanje. Istodobno, Internet je postao vaan medij komunikacije s rastuim brojem korisnika u svijetu, te sigurno sredstvo ostvarivanja ciljeva krajnjih korisnika koji koriste Internet ne samo za razervaciju smjetaja ili kupovinu avionskih karata, ve prikupljaju relevantne in-formacije u potencijalnom putovanju. Izuzevi turistiku ponudu koja svojim informa-cijama privlai turiste, ostale informacije, osim to informiraju, potiu i usmjeravaju razmiljanja turista, ime neposredno utjeu na odluku o poduzimanju turistikog pu-tovanja. Korisne informacije se esto pronalaze na razliitim drutvenim portalima, blogovima i mreama, prilikom kojih pojedinci dijele svoja iskustva i interese. Takvi oblici komunikacije i informiranja sve vie slue i turistikoj ponudi, koja ih postav-lja na svoje internetske stranice i koristi kao dodatan nain privlaenja turista. Couchsurfng nain putovanja ili specifni oblik turizmaMogunostgeneriranjanovihsadrajazasigurnopredstavljaCouchSurfng.Kada jeCaseyFenton1999.godinenaumioposjetitiIsland,zaelaseidejaoCouch-Surfngu. To je prilikom poslan e-mail na vie od 1000 adresa studenata, u potra-zizasmjetajemidrutvomtijekomboravkanaIslandu.Nae-mailsejavilooko pedesetak studenata. Web stanica CouchSurfnga je pokrenuta u sijenju 2003. god-ine u suradnji s Danom Hofferor, Sebastienom Le Tuanom i Leonardom Silveirom, aujavnostjeputenausijenju2004.godine.Odsamogpoetkadodanasweb stranicaCouchSurfngajepreraslauzajedniculjubiteljaputovanjaiimapreko3 milijuna korisnika u vie od 250 drava (CouchSurfng portal).Principradaovezajedniceljubiteljaputovanjajesljedei:Tisimeneugostio, sada u ja tebe. Ako pojedinac defnira odredite, ima prijevoz a nema smjetaj, 65Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjana web stranicama CouchSurfnga moe potraiti ponudu u mjestu koje eli posjeti-ti. Nakon odabira jedanog od ponuenih smjetaja, kontaktira vlasnika/domaina. Ukolikosedogovorisvlasnikom,imaosiguranbesplatansmjetaj.Onotose oekuje od CouchSurfera jest da uzvrati istom mjerom i ponudi svoj kau onome tkosenaeunjegovommjestuprebivalita.Postupakdolaskadobesplatnog smjetaja se sastoji od tri koraka: registracije na CouchSurfng portalu, ureivanju svoga profla i traenju smjetaja ili nuenju vlastitog smjetaja. KarakteritikaputovanjauviduCoucSurfngaseogledauslobodnomduhu,avan-turizmu,tepomaloadrenalinskomputovanjuunepoznatoinesigurno.Prednosti ovakvog naina putovanja se oituju u upoznavanju novih ljudi, njihovih obitelji, prijatelja, te ue i ire zajednice. U tom procesu CouchSurfer ima prisniji kontakt s domainom, mnogo izravnije upoznaje kulturu odredita, njihove obiaje i tradic-iju,gastronomiju,teupoznajemjestakojavrloestonisuzapisanauturistikim vodiima. Ekonomski se aspekt CouchSurfnga u konanici pronalazi u jeftinijem putovanju, zbog osiguranog (ne plaenog) smjetaja te manjih izdataka za hranu i pie, zbog pretpostavke da je i dio toga osiguran ili pak smanjen zbog upuenosti domaina o mjestima za prehranu.NainputovanjaCouchSurferaukljuujeiodreenenedostatke,kojiproizlazeiz percepcije sigurnosti kao jednog od kljunih uvjeta poduzimanja i ostvarivanja pu-tovanja. Osim toga, mogue je da uvjeti smjetaja i profl domaina odstupaju od onih prikazanih na portalu. Zaista, moe se dogoditi da domain iskae devijantno ili potpuno psihopatsko ponaanje, da je nepristojan ili dosadan. Kontrolni je me-hanizam u tom sluaju ocjena svakoga domaina i gosta, a sve se zapisuje u koris-nikov profl, koji, pored osobnih podataka sadri i komentare ostalih CouchSurfera koji su ga upoznali. Komentari su neizbrisivi, te se u svakom trenutku moe vidjeti dalijedomain/gostpopravioilipokvariosvojrejting.Glavniizvorprihodaza CouchSurferajestverifkacija,kojanijeobvezna.Svakinovilanmoeuplatiti odreenusvotunovcaprekokreditnekartice,nakoegadobivakodkojiunosiu svojprofl,atimeujednopotvrujesvojidentitetilokaciju.Unutarportalapos-tojiisistemdodjelevoucheralanovimadodjeljujeihsamoonajlankojemu su voucheri dodjeljeni tri puta. Vrlo vanu ulogu igraju i lanovi ambasadori - vo-lonteriuodreenomgradu.NjihovjezadatakdapromovirajuCouchSurfng,up-oznajunovelanovesmogunostimaipravilimaCouchSurfnga,odgovarajuna otvorena pitanja, pomaui i rjeavajui razliite probleme. Projekt CouchSurfng ima svoju misiju i viziju:MisijaCouchSurfngaglasi:CreateInspiringExperiences;uprijevodus engleskog jezika Kreirati inspirirujua iskustva,66Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)Vizija Couchsurfnga glasi:A world where everyone can explore and cre-ate meaningful connections with the people and places they encounter; u prijevodu Svijet u kojem svatko moe istraivati i stvarati smislene veze s lju-dima i mjestima s kojima se susree.Pogrena je insinuacija da je smisao CouchSurfnga besplatan smjetaj. Ideja vodil-jaovogprojektajeststjecanjenovihpoznanstavaistvaranjemreeprijatelja,te razmjena postojeih i novih znanja i iskustava. Aktivnost CouchSurfera je usmjer-ena na otvaranje vlastitog doma svim ljudima dobre volje, neovisno o pripadnosti i vjeri, s ciljem da otvore svoja srca u stvaranju boljeg svijeta. Iako prvotna namjera CouchSurfera nije bila ostvarivanje turistikog putovanja, u tom su procesu stvorili novi nain putovanja i uli u koncept turizma. Zanimljivost proizlazi iz injenice da CouchSurferi, potaknuti zajednikim interesima, provode svojstven stil putovanja, koji se moe protumaiti kao specifan oblik turizma. Pri tome je nuno spomen-uti da postoji bitna razlika koja CouchSurfng ne moe staviti u istu kategoriju sa specifnim oblikom turizma. To je svakako injenica da je CouchSurfng produkt informacijsko-komunikacijsketehnologijeidrutvenemreekaoposrednika, ime u potpunosti ostaje izvan usmjerene diverzifcirane i segmentirane turistike ponude, koja predstavlja odliku specifnog oblika turizma. Osim toga, bez obzira toCouchSurferisudjelujuuturizmukrozdolazakuodredite(avionom,auto-mobilom,vlakom)tekonzumirajuponudu,izostajesegmantplaanjasmjetaja, tootvaravratacrnomtritukrozneprijavljivanjepristigloggostaineplaanje boravine pristojbe. Dakle, izuzeti su iz turistike statistike, jer ne plaaju smjetaj i ne ostvaruju noenje u nekom od turistikih kapaciteta. Ovakav nain putovanja pretpostavlja i manju kupovnu mo, odnosno manju potronju za vrijeme putovan-ja i u odreditu. Apstrahirajui navedeno, moe se zakljuiti da CouchSurfng nije specifan oblik turizma u punom znaenju, ali je svakako specifan stil ili nain putovanja,temeljennainteresimapronaenimnainformacijsko-komunikacijskoj tehnologiji ili mediju, odnosno Internetu. U tom se kontekstu CouchSurferi mogu vie klasifcirati kao putnici, a manje kao turisti.Metodologija i rezultati istraivanjaIstraivanje je provedeno u jesen 2011. godine. Veliina uzorka je 100 ispitnika u dobi od 15 do 60 godina. Ispitanici su ispunjavali online anketni upitnik sastavljen od 24 pitanja zatvorenog tipa. Anketni upitnik je izraen pomou besplatnog alata Surveygizmo, te nakon toga postavljen na CouchSufer portal. Uzorak je namjeran iusmjerensamoCouchSurferima,kojisuupitnikumoglipristupitiprijavomna CouchSurfer portal.67Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjaOd ukupnog uzorka ispitanika, njih 42% pripada enskom spolu, a 58% ispitanika je mukog spola. Tablica 1. prikazuje starosnu strukturu ispitanika, iz koje je vidljivo da je ak 85% ispitanika, a ujedno i korisnika ovog portala, u dobi izmeu 19 i 35 godina, to ini relativno mladu populaciju pripadnika ovakvog naina putovanja. Tablica 1.Prikaz dobi ispitanika Table 1Age of respondentsTablica 2.Drava porijekla ispitanika Table 2Country of origin of respondentsStarosna dob 15-18 19- 25 26- 35 36- 50 50-60Broj ispitanika 2 43 42 12 1Izvor: obrada autoraRezultatianalizestruktureispitanikapremadraviporijeklasudaniuTablici2., premakojojnajvieispitanikadolaziizHrvatske(25%),Sjedinjenihamerikih drava (8%), Italije (6%), Indije (6%) te Rumunjske (5%). Anketni upitnik je bio postavljenposebnonagrupuCroatia,tojepridonijelodauuzorkuimanajvie ispitanika iz Hrvatske. Hrvatska 25 Italija 6 Bugarska 2 Austrija 1 Ukrajina 2Slovaka 2 Kajmanski otoci 1 Iran 1 Juna Afrika 1 Poljska 2Francuska 4 Nizozemska 1 Rumunjska 5 Rusija 4 Latvija 1SAD 8 Slovenija 1 Turska 4 panjolska 2 Litva 1Egipat 2 Kina 4 Belgija 2 Kolumbija 1 Indija 6Albanija 1 Kanada 1 Maroko 2 Filipini 1 Nigerija 1Grka 1 Izrael 1 Danska 1 eka 1 Pakistan 1Izvor: obrada autoraNajvieispitanikajezavrilofakultet(42%)isrednjukolu(24%),aak73% ispitanika je visoko obrazovano ili u procesu visokog obrazovanja (via i visoka strunasprema,temagisterijidoktorat).Visokoobrazovaniljudivieputujui ele to vie toga vidjeti, no na smjetaj ne ele troiti novac. U uzorku ak 51% ispitanika ine studenti ili nezaposlene osobe, dok je 49% njih zaposleno. Couch-Surfng kao smjetaj podjednako koriste zaposlene i nezaposlene osobe. 56% is-pitanikajeprekoprijateljasaznalozaovakavobliksmjetaja,a26%putemIn-terneta. Polako se iri zajednica korisnika ovoga web portala pomou preporuke prijatelja,ainformacijeseu10%sluajevapronalazenaTV-uiliunovinama. 68Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)Veina od 95% ispitanika je ve koristila ovakav oblik smjetaja. Ispitanici u 46% sluajevaovakavobliksmjetajanaputovanjimakoristetriputagodinje,18% dvaputgodinje,a33%ispitanikajedanputgodinje.Korisniciovogportala eletovieputovatiutijekugodineuztomanjetrokovesmjetaja.Zaispi-tanike nije vano s kime putuju (sami, s prijateljem, djevojkom/dekom, Couch-Surferom). Prosjenamjesenaprimanjaispitanikasu707,13EUR-a,modje0toznai daovakavobliksmjetajakoristestudentiinezaposleniljuditeljudisniim mjesenim primanjima eljni putovanja, novih poznanstava i irenja svojih iskus-tava.etvrtinaispitanikaimaprihodemanjeod150EUR-a,etvrtinavieod 1000EUR-a.Prosjenapotronjanaputovanjimaiznosi434,76EUR-a,stand-ardna devijacija tj. odstupanje jest 460,36 EUR-a, a najea potronja je 247,82 EUR-a. Korelacijom i Hi-kvadratima se pokuala istraiti povezanost odreenih varijabli u svrhu determiniranja profla CouchSurfera. Varijable mjeseni prosjeni prihodi, spol, dob i obrazovanje ispitanika su postavljene kao mogui faktori utjecaja na profl CouchSurfera. U Tablici 3. je pomou programa Statistica 10 izraunata pov-ezanost izmeu mjesenih prihoda ispitanika i prosjene potronje na putovanjima. Natemeljupodatakasemoezakljuitidapostojipovezanostizmeumjesenog prosjenogprihodaiprosjenepotronjenaputovanju,meutim,povezanostnije statistiki znaajna. Korelacija je pozitivna to znai da vei mjeseni prihodi ispi-tanika ukazuju na vei iznos potronje na putovanjima.Tablica 3.Korelacija mjeseni prosjeni prihod i prosjena potronja na pu-tovanjaTable 3Correlation a monthly average income and average spending on travelSpearmanov koefcijent korelacije uz signifkantnost p < 0,05Mj. prosj. prihodProsj. potr. na pu-tovanjuMjeseni prosjeni prihod 1,000000 0,413363Prosjena potronja na putovanju 0,413363 1,000000Izvor: obrada autoraTakoer, pomou Hi-kvadrata testirana je hipotezu o povezanosti spola ispitanika i odabira glavnih motiva putovanja. Podaci su prikazani u Tablici 4.69Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjaSpolKulturna i povijesna batinaUpoznavanje kulture i tradici-je, gastronomije3SNoni ivotAktivan odmor i avanturaNeto drugoUkupnoene27 28 20 10 28 11 124Mukarci 38 30 28 21 33 24 174Ukupno 65 58 48 31 61 35 298Izvor: obrada autoraHi-kvadrat iznosi 4,133 (stupnjevi slobode 6, p = 0,01), stoga se moe zakljuiti da ne postojipovezanostizmeuspolaiodabiramotivaputovanja.Kaomotivputovanja, mukarci i ene podjednako navode kulturnu i povijesnu batinu, upoznavanje kulture i tradicije, gastronomije, 3S, noni ivot, aktivan odmor i avanturu te neto drugo. Testirana je i hipoteza o povezanosti dobi ispitanika i odabira glavnih motiva pu-tovanja. Podaci su prikazani u Tablici 5., a izraunata vrijednost Hi-kvadrata iznosi 72,725 (stupnjevi slobode 24, p = 0,01). Navedeno ukazuje da postoji povezanost izmeu starosne dobi ispitanika i odabira motiva putovanja. Dobnoj skupini izmeu 26 i 35 godina, koja ujedno najvie putuje, je vanije upoznavanje kulture i tradicije od avanturistikog odmora, dok je dobnoj skupini izmeu 36 i 50 godina najvaniji odmor 3S (see, sun and sand; more, sunce i pijesak). Sobziromdajeveinaispitanikavisokoobrazovana(upotpunostiiliuprocesu obrazovanja),nijebilopotrebezatestiranjemvarijableobrazovanjejerdobiveni podaci ukazuju da su CouchSurferi mahom obrazovani ljudi koji ele to vie puto-vati i pri tom to vie vidjeti.Tablica 4.Odabir glavnih motiva putovanja s obzirom na spol ispitanika Table 4Main motives for travel considering gender of respondentsTablica 5.Odabir glavnih motiva putovanja s obzirom na dob ispitanikaTable 5Main motives for travel considering age of respondentsStarost Kulturna i povijesna batinaUpoznavanje kulture i tradicije, gastronomije3S Noni ivotAktivan odmor i avanturaNeto drugoUkupno15-18 2 2 1 1 1 2 919-25 23 19 18 8 23 15 10626-35 32 29 21 16 31 15 14436-50 7 7 46 6 6 3 7550-60 1 1 0 0 0 0 2Ukupno 65 58 86 31 61 35 336Izvor: obrada autora70Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)Najviom prosjenom ocjenom (4,04) je ocijenjeno upoznavanje novih ljudi, dok je krug poznanika portala Couchsurfnga najbolje ocijenjeni element vanosti posjeta ispitanika odreditu. Internet kao medij povezuje ljude u globalno selo, pri emu je CouchSurfng portal poput besplatne putnike agencije koji dovodi turiste u desti-naciju, a vodii su domaini smjetaja.ak 93% ispitanika smatra da CouchSurfng ne utjee negativno na turizam, a osta-tak (7%), ne zna da li postoji negativan utjecaj CouchSurfnga na turizam.ZakljuakTehnoloke promjene su dovele do porasta ivotnog standarda i blagostanja. U tom procesu ovjek je pomalo postao otuen, no ipak, pozitivne posljedice su vidljive u svim sferama ljudskog djelovanja. Tehnolokom je podrkom drutveni ivot dobio specifnu dimenziju komunikacije i omoguio brz protok raznovrsnih informacija. Istodobno, stvorio je korisnu platformu za dijeljenje interesa i iskustava, bez nune potrebe za fzikom promjenom mjesta prebivalita. Suprotno, tehnologija, u kojoj se posebno istie Internet, je utjecala na razvoj turizma, pribliila potencijalnim tur-istima turistika odredita, te olakala promjenu mjesta prebivalita u svrhu ostvar-enjaturistikepotrebe.Promatranaukontekstukomunikacijeiinformiranja,teh-nologija je postala medij ili posrednik u kreiranju novih stilova ivljenja. U ovom je primjeru CouchSurfng prikazao mogunosti koje informacijsko-komunikacijska tehnologijapruapopitanjustvaranjaspecifnogstilaputovanjanatemeljusub-grupnih interesa. Prisutstvo CouchSurfnga utjee na turizam, jer ostaje u potpunos-ti izvan ciljano usmjerene turistike ponude, ali djelomino izvan ukupne turistike ponude, respektirajui pojedina mjesta koja svojom atraktivnou privlae turiste. Pozitivna posljedica jest vea pokretljivost ljudi i poticanje duha turizma bez grani-ca.PrikazanipodaciprikazujudasuCouchSurferipripadnicimlaepopulacije avanturistikog duha, neovisno o spolu, mahom studenti i nezaposleni, koji s niim mjesenimprimanjimaeleputovati,sciljemostvarivanjanovihpoznanstavai iskustava. Ovaj podatak je povezan i s injenicom da mlaa populacija bolje vlada tehnologijom, te je vie ukljuena u drutvene mree na Internetu. Svakako, Inter-net je potaknuo turistika kretanja, te stvorio zajednike interese ljudi irom svijeta, temeljem kojih su nastali novi naini turistikih putovanja.71Internet: informacijsko-komunikacijska platforma za nove naine putovanjaLITERATURA Asworth,G.,Goodall,B.(1990)MarketingTourismPlaces.London:Routledge, pp. 25-47.Bhatia, A. K. (2005) The Business of Tourism: Concepts and Strategies. New Del-hi: Sterling Publishers Pvt.CouchSurfngportal,http://www.couchsurfng.org/,(stranicaposjeena 2.10.2012.).Douglas, N. et al. (2001) Special interest tourism: context and cases. Sydney: John Wiley & Sons.Jafari, J. (ed.), (2000) Encyclopedia of Tourism. London-New York: Routledge.Kliek, B. (2008) E Turizam. Zagreb: InfoTrend.Moutinho, L. (2005) Strateki menadmet u turizmu. Zagreb: Masmedia.Pirjevec,B.,Kesar,O.(2002)Poelaturizma.Zagreb:Mikrorad-Ekonomski fakultet Zagreb.Sheller,M.,Urry,J.(2004)TourismMobilities,PlacestoPlaces,PlacesinPlay. London-New York: Routledge.Sria,V., Muller, J. (2001) Put k elektronikom poslovanju. Zagreb: Sinergia.Tribe, J. (1999) The Economics of Leisure and Tourism. Oxford: Butterworth-Hei-nemann.Vanhove, N. (2005) The Economics of Tourism Destination. Oxford: Butterworth-Heinemann.Zgrablji Rotar,N.,Razovi,M.,Vidakovi,J.(2010) Internet as a source of informa-tionfortourists-ThecaseofCroatia:JournalofUS-ChinaPublic Administra-tion, Volume 7.World Tourism Organization, UNWTO. (2012) UNWTO World Tourism Barometer. http://mkt.unwto.org/en/barometer, (stranica posjeena 25.10.2012.).Country of origin of respondents72Medij. istra. (god. 18, br. 2) 2012. (59-72)Internet: Information And Communication Platform For New Way Of TravellingABSTRACTPast decades tourism relives considerable progress in all business segments. Un-deniablefoundationofpositivechangecertainlyrepresentstechnology,creat-ing a constructive platform for simple, fast and secure communication. Modern communication requires sophisticated technologies and has obtruded a standard withoutwhichisnotpossibletofollowcurrenttrends.Insuchenvironment Internettakessignifcantplaceavirtualmediumwhichhasfoundwideap-plication in the human social and business life, due to its characteristics. It has become powerful and useful element of everyday life, it almost impossible to imagine life without it. Internet has created a world without borders, where in-formation became available at any time and any place. Functionality of Internet refects to tourism, through better connectivity between remote sites and ease of travel organization. It enabled tourist offer to create and place diversifed range ofproductsandservices,beingclosertodemandwithtargetreachingtothe fnal customer. On the social level it has caused certain deviant behaviour, but virtually brought closer its users and enabled closer communication. Recently, that communication is performed using different social networks, in which, ex-ceptdirectcommunication,experienceconsideringvariousinterestsisbeing exchange. Similar idea was launched CouchSurfng web site, in order to allow its members experience of travelling and friendship around the world. Diverse styleoftravellingthatCouchSurfngofferswasraisedasaresultofinforma-tion and communication technologies and has found its implications in tourism. CouchSurfers`activitiesareshownthroughresearchconductedonInternet, wheregatheredresultswereconnectedwithinformationandcommunication technology and infuence on tourism.Keywords:tourism, information and communication technology, Internet, Couch-Surfng