Galerija FSB27. 11. - 5. 12. 2008.

Ljerka Očić

Glazbeni relikvijariInstalacije

Ivana Lučića 5 / 10000 Zagreb / tel: 01 6168 222 / www.fsb.hr

R elikvijar kao osobito poštovana draga uspomena, moćnik koji čuva draguljima

optočenu svetost glazbenog trenutka, ideja je vodilja ovih instalacija.

Glazbeni geniji poput Bacha, Mozarta, Vivaldija, Haydna, zaslužili su poštovanje gotovo religioznog naboja.

I upravo simbolika, možda naivne pobožnosti sklone materijaliziranju subjektivnih simbola koji ikonografski predstavljaju osobni mistični doživljaj, korištena je ovdje da bi se glazbenim genijima nadodali atributi svetaca, no ovoga puta svetaca, istinski posvećenih glazbom kao najizravnijim putem koji nas može dovesti do Izvora, do spoznaje prapočela.

Poštovanje izraženo asocijativnom materijalizacijom ukrasa koji ponekad podsjećaju na naivno srednjovjekovnu doslovnost svojim obojenim stakalcima, draguljima žrtvovanim glazbenom svecu, ili pak simbolika glazbenog stila izražena dekorativnim uradcima kaširanog papira, maniristički nemir zavijutaka i barokna pretjeranost zlatnih voluta, uokviruju ideju asocijacije na glazbu pojedinog autora.

Stilizacija orguljskih cijevi kao prepoznatljivi „lajtmotiv“, ocrtavaju

pak autoričino glazbeno opredijeljenje za orguljski zvuk koji je obilježio glazbene opuse ovih skladatelja.

Manirizam „arcimboldovskog“ tipa, mozaici lišeni klasičnih proporcija, potčinjeni su kriterijima subjektivnog i fantastičnog. Mašta, odnosno fantazija kao utjelovljenje slobode glazbene imaginacije, dozvoljava instalacijama domišljanje kaleidoskopskog šarenila, subjektivnost obojenu osobnim doživljavanjem glazbe pojedinih skladatelja u okvirima vremena i stila u kojem su djelovali.

Zato će relikvijari posvećeni Bachovoj glazbi obilovati pozlaćenim volutama, Sweelinckova će glazba cvasti cvjetovima sa flamanskih platna starih nizozemskih majstora, dok će „šebig šik“ papagenovskog tipa, pokoji brzi ukras u odbljesku broša, čipkasta prpošnost igre staklenim perlama allegra dohvatiti dašak Mozarta, predstavljajući svojevrsne male kulise kakvog „Singspiela“ ondašnjeg bečkog pučkog teatra.

I sve to zato što je autorica prvenstveno glazbenica koja nastoji svoje glazbeno djelovanje upotpuniti idejom duboke povezanosti svih umjetnosti, jer sve umjetnosti uvijek dolaze iz jednog i jedinstvenog Izvora.

GLAZBENI RELIKVIJARIInstalacije

Ljerka Očić

LJERKA OČIĆ, nakon završenog studija u Ljubljani u klasi prof. Huberta Berganta, nastavila je usavršavanje kod svjetski poznatih imena poput Gastona Litaizea (Francuska), prof. Dr. Michaela Schneidera (Njemačka) i prof. Luigija Celeghina (Italija).

Već sa dvadeset i tri godine započinje aktivnu koncertantnu djelatnost, te je tako do današnjih dana nastupala diljem svijeta, na znamenitim festivalima i sudjelovala u koncertnim sezonama svjetskih centara od Europe do SAD-a, Azije, Australije. Nastupala je uz znamenite dirigente, soliste i orkestre, te do sada ostvarila preko tisuću koncerata. Dobitnica je niza priznanja od kojih treba istaknuti nagradu „Milka Trnina“ za 1993. godinu, te dvije diskografske nagrade Porin za najbolji album godine te najbolju solističku izvedbu Bachovih koncerata za orgulje. Snimila je dvadesetak nosača zvuka, autorica je niza televizijskih i radio emisija promovirajući orguljsku glazbu.

Široko obrazovanje i posvećenost orguljama kao instrumentu nagnalo ju je da osnuje Društvo za promicanje orguljske umjetnosti „Franjo Dugan“, čija je predsjednica od 1994. godine.

Uz pedagoški rad na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, održava majstorske tečajeve interpretacije u zemlji i inozemstvu te je članica žirija orguljaških natjecanja. Bavi se i publicistikom te je tako uz stručna izdanja za potrebe studenata Muzičke akademije, 2004. godine objavila i knjigu eseja „Orguljska umjetnost“ u izdanju Matice hrvatske, te 2006. knjigu na temu novog metodičkog pristupa podučavanju orgulja „Orgulje…energija duha“

Idejom ujedinjavanja zvuka i likovnosti bavi se već niz godina ne samo u svom publicističkom radu, već je autorica i nekoliko samostalnih izložbi inspiriranih orguljama i orguljskim zvukom.