INOVACIJSKO ARITEGLASNIK ODJELA ZA TEHNOLOGIJSKI RAZVITAK MINISTARSTVA ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA RH

Vol. 2(1) 2005. ISSN 1334-8663

Jedino su vlastite ideje poticaj razvoju

Informacijska i komunikacijska tehnologija polako ali sigurno ulazi u razdoblje kontinuiranog rasta u kojem e, prema procjeni vodeih svjetskih analitiara, konvergirajui sa bio- i nano-tehnologijama obi-ljeiti ovo stoljee. Iste analize ukazuju na slijedee trendove:

- nadolazee tehnologije znatno podiu kvalitetu ivota, otvaraju nove mogunosti i poveavaju produktivnost na globalnom, digitalnom i uvijek spojenom tritu;

- konvergencija komunikacija, raunala i medija stvara nove poslovne modele, nova trita i nove distribucijske kanale koji dramatino mijenjaju dananji biznis;

- brzo prepoznavanje i usvajanje dolazeih tehnologija te prilagoavanje organizacije na te pro-mjene postaje presudna sposobnost svih gospodarskih subjekata;

- prihvaanje komuniciranja, distribucije i marketinga preko Mree postaje imperativ za sve ozbiljnije subjekte globalnog trita;

- inovativnost i brzina postaju kritini faktori a izvrsno obrazovanje te brzo prihvaanje i stvara-nje novih znanja, pretpostavke preivljavanja na tom tritu;

- preuzimanje rizika, razmiljanje bez granica i ponajvie inovativnost postaju strateke odre-dnice svih biznis subjekata.

Razvijene zemlje, svjesne da e se gospodarski rast u ovom stoljeu temeljiti na sektorima u kojima prevladava visoka tehnologija, ubrzano se pripremaju za budunost, jaanjem uloge znanja, poveanjem inovativnosti i poticanjem komercijalizacije ideja i otkria, te stvaranjem novog liderstva i menadmenta.

U zemljama gdje tih sektora nema ili su nerazvijeni, zaostajanje e se produbljivati. Rast sektora teme-ljenog na visokoj tehnologiji izravno ovisi o znanstvenim inovacijama. injenica je da je snaga i rast go-spodarstva neke zemlje proporcionalna broju i porastu novih proizvoda i usluga a ovi broju novih ideja.

Dakle, inovativnost, sustav generiranja i komercijalizacije ideja te razvoj poduzetnitva nune su pre-tpostavke za oporavak hrvatskog gospodarstva jer nema pravih i velikih poslova bez pravih, vlastitih proizvoda koji se mogu ponuditi tritu. Upravo je informacijska i komunikacijska tehnologija presudna u tom procesu zbog svoje infrastrukturne i omoguavajue uloge, jer e sve ostale biti ograniene njezi-nom razvijenou.

Tehnologijski program HITRA Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, sa svojim programima TEST i RAZUM, pokazao se kao sustavan pristup potpore pokuajima pretvaranja ideja u proizvod za tr-ite. Pored toga, HITRA je objektivno jedini organizirani program dugoronog stvaranja inovativne kul-ture u RH.

Ne zaboravimo da jedino vlastite ideje, vlastito istraivanje i razvoj i vlastita proizvodnja sveukupno, pa tako i na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, osiguravaju potrebnu kritinu masu spoznaja neophodnih za sveukupni razvoj.

Dr. sc. Antun Cari

KATE-Com d.o.o.

2Skrb o kritinoj infrastrukturi

Ovih se dana u Hrvatskoj ostvaruju zavrne prilagod-be sustava institucijske infrastrukture, postignuta je tako zadovoljavajua u veem dijelu sektora pa treba je sada odrati kvalitetno i poboljati za njeno nesmetano funk-cioniranje. Bez jasno definirane strategije u tom segmen-tu, dok istovremeno ulazimo u nove integracije koje za-hvaljujui i tehnolokom dostignuima uvelike mijenja-ju drutvene uvjete privreivanja, mogli bismo doi u ne-zahvalnu poziciju glede ouvanja postojee infrastruktu-re. Uzmemo li u obzir injenicu da je tehnoloka revo-lucija promijenila naine poslovanja, upravljanja, Vladi-nih politika pa i shvaanja nacionalne sigurnosti, te kako je tehnologija postala jeftinija, sofisticiranija i dostupni-ja, to je pretvara u potencijalno vrlo opasan instrument kojeg je teko nadzirati, uvidjet emo koliko je neophod-no stvoriti preduvjete za smanjenje rizika od aktivnosti koje tako upotrijebljena tehnologija, kao i prirodne nepo-gode mogu uiniti.

Poremeaji u kontinuiranom djelovanju institucija in-frastrukture njihovo onesposobljavanje ili unitenje kao posljedicu mogu imati krajnje tetan uinak na obrambe-nu i ekonomsku sigurnost zemlje. Kritina infrastruktu-ra obuhvaa pojedine institucije javnog i privatnog sek-tora, kanale distribucije te mree osoba i informacija koje jame nesmetan i kontinuiran protok ljudi, roba, ser-visa i usluga, to je kljuno za stabilnost gospodarskog i obrambenog sustava, za zdravstvo od svih prirodnih nepogoda i katastrofa kao i onih prouzroenih ljudskim faktorom. U grupu kritine infrastrukture ubrajaju se institucije telekomunikacija, elektroprivrede, skladite-nja i prijenosa plina i nafte, bankarstva i financija, tran-sporta, vodoopskrbe, hitne slube (ukljuujui medicin-ske, policijske, vatrogasne i spasilake), te Vlade. Tako i tema kritine infrastrukture postaje, posebice posljed-njih nekoliko godina, nezaobilazna u svekolikoj strunoj literaturi, od prevencije rizika i katastrofa do moguih tetnih uinaka neodgovorne upotrebe tehnologija. S ele-mentima kritine infrastrukture susreemo se u svim sfe-rama naih svakodnevnih aktivnosti. Ne prepozna li se vanost tog zadatka kao prioritet na najviim razinama odluivanja, bojazan od nedovoljnog ulaganja u kriti-nu infrastrukturu postati e opravdana, a gospodarstvo izloenije velikom riziku.

Preduvjeti za kvalitativni napredak i povezanost svih segmenata osiguranja kritine infrastrukture poiva u specifinim znanjima u koja treba ulagati znatna sred-stva da bi se preventivne mehanizme to prije poveza-lo u strateki okvir za kritinu infrastrukturu. Taj okvir neraskidivo je povezan s Nacionalnim inovacijskim su-stavom (NIS) i njegovim institucijama.

Skrb o kritinoj infrastrukturi stoga zagovaramo sa-stavnim dijelom razvojnih programa, a kategorije poput

sigurnosti i prevencije rizika od nepogoda i katastrofa, moraju proimati sve relevantne dokumente Vlade. Upo-zoravamo na injenice da briga o kritinoj infrastruktu-ri nije prepoznata kao prioritet u preuzetim meunarod-nim obvezama, pa ni u onima koji se odnose na budue lanstvo u euroatlanskim integracijama. Stoga ne moe-mo oekivati ulaganja i tehniku pomo u osiguranju kri-tine infrastrukture.

Nuno je zato osmisliti programe i zatiti kljune resurse koji zavise od upravljaju institucija kritine inf-rastrukture u vremenu provoenja strukturnih reformi ka-ko bi gospodarstvo moglo stvoriti natjecateljske sposob-nost i za vremena koja dolaze. Trebamo upoznati nae eu-ropske partnere ali i privatni sektor kako je ulaganje u kri-tine infrastrukture jedan od prioriteta i temelja za ispunja-vanje zadanih kriterija ne samo za funkcionirajue gospo-darstvo nego i drutvo u cjelini. U tom smislu, bojazan od prebrze deregulacije trita i otvaranja tj. daljnje liberaliza-cije pojedinih infrastrukturnih sektora, ponekad je i oprav-dana ako je u cilju pravilnije realokacije postojeih resur-sa i izgradnje odrivih sustava na utrb kratkorono mo-gueg ostvarenja dobiti.

Trebamo im prije stvarati osjeaj ire socijalne od-govornosti, predloiti model privatno- javnog partner-stva u zatiti kritine infrastrukture. Na taj nain osigu-rati emo nesmetan rad gospodarstva zahvaljujui pre-ventivnim mjerama to ih privatni sektor moe dobiti od znanstvenog koji jo uvijek u najveoj mjeri pripa-da javnom sektoru. Zahvaljujui takvom procesu i pri-vatno javnom partnerstvu pobudila bi se kultura ne sa-mo akademskog poduzetnitva ve i trino orijentirane primijenjene znanosti. Udruge industrija u tom smislu mogu potraiti partnerstvo od Hrvatskog inovacijskog tehnologijskog programa (HITRA) te kontaktirati Samo-stalni odjel za tehnologijski razvitak pri Ministarstvu, a u cilju zatite kritine infrastrukture RH. Naravno, ne sa-mo zbog toga, Odjel za tehnologijski razvitak nositelj je Sporazuma Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, pa se tek slijedom toga mogu investitorima ponuditi konkretni oblici suradnje, poevi od administrativnih ustroja po-duzea i odreivanja djelatnosti istih.

Izloenost bilo kakvom obliku nepogoda i katastro-fa, znai i smanjenu konkurentsku prednost gospodar-stva, a nedostatci kojim smo svjesni mogu preporuke pre-tvoriti u provedbene politike u poetku znanstvenom su-radnjom privatnog i javnog sektora u zatiti kritine inf-rastrukture.

Valja kao primjer navesti da je tek ovih dana ute-meljena Hrvatska akreditacijska agencija, to je naroi-to vana sastavnica kritine infrastrukture. Hrvatska in-dustrija i trgovina, zdravstvo i poljoprivreda, cjelokupno

3Vol. 2(1) 2005.

gospodarstvo bez te je institucije, koju je valjalo osnova-ti odmah nakon proglaenja samostalnosti, pretrpjelo ve-liku i teko nadoknadivu tetu.

Ulaganje u sigurnost kritine infrastrukture moe jednako tako predstavljati novi zamanjak i otvoriti niz radnih mjesta za koja su potrebna specifina znanja. Ono moe predstavljati poetak sustavnog promiljanja o konkurentskoj prednosti i prvu fazu primjene. Kako se u svezi preporuka za revitalizaciju i nedostataka naeg gospodarstva uglavnom slaemo, trebamo u im skori-jem roku zahvaljujui mehanizmu privatno javnog part-nerstva krenuti u operacionalizaciju tog velikog projekta za gospodarstvo i drutvo u cjelini.

Naposljetku, koordinacija i priprema procedura za smanjenje rizika i preventivno djelovanje u sluajevima nepogoda i katastrofa koje se odnosi na sigurnost kriti-ne infrastrukture predstavljat e velik dio aktivnosti u okviru Nacionalnog inovacijskog sustava u 2005 godi-ni. U okviru plana za 2005 godinu posebna pozornost po-svetiti e se ouvanju sustava vodoopskrbe i voda ope-nito. Temeljem analize strune radne skupine ocijenje-no je kako upravo taj segment posjeduje najranjiviju in-frastrukturu. Prve rezultate naih aktivnosti oekujemo ve u prvom kvartalu idue godine, o emu emo Vas po-sebno izvijestiti.

Erik Mohorovi

Program Jezgre - jaanje razvojno-istraivakih resursa u gospodarstvu

Program HITRA1 pokrenut je u svibnju 2001. godine u cilju poticanja suradnje znanstvenog i gospodarskog sektora na razvoju novih tehnologija, a realizira se putem jednostav-nih i sloenih tehnolokih projekata (TEST i STIRP), te po-ticanja poduzea iji se rast i razvoj temelji na novim tehno-logijama, te ukljuuje suradnju sa znanstvenoistraivakim ustanovama (RAZUM).

Tehnoloki projekti dobro su prihvaeni od strane akademske zajednice kao izvor dopunskih sredstava za te-stiranje i realizaciju tehnolokih ideja i danas su, pored re-dovitih znanstvenih projekta, ve postali dio svakodnev-ne prakse znanstveno-tehnoloke i inovacijske politike.

Meutim, i jednostavni i sloeni tehnoloki projekti uglavnom su orijentirana na znanstvenu zajednicu jer teh-nolokim projektima upravljaju, prema pravilima Progra-ma, istraivai uposleni na znanstvenim ustanovama, a no-sitelji projekata su, takoer, znanstvene institucije koje, dri se, raspolau potrebnim resursima za izvoenje kva-litetnog razvojno-istraivakog rada kao to su struni ka-drovi i laboratorijska oprema.

Na taj su nain tehnoloki projekti orijentirani uglav-nom na tehnoloke inovacije nastale u sklopu same znan-stvene zajednice dok je razvoj u gospodarstvu ostao u drugom planu. Isto tako, sloeni projekti kojima je cilj poticanje zajednikih razvojnih programa od ireg znaa-ja za tehnoloki razvoj (npr. CroGrid, hrvatski antropo-metrijski sustav, bioloko proiavanje voda, proizvod-nja aluminija i sl.), imaju karakter stratekih istraiva-nja2, predkomercijalnog karaktera koje koordinira znan-stvena ustanova. Stoga, strateka istraivanja iako od ve-like vanosti za oblikovanje budunosti i gospodarske konkurentnosti, nisu prepoznata u samom gospodarstvu kao zaeci potencijalnih jezgri razvojno-istraivakih djelatnosti ili usluga za potrebe razvoja pojedinih indu-strijski sektora ili grupa (klastera) poduzea.

Takva preteita orijentacija tehnolokih projekata na akademsku zajednicu rezultat je potrebe politikog raz-granienja znanosti i gospodarstva u trenutku nastanka HITRE, te je umjesto njihove integracije, to ini sutinu modernih gospodarstava (i na ijem je tragu kreiran pro-gram HITRA) povuena demarkaciona linija izmeu teh-nolokih projekata koji slijede logiku organizacije i izvoe-nja znanstvenih projekata i razvojnih inicijativa u gospodar-stvu. Na alost ova linija razgranienja jo je vie naglae-na i u novoj organizaciji dravne uprave gdje je tehnoloki razvitak i formalno organizacijski smjeten u sklopu znan-stvene djelatnosti.

Kako je razvoj istraivakih potencijala u gospodar-stvu ostao tako, veim dijelom, van programa HITRA, nametnula se potreba pokretanja novih programa koji bi omoguavali nove organizacijske oblike za jaanje i iz-voenje razvojno-istraivakih djelatnosti u gospodar-stvu i za gospodarstvo. Primjerice, u 25 zemalja Europ-ske Unije u tijeku je ukupno ak 172 programa namije-njenih samo jaanju istraivakih potencijala poduzea i njihovih grupacija (klastera) kao primjerice Knowled-ge plus (K+) u Austriji, Tehnoloke klinike u Fin-skoj, Nacionalni centri za tehnologiju (CNRT) u Francu-skoj, Centri tehnoloke kompetencije u Estoniji i sl. (EU - Innovation trend chart).

U slinom je cilju u sklopu HITRE pokrenut Pro-gram Jezgre tj. program poticanja razvojnih jedinica koje su tehniki, prostorno i struno ekipirane i organizi-rane tako da mogu kontinuirano izvoditi razvojno-istrai-vake djelatnosti u funkciji razvoja pojedinih gospodar-skih sektora ili klastera poduzea, i/ili osiguravati uslu-ge znanstvenoistraivake prirode korisnicima u javnom i poslovnom sektoru.

Osnovni je cilj programa uinkovito koritenje, te po-sebice povezivanje i integriranje raspoloivih ljudskih re-

1 Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka2 Zajednika dugorona istraivanja izmeu znanosti i industrije, predkomercijalnog karaktera, u cilju zadovoljavana odreenih drutvenih ili gospo-

darskih potreba

4sursa, te istraivake opreme, instrumentacije i prostor-nih kapaciteta u sklopu razvojno-istraivake jezgre kao zasebne organizacijske jedinice. Ovi resursi danas su uglavnom razasuti po razliitim znanstvenim ustanova-ma i sveuilitima, pa i raznim poduzeima i ne mogu po-jedinano dosegnuti kritinu masu za izvoenje komerci-jalno relevantnih projekata. Jezgra moe ali i ne mora bi-ti pravna osoba, te utoliko moe imati sjedite ili u znan-stvenoj instituciji (znanstvena jezgra) ali i u sklopu podu-zea (tehnoloka jezgra). Stoga program Jezgre, po pr-vi put u sklopu znanstveno-tehnoloke politike osigurava potporu razvojnim istraivakim aktivnostima i razvoj-nim jedinicama direktno u gospodarstvu. U tom smislu zahtjev za potporom pri osnivanju Jezgre mogu podnije-ti, po prvi put, ne samo znanstvene ustanove, ve i trgo-vaka drutva u preteitom privatnom vlasnitvu, te vo-ditelj projekta (project manager) u ime inicijativne gru-pe iz jedne ili vie institucija ili poduzea.

Progam jezgre ne bi se, meutim, smio krivo inter-pretirati, te (zlo)upotrebljavti u smilsu potopre razvoju pojedinanim inicijativama, npr. pojednim odjelima fa-kulteta ili poduzeima koji su skloni sebe vidjeti kao jezgre razvoja gospodarskih sektora ili klastera. Sutina je jezgre u koncentraciji raspoloivih resursa i poveziva-nju potencijala koji postoje u znanosti i gospodarstvu ta-ko da tvore novu, do sada ne postojeu razvojno-istrai-vaku djelatnost ili uslugu. Pri tom obje strane trebaju dobiti ono najbolje jedna od druge: gospodarstvo - znan-stvenu izvrsnost, metode i tehnike, a znanost - priliku za opredmeenje znanja i komercijalni uspjeh.

Na taj nain jezgra odvaja organizacijski i institu-cionalno, istraivanja orijentirana na industrijski razvoj i komercijalne usluge od znanstvenih projekata, ali i teh-nolokih projekta kao njihove tehnoloke nadograd-nje, te otvara vrata uvoenju sasvim novih mehaniza-ma poticanja razvoja u gospodarstvu koji ne slijede lo-giku projektnog funkcioniranja.

Meu nove mehanizme treba ubrojiti, u prvom redu, djelovanje jezgre na komercijalnim principima ime se razvojno-istraivake djelatnosti i usluge jezgre stavljaju direktno u funkciju razvoja zainteresiranih korisnika ili same zadobivaju znaaj gospodarske djelatnosti. Potpora jezgrama utoliko je vremenski ograniena jer se oekuje da jezgra postane financijski neovisna nakon inicijativne faze ije trajanje se utvruje poslovnim planom.

Drugo, jezgrama se potie zapoljavanja mladih znanstvenika u gospodarstvu koje ini jednu od najkri-tinijih toaka razvojnih potencijala gospodarstva. Pre-ma dostupnim podacima udjel mladih doktora znanosti tehnikih i prirodnih znanosti u dobi od 25 do 34 go-dine u Hrvatskoj iznosi svega 0,17%, dok je taj udjel u EU 0,55%, u OECD zemljama 0,47%, a u Finskoj 0,97%. Direktna posljedica je ope poznata injenica da gospodarstvo u Hrvatskoj upoljava tek 17 % istrai-vaa dok se u razvijenim zemljama taj postotak penje

i na 70% ukupne mase istraivaa. Stoga program Jez-gre previa financiranje najmanje jednog tehnolokog asistenta, odnosno novozaposlenog mladog strunjaka u statusu magistranta ili doktoranda u razdoblju od eti-ri godine. Kategorija tehnolokog asistenta od posebne je vanosti za pomlaivanje istraivakog kadra u go-spodarstvu s obzirom da dananja znanstveno-tehnolo-ka politika ne prepoznaje niti priznaje kategoriju teh-nolokog novaka kao pandana kategoriji znanstvenom novaku kojim se obnavlja znanstveni sustav. Pored teh-nolokog novaka program Jezgra omoguava i zapolja-vanje doktora znanosti.

Nadalje, oekuje se da e jezgra kojoj je cilj inte-gracija postojeih potencijala, posebice znanja i stru-nih kompetencija potaknuti mobilnosti ljudskih resur-sa (istraivaa, inenjera i tehnikog osoblja) koje raz-vijene zemlje koriste kao vaan mehanizam integraci-je znanosti i gospodarstva. Mobilnost istraivaa u Hr-vatskoj, zbog ve spomenutih demarkacionih linija iz-meu znanosti i gospodarstva gotovo uope ne postoji pa tako ni transfer znanja, iskustva i kontakata.

Konano, treba istaknuti da Jezgre ine organ-izacijsku inovaciju u postojeoj znanstveno-tehnolo-koj politici jer ne slijede logiku financiranja i izvoenja znanstvenih ili tehnolokih projekata, ve prije osniva-nja i rada poduzea. Jezgra je, naime, nova infrastruk-turna jedinica koje treba dosei financijsku samostal-nost, te je poslovni plan, a ne prijedlog projekta osnov-ni dokument na kojem se temelji financijska potpora Ministarstva. Naime, prihvaanje prijedloga neke jez-gre tek kvalificira projekt za ulazak u prvu fazu progra-ma izradu poslovnog plana kojim se definira organ-izacija i upravljanje jezgrom, postojei konkurentski re-sursi, dinamika potrebnih ulaganja kao i njihovi izvo-ri, te analiza trita i marketing. Poslovni plan izrau-je nezavisna institucija ili struni tim koje odabire Mi-nistarstvo znanosti, obrazovanja i porta kako bi se ste-kao maksimalno objektivni uvid u opravdanost osniva-nja jezgre i sposobnost njenog trinog opstanka. U izra-di poslovnog plana sudjeluje voditelj jezgre i po potrebi ostali lanovi istraivakog tima jezgre.

Sredstva za izradu poslovnog plana kao i drugu fa-zu projekta koja obuhvaa nabavku opreme za poetak rada jezgre, financiranje rada najmanje jednog tehnolo-kog novaka, te materijalne trokove u maksimalnom iz-nosu 10 % vrijednosti inicijalne opreme osigurava Mini-starstvo. Meutim, sredstva potrebna za izgradnju Jez-gre do potpunog funkcioniranja i opremanja trebaju se osigurati iz razliitih izvora ukljuujui potencijalne ko-risnike, te zajmove koja daje jezgrama karakter podu-zetnike djelatnsti

Detaljnije informacije o programu Jezgre kao i nai-nu sudjelovanja dostupne su na Internet stranici Mini-starstva, na adresi: www.mzos.hr

Dr. sc. Jadranka varc

5Vol. 2(1) 2005.

Dana 24. i 25. studenoga 2004. godine odrana je u Zagrebu, u Kristalnoj dvorani hotela Westin, 14. opa skuptina Europske suradnje na akreditaci-ji (European Co-operation for Accreditation, EA). Skuptini je predsjedao gosp. Daniel Pierre (COF-RAC, Francuska), predsjednik EA, koji je prije mje-sec dana postao i predsjednikom Meunarodne su-radnje na akreditaciji laboratorija (International La-boratory Accreditation Co-operation, ILAC).

U radu skuptine sudjelovalo je oko 70 delega-ta nacionalnih akreditacijskih tijela iz zemalja Eu-ropske unije, EFTA-e, zemalja kandidata za puno-pravno lanstvo u EU i drugih europskih zemalja u statusu promatraa. Prisutni su bili i predstavni-ci drugih srodnih europskih organizacija (EURO-MET, EUROLAB, EOTC i CEOC) te predstavnik EFTA-e kao promatrai. Od vaneuropskih zemalja u radu skuptine sudjelovao je izaslanik ameriko-ga akreditacijskog tijela A2LA koje je lan ILAC-a i regionalne organizacije za akreditaciju laboratori-ja za Aziju i Pacifik (Asia Pacific Accreditation Co-operation, APLAC).

Skuptina je raspravljala i donosila odluke o svom stratekom planu djelovanja u Europi i na meunarodnoj razini, suradnji s drugim strukovnim organizacijama u Europi (EUROMET, EURAC-HEM, EUROLAB, CEOC), suradnji s Europskom komisijom, suradnji s ILAC-om i IAF-om, izvjeta-jima o radu odbora i projektu baze podataka EA-a. Skuptina je potvrdila prijam u punopravno lan-stvo ciparskoga akreditacijskog tijela te zakljuiva-nje ugovora o suradnji s ukrajinskom akreditacij-skom slubom.

Domain toga najveeg europskog akreditacij-skog skupa koji je prvi puta odran u naoj zemlji bio je Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) koji je pridrueni lan EA-a od 1997. go-dine. Na sveanom otvaranju skuptine prigodnim rijeima sudionicima skuptine obratili su se dr.sc. Hrvoje Zorc, pomonik ministra znanosti, obrazo-vanja i porta, dr. sc. Marijan Andraec, ravnatelj DZNM-a i mr. sc. Biserka Bajzek-Brezak, naelni-ca u DZNM-u.

DZNM obavlja polove nacionalne akreditacij-ske slube na temelju Zakona o normizaciji iz 1996. godine a od 1. sijenja 2005. godine te e poslove preuzeti nova javna ustanova Hrvatska akreditacij-ska agencija (HAA) ustanovljena uredbom Vlade RH objavljenom u Narodnom novinama br. 158/2004 od 15. listopada 2004.

HAA je nacionalno akreditacijsko tijelo nadle-no za ocjenjivanje strune i tehnike osposobljeno-sti institucija koje pruaju usluge ispitivanja, mjere-nja, umjeravanja, certifikacije proizvoda, procesa, sustava upravljanja, osoblja te inspekcijskih poslo-va tehnike naravi.

Osnivanjem novih institucija Republika Hrvat-ska dobiva tehniku infrastrukturu za kvalitetu pri-mjerenu tritu usmjerenom na kvalitetu proizvoda i usluga kao neophodnu potporu hrvatskim tvrtka-ma za konkurentnost na europskom tritu.

Odravanje ope skuptine EA-a u Zagrebu vaan je dogaaj za DZNM i HAA te u cjelini za Re-publiku Hrvatsku na putu integracije u EU. Mnogim izaslanicima iz brojnih europskih zemalja bio je to prvi susret s Hrvatskom. Predsjednik skuptine i svi sudionici visoko su ocijenili organizaciju skuptine i uputili brojne otvorene izraze zahvalnosti za gosto-primstvo, ugodno radno okruenje, smjetaj, brigu o potrebama svakog izaslanstva i pojedinca, osigura-ni prijevoz, kratko razgledavanje grada i upoznava-nje s kulturnim i povijesnim znamenitostima Zagre-ba i Hrvatske te prigodne poklone. Domjenak dobro-dolice i zajednika veera te stanke tijekom skup-tine bile su mjesto i vrijeme iskoriteno za razmje-nu ideja i iskustava te dogovora o daljnjim bilateral-nim aktivnostima na usklaivanju rada ili mjesto na-stavka rasprave o prijedlozima za rjeavanje otvore-nih pitanja akreditacije na europskoj i meunarod-noj razini.

Formalno i neformalno druenje s predstavnici-ma EA iskoristili su dravni tajnik Juraj Boievi i pomonik ministra Hrvoje Zorc za prezentaciju pla-na razvoja Hrvatskog inovacijskog sustava (HIS) i njegovih osnovnih infrastrukturnih odrednica, ve spomenutih novih ustanova. Od sugovornika su do-bivene pohvale za ostvareni napredak te je naglae-na kvaliteta nositelja svih aktivnosti, netipina za administrativno osoblje u europskim dravama.

Povjerenje ukazano Hrvatskoj za organizaciju godinje skuptine iskoriteno je na najbolji nain u predstavljanju zemlje, grada i Hrvatske akredita-cijske agencije koja e od 2005. godine predstavlja-ti Republiku Hrvatsku u EA-i..

Biserka Bajzek-Brezak

Hrvatska akreditacijska agencija

Godinja skuptina Europske suradnje na akreditaciji (EA)

6Gideon d.o.o. je privatno poduzee, koje se ba-vi izradom programa, multimedijom i Internetom. Specijalizirano je za multimedijske prezentacije na interentu ili CD ROM-u u turistikoj industriji. Od svog osnutka do danas Gideon je razvio prezentaci-je za vie desetaka klijenata, 38 web stranica te dva Internet portala.

Interaktivna CD ROM razglednica, proizvod tvrtke GIDEON, zatien je hrvatskim i meunarod-nim patentom (P20020407A i PCT/HR03/00011) te industrijskim dizajnom (D20020012A)

Svaka interaktivna CD ROM razglednica pred-stavlja posebnu multimedijsku priu isprianu na vie jezika, popraenu bogatim izborom fotografi-ja, interaktivnim kartama, glazbom, video filmovi-ma, fotografijama s pregledom od 3600, linkovima na internet stranice i jo mnogo toga.

2002. g. je projekt tvrtke GIDEON putem pro-grama RAZUM financiran iznosom od 664.000 kn, uz bespovratna sredstava od 132.000 kn za daljnje istraivanje i razvoj.

Bespovratna sredstva povjerena su Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a ideja razvoja bila je proirenje CD razglednice ta-ko da se njezin sadraj moe dinamiki osvjeavati spajanjem na web stranice ponuaa. Spajanjem na web stranice, korisnicima se omoguava pristup do-datnim informacijama koje su povezane sa sadra-jem CD razglednice. Sam je projektni zadatak podi-jeljen u deset pod-zadataka, a finalizacija je urodi-la programskim rjeenjem vrlo blizu postavljenog cilja.

Kroz 2003.g. GIDEON je realizirao:

- 4 domaa projekta CD ROM razglednica u vla-stitoj reiji: Riznica Hrvatske, Kvarner, Dubrovnik, Jadran- ivi arhipelag.

- 2 inozemna projekta CD ROM razglednica u suradnji sa inozemnim partnerima (distributerima): Mnchen, Salzburg

- 4 projekta CD ROM razglednica za naruite-lje: TZ Makarska, TZ Hercegbosanske upanije, TZ Omi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Splitu.

- vie desetaka multimedijskih projekata za kli-jente/naruitelje: (multimedijske CD posjetnice, prezentacijske CD ROM-ove, web stranice) koji su, dijelom bili posredan rezultat promidbe CD ROM razglednicama.

Tijekom svog razvoja te reorganizacije uslijed rasta obujma poslovanja, zaposlili su 7 mladih dje-latnika ugovorom o radu na neodreeno vrijeme te desetak djelatnika na odreeno vrijeme radi sezon-skog poveanja obujma poslovanja. Poslovnu godi-nu 2003, GIDEON zavrava sa 10 stalnih zaposle-nika (prosjene dobi 27 god.), 3 stalno angairana uenika programera/dizajnera, jednim fotografom i 6 studenata reprezentanta koji sezonski rade na di-stribuciji razglednica.

Zapoeta je i izgradnja distribucijske mree u inozemstvu te su razglednice i druge multimedi-jske usluge prodane u Bosni i Hercegovini, Austri-ji i Njemakoj, a zapoeti su pregovori s potenci-jalnim distributerima u Francuskoj, SAD-u, Junoj Africi, Australiji, Portugalu, panjolskoj, Kanadi, Danskoj, Velikoj Britaniji te Crnoj Gori.

Komercijalni direktor tvrtke Skyville, jedne od najveih europskih marketinkih agencija specija-liziranih za sport, gosp. Sean OReilly posjetio je GIDEON pa je ugovoren i novi projekt: izrada CD ROM razglednice Londona. Slijedi ugovaranje izra-de CD ROM razglednica s vie tvrtki iz Francuske, a snimat e se Azzurna obala, Korzika i francuske Alpe.

Krajem 2003. godine zapoet je razvoj DVD raz-glednice ija je aplikacija gotova, a za finalizaciju je jo potrebno poraditi na dizajnu. U svibnju 2004. g. plasirane su i razglednice Hrvatsko Zagorje. Prihodi su. u I. kvartalu 2004.g. porasli za 243% u odnosu na isto razdoblje 2003.g.

GIDEON d.o.o. mlada je tvrtka s mladim ljudi-ma koji se svojim radom, ambicioznou i entuzi-jazmom uspinju malim koracima prema velikom us-pjehu.

Multimedijska interaktivna CD ROM razglednica

7Vol. 2(1) 2005.

Unutar tehnologijskog projekta SUMAT-Razvoj i primjena suvremenih materijala, financiranog od, 2002. do 2005. u okviru programa HITRA/TEST, pro-vode se, izmeu ostalog, analize trendova istraiva-nja, razvoja i primjene suvremenih materijala i pripa-dajuih proizvodnih postupaka. Konaan cilj je identi-ficiranje potencijalno zanimljivih podruja za bri pri-jenos znanja u nau industriju. Jedan od analiziranih i ostvarenih primjera odnosi se na metalne pjene, ko-ji moe posluiti kao metodoloka osnova i za druge materijale i postupke. Slika prikazuje pojednostavlje-ni posupak prihvaanja i prijenosa znanja od identifi-kacije problemskog podruja, preko usvajanja znanja, pa sve do njezine industrijske primjene. Posebno treba

naglasiti da je proces do osnivanja poduzea trajao za nae prilike vrlo kratko - oko dvije godine. Preostaje moda najtei, najriziniji ali i najvaniji dio posla a to je razvoj, ispitivanje, promocija i prodaja proizvoda. U tom dijelu aktivnosti takoer nema mnogo uspjenih oglednih primjera u naoj industrijskoj praksi, pa e i opet biti nuno brzo prenositi tua iskustva.

Voditelj projekta SUMAT-Razvoj i primjena suvremenih materijala

Prof. dr. sc. Tomislav FiletinFakultet strojarstva i brodogradnje

Sveuilite u Zagrebu

Kako ostvariti razvojni skok?

8U okviru tehnologijskog istraivako-razvojnog projekta Dinamiki simulator za analizu sigurnosti slijetanja zrakoplova razvijen je dinamiki model i raunalni simulacijski alati za dinamiku simulaciju slijetanja i taxi vonje putnikog zrakoplova. Sintetizi-rani su izvorni raunalni algoritmi i procedure za nu-meriku analizu dinamikog odziva slijetanja letjelice, razvijajui dinamike i matematike modele konstruk-cijskih podsustava zrakoplova uz primjenu metoda sin-teze dinamikih jednadbi nelinearnih konstrukcijskih sustava sloene kinematike strukture. Razvijeni alati omoguuju dinamiku analizu i simulaciju slijetanja i taxi vonje aviona pri razliitim pogonskim uvjetima i parametrima slijetanja letjelice. Sredinji dio mode-la je nelinearni dinamiki model podvozja zrakoplo-va (Slika 1) kojim su obuhvaeni hidrauliki procesi sustava, diskontinuirane dinamike znaajke elastine noge glavnog podvozja, unilateralni kontakti i trenje u oleo-pneumatskom podvoznom mehanizmu te kon-taktna dinamika ubrzanja i proklizavanja kotaa. Poje-dini parametri disipativnih funkcija unutranje dinami-ke oleo-pneumatika dodatno su evaluirani CFD nume-rikim metodama. Model procjene aerodinamikog op-tereenja aviona izraen je za razliite konfiguracije le-tjelice. Procijenjen je utjecaj upravljakih krilnih plo-ha i podvozja zrakoplova te su generirane trajektorije prilaza aviona toki dodira s poletno-sletnom stazom za razliite parametre slijetanja.

Kako se solver dinamikog simulatora temelji na rjeavanju nelinearnih dinamikih zadaa sloene to-pologije s vremenski varijabilnim kinematikim ogra-nienjima, matematiki model simulacijskih alata obli-kovan je u obliku sustava diferencijalnih jednadbi s algebarskim ogranienjima (DAE deskriptor formula-cije). Tijekom raunalnog procesiranja koriste se efi-kasne numerike metode integriranja dinamikih jed-nadbi te izvorni algoritmi stabilizacije rjeenja dina-mikih odziva (eliminiranje numerikih povreda kine-matikih ogranienja sustava). Projektirani algoritmi i procedure modularno su oblikovani slijedei funkcio-nalnosti pojedinih sustava konstrukcije zrakoplova.

Rezultati dinamike simulacije ocijenjeni su uspo-redbom s mjerenim karakteristinim veliinama kon-strukcijskih sustava zrakoplova A320, mjerenim tije-kom slijetanja aviona pri razliitim reimima leta te podacima iz tehnike dokumentacije. Prije ugraiva-nja pojedinih modula u globalne procedure simulacije, ocijenjena je tonost njihovih odziva parcijalnom eva-luacijom karakteristinih veliina na temelju izmjere-nih veliina, podacima iz tehnike dokumentacije avio-na te simulacijama tehnikih provjera prema vaeim JAR propisima (npr. drop-test, Slika 2).

Modeli su provjereni dinamikim simulacijama u tzv. hands-off reimu rada (bez upravljakih funkci-ja operatera), parcijalni rezultati su objavljeni meuna-

Dinamiki simulator za analizu sigurnosti slijetanja zrakoplova

Slika 1: CAD modeli/graa elastino-prigunog elementa elastine noge glavnog podvozja niskotlana plinska komora/uljna komora,

uleitenja i sustavi prigunih ventila

9Vol. 2(1) 2005.

rodnim znanstvenim radovima i dorauju se za primje-nu u okruenju man-in-the-loop simulacijskih proce-dura u okviru komercijalnog nastavka projekta razvo-ja trinog simulatora ciljane klase. Na temelju uspo-redbe s propisanim vrijednostima te tehnikom doku-mentacijom zrakoplova, dosadanji rezultati ukazuju

na punu kompatibilnost sa zrakoplovnim propisima ci-ljane klase proizvoda.

Doc. dr. sc. Zdravko Terze Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveuilite u Zagrebu

Slika 3: Animacija dinamike simulacije drop-testa elastine noge glavnog podvozja

- kinematika konfiguracija sustava u trenutku dodira s podlogom

Slika 2: Animacija dinamike simulacije slijetanja zrakoplova - slijetanje s bonim vjetrom i jednostrukom tokom dodira

10

Novi pristup energetske uporabe biomase

U studiji izvodljivosti, izraenoj u sklopu TEST programa nanciranoga od Ministarstva znanosti itehnologije RH, razraena je primjena otvorenog ci-klusa s plinskom turbinom i indirektnim dovoenjem topline uz uporabu otpadne drvne biomase kao goriva za pogon kogeneracijskoga energetskog sustava. U takvom se sustavu toplina izgaranja biomase predaje stlaenome zraku za pogon plinske turbine u visoko-temperaturnome izmjenjivau topline, ime je izbje-gnut direktan dodir produkata izgaranja s dijelovima plinske turbine, a s time i tetni utjecaji koji pri tome nastaju (korozija, erozija, taloenje, epljenje). Drvna industrija, koja raspolae s velikim koliinama otpa-dne biomase, pogodan je potencijalni korisnik takvih energetskih sustava; tim vie to se na licu mjesta moe koristiti proizvedena elektrina i toplinska energija.

U sklopu ovoga projekta razraeno je pilot postro-jenje kogeneracijskoga energetskog sustava temelje-noga na tehnikim parametrima plinske turbine male snage (435 kW). Plinska se turbina pogoni stlaenim zrakom grijanim drvnom biomasom (piljevinom) do

maksimalne radne temperature od 725 oC. Koncepci-ja tehnikog rjeenja bazirana je na modulnoj izvedbi prilagoenoj smjetaju u standardnim kontejnerima, to omoguuje kvalitetno, jednostavno i brzo prilago-ivanje uz minimalne zahvate na terenu.

Centralni dio kogeneracijskoga energetskog su-stava na biomasu je plinska turbina koja se pogoni stlaenim zrakom grijanim u posebnome izmjenjiva-u topline u sklopu loita za izgaranje drvne bioma-se. Ekspanzijom stlaena i zagrijana zraka u turbini oslobaa se energija za pogon kompresora i generato-ra elektrine energije, a osjetna toplina ispunog zraka iz turbine koristi se za toplinska troila u industrijsko-me procesu.

Oslobaanje i predaja topline vri se u posebno-me loitu za izgaranje biomase, na koje se nastavlja grija stlaena zraka za pogon turbine te predgrija zraka za izgaranje biomase. U projektu je razraeno ciklonsko loite za izgaranje otpadne drvne biomase u obliku piljevine.

Osnovna shema sustava turbinskoga agregata s indirektnim dovoenjem topline

Shema loita s izmjenjivaima topline (grijaima zraka)

11Vol. 2(1) 2005.

Ekonomska analiza temeljena je na ocjeni renta-bilnosti odnosno nancijske uspjenosti ovoga pilot projekta. Razraena je metodom utvrivanja razdo-blja povrata investicije, neto sadanje vrijednosti i interne stope rentabilnosti. Analizirana osjetljivost rentabilnosti projekta obzirom na vremenski kapacitet pogonskih radnih sati tijekom godine.

U cilju smanjenja polaznih investicijskih troko-va, za ovaj pilot projekt alternativno je predviena primjena rabljenoga plinsko-turbinskog agregata, ka-kvih ima na tritu energetske opreme, a koji se rela-tivno jednostavno moe prilagoditi novim pogonskim uvjetima.

- Varijanta s polovnim turbinskim agregatom: 620.000 Eur

- Varijanta s novim turbinskim agregatom: 870.000 Eur

Elektrini uin kogeneracijskoga sustava: 334 kWe

Izlazni toplinsku uin kogeneracijskoga sustava:-1080 kWt

Potronja elektrine energije za vlastiti pogon:-35 kW.

Potronja goriva (drvne piljevine): 555 k/h.

Oekivano vrijeme eksploatacije projekta (amortiza-cijsko razdoblje): 15 godina.

Cijena loiva ulja-srednjeg: 1.200 kn/t odnosno 158 Eur/t.

Cijena elektrine energije iz vanjske mree na 10kV-tno-me sustavu: 0, 27 kn/kWh, odnosno 0,0355 Eur/kWh.

Jedinina cijena drvne biomase ( piljevine): za ekonomsku analizu ovog pilot projekta uzeta je cije-na drvne biomase (piljevine) od 38 kn/t (5 Eur/t), to odgovara sluaju kada korisnik raspolae s vlastitom biomasom.

Temeljem navedenih veliina, godinji ekonom-ski efekt kogenercijskoga sustava na biomasu iznosi 1.130.400 Kn odnosno 148.730 Eur. To je za sluaj kada se u postojeem pogonu za proizvodnju toplin-ske energije koristi loivo ulje koje bi u ovome slua-ju bilo supstituirano toplinskom energijom iz kogene-racijskoga sustava

Prema razraenome ekonomskom modelu, utvr-eno je da razdoblje povrata investicije od 3,5 godine. To se odnosi na puni godinji fond pogonskih sati u tri-smjenskome radu. Za iste uvjete, prema metodi sada-nje vrijednosti, razdoblje povrata investicije je na kraju etvrte godine, uz internu stopu rentabilnosti od 28 %.

Ekonomski efekti podloni su promjenama ovisno o utjecajnim veliinama na koje je energetski sustav osjetljiv. Oni su povoljnije u sluajevima:

-s manjim ukupnim ulaganjima u odnosu na prorau-nate,

-s veom cijenom elektrine energije,

-s veom cijenom loiva ulja,

-s manjom cijenom biomase,

-s manjom stopom poreza na dobit,

-s poticajnim mjerama za ulaganje u sustave za upora-bu obnovljivih izvora energije.

Rezultati studije izvodljivosti ovoga tehnologij-skog istraivako-razvojna projekta za uporabu drvne biomase (piljevine) u kogeneracijskome sustavu s plinsko-turbinskim procesom uz indirektno dovoe-nje topline pokazuju opravdanost daljnjih istraivanja i nastavak rada na tom projektu. Tu se podrazumijeva, najprije, izrada detaljne tehnike dokumentacije (gla-vni i izvedbeni projekt) za pilot postrojenje na kojemu bi se, nakon realizacije, mogla izvriti potrebna mje-renja, ispitivanja i usavravanja u sklopu priprema za daljnju komercijalnu proizvodnju.

Nastavak rada na projektu trebalo bi proiriti s lo-item za uporabu ostalih vrsta otpadne biomase (dr-vne sjeke, drvne kore, poljoprivredne biomase).

U konanu ekonomsku analizu potrebno je uklju-iti specine uvjete ovisne o konkretnome korisniku i lokaciji energetskoga sustava, o emu bitno zavi-si jedinina cijena biomase, odnosno prvenstveno o tome da li se raspolae s vlastitom biomasom ili se ona mora kupovati i transportirati.

Pored toga, u obzir treba uzeti i poticajne mjere za stimuliranje uporabu obnovljivih izvora energije, to je u Hrvatskoj u fazi pripreme, te se oekuje skoro prihvaanje i provoenje u praksi.

Za daljnji razvoj i komercijalizaciju projekta tre-balo bi okupiti te angairati zainteresirane sudionike (korisnike i proizvoae opreme) koji e nai interes za ulaganje svojih nancijskih, strunih i proizvodnih potencijala.

Prof. dr. sc. Zmagoslav Prelec, dipl ing.Tehniki fakultet

Sveuilita u Rijeci

Glavni tehniki parametri energetskoga sustava

12

Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ) tijelo je dravne uprave koje osigurava struno, tehniko i tehnoloko jedinstvo meteorolokih i hidrolokih po-slova u Republici Hrvatskoj. Djelokrug rada 440 zapo-slenika DHMZ-a obuhvaa strune poslove koji se od-nose na: praenje meteorolokih i hidrolokih proce-sa, prikupljanje, obraivanje i objavljivanje meteoro-lokih i hidrolokih podataka, obranu od tue, istrai-vanje atmosfere i vodnih resursa te njihovu primjenu u analizi i prognozi vremena, klimatologiji, pomorskoj, zrakoplovnoj i opoj prometnoj meteorologiji, agro-meteorologiji, prostornom planiranju i projektiranju i mnogim drugim podrujima. DHMZ takoer obav-lja i niz meunarodnih poslova iz podruja meteoro-logije i hidrologije od posebnog interesa za Republi-ku Hrvatsku.

VIZIJA DHMZ-a ogleda se u ostvarenju uloge DHMZ-a kao nacionalnog autoriteta na podruju me-teorologije i hidrologije, visokoj vrsnoi znanstvenih, strunih ljudskih i tehnikih resursa, visokoj pouzda-nosti izrade i prosljeivanja meteoroloke i hidrolo-ke informacije prema utvrenim meunarodnim krite-rijima i dugoronim planovima, optimalnoj iskoristi-vosti infrastrukture i ljudskih resursa, pouzdanom i proaktivnom partnerstvu prema korisnicima i drugim partnerima u zemlji i inozemstvu i na kraju usklae-noj strukturi i legislativi prema obrascu Europske uni-je i Svjetske meteoroloke organizacije.

Na temeljima kontinuirane izrade meteoroloke i hidroloke informacije ostvaruje se MISIJA DHMZ-a u vidu podrke gospodarskom razvoju zemlje te odri-vom razvoju i zatiti okolia, uvanja ivota i materi-jalnih dobara od vremenskih i hidrolokih nepogoda i opasnih vremenskih pojava, ublaavanja posljedica elementarnih nepogoda vezanih uz meteoroloke i hi-droloke prilike i poboljanja kvalitete ivljenja.

Ova se misija DHMZ-a ostvarivanje u dosegu ST-RATEKIH CILJEVA koji se sastoje u odravanju i razvoju strune, znanstvene i tehnike infrastrukture u svrhu uinkovitog prikupljanja i izrade informacije, uvanju intelektualnog vlasnitva kao nacionalnog bla-ga Republike Hrvatske, permanentnoj vidljivosti u jav-nosti u usluivanju slubene informacije, odravanju i jaanju uloge DHMZ-a u zemlji i na meunarodnoj razini, ostvarenju odrednica Europske unije na podru-ju meteorologije i hidrologije i jamstvu kvalitete infor-macije s osloncem na nacionalni mjeriteljski sustav.

Operativno ostvarivanje navedene vizije, misije i stratekih ciljeva omoguavaju ZADACI koji se, s jed-ne strane, trebaju provoditi unutar same organizacije

DHMZ-a, a s druge - izvan DHMZ-a - na nacionalnoj i meunarodnoj razini.

Zadatak koji je od presudne vanosti za ostvare-nje svih zadanih ciljeva - je IZGRADNJA NOVE ZG-RADE kojom bi se omoguilo objedinjavanje radnog prostora meteoroloke i hidroloke slube u Zagre-bu i dugorono stvorili uvjeti optimalnog funkcioni-ranja i razvoja DHMZ-a. Ovaj prioritetan zadatak ko-ji se odnosi na STRUKTURIRANJE PROSTORA i ORGANIZACIJE DHMZ-a takoer prati: optimiranje mree klasinih i automatskih meteorolokih postaja, ukljuivanje osnovne mree hidrolokih postaja u je-dinstveni sustav DHMZ-a, nunost radarske pokrive-nosti cjelokupnog podruja Hrvatske, posebno proi-renje mree radara na Jadran (izgradnja tri radarska centra: okolica Pule, Zadra i Peljeca), postavljanje sustava za praenje atmosferskih elektrinih pranje-nja na podruju Hrvatske (5 senzora), izgradnja cjelo-vite meteoroloke i hidroloke baze podataka, jaanje svih segmenata meteoroloke i hidroloke djelatnosti, posebno pomorske meteorologije, agrometeorologije i ekologije, postupna pretvorba Odjela obrane od tue u Odjel/Odsjek za radarsku meteorologiju uz disloci-ranje djelatnosti obrane od tue prema drugoj organ-izaciji/poduzeu (ukoliko za to postoji trini interes), cjeloivotno obrazovanje osoblja (radionice, semina-ri, postdiplomski studij, obrazovanje motritelja inter-no i/ili u okviru srednje umarske kole u Karlovcu).

Zadaci DHMZ-a koji su od vitalne vanosti na NA-CIONALNOJ razini obuhvaaju: proirenje Laborato-rija za meteoroloka mjerenja s hidrolokim segmen-tom i uklapanje u nacionalni mjeriteljski sustav, uspo-stava sustava upozorenja na vremenske i hidroloke ne-pogode i opasne vremenske pojave na nacionalnoj razi-ni i prema pojedinim korisnicima (poljoprivreda, vo-doprivreda, elektroprivreda, pomorski i cestovni pro-met, obrana od poara, obrana od poplava, akciden-ti), vre povezivanje Sveuilita (izvorite kadrova i korisnika) i DHMZ-a (izvorite nove strune i znan-stvene informacije i mjesto praktine obuke studena-ta), permanentno prepoznavanje potreba korisnika i od-govarajue usluivanje, jaanje vidljivosti DHMZ-a u svim medijima, osobito na dravnoj televiziji i radi-ju, glavnim tiskovinama i WEB-u, promocija struke u svim medijima kad god je to mogue.

Zadaci na nacionalnoj razini u pravilu se upotpunja-vaju sa zadacima MEUNARODNE SURADNJE u okviru sudjelovanja u domaim i meunarodnim stru-nim i znanstvenim projektima, programima i komisi-jama kao to su ALADIN (Aire Limitee Adaptation

Rad i razvoj Dravnog hidrometeorolokog zavoda

13Vol. 2(1) 2005.

Dynamique et Development International), RC LA-CE (Regional Centre Limited Area Central Europe), MEDEX (Cyclones that Produces High Impact Weat-her in the MEDiterranean), MAP (Mesoscale Alpine Programme), SAVA, DUNAVSKA KOMISIJA, EU-METRAIN (EUMETsat TRAINing Facilities), SAT-MANU (SATellite MANUal), CONEX II (CEI NOW-CASTING II), INERREG IIIA, IPCC (Intergovern-mental Panel on Climate Changes), GEOSS (Global Observing System of Systems), OPERA (Operational Programme for the Exchange of the weather Radar in-formation), IHP (International Hydrological Program-me of the Danube Countries), MED- HYCOS (ME-Diterranean HYdrological Cycle Observing System), EMEP (Cooperative programme for Monitoring and Evaluation of the long-range transmission of air Pol-lutants in Europe), MED-POL(Monitoring of the tran-sport of POLlutants to the MEDiterranean through the atmosphere). Ovim zadacima pridruuje se organizira-nje meunarodnih strunih i znanstvenih skupova.

U 2005. godini e se u Hrvatskoj odrati dvije svjetske konferencije, svaka s vie od 230 sudionika sa svih kontinenata:

- u svibnju 28th ICAM/MAP - International Con-ference on Alpine Meteorology (ICAM) vezana uz The Annual Scientific Meeting of the Mesoscale Alpi-ne Programme (MAP),

- u rujnu EUMETSAT Conference skup iz po-druja satelitske meteorologije.

U istu kategoriju zadataka valja ubrojiti organizira-nje domaih i meunarodnih strunih radionica, ospo-sobljavanje Centra za obuku iz podruja meteorologi-je i hidrologije u ispranjenim prostorijama radarskog centra Bilogora u blizini Virovitice te pomo umar-skoj koli u Karlovcu u cilju obrazovanja motritelja, ne samo na nacionalnoj, ve i na oroj regionalnoj razi-ni. Od izuzetne je vanosti zadatak praenja ponaanja trita meteoroloke i hidroloke informacije na global-noj skali i u Europskoj uniji te sukladno tome izrada predloga izmjene Zakona o meteorolokoj i hidrolo-koj djelatnosti suglasno legislativi Europske unije.

Meunarodna aktivnost i komunikacija DHMZ-a svakodnevno ostvaruje standarde Europske unije lan-stvom, odnosno predstavljanjem Republike Hrvatske u Svjetskoj meteorolokoj organizaciji (WMO Wor-ld Meteorological Organization), Europskom centru za srednjorone prognoze vremena (ECMWF - European Centre for Medium-range Weather Forecasts) i Europ-skoj organizaciji za ekspoalatciju meteorolokih satelita (EUMETSAT - European Organization for the Exploita-tion of Meteorological Satellites). U novije vrijeme, za-hvaljujui sudjelovanju delegacije DHMZ-a u Bruxelle-su i Otawi, Hrvatska je 30. studenog 2004. postala la-nom grupe GEO (Global Earth Observation) sa ime se ostvaruje strateki utjecaj Republike Hrvatske na svjet-skoj sceni. Valja znati da ad hoc grupa GEO upravo obli-kuje ulogu objedinjavanja i kontrole Globalnog sustava svih motriteljskih sustava planeta Zemlje (GEOSS).

mr. sc. Ivan ai

v.d. ravnatelj DHMZ

Pristupanje Hrvatske Konvenciji o metru

Sent: Wednesday, December 29, 2004 10:53 AMSubject: Croatia and the Metre Convention

ATTENTION: Dr Sc Marijan Andrasec

Dear Dr Andrasec, I was delighted to receive a letter today (letter dated 19 November) stating your interest in becoming an Associate of the CGPM. We are very pleased to welcome you and will provide you with the necessary information next week when the BIPM staff return after their New Year holiday. You are, of course, quite correct that this entitles you to take part in the CIPM MRA and, from your comments, I assume that you will be processing the CMCs of DZMN through Euromet, Welcome to the Metre Convention!

Andrew Wallard Director, BIPM.

14

Licenciranje, potpora inovacijama i transfer tehnologije

U okviru programa javnih seminara koje orga-nizacijski podupire Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo (DZIV), a iji je cilj kontinuirano upoz-navanje domae javnosti sa sustavom intelektualnog vlasnitva, u Zagrebu je 6. i 7. prosinca 2004. odrana radionica pod nazivom Licenciranje, potpora inova-cijama i transfer tehnologije. Seminar je odran u okviru Regionalnog programa CARDS 2002 Pra-va industrijskog i intelektualnog vlasnitva, to ga fi-nancira Europska Unija, a provodi Europski patentni ured (EPO) u suradnji s Europskim uredom za igove i dizajn (OHIM).

DZIV kao tijelo dravne uprave, uz svoju klasinu ulogu provedbe strunih i upravnih postupaka dodje-le prava industrijskog vlasnitva, sve vie intenzivira aktivnosti na jaanju svoje suvremene uloge strunog javnog servisa za informacije iz podruja intelektual-nog vlasnitva i potporu njegove efikasne upotrebe kao vrijednog drutvenog resursa. U skladu s takvom razvojnom strategijom DZIV-a, te u okviru priprema za pristupanje EU i s time povezanim aktivnostima na dovoenju hrvatskog pravnog i institucionalnog okvira u podruju intelektualnog vlasnitva na razi-nu slinu onoj u EU, DZIV se ukljuio u niz pred-pri-stupnih programa pomoi (CARDS) od kojih je jedan i spomenuti Regionalni program.

Radionica o licenciranju, potpori inovacijama i transferu tehnologije odrana u prosincu osobito je ak-tualna u svjetlu aktivnosti Ministarstva znanosti, obra-zovanja i porta (MZO) na uspostavljanju Hrvatskog inovacijskog sustava, kao i priprema za uspostavljanja infrastrukture za komercijalizaciju rezultata javno fi-nanciranog istraivanja i razvoja kojeg provode hrva-tske znanstvenoistraivake institucije. Stoga je po-sebno vano da je otvaranju radionice prisustvovao dr. sci. Hrvoje Zorc, pomonik ministra u MZO u ijoj nadlenosti je podruje tehnologijskoga razvitka.

Radionica je u ulozi predavaa okupila niz ugle-dnih inozemnih strunjaka iz podruja licenciranja i transfera tehnologije. Uvodno predavanje o li-cenciranju odrao je g. Willy Manfroy, predsjed-nik meunarodne organizacije Licensing Executi-ves Society International (LESI). Dr. T. Mennola sa Helsinkog sveuilita za tehnologiju (HUT) prika-zao je primjer uspjenog upravljanja inovacijama na sveuilitu i potpore start-up poduzeima koji se pro-vode u okviru tog sveuilita. Za potrebe ovih aktiv-nosti pri HUT-u je 1998. osnovan meunarodni ino-vacijski centar (OIIC) kao tzv. one-stop-shop koji se brine o pravima intelektualnog vlasnitva istraivaa i Sveuilita, poslovima ugovaranja suradnje HUT-a i gospodarstva, te komercijalizacijom inovacija. OIIC je izuzetno je uspjean u ostvarenju svojih aktivno-

sti, za to je viekratno nagraivan nagradom Europ-ske komisije za izvrsnost inovativnih regija. Kao je-dan od kljunih imbenika za uspjenost djelovanja ovakve organizacije istaknuta je apsolutna potreba da poslove organizacije obavljaju kvalificirani i pro-fesionalni strunjaci, o emu treba voditi rauna pri eventualnom osnivanju slinih centara u Hrvatskoj. Na slinu temu dr. T. Gering, direktor odjela za licen-ciranje u organizaciji Joint Research Center koja dje-luje pri Europskoj komisiji, prikazao je razvoj nekih od institucija za komercijalizaciju i licenciranje rezul-tata javno financiranog istraivanja i razvoja u neko-liko najrazvijenijih zemalja EU (Njemaka, Francu-ska, Velika Britanija).

Predstavnice Svjetske organizacije za intelektual-no vlasnitvo (WIPO) gospoa O. Spasi i dr. F. Si-mon-Vianes prikazale su elemente nacionalne strate-gije i sustava potpore inovacijama, kao i raspoloive programe pomoi koje WIPO prua u ovom podruju, a dr. N. Clarke iz EPO-a ilustrirao je mnogostruku ko-rist od koritenja informacija sadranim u patentnim dokumentima.

Dr. B. Heiden, zamjenik direktora Centra za istraivanja u intelektualnom vlasnitvu pri vedskom sveuilitu Chalmers, prikazao je sloenost procjene vrijednosti intelektualnog vlasnitva kao nematerijal-ne aktive koja nema ekonomsku vrijednost po sebi, nego se njegova potencijalna vrijednost pokazuje tek u kontekstu njegovog koritenja i upravljanja njime u konkretnom poslovnom okruenju. Na kraju radio-nice dr. E. Sweeney iz britanske tvrtke Iambic Inno-vation prikazao je nekoliko uspjenih i neuspjenih primjera komercijalizacije novih tehnologija iz nje-govog dugogodinjeg iskustva, te ukazao na razliite utjecajne imbenike glede uspjenosti komercijaliza-cije neke inovacije.

Moe se zakljuiti da je ova radionica bila jedan od najuspjelijih javnih seminara iz podruja intelek-tualnog vlasnitva. Radionica je istovremeno okupila ugledne inozemne strunjake i uspjela privui i veliki broj sudionika iz svih relevantnih podruja hrvatskog drutva od akademske zajednice i gospodarstva, do izumitelja pojedinaca i zastupnika iz podruja intelek-tualnog vlasnitva. Takoer, moe se oekivati i da e rezultati ove radionice biti od pomoi u daljnjim ak-tivnostima MZO-a na uvoenju europske prakse u podruju komercijalizacije inovacija iz podruja jav-no financiranog istraivanja i razvoja.

mr.sc. Ljiljana Kuterovac Pomonica ravnatelja

Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Republike Hrvatske

15Vol. 2(1) 2005.

Infrastrukturna potpora Hrvatskom inovacijskom sustavu

16

Inovacijsko arite Vol. 2(1) 2005.

Glavni urednik: Prof. dr. sc. Juraj Boievi Adresa urednitva: Zagreb, Strossmayerov trg 4

Zamjenik glavnog urednika: Dr. sc. Hrvoje Zorc Telefon: 45-94-441

Administratori: eljka Palorec, Josipa Grubi, Mirjana Vejin Elektronska pota: zariste@mzos.hr

Tisak: ITG, Dalmatinska 12, Zagreb

ISSN 1334 - 8663

SAVJETOVANJAInovacijska sredita i poduzetniko veleuilite za gospodarski razvoj

Zamisao Veleuilita u VukovaruVukovar, 1. veljae 2005.

9,45 10,00 Otvorenje i pozdravi Predsjedatelji: prof. dr. sc. Juraj Boievi i prof. dr. sc. Ivan Pavi10,00 - 10,30 Program HITRA i zamisao Inovacijskog sredita Prof. dr. sc. Juraj Boievi10,30 11,00 Veleuilite u Vukovaru Prof. dr. sc. Marcelo Dujani i prof. dr. sc. Mirjana Poli-Bobi11,00 11,30 Odmor11,30 - 12,00 Inovacijsko sredite Veleuilita u Vukovaru Dr. sc. Hrvoje Zorc i mr. sc. Ivan Hunjadi12,00 13,00 Rasprava: to vukovarsko gospodarstvo oekuje od Veleuilita? Predsjedatelji: Ivan Brai dipl. oec. i dr. sc. Hrvoje Zorc Mirko avara dipl. oec., Zvonimir ordai dipl. oec., Zvonimir Ivanievi, Miroslav Kneevi, Ante Oklopi dipl. oec. i Ankica Paun dipl. oec.

Zamisao Veleuilita u KninuKnin, 22. veljae 2005.

9,45 10,00 Otvorenje i pozdravi Predsjedatelji: prof. dr. sc. Miljenko impraga i prof. dr. sc. Ivan Pavi10,00 - 10,30 Hrvatski inovacijski sustav Dr. sc. Hrvoje Zorc10,30 11,00 Veleuilite u Kninu Prof. dr. sc. Marcelo Dujani i mr. sc. Boo Plazibat11,00 11,30 Odmor11,30 - 12,00 Inovacijsko sredite Veleuilita u Kninu Mr. sc. Mirko Gugi i dr sc. Marko Jeli12,00 13,00 Rasprava: to kninsko gospodarstvo oekuje od Veleuilita? Predsjedatelji: Ivan Brai dipl. oec. i prof. dr. sc. Juraj Boievi Vinko Mari, Milivoj Mari, Danijela Mera, Josip Laa, Andrija Kaliger, Ivica Alilovi, Ivo Komarica, imo imi, Damir Veli, Mate Milovanovi, Vieslav iki, Josip Odak i Luka Petrina