Inkluzivno obrazovanie za ucenicite so posebni obrazovni potrebi prof d r daniela d radojcik i prof
-
Upload
social-inclusion -
Category
Documents
-
view
277 -
download
10
description
Transcript of Inkluzivno obrazovanie za ucenicite so posebni obrazovni potrebi prof d r daniela d radojcik i prof
ИНКЛУЗИВНО ОБРАЗОВАНИЕ НА УЧЕНИЦИТЕ СО
ПОСЕБНИ ОБРАЗОВНИ
ДАНИЕЛА ДИМИТРОВА-РАДОЈИЧИЌНАТАША ЧИЧЕВСКА-ЈОВАНОВА
ПОСЕБНИ ОБРАЗОВНИ ПОТРЕБИ
U^ENICI SO POSEBNIOBRAZOVNI POTREBI (POP)
Terminot deca sa ПП (special needs)eprevzemen od angliskiot jazik, ne edovolno jasen i precizen. Na primer,ovoj термин se koristi koga sezboruva za decata so pre~ki vorazvojot, no i za decata od~uvstvitelnite grupi.~uvstvitelnite grupi.
Vnimavajte - термините dete soposebni potrebi i dete so pre~ki vorazvojot ne se sinonimi, односноdecata so pre~ki vo razvojotпретставуваат samo edna grupa nadeca so posebni potrebi.
ZA KOI U^ENICI VELIME DEKA IMAAT POP?
У~enicite so ПОП ne se samo
decata koи imaat o{tetuvawe,
tuku site deca koi od razni
pri~ini imaat pote{kotiipri~ini imaat pote{kotii
вo sovladuvawe na nastavnoto
гradivo (ISCE, UNESCO, 1997).
DECA SO ПОП:
� pre~ki vo razvojot (telesna, интелектуална и senzorna popre~enost); 93 милиони или 1на 20 деца на возрат до 14 год.
� problemi vo odnesuvaweto� te{ki hroni~ni zaboluvawa� emocionalni poremetuvawa� emocionalni poremetuvawa� socijalno, kulturno i materijalno deprivirana sredina
� bez roditelsko staratelstvo� d `rtvi na semejno nasilstvo, begalci…� i ona {to ~esto go zaboravame: nadarenite deca
Me|unarodnite dokumenti koi gi
ratifikuvala i na{ata zemja. Najva`ni
od niv:
� Univerzalna Deklaracija za ~ovekovиprava (1948)
� Konvencija za pravata na deteta (ON
Zo{to inkluzija?
� Konvencija za pravata na deteta (ON 1989)
� Soop{tenie od Salamanke (1994)
� Svetski forum za obrazovanie na site i Ramka za dejstvuvawe (Dakar 2000)
� Mileniumska deklaracija na ON (2002)
� Konvencija na ON za pravata na invalidnite lica (april 2006)
[to se promovira vo ovie dokumenti?
Vklu~uvawe na site decavo sistemot naobrazovanie, i obrazovanie, i unapreduvawe na obrazovnite sistemi so cel da se vklu~at sitedeca, bez razlika na individualnite razlikii te{kotii.
INTEGRACIJA / INKLUZIJA?
� Терминот integracija iлиinkluzija ~esto se koristиalternativno, но тој неozna~uva ist proces. ozna~uva ist proces.
� Korisno e da se razjasni
nivnoto razli~no zna~ewe.
Medicinski model INTEGRACIJA
Integracijata ima svoja osnova vomedicinskiot model, kojpopre~enosta ja tretira isklu~ivokako problem na individuata kojamora da сe koregira и rehabilitiramora da сe koregira и rehabilitiraza da mo`e da se prilagodi naobrazovniot sistem.
Deteto se gleda preku popre~enosta idijagnozata, a poddr{kata koja mu seдava ima za cel negovo menuvawe, so
cel da se vklopi vo sredinata.
[to e INTEGRACIJA?(во edukativna smisla)
� Integracijata ne podrazbira nikakvi reformski promeni na u~ili{teto, odnosno na u~ili{teto, odnosno deteto e ona koe {to treba da se prilagodi.
� Дete po merka na u~ili{teto.
karakteristiki na INTEGRACIJATA:
� Deteto so POP se vklu~uva vo RU, no vo nego ni{to ne se menuva
� Nepromeneti se: stepenot na obu~enost na nastavnikot, programite i metodite za rabotaprogramite i metodite za rabota
� Od deteto se o~ekuva da se prilagodi kon barawata na sredinata.
� Deteto treba da se dovede do nivo na normalnost koe e blisko na nivoto na funkcionirawe na decata vrsnici
Glavno ograni~uvawe naintegrativnoto obrazovanie erigidnosta na obrazovniot sistem,samo decata so mali pre~ki vorazvojot mo`at da bidat uspe{novklu~eni. Одреден број на deca so
ограничувања на INTEGRATIVNOТО образование
vklu~eni. Одреден број на deca sopre~ki vo razvojot ne mo`atnikoga{ da bidat dovolno“pripremeni” ili“rehabilitirani” za da bidatвклучени vo tradicionalnata,redovna u~ilnica.
Integrativnoto obrazovanie ~estose sfa}a kako skalило koninkluzivnoto obrazovanie.
Сocijalniot model ne ja tretirapopre~enosta samo kako problem naindividuata, tuku i kako problemna op{testvoto.
Op{testvoto mora da se menuva za
Socijalen model INKLUZIJA
Op{testvoto mora da se menuva zada mo`e da odgovori naspecifi~nite potrebi na sekojpoedinec - preku nova zakonodavna,obrazovna i socijalna politika iprilagoduvawe na instituciite sootstranuvawe na barierite vosredinata - arhitektonski i
psihosocijalni.
[to e INKLUZIJA?(во edukativna smisla)
� Inkluzijata sodr`i mnogu poinakov vrednosen sistem i filozofija na obrazovanie. Podrazbira zna~ajni promeni vo Podrazbira zna~ajni promeni vo odnos na programite za rabota, obrazovanieto na nastavnikot, metodite na rabota i na~inot na procenka na ostvarenite rezultati.
� Osnovna cel na inkluzijata e pottiknuvaweto na razvojot na site deca.
� Kulturna rekonstrukcija na u~ili{niot sistem
� Menuvawe na kompentenciite na nastavnikot
� Socijalno prifa}awe na u~enikot so POP i formirawe na ~uvstvo na
karakteristiki na INKLUZIJATA:
� Socijalno prifa}awe na u~enikot so POP i formirawe na ~uvstvo na pripadnost
� Sekoe dete se razviva spored svoite sposobnosti i tempoto koe mu odgovara.
� Poinakva vizija vo RU: vizija bazirana na heterogenost namesto homogenost
� Deteto so POP ne e problem tuku problem e obrazovniot sistem.
� Nastavnicite ja individualiziraat nastavata so pomo{ na stru~na poddr{ka
Posebno obrazovanie “Normalno” obrazovanie
Se menuva deteto za da se prilagodi na obr.s-tem
posebno dete
posebni nastavnici
posebno u~ili{te
“нormalno” dete
“нormalni” nastavnici
“нormalno” u~ili{te
Integrativno obrazovanie
сe menuva deteto za da se prilagodi na obr.s-tem
дete po merka na u~ili{teto
Inkluzivno obrazovanie
Decata se razli~ni
U~ili{te po merka na deteto
Korist od inkluzivniot proces- za decata so pre~ki vo razvojot
� Se pottiknuva razvojot,~uvstvo na sigurnost, zadovolstvo i samopo~ituvawe
� Se razviva sposobnosta zakomunikacija: izrazuvawe nakomunikacija: izrazuvawe nasvoite potrebi, `elbi, nameri
� Se razviva ~uvstvo za potrebite na drugite
� Podobra emocionalna kontrola i socijalizacija
-55% од децата со пречки во развојот биле/се третирани неправедно поради своето оштетување (Велика Британија, 2007)
Korist od inkluzivniot proces- za decata bez pre~ki vo razvojot
� Prifa}awe na razli~nostite kako normalnost
� Razvoj na vrednosniot sistem baziran vrz pozitivnoto iskustvobaziran vrz pozitivnoto iskustvoso decata so POP
� Razvoj na ~uvstvo za potrebite na drugite
� Razvoj na sorabotkata i solidarnosta vo detskiot kolektiv
Korist od inkluzivniot proces- za roditelite na decata so pre~ki vo
razvojot
� Steknuvawe ve{tini zapottiknuvawe na detskiotrazvoj
� Pozitivno iskustvo od� Pozitivno iskustvo odnapreduvaweto na deteto vou~ili{teto
� Razvivawe na realni stavovikon deteto i negovite mo`nosti
� Razvivawe na realni celi vo odnos na idninata na deteto
Korist od inkluzivniot proces- za roditelite na decata bez pre~ki vo
razvojot
Razvivawe pozitivni stavovi kon zaedni~koto{koluvawe na site dece.{koluvawe na site dece.
Korist od inkluzivniot proces- za nastavnicite
� Razvivawe na pozitivni stavovi kondecata so POP i nivnite roditelinivnite roditeli
� Kreirawe napozitivna atmosferavo oddelenieto
� Razvivawe naspremnost za usvojuvawe na novi metodi na rabota
1. Posebni u~ili{ta za deca so pre~ki vo razvojot (сегрегација)
2. Posebni oddelenija при RОU -sostaveni od u~enici so ista vrsta na popre~enost
Видови на едукација на децата со пречки во развојот во РМ
popre~enost
3. Redovno obrazovanie vo isto oddelenieso ostanatite u~enici (integracija), no bez sistemska podr{ka i prilagoduvawe na POP na u~enikot, tako {to nivnite postignuvawa se minimalni
4. РОУ (inклузија) сo sistemska podr{kai prilagoduvawe na POP na u~enikot
� Najgolem broj od decata so pre~ki vorazvojot u~at vo PU vo koi se upatuvaatna osnova na odlukata na Komisijata zarazvrstuvawe, koja go procenuvastepenot i vrstata na popre~enost
� PU funkcioniraa kako nezavisen iparalelen sistem so redovniot bezorganizirana me|usebna povrzanost.Deteto koe edna{ vleze vo посебниотsistem mnogu te{ko mo`e da se prefrli
POSEBNI U^ILI[TA sistem mnogu te{ko mo`e da se prefrli
vo redovniot, dodeka patot zaprefrlawe na deteto od redovniot voпосебниот sistem e {iroko otvoren.
� PU e poprilagodeno na potrebite nadecat so POP - programski, opremenostso specifi~ni nast.sredstva и primenana soodvetni metodi vo rabotata sou~enicite
U^ILI[TA
Инклузивно образование во РМ:
1998- 2004-20092011
Вработување 1998-2004
Проект
2004-2009
Проект модернизација на образованието
Вработување на
дефектолог
Клучни области за развој на инклузијата:
Инклузивна култура
• Изборен предмет на Педагошките факултет
Инклузивна политика
• Родителите имаат правода го запишат детето соПР во РОУ ОСВЕН вослучај кога посебнитепотреби на детето се одтаква природа да тоа
Инклузивна пракса
• Изборен предмет на Педагошките факултет
• Обуки• НВО• Медиуми
таква природа да тоатреба да ја слединаставата во посебноучилишта (член 51).
• Училиштето МОЖЕ даангажира дефектолог воодделенијата каде имадеца со ПР. (член 42,став 9).
факултет• Обуки• Дефектолог
25 училишта (17 општини)- стручни сорботници 52; 8 дефектолози
Ученици со ПР СО и БЕЗ наод и мислење
(166+224=390/19276)
Ученици со ПРСО наод и мислење
(166/19276)
Пречки во развојот СО БЕЗ ВКУПНО
N % N % N %
Интелектуална попреченост
98 55.3 79 44.7 177 45.4
Оштетен слух 5 62.5 3 37.5 8 2.1
Оштетен вид 3 33.3 6 66.7 9 2.3
Телесна инвалидност 8 80 2 20 10 2.6Телесна инвалидност 8 10
Аитизам 6 54.5 5 45.5 11 2.8
Хронично болни 11 73.3 4 26.7 15 3.8
ADHD 5 45.5 6 54.5 11 2.8
Социовоспитни проблеми и проблеми во однесувањето
12 16.4 61 83.6 73 18.7
Пореметување во говорот 18 23.6 58 76.4 76 19.5
Вкупно 166 42.6 224 57.4 390 100
NAJ^ESTI PRA[AWA POVRZANI SO INKLUZIVNOTO OBRAZOVANIE
PRA[AWA ODGOVOR
Vklu~uvaweto na decata so POP vo RU}e vlijae na nivoto na postigawe nadrugite deca?!
Dosega{nite iskustva od zemjite
vo koi ink. obr.se razviva podolg
vremenski period, poka`uvaat
deka nivoto na op{toto
postignuvawe ne se menuva.
So adekvatna stru~na pomo{,
Decata so POP vklu~eni vo RU nema
da napreduvaat?!
нapreduvaat, kako vo
obrazovanieto, taka i vo
emocionalniot i socijalniot
razvoj.
PRA[AWA ODGOVOR
Nastavniot plan i program mora da se menuva?!
Nastavniot plan i programtreba da stane pofleksibilen iprilagoden na u~enicite sorazli~ni sposobnosti.
Finansiskite sredstva se
Nedostatokot na finansiski sredstva}e ja onevozmo`i inkluzijata?!
Finansiskite sredstva se
potrebni, no mnogu mo`e da se
postigne so promenata na
stavovite na prosvetnite
rabotnici, kako i so primenata
na diferenciran pristap.
PRA[AWA ODGOVOR
RU moraat da se opremat so
dopolnitelni nastavni sredstva i
posebna oprema, a za toa nemauslovi?!
Treba da se ima na um deka
najdobrite nastavni sredstva
nastanuvaat so kreativnost na
nastavnicite i decata.
Nastavnicite se nesigurni vo pogled
na svojata nova uloga vo inkluzivniotproces i ~uvstvuvaat nedostatok naneophodni znaewa i ve{tinipotrebni za rabota so decata so POP,i veruvaat deka }e bidat prepu{tenisami na sebe?!
Nastavnicite sekako deka }e
dobijat dopolnitelni znaewa i
ve{tini preku razni obuki i
seminari.
PRA[AWAODGOVOR
Pregolemiot broj na u~enici vo odd. go ote`nuva optimalnoto realizirawe na nastavata, a faktot deka vo odd. }e bidat vklu~eni deca so POP, dopolnitelno gi demotivira
Vo zakonot za obrazovanie e
predvideno da ima pomal broj na
u~enici vo oddelenijata vo koi
ima vklu~eno deca so POP Nastavnicite?!
ima vklu~eno deca so POP
(-3; mah.2 deca so POP).
Vo mnogu RU rabotata nanastavnicite se vrednuva sporedprose~nata ocenka na odd., pazatoa nastavnicite se pla{atdeka deteto so POP }e ja namaliprose~nata ocenka vo odd. i so toa}e bidat “ pomalku uspe{ni” .
So voveduvawe na standardi
(kriteriumi) vo oblast na
ocenuvawe vakviterazmisluvawa
gubat smisol.
приказ на случај
ИНТЕГРАЦИЈА, ИНКЛУЗИЈА, СЕГРЕГАЦИЈА ИЛИ ИСКЛУЧЕНОСТ?