INTELEKTUALNO VLASNITVO ODGOVORI NA PITANJA

INTELEKTUALNO VLASNITVO1. ta znai koritenje autorskog djela?Javno koritenje autorskog djela znai svako koritenje autorskog djela koje je pristupano javnosti ili koritenje u prostoru koji je pristupaan iroj javnosti, kao i omoguavanje pristupa autorskom djelu u vrijeme i na mjestu koje sami odaberu (npr. putem interneta).

2. Jesu li prevodi tekstova profesionalnih prevodilaca i sudskih vjetaka autorska djela?lanom 6. Zakona o autorskom i srodnim pravima (Slubeni glasnik BiH, broj 63/10) propisano je da su prevodi, kao osnovne prerade izvornih autorskih djela, koji predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu, zatieni kao samostalna autorska djela. Zatita ovih djela nema uticaja na pravo autora izvornog djela. lanom 8. stav (2) propisano je i da su prevodi slubenih tekstova iz podruja zakonodavstva, uprave i sudstva zatieni, osim ako su objavljeni radi slubenog informisanja javnosti i kao takvi objavljeni. To znai da su svi prevodi autorskih djela uvijek zatieni kao autorska djela. Meutim, i ostali prevodi u veini sluajeva ispunjavaju pretpostavke autorskopravne zatite (subjektivna originalnost, intelektualno ostvarenje i individualni karakter). Ipak, ako se radi o prevodu slubenih tekstova koji su uraeni radi slubenog informisanja javnosti i ako su kao takvi i objavljeni (npr. prevod meunarodnog ugovora objavljen u Slubenom glasniku), prevod e dijeliti pravnu sudbinu osnovnog djela i nee uivati autorskopravnu zatitu.

3. Je li sinopsis jo nesnimljenog audiovizuelnog djela autorsko djelo?lanom 5. navedenog zakona propisano je da su sastojci djela, kao to je osnutak djela, nezavreno djelo, naslov djela i drugi sastojci djela, zatieni kao samostalno autorsko djelo, ako predstavljaju individualne duhovne tvorevine. Iz navedenog slijedi da je i sinopsis, tj. osnovni sadraj ili predscenarij za jo nesnimljeno audiovizualno djelo pisano autorsko djelo i zatieno je kao samostalno autorsko djelo.

4. Kako i gdje mogu zatititi svoje autorsko djelo?lanom 14. ZASP-a propisano je da autorsko pravo nastaje i pripada autoru na osnovu samog stvaranja autorskog djela i nije uslovljeno ispunjavanjem bilo kakvih formalnosti ili zahtjeva u pogledu njegovog sadraja, kvaliteta ili svrhe. Princip da se autorsko pravo stie bez formalnosti vrijedi i u veini drava svijeta. Autorsko pravo je prije svega privatno pravo i u sluaju povrede autorskog prava zatita se moe ostvariti u graanskom sudskom postupku (parnica), upravnom i krivinom postupku. Sa ciljem ouvanja dokaza ili iz drugih razloga, autor moe deponovati originale ili primjerke svojih autorskih djela ili predmeta svojih srodnih prava u Institutu za intelektualno vlasnitvo BiH. Deponovano djelo upisuje se u knjigu evidencije autorskih djela koju vodi Institut. Deponovanje nije obaveza autora, niti je uslov za sticanje autorsko-pravne zatite, ve samo mogunost.

5. Kako zatititi scenarij za audiovizuelno djelo?Scenarij za audiovizuelno djelo je pisano autorsko djelo i predmet je zatite autorskog prava i to samim inom stvaranja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti.

6. Moe li autor koji svoja prava ostvaruje u sistemu kolektivnog stvarivanja individualno odobriti koritenje svoga djela?Razlog da se odreeni oblici iskoritavanja autorskih djela ostvaruju kolektivno lei u injenici da je, zbog masovnog koritenja (javno saoptavanje, reprodukcija za privatnu upotrebu i sl.), nemogue u svakom pojedinanom sluaju ostvariti potreban kontakt izmeu korisnika i autora i na taj nain, s jedne strane, osigurati autorovo odobrenje, a s druge strane autoru osigurati naknadu za to. Zbog toga se takvi oblici iskoritavanja naplauju, svugdje u svijetu, putem kolektivnih organizacija (udruenja autora), koja korisniku osiguravaju legalnost koritenja u pogledu itavog repertoara kojeg zastupa kolektivna organizacija, a autoru kontrolu svih (ili najveeg broja) iskoritavanja njegovog djela. Da bi se pojaala pravna sigurnost, uveden je zakonski monopol koji daje iskljuivo pravo bavljenja poslovima kolektivnog ostvarivanja prava za pojedine kategorije nosilaca prava samo jednoj kolektivnoj organizaciji za istu vrstu prava na istoj vrsti djela, koja e djelovati na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Zakonski monopol u ovom podruju je model koji postoji u veini modernih drava u svijetu. lanom 18. Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava predvieno je da postoji pretpostavka da je kolektivna organizacija, u okviru vrste prava i vrste djela za koje je specijalizovana, ovlatena da djeluje za raun svih autora. Autor koji ne eli svoja prava ostvarivati na kolektivan nain duan je o tome u pisnoj formi obavijestiti odgovarajuu kolektivnu organizaciju (lan 18. stav (2) navedenog zakona). Ukoliko to ne uradi, autor ne moe pojedinano ostvarivati svoje pravo od sluaja do sluaja.

7. Jesu li struna predavanja i kopjuterske prezentacije autorsko djelo i jesu li struna predavanja u redovnoj nastavi autorsko djelo?Struna predavanja i kompjuterske prezentacije su autorska djela, ako se radi o individualnim, originalnim, intelektualnim ostvarenjima koja su izraene kao govorna djela, odnosno kao prikazi naune ili tehnike prirode. Struna predavanja u redovnoj nastavi u okviru nastavnog plana smatraju se poslovima struke, a ne autorskim djelima.

8. Jesu li prevodi knjiga autorsko djelo zatieni kao autorsko djelo?Kao to je ve odgovoreno u pitanju 2, prevodi knjiga su zatieni kao samostalna autorska djela, ako predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu autora.

9. ta znai objavljivanje autorskog djela, a ta izdavanje autorskog djela?lanom 2. Zakona o autorskom i srodnim pravima propisano je da objavljivanje znai da je autorsko djelo ili predmet srodnog prava s dozvolom ovlatenog lica postalo dostupno javnosti.Izdavanje znai da je dovoljan broj izraenih primjeraka autorskog djela ili predmeta srodnog prava s dozvolom ovlatenog lica ponuen javnosti ili stavljen u promet.

10. Jesu li recenzije i lektura autorsko djelo?Recenzija kao pisani prikaz i ocjena umjetnikog ili naunog djela je pisano autorsko djelo, ako se radi o individualnoj, originalnoj intelektualnoj tvorevini izraenoj kao pisano djelo. Lektura kao ispravljanje i ureivanje autorskog rukopisa s pravopisnog i jezinog stajalita je posao struke i ne moe se smatrati autorskim djelom.

11. Kako zatititi autorska muzika prava?lanom 4. Zakona o autorskom i srodnim pravima propisano je da se autorskim djelom smatra individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja. Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu inom stvaranja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao to su npr. registracija ili deponovanje djela. Kod muzikih djela, koja se ostvaruju u sistemu kolektivnog ostvarivanja, potrebno je podatke o autorima, koautorima i djelu dostaviti kolektivnoj organizaciji koja ima dozvolu Instituta za intelektualno vlasnitvo BiH za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava autora na muzikim djelima, radi prikupljanja i raspodjele naknada za javno koritenje muzikih djela. U Bosni i Hercegovini licencu za kolektivno ostvarivanje autorskih muzikih prava ima Asocijacija kompozitora muzikih stvaralaca (AMUS) iz Sarajeva, Obala Kulina bana bb.

12. Smatra li se autorskim djelom novinski lanak i reportaa?Novinski lanak je autorsko djelo ako se radi o pisanom djelu koje je originalno, duhovno ostvarenje. Meutim, ako se radi o dnevnim novostima ili vijestima koje imaju karakter obinih medijskih informacija takvi lanci nisu predmet zatite autorskog prava (lan 8. ZASP-a). Reportaa (kao novinarski izvjetaj kojim se prikazuju dogaaji i okolnosti na osnovu prikupljenih informacija) u naelu jeste autorsko djelo, ako se ne radi o obinim medijskim informacijama.

13. Kako zatiti koncept ili izgled web-stranice i asopisa?lanom 8. Zakona o autorskom i srodnim pravima predvieno je da ideje, radne metode, koncepti, postupci i naela nisu predmet zatite autorskog prava. Web-stranica moe sadravati autorska djela (npr. dizajn stranice, originalnu bazu podataka, pisana djela, kompjuterski program) koja su zatiena na osnovu zakona samim stvaranjem djela. Na web-stranicu korisno je staviti i podatke o upravljanju pravima (to su podaci navedeni od strane nosioca prava kojima se identifikuje ta je autorsko djelo, ko je nosilac prava, uslovi koritenja djela, kao i brojke ili kodovi koji predstavljaju takve podatke ako su navedeni na primjerku autorskog djela ili se pojavljuju u vezi s njihovim saoptavanjem javnosti). Osim podataka o upravljanju pravima, ija je primjena karakteristina za internet, sve ostalo reeno za web-stranicu vrijedi i za asopis.

14. Jesu li kompjuterski programi i podloge za njihovu pripremu zatieni kao autorsko djelo?lanom 102. stav (3) ZASP-a propisano je da su kompjuterski programi zatieni kao pisana autorska djela ako predstavljaju vlastitu intelektualnu tvorevinu njihovog autora. Pojam kompjuterskog programa obuhvata izraavanje kompjuterskog programa u bilo kojem obliku ukljuujui i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i naela na kojima se zasniva bilo koji elemenat kompjuterskog programa nisu zatiena autorskim pravom.

15. Smiju li se u vlastitim autorskim djelima koristiti i objaviti javno dostupne fotografije i tekstovi drugih autora?lanom 20. ZASP-a propisano je da autorska imovinska prava sadre iskljuivo ovlatenje autora da zabrani ili dozvoli iskoritavanje svog djela i primjeraka tog djela. U stavu (2) je predvieno da drugo lice moe iskoritavati autorsko djelo samo s dozvolom autora, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Znai, autorsko djelo moe se koristiti samo uz odobrenje autora (u pisanom obliku). Pojedinano koritenje autorskog djela potrebno je odrediti pisanim ugovorom izmeu nosioca prava i korisnika predmeta zatite. Zakonom su uvedena odreena ogranienja autorskog prava kako bi autorsko djelo mogle da koriste druge osobe i to u odreenim sluajevima bez dozvole autora, ali uz obavezu plaanja odgovarajue naknade (zakonska licenca) ili bez dozvole autora i bez obaveze plaanja naknade (slobodna upotreba). Ogranienja prava se uvode u korist opteg drutvenog interesa, uz osnovni princip da je obim takve upotrebe autorskog prava ogranien namjerom koja se eli postii i da je u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Doslovno navoenje odlomaka i citata iz objavljenog autorskog djela ili pojedinano objavljenih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primijenjene umjetnosti, industrijskog i grafikog dizajna doputeno je radi naunog istraivanja, kritike, polemike, recenzije, nastave i drugog osvrta u mjeri opravdanoj potrebom prikaza. Kod koritenja djela moraju se naznaiti izvor i ime autora, ako je navedeno na upotrijebljenom djelu.

16. Moe li projektna dokumentacija u cjelini biti zatiena kao autorsko djelo?Projektna dokumentacija iz podruja arhitekture, dizajna i sl. smatra se idejnim projektom, a to znai da sadri pisani i crtani dio, i zatiena je autorskim pravom.