Mere i postupci za smanjenje gubitaka vode u vodovodnim sistemima
INSTALACIJE ZGRADA - unizg.hr zgrada-v04.pdf · Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim...
Transcript of INSTALACIJE ZGRADA - unizg.hr zgrada-v04.pdf · Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim...
Marina MALINOVEC PUČEKMarina MALINOVEC PUČEK
INSTALACIJE ZGRADAINSTALACIJE ZGRADA
1. INSTALACIJA VODOVODA (sanitarna voda + požarna voda)
2. INSTALACIJA KANALIZACIJE (sanitarna voda + oborinska voda)
3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE
(klimatizacija, grijanje, hlađenje)
4. ELEKTRIČNE INSTALACIJE
SALON NAMJEŠTAJASALON NAMJEŠTAJA
DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNIH VODOVA VODOVODA I KANALIZACIJE
1A) DIMENZIONIRANJE SANITARNOG VODA
1. INSTALACIJA VODOVODA1. INSTALACIJA VODOVODA
1 JO = 0.25 l/s
Određivanje količine vode / dimenzije voda → prema broju jedinica opterećenja JO
(Njemačka DIN 1988-W308)
1 JO = 0.47 l/s (SAD)
1 JO = 0.20 l/s (Rusija)
Veza između protočne količine vode [l/s] i JO : 0.25q JO= [l/s = dm3/s]
2
4dq v π
= ⋅ 4 qdv π⋅
=⋅
promjer voda
Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim cijevima za razne vrste vodova
VRSTA VODAVRSTA VODA Brzina vode Brzina vode vv, [m/s], [m/s]
Kućni priključciKućni priključci 1.0 1.0 -- 2.52.5
Razvodni vodoviRazvodni vodovi 1.0 1.0 -- 2.02.0
VertikaleVertikale 1.0 1.0 -- 2.02.0
Grane i ogranciGrane i ogranci 1.0 1.0 -- 2.52.5
Vertikale i grane u bolnicama, hotelimaVertikale i grane u bolnicama, hotelima 0.5 0.5 -- 0.70.7
Topla voda Topla voda –– cirkulacijski vodovicirkulacijski vodovi 0.2 0.2 -- 0.40.4
Primjer 1: Dimenzioniranje priključnog voda vodovoda obiteljske kuće
SANITARNI SANITARNI PREDMETPREDMET
Broj san. Broj san. predmetapredmeta
JOJO ∑∑JOJO
KadaKada 11 22 22Tuš kadaTuš kada 11 11 11UmivaonikUmivaonik 22 11 22WCWC 22 0.250.25 0.50.5SudoperSudoper 22 11 22Perilica za suPerilica za suđđee 22 11 22Perilica za rubljePerilica za rublje 22 11 22
HV ∑JOHV = 11.5
TV ∑JOTV = 7
330.25 0.25 11 0.85 0.85 10uk HV
l mq JOs s
−= ∑ = ≅ = ⋅
34 4 0.85 10 0.0232 23.22
ukqd m mmv π π
−⋅ ⋅ ⋅= = = =
⋅ ⋅
Potrebni promjer priključnog voda vodovoda:
Odabrani promjer priključnog voda vodovoda:
DN25 (∅30x2.6, du=24.8 mm)
Vanjski promjer cijevi: dv=30 mmUnutarnji promjer cijevi: du=24.8 mm
Debljina stijenke cijevi: s =2.6 mm
I način : RAČUNANJE
II način : Pomoću Tablice 17.7 − brže i jednostavnije
0.25q JO=
∑JOHV = 11.5
Odabrana cijev:
DN25
Brzina strujanjavode u cijevi:
v = 1.45 m/s
ht – pada tlaka [dbar/m], v − brzina strujanja vode u cijevi [m/s]
v = 1 − 2 m/s
1B) DIMENZIONIRANJE POŽARNOG VODA
HIDRANTSKA MREŽA → vanjska hidrantska mreža
(nije potrebna za salon namještaja − postoje ulični hidranti)→ unutarnja hidrantska mreža (OBAVEZNO)
Dimenzija unutarnje hidrantske mreže = f (visina zgrade)
Visina objektaVisina objekta[m][m]
Najmanji protokNajmanji protok[l/s][l/s]
JOJO DNDN vv[m/s][m/s]
hhtt
[[dbardbar/m]/m]
“Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara“
do 22 5 400 DN65 1.3 0.08023 do 4023 do 40 7.57.5 900900 DN80DN80 1.51.5 0.0700.07041 do 7541 do 75 1010 16001600 DN100DN100 1.11.1 0.0310.031
više od 75više od 75 12.512.5 25002500 DN100DN100 1.41.4 0.0490.049
Za objekte visine do 22 m – istovremeni rad 2 hidranta po 2.5 l/s → ukupno 5 l/s
Odabrani promjer požarnog voda: DN65 v = 1.3 m/s
DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNOG VODA KANALIZACIJE
2. INSTALACIJA KANALIZACIJE2. INSTALACIJA KANALIZACIJE
Kanalizacija van zgrade ⇒ DN ne smije biti manji od DN150
Sustavi kanalizacije:
1. mješoviti kanalizacijski sustav
2. razdjelni kanalizacijski sustav
Određivanje ukupne količine otpadne vode:
A) SANITARNA (FEKALNA) OTPADNA VODA
0
100FN P qQ ⋅ ⋅
=
N – broj sanitarnih predmeta iste vrste, [-]
P – postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih predmeta iste vrste, [%]
qo – količina izljeva iz pojedinih sanitarnih predmeta, [l/s]
[l/s]
B) OBORINSKA OTPADNA VODA
10000OBA IQ ψ⋅ ⋅
= [l/s]
A – tlocrtna površina krova ili površina prostora s kojeg se vrši odvodnja, [m2]
I – intezitet oborina, [l/(s ha)]→Zagreb I = 143 l/(s ha) (1 ha = 10000 m2)
ψ – koeficijent otjecanja, [-]
ψ = 1.0 ⇒ kosi krov
ψ = 0.8-0.9 ⇒ ravni krov
ψ = 0.6 ⇒ teren oko zgrade
Mješoviti sustav kanalizacije − UKUPNA KOLIČINA OTPADNE VODE:
13uk OB FQ Q Q= + ⋅ ako je uk FQ Q>
uk FQ Q= ako je uk FQ Q<TABLICA KÜTER-a
DN xxx
3A) GRIJANJE → TOPLINSKA STANICA (“proizvodi TOPLU vodu”)
3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT (“proizvodi HLADNU vodu”)
3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA-KOMORA
3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE
TOPLINSKA STANICA → unutar objekta
→ prostorija 20−25 m2 s dvostrukim vanjskim vratima
→ za zagrijavanje vode u sustavu grijanja
(radijatori, konvektori, podno grijanje,
predgrijač/grijač u klima-komori)
→ za zagrijavanje PTV (potrošne tople vode)
RASHLADNI AGREGAT → izvan objekta (na krovu ili u okolici objekta)
KLIMA-KOMORA → unutar ili izvan objekta (najčešće na krovu objekta)
PLOČASTI IZMJENJIVAČ(voda-voda)
IZ TOPLANE
U TOPLANU
INSTALACIJA GRIJANJA
3A) GRIJANJE → TOPLINSKA STANICA
Toplinska kompakt stanice
TOPLANA
INSTALACIJA GRIJANJA
PLOČASTI IZMJENJIVAČ
PUMPE
Shema toplinske kompakt stanice
PLOČASTI IZMJENJIVAČ
Shematski prikaz rada pločastog izmjenjivača
PLOČASTI IZMJENJIVAČ
A ↑↑ velika površina za izmjenu topline
Slika jedne ploče pločastog izmjenjivača
Za istu količinu izmijenjene topline Qveličina pločastog izmjenjivača je manja u odnosu na konvencionalne Shell&Tubeizmjenjivače !!! Strujanje fluida preko jedne ploče
pločastog izmjenjivača
CIJEVNI IZMJENJIVAČ – Shell&Tube heat exchanger
OGRJEVNA TIJELA − elementi sustava centralnih grijanja, kojima je zadaća neposredan prijenos topline s grijaćeg tijela na zrak u prostoriji
A) KONVEKTORI (nalazi se uvijek iza MASKE)B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)
A) Konvektor B) Člankasti radijator od ljevanog željeza
A) KONVEKTORI
→ ogrjevna tijela izrađena od ravnih orebrenih cijevi
→ ugrađuju se uvijek iza maske
→ uz zid ispod prozora, u zidna udubljenja, u podne kanale (podni konvektori),
→ ispod velikih staklenih površina gdje zagrijavaju infiltrirajući zrak čime smanjuju toplinske gubitke prostorije i sprječavaju kondenzaciju na staklenim površinama stvaranjem zavjese toplog zraka
→ ispod klupe za sjedenje i sl.
Ugradnja konvektora s maskom i istrujnim otvorima sa strane i odozgo
h1 − izlaz toplog zrakah2 − djelotvorna visina konvektorah3 − ulaz zraka u konvektor
Što je maska viša odnosno što je h2 veći, to je učinak veći !!!
Konvektori uz zid ispod prozora s bočnim istrujnim otvorom
Podni konvektori ispod velikih staklenih površina
Podni konvektori ispod velikih staklenih površina
OSNOVNI DIJELOVI
1. Izmjenjivač (voda - zrak)
2. Rešetka
3. kućište
Duljine kućišta na raspolaganju:
→ 800-5000 mm
B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)
ČLANKASTI RADIJATORI
PLOČASTI RADIJATORI
Pločasti radijatori − presjek kroz pločasti radijator
CIJEVNI RADIJATORI
3B) HLAĐENJE → RASHLADNI AGREGAT
Prikaz rashladnog kruga u T-s dijagramu
1−2 KOMPRESOR, 2 −3 KONDENZATOR
3 −4 PRIGUŠNI ORGAN, 4 −1 ISPARIVAČ (HLADNJAK)
Rashladni agregati (rashladnici i hladnjaci vode, eng. chillers) služe kao izvor rashladnog učina pri neizravnom hlađenju, tj. za hlađenje vode, koja se razvodi cjevovodima do izmjenjivača topline u ventilokonvektorima, klima-komorama i sl.
U rashladnom krugu prostrujava RADNA TVAR (R134a, R404a, R407c, R410a)
ISPARIVAČ→ radna tvar isparava na temperaturi isparavanja, primajući na sebe toplinu vode
KOMPRESOR → usisava isparenu radnu tvar i komprimira je na tlak kondenzacije
KONDENZATOR → pregrijana para iz kompresora se hladi, predajući toplinu okolini
Sva para se kondenzira odnosno ukapljuje
PRIGUŠNI ORGAN → snizuje tlak nastalog kondenzata na tlak isparavanja
KONDENZATOR(hlađen zrakom iz okoline)
HERMETIČKIKOMPRESOR
ISPARIVAČ
Isparivač se nalazi unutar hladnjaka i on je taj koji hladi prostor, a time i proizvode u njemu.
Kondenzator se nalazi na poleđini hladnjaka
RASHLADNI KOMPRESORI
→ HERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, rotacijski, vijčani)
→ POLUHERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, vijčani)
→ OTVORENI KOMPRESORI (stapni, vijčani)
HERMETIČKI KOMPRESORI − kompresor i elektromotor su zatvoreni u
nepropusnu zavarenu posudu od čeličnog lima
OTVORENI KOMPRESOR − elektromotor se nalazi izvan kućišta kompresora
STAPNI POLUHERMETIČKI KOMPRESORI
koljenasto vratilo
stapovi
elektromotor
ULAZ radne tvari
IZLAZradne tvari
RASHLADNI AGREGAT ZRAKOM HLAĐEN → vanjska ugradnja
Odabir agregata na osnovu izračunatog rashladnog učina - proračun
3C) KLIMATIZACIJA → KLIMA−KOMORA
KLIMA-KOMORA
→ dio sustava ventilacije i klimatizacije u kojem se priprema zrak
→ sklop uređaja namijenjen za stvaranje i održavanje zadanih parametaromkakvoće zraka u prostorijama→ upotrebljavamo ih za grijanje, hlađenje, filtraciju, dovlaživanje, odvlaživanje, rekuperaciju, regeneraciju i ventilaciju
Kvalitetna izvedba klima komore sadrži sustav povrata topline. Toplina koju sadržava otpadni zrak pritom služi za predgrijavanje (ili hlađenje) vanjskog svježeg zraka. Za povrat te topline postoje dvije osnovne mogućnosti: pomoću rekuperatora (senzibilna toplina) i pomoću regeneratora (senzibilna i latentna toplina).
Presjek kroz klima-komoru
TOPLINSKA STANICA
RASHLADNIAGREGAT⊕ GRIJAČ
− HLADNJAK
u prostoriju
ZRAK iz prostorije
VENTILOKONVEKTOR (eng. fan coil, njem. der Gebläsekonvektor)
→ dio sustava klimatizacije koji omogućava grijanje, hlađenje i filtriranje zraka
Ventilokonvektor se sastoji od slijedećih elemenata ugrađenih u jedno kućište:
1. filtra za zrak
2. ventilatora s reguliranim brojem okretaja elektromotora
3. izmjenjivača topline s mogućnošću spajanja na hladnu i toplu vodu
4. usisne i istrujne rešetke
Primjena ventilokonvektora: u hotelima, apartmanima i uredskim prostorima.
IZMJENJIVAČ TOPLINE :→ cijevni s lamelama i unutar njega struji voda kao prijenosnik energije→ slučaj GRIJANJA – TOPLINSKA STANICA (osigurava TOPLU vodu)→ slučaj HLAĐENJA − RASHLADNI AGREGAT (osigurava HLADNU VODU)
HLAĐENJE- polazne/povratne temperature vode 10/14.5°C ili 12/16.5°C
GRIJANJE- polazne/povratne temperature vode 45/40°C, 50/40°C ili 55/45°C
VENTILATOR:
→ ostvaruje prisilno strujanje zraka iz prostorije preko izmjenjivačkih ploha, čime se zrak hladi ili grije, ovisno o tome struji li kroz izmjenjivač topla ili hladna voda
NAPOMENA: ventilokonvektori pružaju mogućnost grijanja i hlađenja, ali ne i komformnu klimatizaciju.
Sustav cjevovoda kod ventilokonvektora može biti:
→ DVOCIJEVNI (jedan izmjenjivač, za sezonski rad)
→ ČETVEROCIJEVNI (dva izmjenjivača-za toplu i hladnu vodu,
pružaju potpunu ugodnost, skuplji)
Izmjenjivači topline dvocijevnog i četverocijevnog ventilokonvektorskog sustava
Dvocijevna i četverocijevna izvedba ventilokonvektora
Ventilokonvektori se mogu postavljati:
• na pod (parapetna ili podna izvedba)
• na zid
• vješanjem o strop slobodno u prostoru
• unutar spuštenog stropa (stropna, podstropna ili kazetna izvedba)
Podna i kazetna izvedba ventilokonvektora