Infotrend 160

BROJ 160/04/2008

Informati~ka tehnologija u poslovanju

CIJENA: 25 kn

snim

io D

rae

n La

pi

Slavko Vidovi, direktor

InfoDom deset godina kasnije

Call centarbitan alat izravnog marketinga

Suputnici Internetaljudi i budu}nost tehnologije

Budu}nosttehnologija50 ~udnih godina

od olovke do umjetne inteligencijeod olo kke do mjetne

infoTrend160.indb 1infoTrend160.indb 1 27.4.2008 20:18:3627.4.2008 20:18:36Process CyanProcess CyanProcess MagentaProcess MagentaProcess YellowProcess YellowProcess BlackProcess Black

3U O

VO

M B

RO

JU

OTVORENE STRANICE

6 Suputnik InternetaRazgovor s dr. Daliborom Vrsaloviem, koji je uspjenu karijeru razvojnog inenjera ostvario u SAD-u

WINDAYS

10 Davor MajetiZnanja koja sam stekao daju mi mogunost nastavka karijere u ICT sektoru, ali i na rukovodeim poloajima drugih industrija

12 Budunost tehnologijaKau da je jednostavno predvidjeti budunost jedne tehnologije problem je u kombinacijama tehnologija koje stvaraju nezamislive probleme i rjeenja

16 Silverlight Dodatak Internet preglednicima INTERVJU

18 Deset godina InfoDomaOd vizije do ostvarenjaDOGAANJA

20 eBIZU Opatiji je sedmi put odrano tradicionalno savjetovanje o elektronikom poslovanju

66 Dokumentacijsko-arhivski sustaviMikrocop i ove godine organizira konferenciju o dokumentacijskim rjeenjima i automatizaciji poslovnih procesa

PROFIL TVRTKE

30 Vip DataOtkad tvrtka postoji izgubili smo malo kojeg klijenta

35 EU i - Dokumentacijski centarAntun Krevan Dujmovi govori o aktivnostima i planovima rada centra

37 Outsourcing u logisticiII. WIFI Internacionalni logistiki forum

39 Od prakse do prakse elimo li pruiti kvalitetno obrazova-nje, novac moramo zaraditi sami

40 Studiranje uz praksuZa studij informatike u proizvodnim procesima poduzea su ponudila stipendije, ali nije bilo zanimanja

CALL CENTRI

42 Sirenin pozivSuvremeni pozivni centri mogu predstavljati i sloenu strukturu, ali i vrlo jednostavno posluivanje samo dolaznih telefonskih poziva.

48 LogosZadnjih petnaest godina jedna smo od vodeih tvrtki u implementaciji call centara i vjerujem da e tako i ostati

50 Optima OSN InenjeringPredstavljamo vam Avaya Customer Interaction Express

ICT U TURIZMU

52 eTurizamICT i turizam dva su najdinaminija pokretaa svjetskog gospodarstva.

56 RECRO-NETPrimjenom ICT-a gostu moemo obogatiti doivljaj kao nikada prije

58 Infodome-Charter je onemoguio iznajmljivanje plovila na crno

61 MilenijiSustav - namijenjen manjim i srednje velikim objektima

62 Projekt UlixesPruanje savjeta turistima i potpore menadmentu u turistikoj industriji

63 NovenaProjekt sustava web stranica turistike i gastro ponude u stvarnom vremenu

STRANA ICT TRITA

68 ICT novosti - BiH

70 ICT novosti - Srbija BIROTREND

72 Ergonomija i obvezeRad s raunalima moe izazvati razliite neugodnosti i zdravstvene potekoe

74 Pregled trita radaPoznavanje rada na raunalu kao uvjet za zapoljavanje

160/04/2008

6

62

10

12

16

42

35

30

35

4872

52


4Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. strune publikacije, grafi ke i prigodne uslugeRockfellerova 47, 10000 ZagrebTel. 01/23 44 666; Fax 01/24 42 215e-pota: [email protected]

Direktor: Ruica BurgerTel. 01/23 44 666Zamjenica direktora:Suzana Hostnjake-pota: [email protected] i odgovorni urednik:Branko Kosece-pota: [email protected]

Urednik: Mirko Duie-pota: [email protected] VinarUrednik web izdanjae-pota: [email protected] urednici: Marijan Previ, Tomislav ganece-pota: [email protected] iz BiH: Haris HamidoviJezina obrada: Goran ai

Suradnici u marketingu:Ivana ErcegNada BoiNataa Boljeie-pota: [email protected]

Odjel pretplate:Tel. 01/ 23 44 666Faks 01/24 42 215e-pota: [email protected]

Pretplate: 12 br. 270 kn 24 br. 480 kn

Cijena primjerka za inozemstvo: 6 EURiro-raun: HAAB 2500009-1101212728Prepress: Promjene-D.D. d.o.o., ZagrebRealizacija tiska: ZINA, Zagreb

Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i struno, no izdava ne moe odgovarati za posljedice njihove primjene.lanci izraavaju miljenje autora i ne po-kla pa ju se nuno sa stajalitem redakcije.Sve primjedbe na sadraj lista primaju se sa zahvalnou i bit e im posveena pu na po zornost, a za moebitnu suradnju po-tre ban je prethodni pismeni ili telefonski do govor.Rukopisi, slike i crtei ne vraaju se ako to nije izriito unaprijed dogovoreno.Autorska prava su zatiena. Nije do pu te no prenoenje tekstova u cijelosti ili dje lomino bez pismenog odobrenja iz da vaa.

Prvi hrvatski asopis za informatiku u poslovanju www.trend.hr

160/04/2008

U broju 157 - IBM ISTRAIVANJE: Radna snaga najvea vrijednost tvrtke

Konferencija e ponuditi znanja o modernim IT te kako njima iz-graditi, uspostaviti, upravljati, integrirati i koristiti EAS/ERP sustave za upravljanje resursima. INFODANI 2008. jedinstvena su prigoda na jednom mjestu saznati relevantne i kompetentne informacije o trendovima razvoja IT i razmijeniti iskustva o njihovoj primjeni. Konferencija nudi pregrt zanimljivih sadraja, a sudionici e sa-znati od strunjaka partnerskih kua i eksperata INFODESIGNA bu-due ciljeve, vizije i strategije razvoja IT ukljuujui sustav uprav-ljanja informacijskom sigurnou, kako upravljati rizicima, kako postii optimalnu sigurnost mrenog okruenja, web usluge, in-tegriranje aplikacija i plan tehnolokog razvoja. Konferencija oku-plja korisnike Infodesignovih EAS/ERP sustava za upravljanje re-sursima: INPOS, INKOM, INFOS i INPRO temeljenih na najmoderni-jim IT, korisnike Progress Software Corporation tehnologija, kori-snike Microsoft tehnologija, korisnike Hewlett Packard inspiriraju-ih tehnologija, ali i mnoge druge zainteresirane sudionike.

Rad konferencije podijeljen je na tri tematske cjeline:

trendovi razvoja informacijskih tehnologija, Infodesign vam donosi budunost Naela IT menadmenta ISO 27001:2005, Sustav upravljanja informacijskom

sigurnou primjena SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA i ZATITA

PODATAKA teorijski aspekti i prezentacija Intrusion detection i prevention ISS sustava u stvarnom radu

IDC ADRIATICS d.o.o., Globalno i hrvatsko trite informacijskih tehnologija

informacijske tehnologije, Progress Software Corporation, napredne tehnologije Microsoft Hrvatska, Microsoft napredne tehnologije, Hewlett Packard, HP Hrvatska, HP ProLiant posluitelji Biometrija u slubi informacijske sigurnosti

sloeni EAS/ERP IS temeljeni na najsuvremenijim informacijskim tehnologijama

INPOS, sustav za upravljanje resursima u industriji, trgovini, graditeljstvu,

INKOM, sustav za upravljanje resursima u energetici i komunalnom poslovanju,

INFOS, sustav za upravljanje resursima u osiguranju, INPRO, sustav za upravljanje resursima u upravi i lokalnoj

samoupravi.

U sklopu INFODANA 2008. u petak 30. svibnja 2008. godine od 09:30 sati do 13:30 sati odrati e se i radionica Suvremene metode upravljanja organizacijom-primjena u

praksi Operativna uporaba Balanced Scorecard (BSC) metode

Voditelji radionice tijekom koje e biti prikazana uporaba alata Dialog Strategys su docent dr.sc. eljko Dobrovi i asistent Martina Tomii, dipl. inf. Na konferenciji e izlagatelji, eminentni svjetski strunjaci i prizna-ti hrvatski znanstvenici, eksperti Infodesigna i partnerskih kua upoznati e sudionike s novinama i trendovima u razvoju i primje-ni najsuvremenijih Progress, Microsoft i HP tehnologija, upravlja-nja sigurnou IS i zatite podataka i s mnogim drugim interesan-tnim temama. Predsjednik Uprave Infodesigna mr. sc. Ivan Strui, upoznati e sudionike s aktivnostima i postignuima Infodesigna izmeu dviju konferencija te s Infodesignovim akumuliranim isku-stvom tijekom 37 godinjeg djelovanja na tritima IT. Poziciju Progress Software na svjetskom tritu informacijskih tehnolo-gija i relacijskih baza podataka te budunost poslovnih aplika-cija predstaviti e Lynn Bjorntvedt, direktor Progress Software Corporation, EMEA.Novosti u Progress OpenEdge 10.1A sudionicima konferenci-je predstaviti e Damir Huljev direktor razvoja Infodesigna. S no-vostima u Microsoft tehnologijama, sudionike konferencije upo-znati e eksperti Microsoft Hrvatska, a biti e govora o Microsoft.NET razvojnoj platformi i Microsoft O ce uredskoj platformi. Inspirirajue HP tehnologije sudionicima konferencije predstavi-ti e eksperti HP Hrvatska. Biti e govora o HP posluiteljima, ali i drugim postignuima HP. S trendovima i postignuima na hrvat-skom i globalnom IT tritu upoznati e nas eksperti IDC Adriatics d.o.o. Zagreb.

Pristojba za sudjelovanje na konferenciji iznosi 1.950,00 kuna po sudioniku. Pristojba pokriva prisustvovanje svim sesijama, tiskane materijale, napitke za osvjeenje i kave u predasima za odmor te izlet brodom i veernje sveano druenje u etvrtak. Pristojba ne ukljuuje PDV. Smjetaj je osiguran u hotelu EXCELSIOR i to u jed-nokrevetnim i dvokrevetnim sobama na bazi punog pansiona po cijenama (boravina pristojba ukljuena):-u 1/2 sobi puni pansion po osobi i danu iznosi 395,00 kuna,-u 1/1 sobi puni pansion po osobi i danu iznosi 495,00 kuna.Prijaviti se moete popunjavanjem Prijave na naoj Web stranici: http://www.infodesign.hr

INFODANI 2008.Meunarodna konferencija INFODANI 2008. namijenjena korisnicima INFODESIGN-ovih

EAS/ERP sustava odrava se ove godine od 22. do 25. svibnja u hotelu Excelsior u Lovranu.


6 160/04/2008

OT

VO

REN

E ST

RA

NIC

E

Dr. Vrsalovi posjeduje iroko industrij-sko i akademsko iskustvo te je sudio-nik u brojnim patentima iz podru-ja paralelnog i distribuiranog softvera te in-ternetske sigurnosti. Diplomirao je i doktori-rao na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, a u SAD-u se jo kolovao na sveui-litima Carnegie-Mellon i Stanford. Radio je u najveim tvrkama, na najodgovornijim poloaji-ma. Bio je ef razvoja u Sun Microsystems, gdje je vodio grupu za napredne tehnologije te do-predsjednik za napredne tehnologije i dopred-sjednik za Internet tehnologije pri AT&T-u. U AT&T-u je vodio skupinu koja je 1994. prva u SAD-u rijeila problem ekonomske Internet platforme, jer je Internet u to vrijeme bio gotovo u potpunosti znanstvena platforma. Posebno su znaajni njegovi radovi u Intelu, gdje je, obnaa-jui cijeli niz dunosti, sudjelovao i u izgradnji ipseta za Intel procesore te u razvoju Internet tehnologija. Danas radi u kalifornijskoj tvrtki Vertical Systems, Inc., kao ef tehnologije i do-predsjednik za poslovni razvoj.

Internet je evolucijaPrvi radovi na automatskom povezivanju rau-nala zapoeli su jo 1962. godine, da bi ubrzo bila stvorena i prva mrea, ARPA.. Od te mre-e, pa sve do danas, Internet se neprestano razvi-ja. Njegov razvoj oito treba smatrati evolucijom kojoj se kraj ne moe sagledati. Danas je on sve-prisutna platforma, novo ljudsko okruenje.

da znamo neto to konkurencija ne zna. Je dan od naina ostvarivanja dobiti na burzi te me lji se na poznavanju informacija koje drugima nisu dostupne. Informacije koje krue na In ter netu su informacije u stvarnom vremenu, a vijest o nekom dogaaju najprije se pojavljuje na In ter-netu. Klasini model poslovanja u kojem dva o-vjeka razgovaraju i sklapaju posao danas je ve uvelike zamijenjen modelom u kojem ovjek na-ru uje od raunala-posluitelja.

Neke je oblike poslovanja, poput kontrolirano-ga naruivanja na temelju stvarnih zaliha, mo-gue obaviti i bez ljudskoga sudjelovanja, samo na temelju razgovora dvaju raunala jedno-ga koje naruuje i drugoga koje isporuuje. Bez Interneta takav nain rada nije mogu. Takav model jo nije openito prihvaen, jer se soci-jalni aspekti poslovanja mijenjaju mnogo spo-rije od onih tehnolokih. Pri tome su mladi lju-di u bitnoj prednosti, jer nisu optereeni povi-jeu, ne razmiljaju kako se nekada radilo ve ove nove modele prihvaaju kao njima jedino poznate.

U SAD-u su komercijalno ostvarive brzine prije-nosa od 25 Mbita/sek, i to kombinacijom opti-kih i bakrenih sustava. Pri tome se ulae u nove optike sustave, a postojea kuna bakrena mre-a koristi se kakva jest. Tamo, pak, gdje iz bilo kojih razloga fi zika komunikacijska mrea ne dopire, rasprostiru se WiFi i WiMax mree, be-

Za Internet se moe rei da je promijenio nain rada, uenja i zabavljanja, dakle sve bitne ljud-ske aktivnosti. Na podruju poslovanja ostva-rene su potpuna globalizacija i potpuna mobil-nost. Posao se moe obaviti sa svakim (dakle glo-balno), od svuda (dakle mobilno). U bti pos lo-vanja lei informacija. Dobit emo ostvariti ka-

ovjek i tehnologija

SUPUTNIK INTERNETA

Iskoristivi njegov nedavni boravak u Zagrebu, razgovarali smo s hrvatskim

strunjakom svjetskog glasa, dr. Daliborom Vrsaloviem, koji je s

Sjedinjenim dravama, u najprestinijim organizacijama, ostvario briljantnu

karijeru razvojnog ininjera. Na struni urednik pripremio je za itatelje

InfoTrenda saetak tog razgovora koji analizira utjecaj Interneta na na

svakodnevni ivot i rad.

U projektu pod nazivom Digital Future Project, Centar za digitalnu budunost pri Sveuilitu Juna Kalifornija (USC) ve sedam godina istrauje utjecaj Interneta na ameriku populaciju. Tijekom naega razgovora esto smo se doticali upravo ovog istraivanja, pa objavljujemo neke od zanimljivijih rezultata. Sam izvjetaj je komercijalne prirode, a citati su dio teks-ta javno objavljenog na:www.digitalcenter.org.

Uestalost pojedinih aktivnosti na In-ter netu? Najmanje jednom tjedno 96% ispitanika ita svoj e-mail, Internet bez posebnog cilja pregledava 71%, novo-sti trai 60%, informacije o proizvodima pronalazi 43%, poslovanje s bankom ili nancijskom institucijom obavlja 38%, instant messagingom se slui 37%, onli-ne se igra 35%, a smijene sadraje tra-i njih 25%. Najmanje jednom dnevno 16% ispitanika provjerava na Internetu neke injenice, dok ih 7% trai de nici-ju neke rijei.


7160/04/2008

na Internetu mogue je na razliite naine i nudi sjajne mogunosti. Svako struno oku-pljanje, poput npr. kongresa lijenika, dovo-di na odreeno, poznato mjesto, u odreeno, poznato vrijeme, odreeni (takoer tono po-znati i savreno profi lirani) broj ljudi. Njima se moe, i mjesecima prije samoga kongresa, nuditi organizirane izlete, posebne proizvode, probranu zabavu sve uz prilino poznat is-

a mjeseni troak za njih iznosi oko 5 dolara. Za tvrtke se smatra 50 dolara razumnim mje-senim trokom za odravanje stranica, narav-no u sluajevima kada se sve povjerava specija-liziranim tvrtkama.

Meu brojnim specifi nim skupinama korisni-ka Interneta posebno je vana dravna uprava. Ona mora biti svjesna da dobre strane Interneta

OT

VO

REN

E STRA

NIC

E

Kako se spajaju na Internet od kue? Upo raba telefonskog modema opada ve sedmu godinu za redom, te je spa-la na manje od 25%. irokopojasni pri-stup koristi 75% korisnika, a njihov broj raste za 25% godinje. Unato ovim re-zultatima, vie od 50% novih korisnika Interneta prikljuuje se ipak telefonskim modemom. irokopojasni korisnici njih 68% ima stalno ukljuenu vezu dok ko-riste raunalo.

Internet i socijalni odnosi. ak 45% ispitanika smatra da im Internet pomae odravati drutvene odnose, a 30% ih smatra da im Internet nije bi-tan za odravanje drutvenih odnosa. Petnaest posto ispitanika pripadaju ne-koj internetskoj zajednici, pri emu se vie od pola njih drui s ljudima koji ima-ju isti hobi.

to vas brine dok kupujete online? Privatnost i sigurnost na elu su liste opasnosti pri online kupnji. Ispitanici isti-u da ih zabrinjava sigurnost njihovih osobnih podataka pri kupnji, pri emu je njihov postotak iz godine u godinu sve vei. Zanimljivo je da veu zabrinutost glede sigurnosti iskazuju oni koji uope ne kupuju online.

ine tehnologije jednakih svojstava onima koja imaju fi zike mree.

Svijetla strana Interneta

Internet znaajno smanjuje razlike izmeu ve-likih i malih tvrtki. Osnovni trokovi za upora-bu Interneta bitno su se smanjili tijekom vre-mena i danas ne ovise o veliini tvrtke koja ga eli koristiti. S druge strane, mogunosti koje se nude nezamislive su. Smatra se da u SAD-u ak 35% stanovnika ima vlastite Web stranice,

rade u njezinu korist. Dostupnost Interneta pri tome nije bitna, nego razumijevanje tehnologi-je i njezina uinka na svekoliko poslovanje gra-ana s dravom. Postavljanje Internet kioska u sve prostore gdje se graani susreu s dravnom upravom (itaj birokracijom) jedno je od rjee-nja za smanjivanje beskrajnog ekanja i rasterei-vanje dravnih slubenika od najjednostavnijih, ponavljajuih zahtjeva.

Internet je koristan i u bolnicama. Bezbrojni medicinski zahvati odvajaju pacijenta od sva-kodnevnog ivota. Internet prikljuak pored kreveta je posve dovoljan da se pacijent zaoku-pi stvarnim problemima, dok lijeenje ne zavr-i i on ode kui.

Ideje rada kod kue preko Interneta i iro-ke primjene Interneta na poslu u poetku nisu dobro doekane. Stvoreno je uvjerenje

da Internet odvlai pozornost i da smanju-je ukupni radni uinak. Danas je to milje-nje sasvim drugaije. U SAD-u se potie rad od kue, a uporaba Interneta bitno skrau-je vrijeme potrebno da se doe do potreb-nih podataka.

U dananjem globalnom gospodarstvu profi t je najvaniji. I ovdje Internet ima svoje mje-sto. Intel, bez sumnje vrlo globalna korporaci-ja, meu ostalim koristi Internet za nadziranje rada automatiziranih strojeva robota u broj-nim tvornicama irom svijeta. Pri proizvodnji procesora tolerancije su vrlo malene, pa svako vee odstupanje od njih vodi k proizvodnji ot-pada. Svaki proizvodni robot zapoinje se kva-riti postupno, poveavajui odstupanje od za-danih veliina. Dok to odstupanje jo nije pre-veliko, stie poruka o moguem trajnom kvaru i taj se robot iskljuuje iz proizvodnje, dok jo nije proizveo nijedan kart procesor.

Internet je prikladan i za servise. Jedan od naj-jednostavnijih servisa je tiskana uputa o radu nekog proizvoda. Ako se te tiskane upute za-mijene uputama na Internetu, mogu se ostvari-ti znaajne utede.

Zanimljiv je utjecaj Interneta na pisane me-dije. Sve manje ljudi ita novine, koje pak ive od tiskanih reklama. Oito je da e teh-nologiju sveobuhvatnog oglaavanja (usmjere-no i prema onima koje objavljeni oglas uop-e ne zanima) zamijeniti tehnologija oglaa-vanja ciljanoj grupi. Segmentiranje sudionika

Kako vaa djeca koriste Internet? Maleni, ali rastui broj ispitanika dri da njihova djeca previe vremena provode na Internetu. Dosegavi 25%, taj je broj najvei u proteklih sedam istraivanja. Istovremeno, ak 49% ispitanika sma-traju da njihova djeca previe gledaju televiziju.


8 160/04/2008

eg zaposlenika koji se prijavi za rad. Naoko ek-streman, ovaj postupak upuuje na to da sigur-nost uvijek moe biti bolja.

Kraa identiteta na Internetu je daleko cjelovi-tija, laka i opasnija negoli u u stvarnome svi-jetu. Nekad je tek gubitak cijeloga novanika sa svim dokumentima otvorio mogunost jed-nostavne krae identiteta. Postavljanjem sve ve-eg broja podataka uz nepotivanje pravila sigur-

ke pohranjuju na vlastite memorijske ureaje te ih najprije prenesu na raunalo koje im se otvo-rilo. Kad obave posao, nakon sat, dva ili vie, oni se odjavljuju, a virtualno raunalo na ko-jem su radili potpuno se unitava briu se svi

hod. Vrlo velik broj upuenih reklama izazvat e pozitivni odgovor; marketinka e akcija biti vrlo uinkovita.

Tamna strana Interneta

Internet ima i tamnu stranu, na podruju ra-unalne sigurnosti, na podruju sadraja te na

OT

VO

REN

E ST

RA

NIC

Eovjek i tehnologija

Kako vaa aktivnost u internetskoj zajednici djeluje na vau stvarnu, ziku komunikaciju? Vei dio ispitanika smatra da njiho-va aktivnost u internetskoj zajednici nema utjecaja na njihovu stvarnu, fi-ziku komunikaciju. Ipak, 16% lano-va internetske zajednice smatra da im se smanjilo sudjelovanje u fizikim za-jednicima.

Koliko esto koristite internetske socijalne mree? Jedna etvrtina ispitanika koji pripada-ju nekoj internetskoj zajednici nikada nije sudjelovaja na YouTubeu, MySpaceu ili Facebooku, pola ih sudjeluje jednom tjedno ili ee, a 22% ih posjeuje ta mjesta najmanje jednom dnevno.

Je li Internet vaan u politikim kampanjama? U istraivanju za 2007. godinu, 64% is-pitanika dri Internet vanim, to je za pet posto vie nego 2006. Istodobno, vrlo mali broj ispitanika smatra Internet sredstvom utjecaja na politiare, a i taj se broj smanjuje. Konano, 41% ispita-nika protivi se internetskom glasovanju na izborima.

Bi li vam nedostajala tiskana inaica va ih novina? Na ovo su pitanje odgovarali samo ita-telji novina, a njih 27% je izjavio da im ne bi nedostajale.

Sigurnost kupnje kreditnim karticama? Strah pri kupnji kreditnim karticama iskazuje velikih 57% ispitanika, a taj se broj ne mijenja ve etvrtu godinu.

Internet i uenje. Gotovo svi ispitanici ispod 18 godina dre da online Internet igra glavnu ulogu u nji-hovu uenju, uz razliito vrednovanje znaenja za uenje.

podruju drutvenoga ivota. Otvoren i nenad-ziran, Internet je idealno okruenje za broj-ne prevare. Iza svake prevare uinjene pomo-u Interneta stoji odreeni sigurnosni propust. Bilo da prava zatita uope ne postoji, bilo da nisu potovana pravila koja postavljena zatita nalae. U Vertical Systems Inc. veina zaposle-nih svoje poslove ne obavlja iz ureda, ve od kue ili iz pokreta. Povezuju se sa sredinjim su-stavom tvrtke, ali ih pri tome svaki puta doeka potpuno novo virtualno raunalo. Svoje podat-

zapisi na diskovima, brie se i operativni sustav, a osloboen prostor u sredinjem sustavu obli-kovat e se u novo virtualno raunalo za sljede-

nosti, otvara se mogunost prikupljanja osobnih podataka iz tople i sigurne sobe, uz nekoliko pri-tisaka na tipku mia. Svako otvaranje, svako in-tenzivno prikupljanje podataka mora biti prae-no sigurnosnim mjerama koje je duan postaviti onaj tko podatke prikuplja.

Malware, zloudni softver, poseban je vid opa-snosti s Interneta. Radi se o raunalnim progra-mima posebno dizajniranim da se uvuku u ra-unalo ili da ga otete bez korisnikova pristan-ka. Zaraena raunala mogu se uvui u sustav raunala koja razailju neeljene e-mail poruke (spam), mogu pohranjivati nedoputene sadra-je poput djeje pornografi je ili mogu sudjelovati u napadima na pojedine velike sustave.

Internet je donio i problem otuenja, odno-sno promjenu cjelokupnog drutvenog ponaa-nja njegovih korisnika. Smatra se da ovjek nije osobno susreo vie od 50 posto ljudi s kojima Internetom komunicira. Kreui se u izmilje-noj stvarnosti, ovjek esto puta ne prepoznaje granice, pa svoje ponaanje iz izmiljenoga svi-jeta prenese u stvarni. Jedno od danas vrlo po-pularnih mjesta za ulazak u nestvaran svijet i i-vot u njemu jesu Web stranice drugoga ivota, http://secondlife.com/. ivei kao avatar u iz-miljenom svijetu, posjetitelj ovih stranica sve je manje ovjek u stvarnom.

Razgovarao Marijan Previ

Koliko ispravnih raunala posjeduju? Broj Amerikanaca koji imaju vie od jed-nog raunala stalno raste, i za 2007. go-dinu iznosi 43%.


NETIKS d.o.o. za telekomunikacije i informatikuSarajevska cesta 60, 10010 Zagreb

Prodaja: (01) 6652 940; Podrka: (01) 6652 920, Fax: (01) 6652 902Web: www.netiks.hr; E-mail: [email protected]; [email protected]

NETIKS d.o.o. je vodea tvrtka na podruju projektiranja i izvoenja raunalnih mrea i irokopojasnih kabelskih sustava

Prodaja opreme za raunalne mree i kabelske sustave Ovlateno projektiranje i nadzor Struno instaliranje i certi ciranje


10 160/04/2008

WIN

DAY

S

IT: Iskustva direktorskog razdoblja - koje su tekoe i prednosti tako odgovornog posla kao to je voenje jedne Microsoftove nacionalne kompanije?

Majeti: Voditi Microsoft je sveobuhvatan po-sao u smislu da ste kao direktor odgovorni za cjelokupno poslovanje tvrtke na tritu. S dru-ge strane, raditi u jednoj od najboljih korpora-cija na svijetu izuzetna je prilika za uenje po-slovanja od najboljih i naina na koji to naj-bolji rade. U svakom sluaju, jedno od naj-dragocjenijih iskustava je okruenje pamet-nih, talentiranih i ambicioznih ljudi koji rade u Microsoftu ili kod naih korisnika i partne-ra. Svakodnevna interakcija s tim ljudima tjera vas na unapreivanje i uenje, to osobno sma-tram velikom privilegijom. S druge strane, je-dan od najveih izazova direktora strane korpo-racije jest objasniti ljudima u Microsoftu hrvat-sko trite sa svim svojim specifi nostima i boriti se za ulaganja koja su nuna za razvoj tr-ita. Velika je odgovornost i privilegija biti di-rektorom Microsofta zbog utjecaja kojeg kom-panija ima na razvoj IT trita i cjelokupnog gospodarstva.

O Davoru Majetiu...

InfoTrend: Odlaskom iz Microsofta pred Vama se sigurno otvaraju sasvim novi i veliki profesionalni izazovi. Stoga Vas molim da se osvrnete na glavne trenutke Vae karijere, do dolaska na mjesto direk-tora Microsofta Hrvatska.

Davor Majeti: Moje prvo zaposlenje vezano je uz tvrtku ECS, gdje sam stekao odlino i drago-cjeno iskustvo koje mi je uvelike pomoglo u dalj-njoj karijeri. S Microsoftom sam od poetaka tvrtke i otvaranja ureda 1997. godine. Prvi posao bila mi je organizacija prodaje i sveukupna pro-daja Microsofta u Hrvatskoj. Ve nakon prve go-dine rada, dodijeljen mi je i dodatni zadatak ra-zvoja i otvaranja prodaje u BiH i Albaniji, te sam preuzeo voenje marketinga. S formiranjem tako-zvane Adriatic regije, preuzeo sam regionalnu ulo-gu menadera u segmentu malih i srednjih tvrtki, koja je u sebi sadravala i organizaciju cjelokupne prodaje u regiji. Voenje ureda u Zagrebu preuzi-mam 2002. godine. Tu sam funkciju obnaao i u uredu u Bosni i Hercegovini do prije dvije godi-ne. U svakom sluaju, mnogo toga se dogodilo u ovih 11, i vie, godina.

DavorMAJETI

Microsoftovi Win Days, najvei godinji skup informatike brane u Hrvatskoj, nije jedini niti glavni razlog ovom intervjuu. Kada ovjek poput Davora Majetia odlazi iz tvrtke kakva je Microsoft Hrvatska, vrijedno je i pouno razgovarati o strunim i poslovnim iskustvima u jednoj zapaenoj karijeri.O emu smo dakle razgovarali s Davorom Majetiem?

Raditi u jednoj od najboljih korporacija na svijetu izuzetna je prilika za uenje poslovanja od najboljih. Znanja koja sam stekao daju mi mogunost nastavka karijere u ICT sektoru, ali i na rukovodeim poloajima drugih industrija.


11160/04/2008

WIN

DAY

S

IT: Osim strunih, mjesto direktora Microsofta si-gurno zahtijeva i znaajne diplomatske sposobnosti. Moete li nam opisati neke od takvih situacija? Majeti: Diplomaciju u IT svijetu smatram sposobnou dobrog i uspjenog komunicira-nja. Komunikacijske vjetine su vane u svim se-gmentima rada direktora od interakcije s kup-cima i partnerima, do komunikacije sa zaposle-nicima. Profesionalna i kvalitetna komunikaci-ja je jedan od preduvjeta kvalitetnog i dobrog lidera.

IT: to nakon Microsofta? Kao jedna od nekoliko vodeih linosti informatikog razvoja u Hrvatskoj jeste li odabrali podruje koje e Vas i nadalje zao-kupljati na nacionalnoj razini?

Majeti: Prednost rada u Microsoftu se pokazu-je i u mogunostima izbora mog sljedeeg posla. Znanja koja sam stekao daju mi mogunost na-stavka karijere u ICT sektoru, ali i na rukovode-im poloajima drugih industrija. Uvjeren sam da korporativna znanja upravljanja i voenja po-slovanja koja sam stekao mogu biti od korisiti u razliitim tvrtkama i industrijama. I upravo radi toga imam nekoliko vrlo razliitih opcija koje su ovaj as na stolu i o kojima razimiljam.

O ICT-u u Hrvatskoj...

IT: ICT u Hrvatskoj prije 5 godina i danas kako ocjenjujete promjene stava prema tehnologiji na podrujima: graanin, tvrtka, javna uprava?

Majeti: Smatram da je hrvatski ICT sektor ti-jekom proteklih pet godina doivio znaajan ra-zvoj. Microsoft je dao znaajan doprinos tom ra-zvoju i danas u svom ekosustavu okuplja vie od tisuu tvrtki-partnera. Studija nezavisne anali-tike kue IDC pod nazivom Ekonomski utje-caj informacijske tehnologije pokazala je kako iz Microsoftovog ekosustava proizlazi 46 posto svih radnih mjesta u hrvatskom IT sektoru. IDC takoer kae kako su u 2007. godini tvrtke iz Microsoftovog ekosustava ostvarile deset kuna prihoda na svaku kunu Microsoftovih prihoda u Hrvatskoj. Koritenje tehnologija u svakod-nevnom poslovanju danas je prisutnije u veoj

mjeri nego prije. U tom smislu je svijest o teh-nologijama tvrtki izvan ICT-a sve vea, no jo uvijek ne dovoljna. Za nadati se je da e tvrt-ke u Hrvatskoj nastaviti prepoznavati tehnologi-je kao alat daljnje konkurentnosti. U tom smi-slu i Microsoft uskoro pokree European Grants Advisor Programme (EUGA), koji e im omo-guiti bolje iskoritavanje raspoloivih europskih fondova. S druge strane, koritenje informacijske i telekomunikacijske tehnologije takoer posta-je sve povoljnije posljednja istraivanja govo-re o vie od 40% rairenosti koritenja Interneta. Raunala u hrvatskim domovima vie ne pred-stavljaju luksuz. Ono na emu treba jo poradi-ti jest umreavanje tih raunala, odnosno njiho-vo prikljuivanje na Internet naprednijim broad-band tehnologijama, budui da veina korisnika za to jo uvijek koristi klasine telefonske veze. Sukladno razvoju koritenja raunala i Interneta u kuanstvima, javna uprava je takoer povea-

radu. Tako se moe rei kako osim pruanja in-frastruktura koje pokreu online usluge i servi-se kojima se koriste graani, Microsoft zajedni-ca aktivno sudjeluje i u ponudi softvera kojim se slue javni djelatnici.

IT: U emu smo ispred, a u emu iza pojedinih ze-ma lja u regiji?

Majeti: Ono po emu moemo rei da smo istaknuti odnosi se na kvalitetu naih ljudi i nji-hovo znanje. Rjeenja i tehnologije koje ete nai u Hrvatskoj, nai ete i u svim najrazvije-nijim zemljama svijeta. U segmentima imamo vrhunsko obrazovanje, o emu svjedoe i istra-ivanja Svjetskog gospodarskog foruma. Imamo

Za nadati se je da e tvrtke u Hrvatskoj nastaviti prepoznavati tehnologije kao alat daljnje konkurentnosti.

Uvjeren sam da korporativna znanja upravljanja i voenja poslovanja koja sam stekao mogu biti od koristi u razliitim tvrtkama i industrijama.

Moram pohvaliti dravu i rei kako informatizacija ima znaajno mjesto, podrku i razumijevanje najviih politikih struktura.

U Hrvatskoj je u zadnjih 5 godina napravljen veliki pomak u smislu informatizacije, no siguran sam da smo imali pretpostavke i mogunosti uiniti u nekim segmentima daleko vie.

la broj servisa i usluga kojima je mogue pristu-piti putem mree, tako da se moe rei kako je vrijednost ICT-a prepoznata i u ovom segmen-tu. Openito se moe rei kako je u zadnjih 5 godina napravljen velik pomak u smislu infor-matizacije, no siguran sam da smo imali pretpo-stavke i mogunosti uiniti u nekim segmenti-ma daleko vie.

IT: Koliko se daleko otilo u informatizaciji javne i dravne uprave u proteklom razdoblju; koja je u tome bila uloga Microsofta Hrvatska?

Majeti: Prema godinjem izvjetaju operativ-nog plana provedbe programa e-Hrvatska za 2007. godinu, tijekom proteklog razdoblja, od 114 planiranih mjera provedeno je njih 79, od-nosno 69 posto. Isto tako, od planiranog pove-anja stupnja informatizacije u sklopu 113 uslu-ga, odnosno servisa prema graanima, cilj je po-stignut za njih 86, odnosno 76 posto. Naravno, sve dodatne informacije o napretku programa mogu se nai u javno dostupnim dokumentima koji se mogu preuzeti sa slubenih stranica ure-da za e-Hrvatsku. Moram pohvaliti dravu i rei kako informatizacija ima znaajno mjesto, po-drku i razumijevanje najviih politikih struk-tura, to je takoer jedna od kljunih pretpostav-ki uspjeha. Microsoft i zajednica oko Microsofta nastoji u svemu tome biti partner dravi, te u ci-jelom procesu aktivno sudjeluje i daje doprinos na osnovi ponude svojih proizvoda i tehnologija. Nae infrastrukture su svjetski priznate i iskua-ne, kako u poslovnim, tako i u dravnim struk-turama. Osim tih rjeenja, ne smije se zabora-viti niti na korisnike operacijske sustave, i ala-te koje dravni slubenici svakodnevno koriste u

vrlo dobre tehnike fakultete koji obrazuju kva-litetan kadar, no, ta bi se komponenta trebala jo dodatno razviti, pogotovo s aspekta da se u pro-ces obrazovanja strunjaka u veoj mjeri ukljui komercijalni sektor. Takoer, u Hrvatskoj posto-ji odreena vrsta ICT tradicije, kada je rije o ra-zvoju inovativnih i primjenjivih rjeenja.

IT: Koji je najvei problem ICT razvoja u Hrvat-skoj i gdje vidite njegovo rjeenje?

Majeti: Jednako kao to nam je IT strunost ljudi naa jaa strana, tako nam je nedovoljna koliina potrebnih strunjaka svakako najva-niji izazov. Rezultat nedostatka kvalitetne radne snage ogleda se u neuravnoteenom razvoju in-formatizacije gospodarstva te u smanjenom ka-pacitetu IT industrije, ija je posljedica smanje-no ulaganje hrvatskog gospodarstva u IT rjee-nja. Izvoza IT rjeenja gotovo da niti nemamo. U Microsoftu smo prepoznali tu injenicu i ve


12 160/04/2008

Microsoft i svijet IT: to za korporaciju, a to za svjetsku informati-ku zajednicu znai povlaenje Billa Gatesa?

Majeti: Bill Gates je odluio odstupiti s aktiv-ne dunosti u tvrtki iako e ostati i biti uz tvrt-ku, naravno s puno manje angamana. Taj po-tez nee imati negativnih utjecaja, budui da je Microsoft tvrtka koja ima svoje odgovarajue elnitvo i vodstvo.

Iako odstupa s formalne dunosti u tvrtki, Gates e i dalje sudjelovati u stvaranju glavnih poslov-nih odrednica, i strategija u vezi razvoja novih tehnologija, kako samom Microsoftu, tako i ukupnoj svjetskoj informatikoj zajednici.

Win Days 2008.

IT: Ovogodinja tema Win Daysa to Vas je vo-dilo u odabiru?

Majeti: Glavna tema ovogodinjih WinDaysa jest vrijednost tehnologija, odnosno konkretna vrijednost koju one doprinose pojedincima i tvrt-kama. Mislim da se razlog zato smo odabrali ovu temu namee sam po sebi. Cilj suvremene tehno-logije jest upravo taj da svojim korisnicima osi-gura vrijednost u stvaranju konkurentnog i uin-kovitog poslovanja.

U poslovnom segmentu to znai smanjivanje trokova, poveavanje uinkovitosti poslovanja te uveavanje prihoda i profi ta. Naa vrijednost, koju prema obradi teme osiguravamo na konfe-renciji, jest pruanje konkretnih primjera kroz niz studija sluaja iz svakodnevnog poslovnog ivota hrvatskih tvrtki.

IT: to oekujete od ovogodinje manifestacije?

Majeti: Oekujemo kako emo sudionicima pruiti najbolju moguu vrijednost, koju na kra-ju krajeva i zasluuju. Napravili smo dobar omjer i kombinaciju tehnolokih i poslovnih tema te e svatko na konferenciji nai neto to e ga za-nimati i na osnovi ega e moi poveati obim svojeg znanja. Vjerujem da e WinDaysi jo jed-nom opravdati ugled najvee i vodee poslovno-tehnoloke konferencije u Hrvatskoj. Oekujem da e svaki sudionik ostvariti svoje ciljeve i pla-nove vezane uz konferenciju.

IT: Smatrate li da se organizaciona shema pomalo istroila i da zahtijeva promjene? I kakve?

Majeti: Ono to osobno smatram da ne treba i da nee trebati mijenjati je koncept WinDaysa kao mjesto susreta i druenja u najirem mogu-em kontekstu. Kroz teme i sadraj konferencije nastojimo odgovoriti na trenutnu aktualnu situ-aciju hrvatskog gospodarstva. Tu moete oekivati stalne promjene i novosti. Svakako da e razvoj tehnologije i komunikacija u budunosti donijeti i odreene promjene.

dui niz godina aktivno radimo na podizanju ukupnog ekosustava koji e omoguiti i stvoriti pretpostavke za kolovanje veeg broja ljudi. To e automatski podii kvalitetu hrvatske IT in-dustrije, to e naposljetku ishoditi veim ulaga-njem gospodarstva i poveavanjem iskoristivosti ICT-a u gospodarstvu.

Rezultat toga bit e vea konkurentnost hrvat-skog trita. Primjer takvih aktivnosti je inova-cijski centar u Varadinu, gdje, pruajui pristup najsuvremenijim tehnologijama, kako svojim partnerima, tako i ostalim korisnicima, te anga-manom na razvoju poslovnih vjetina, ulaemo u hrvatsko gospodarstvo i nastojimo ga uiniti im konkurentnijim europskim zemljama. IT: Kako ste u proteklom razdoblju suraivali s dr-avnim i javnim ustanovama kljunima za imple-mentaciju ICT-a u Hrvatskoj Sredinji drav-ni ured, Ministarstvo gospodarstva, pojedine agen-cije itd.?

Majeti: Suradnja s navedenim ustanovama i or-ganizacijama uvijek je bila na visokoj razini. S obzirom na nae iskustvo u komercijalnom sek-toru, u kojem smo pokazali svoju predanost i brigu za razvoj (posebno unutar segmenata ma-log i srednjeg poduzetnitva te obrta), suradnja sa slubama sredinje i lokalne dravne vlasti bila je i jest izuzetno dobra. I stalno se unapreuje.

WIN

DAY

S

Gotovo je nevjerojatno to se sve promijenilo

u zadnjih nekoliko desetljea. Znate li da

je pretea sve ove silne tehnologije, silicijski tranzistor, praktino

realiziran tek 1947. godine, u laboratorijima

tvrtke Bell Labs (Shockley, Bardeen, Brattain)?

Odnosno, tek mu brojimo 60 godina iako je princip

polja opisan u ranim radovima J. Lilienfelda

1925. godine. Potpuno funkcionalni radio koji se u potpunosti temeljio na

tranzistorima prikazan je tek 1953.

Dakle, pedesetak fantastino ud-nih godina u kojima su tehnologije promijenile svijet u kojem ivimo. Nain kako komuniciramo, uimo, sazna-jemo, pohranjujemo, odluujemo, stvara-mo, zaboravljamo potpuno je drugaiji od naina na koji smo to radili ne pedeset godina ranije, nego vjerojatno kako smo to radili proli tjedan. Kreativnost i inova-tivnost naina jo uvijek iznenauje, otva-rajui nove scenarije uporabe koje nismo mogli niti zamisliti kada smo poeli kori-stiti osobna raunala.

Sada kada moemo sagledati zamrenost pro losti i nadati se jednostavnijoj budu-


13160/04/2008

Granice tehnologije Za poetak, imamo problem. Tehnologija, barem ona koja se koristi za proizvodnju procesora i raunala openito, upravo je dola do svojih granica. Mooreov zakon, koji govori da e se svakih 18 mjeseci broj tranzistora po ipu udvostruiti, doao je do granice gdje se dalje ne moe. Svaki put kada se tehnologija priblii svo-jem limitu, ovjeanstvo izmisli neku novu granu tehnologije koja iz temelja promi-jeni pretpostavke, ali i rezultate potreb-ne za daljnji tehnoloki (i ne samo tehno-loki) napredak. Ponekad je to mikroko-rak (disruptive innovation) a ponekad je to megakorak (technological breakthrou-gh). Princip napretka je jednostavan: na primjer, taj isti zakon tehnoloke sloeno-sti integriranih krugova (koliina sloeno-sti integriranih krugova poveava se ek-sponencijalno svake godine) stigla je go-tovo do maksimuma mislim da je vei-na nas prestala pratiti sloenost procesora prema mega/gigahercima koji ga pokreu trenutno se nalazimo na 2 do 3 gigaherza

raunalo u uredu, drugo raunalo u kui, a usput koristimo i mobilne ureaje, razne nove form-faktore kao to su ultra mo-bilna raunala ili home center raunala. Pojavljuje se sve vie i vie suelja koja se ponaaju kao raunalo za sebe na njemu moete pregledavati i ureivati podatke a da niste niti svjesni da sjedite za raunalom (dobar primjer toga je Microsoft Surface). Budunost nam nosi drugaiji koncept tisue raunala po pojedinom korisniku. Ne samo da e to biti omogueno nevje-rojatnom snagom koja se gomila u raznim datacentrima ve danas moete iznajmi-ti vrijeme rada Amazon datacentra za ne-vjerojatnih 40 centi po serveru po satu (ili tako nekako) nego i novim nevjerojat-nim oblicima u kojima e se pojavljivati raunalo, od odjee do zida, od naoala do virtualnog prostora. Pretpostavljam da emo u skoroj budunosti komunici-rati s raunalom poput kapetana Pickarda u Zvjezdanim stazama: Computer. No to su, u osnovi, tehnoloke promjene kroz koje e raunalo proi? Koje tehnolo-gije uvjetuju promjene? Krenimo redom.

nosti, namee se pitanje: moemo li pred-vidjeti budunost? Lawrence Peter Berra re-kao je davno:

It is hard to make predictions, especially about the future.

Budunost je, kao i uvijek, nepredvidiva i ma koliko ju promatrali kratkorono ili du-gorono, samo jedan mali zamah krila lep-tira sve moe stubokom promijeniti. Kau da je jednostavno predvidjeti budunost jedne tehnologije problem je u kombina-cijama tehnologija koje stvaraju nezamislive probleme i rjeenja. No, budui da biti fu-turist ionako nije lako, upustimo se, lagano, u predvianja. Ako ih predvidimo dovolj-no, vjerojatno emo poneto i pogoditi. Promjena uporabe raunala

Koncept uporabe raunala cijelo vrijeme prolazi kroz nekakvo tehnoloko klatno u kojem se mijenja pristup uporabi rau-nala, ovisno o njihovoj dostupnosti i koli-ini. ezdesetih godina radili smo u ma-inframe razdoblju u kojem se iznajmljiva-lo vrijeme rada na raunalu i vie korisni-ka dijelilo je jedno raunalo raunalo je bilo sve samo ne osobno. Zadaci koje ste mogli na tom raunalu odraditi isto tako su bili ogranienog karaktera i svodili su se na matematike izraune, baze podata-ka i najosnovnije core business varijante rje-enja. Prva vea promjena dogaa se osam-desetih kad se uvodi pojam ali i praksa osobnog raunala. Vizija tvrtke Microsoft raunalo na svakom stolu vodila je ra-zvoj osobnih raunala koji traje i danas, sa specifi nim rjeenjima koja pokrivaju do-menu radnika znanja. Raunalo danas obavlja zadatke koji su prvenstveno veza-ni uz poslovanje organizacije ili rad poje-dinca, ali u vrlo irokom spektru mogu-nosti i sa isto tako razliitim mogunosti-ma koje raunalo, bilo softver ili hardver, omoguuje. Novije promjene u ponaa-nju pojedinaca, promjena radnih navika te poveanje mobilnosti (u doslovnom smi-slu, ljudi rade s vie lokacija i s vie ure-aja) karakteriziraju dananju eru mobil-nosti u kojoj se koristi nekoliko rauna-la po pojedinom korisniku i to u razlii-tim formama. Tako danas koristimo jedno

WIN

DAY

S

BudunostTEHNOLOGIJA


14 160/04/2008

(pogledajte radove Raymonda Kurzweila) kada e Internet i Web ionako nestati sto-pljeni u svekoliko jedinstvo ljudi, strojeva i informacija. Sve oko nas e postati intero-perabilno i zamjenjivo, informacije nee trebati fi ziku infrastrukturu za razmjenu, a ljudi ionako nee biti ljudi nego hu-manoidni nanobotno poboljani androidi. Tko doivi, priat e o tome. Raunala oko nas

Za nekoliko godina, ili desetaka godina, ob jekti oko nas postat e pametni objek-ti. Gledajui iz dananje perspektive, goto-vo sve oko nas moglo bi nositi prefi ks e ili i. Tako oekujemo pametni naslonja (eSofa), inteligentni stoli (iTable, ali to ve danas imamo i zove se Surface), naoi-ti stroj za pranje sua (eSZPS) te moda ze-lenu svjetiljku (gLight) g ovdje narav-no dolazi od green. Protipotipovi, pa ak i zgodna rjeenja ve postoje, ali nisu zavrila u veoj komercijalnoj uporabi.

No moda e jedno od zanimljivijih stva-ri biti pametna odjea stvari koje nosi-mo na sebi nee tek imati puku estetsko-gri jau funkciju, nego e dodati funkcije za bave, zdravlja i informacija. Ve se neko vri jeme igramo s naoalama vizije: smart glasses naoale koje prenose informaci-je ovisno o okolini i eljama korisnika, a pojavljuju se u raznim oblicima. Naoale e koristiti Internet i pretraivake progra-me. Prepoznavat e lica oko vas i vraati vam njihove biografi je. Koristit e se infor-macije koje ste pohranili u LinkedInu ili Facebooku. Prepoznavanje lica, telekonfe-rencije, kombinacije virtualne stvarnosti i zbilje, praenje dionica, fi lmova, korite-nje GPS ureaja, lokacijski servisi itd. pre-tvorit e naoale koje nosite u va mali po-slovni centar. No takve naoale jo uvijek nisu dovoljno malene i prikladne da bi se nosile u dnevnoj uporabi. No, stalno sma-njivanje ureaja vodi nas vrlo brzo ka ta-kvim oblicima koji e, osim obrazovno-informativnog, zadovoljiti i estetski krite-rij. Mo da e upravo estetski kriterij po-stati do minantan danas se runi satovi kupuju kao dodatak odjevnoj kombinaci-ji gdje je bitnije da je sat velik i crven nego da je cer tifi cirani automatik kronograf sa zamr e nim mehanizmom. Kombinacija Ray Ba na i Wikipedije? Minijaturizacija, iako ovdje nee biti zna-ajno vie potrebna, dovodi do promjene modela uporabe ureaja koje koristimo u ruci. Mobiteli, za koje proizvoai ionako vie ne znaju to bi dodali u komunikacij-skom smislu, postat e novi centri za osob-nu zabavu runi, prijenosni, lagani i du-gotrajni. Takvi centri sadravat e pojed-nostavljenu verziju Media Centra koji danas lei ispod vaeg najnovijeg LCD te-

davno je objavljena i ne postavlja se samo pitanje njihove relevantnosti nego se pojav-ljuje i jednostavan problem: da je dosad-na. Model u kojem postoji jedan autor (pu-blisher) i vie korisnika (readers) prelazi u daleko uinkovitiji model vie autora i vie korisnika, gdje su autori ujedno i korisni-ci (naravno, vrijedi komutativnost operaci-je). Nakon dosadnog Weba 1.0 pojavio se puno zanimljiviji Web 2.0 gdje se informa-cije pojavljuju u obliku blogova, socijalnih mrea, feedova zapravo razne sile komu-nikacijskih oblika od koji niti jedan ne slii na prethodni i stvara potpuno drugaiji do-ivljaj za krajnjeg korisnika. Pojedinci tvrde da bi gore navedeni semantiki Web mogao biti znan pod imenom Web 3.0, ali o tome emo kada se uvjerimo da ta semantika ui-stinu i funkcionira. A tada e Web dobi-ti novu dimenziju, i ne jedan administrator sustava e se zapitati a to to tono rau-nalo sada radi ...

i, kako stvari stoje, u skorijoj budunosti od toga neemo daleko odmaknuti. Nano tehnologije koje integrirani krugovi da-nas zahtijevaju, susreu se s cijelim nizom problema (tranzistori lagano dolaze do di-menzija atomskih estica, gdje se pojavlju-ju problemi parazitskog otpora, stabilnosti elektrostatike, rasipanja energije ak i kada tranzistor ne radi itd). Da bi se rijeio taj problem, neto je po-trebno napraviti drugaije. Drugaije uvi-jek znai nekoliko opcija: trenutno se u svi-jetu istrauju razni pristupi novim rau-nalima koji na drugaiji nain koriste fi -ziku i tehnologiju. Na primjer, istraivanja nas vode u molekularne tranzistore, gdje pojedine molekule defi niraju stanje tran-zistora. Isto tako, pojavljuju se prva kvan-tna raunala, gdje kvanti defi niraju stanja gotovo da odmah moete proitati i pro-blem koji se zove utjecaj vanjskog svijeta. Tu su i DNA raunala, Atomic Machines koncepti, DNA ipovi, kvantna kriptogra-fi ja i slini svemirski koncepti koji nam se ine nedostinim, a ipak se pomalo pojav-ljuju kao gotovi rezultati u raznim labora-torijima. Nova svijest Interneta

Jedno je sigurno: Internet nee izgledati ovako kako izgleda danas. Promjene koje se upravo dogaaju i u kojima ljudi istra-uju kako Internet, odnosno Web, moe biti pametniji odredit e nove funkcije prostora kojeg nazivamo Webom. I to ne samo u smislu korisnikih funkcija i isku-stva uporabe (nazovimo to user experien-ceom) nego i u smislu semantikog razu-mijevanja odnosa pojedinih informaci-ja. Razumijevanje sadraja vie nee biti dovoljno samo za osobe, nego predsto-ji i kvantni skok razumijevanja sadraja za softverske servise i agente koji moraju ot-kriti naine kako pametnije povezati sadr-aje na trilijunima web stranica koje po-stoje danas. Dananji Web vie nije ni-ta spektakularno niti jedinstveno zasi-enje ogromnom koliinom informaci-ja koje postoje na njemu ne rjeavaju vie niti trailice. Bez obzira na to koliko trai-lica bila uinkovita ili koliko jednostavno pitanje postavili, uobiajeno nam se vraa cijeli niz informacija koje mogu biti pot-puno ili djelomino ili nikako povezane s pitanjem koje pokuavamo postaviti. Kao to bi rekao D. Adams: Odgovor je 42. Jedino nije jasno kako bi glasilo pitanje. Zanimljivo koliina vremena koju tro-ite pokuavajui defi nirati pitanje obrnu-to je proporcionalna jednostavnosti, a isto tako jednostavnije pitanje raa veu ko-liinu odgovora. Javlja se i drugi problem: statinost infor-macija na Webu velika veina sadraja

WIN

DAY

S

Drugi aspekt je sam Internet, odnosno mrea koja omoguuje povezivanje vo-rova sadraja popularno nazvanih Webom. Iako ve neko vrijeme sluamo kako e se mrea raspasti, i dalje sretno funkcionira. Naravno, usput se rjeavaju problemi adre-siranja, usmjeravanja, lokalne pohrane i sli-no, ali eto, mrea je zdrava i iva i vjerojat-no e takva i ostati. Naravno, moda e se zvati Internet2, ali to e samo znaiti bre, bolje, vie onoga to imamo danas. Hoe li se pojaviti disruptive tehnologija koja e promijeniti mreu? Moda, ali to e ovisi-ti o promjenama u fundamentalnim znano-stima, na primjer, teleportaciji spina elek-trona (http://ostc.physics.uiowa.edu/~frg/pubs/pdf/teleportation-2005.pdf). Th ink: Star Trek (beam me up, Scotty). Za znaajne promjene ipak e trebati malo vie vremena, recimo do 2045. godine, odnosno do famozne toke singularnosti


15160/04/2008

Tko uspije, njemu dvije

Dakle, tko doivi ove promjene, vjerojatno e poivjeti jo i dulje. Prema Kurzweillovim i slinim promiljanjima, singularnost je dohvatljiva i ovjeanstvo je blizu da ju i doivi. Tehnologija, zahvaljujui napretku, na putu je prema toki singularnosti ekspo-nencijalnom brzinom (razlika izmeu dvije singularne toke na eksponencijalnoj krivu-lji). Do dolaska u singularnost, funkcional-nost ljudskog mozga moi e se funkcional-no i tehnoloki opisati i naravno, simulirati tom istom tehnologijom.

Hoe li tehnologija prestii na um? Hoe li nanoboti biti dovoljno napredni da nam zamijene bilo koji dio organizma koji vie

ne funkcionira? Hoe li sve to biti dovolj-no da nas odri u ivotu do sljedee sin-gularne toke? Zato uope postojimo i kuda idemo? ime bismo se to mogli bavi-ti kako bismo bili sigurni da emo ostvari-ti singularnost? Tko zna, morat emo vje-rovati u to da e tehnologija napredovati upravo onako kako predviamo. Nije da emo sjediti i ekati: i dalje vrijede dobre stare preporuke lijenika u svemu umje-reno i sve polako. Kada bi nam samo teh-nologija oko nas to i dopustila.

Ratko MutavdiNational Technology Offi cer u Microsoftu Hrvatska

Raunala u nama

Moda najzanimljiviji napredak bit e onaj koji e povezati naa tijela i raunala. I to ne samo u smislu praenja zdravlja (koje se ionako ve radi), nego u interakciji izme-u tijela i zamjenskih ili novih elemenata koje tijelo koristi, bilo da je to replika po-stojeeg organa ili nadograena replika koja sadri preinaene i dodatne elemente (koji ak ne moraju niti biti organskog porije-kla). Raunala e biti minijaturizirana tako da mogu jednostavno biti dodana u nae ti-jelo ili kao kontrolni mehanizam (dakle, pratit e rad odreenog organa, nadzirati njegove funkcije i slino) ili regulatorni me-hanizam (utjee na rad organa, mijenja nje-gove funkcije itd.).

Ovdje ne vidim samo sklopove koji su fi k-sno pridodati pojedinom organu, nego i mikrosklopove koji slobodno putuju tije-lom i vraaju informacije o njegovu stanju.

levizora s funkcijama kina, televizije, vi-deorekordera itd. ali sa savitljivim, dodat-nim ekranom kojeg po potrebi moete izvui iz mobitela kako bi fi lm pogledali na neto prijemivijem formatu. Sadraj e ionako biti dostupan putem mobilnog broadbanda i jednostavno prenosiv na ra-zliite formate i medije. Pored ureaja, transformirat e se i dnevna okolina dolazimo do koncepata pametnih soba i pametnih ureda. Na primjer, kao to se danas koncentriramo na prostor ispred televizora kao sredinje mjesto u kui u ko-jem provodimo veinu vremena, vjerojatno emo se u skoroj budunosti koncentrira-ti na zid u okviru istog prostora naravno, bez televizora. Nije da e televizor nestati, ali e se preobraziti u jedan od ureaja po-dranih u novom pametnom zidu. Izraz zid moda nije najsretniji to je vie ko-munikacijski panel koji se prostire cijelom irinom i visinom zida, a slui i za komu-nikaciju glasom, videom, za potu ali i za poslovne namjene kao to su funkcija taj-nice ili jednostavno za zabavu nove katego-rije: traenje prijatelja. Uredi e naravno iz-gubiti svoju namjenu ne samo da e po-stati virtualni, nego e postati i prenosivi. Ured ete moi stvoriti bilo gdje se nalazili, iskoristiti ga i potom elemente ureda baciti u smee. Prenosive elementi koji zamjenju-ju dijelove ureda stol, raunalo, mape, ko-pirku, faks, itd moi ete iskoristiti jed-nom ili vie puta i potom jednostavno od-baciti. Osim stvari oko nas, mijenjaju se i stvari koje koristimo da bi se prebacili iz toke A u toku B napose auti. Auti su sve pa-metniji, sadre sve vie elektronike (narav-no, sve vie se i kvare zbog iste), a ve sada pokuavaju biti pametni i napraviti najma-nje dvije stvari dok vozimo zabaviti nas na najbolji mogui nain ali i spasiti nas od mogue nezgode ili nesree. Prvi dio je s novim generacijama automobila oti-ao prilino daleko, auti su postali zabav-ni centri koji ne samo da vam omoguuju koncertne doivljaje nego moete glasom odraditi prilino puno stvari. Zanimljivo je da Microsoft izrauje nove generaci-je takvih ureaja pod nazivom Microsoft Sync te ih, u u suradnji s Fordom, ugra-uje u nove modele Ford Focusa. Kau mi da se prodaju nevjerojatno dobro te da na lageru ostaju svi Fordovi koji nemaju ovu tehnologiju. No, zanimljivije je kako novi modeli automobila paze na nas: koe ako smo preblizu, mjere udaljenost, upozo-ravaju na vozila u mrtvom kutu, jednom rjeju voze umjesto nas. Slobodno mo-emo oekivati ovo: u skoroj budunosti auti e preuzeti ulogu vozaa te e nas, po pravilima i propisima, dovesti do cilja. Jest da e vonja trajati 2 sata due, ali barem emo svi skupa pogledati fi lm na miru.

Hoe li tehnologija prestii na um? Hoe li nanoboti bit dovoljno napredni da

nam zamijene bilo koji dio organizma koji vie ne funkcionira? Hoe li sve to

biti dovoljno da nas odri u ivotu do sljedee singularne toke? Zato uope postojimo

i kuda idemo? ... Tko zna, morat emo vjerovati u to da e tehnologija napredovati

upravo onako kako predviamo.

Na primjer, mikrokapsula u kojoj se nala-zi raunalo moe putovati naim venama i arterijama traei potencijalna zaguenja ili zadebljanja informacije o stanju mogu biti precizne u tolikoj mjeri da udaljeni li-jenik moe donijeti zakljuak o tome da li vam za koji sat prijeti infarkt ili ne. Defi nitivno najzanimljiviji napredak bit e ostvaren nakon defi niranja rjenika ljudskih genoma nedefi niranog rjeni-ka od jedno 30.000 pojmova koji obja-njavaju od ega je izgraeno nae tijelo. Razumijevanje ovog rjenika omoguit e nam stvaranje zamjenskih organa, ali ovo je vie napredak kojim se bavi neka druga grana znanosti, nazovimo ju bioinformati-ka. Ne samo to, poreenjem gena razlii-tih osoba, bit e jednostavno razluiti koji geni utjeu na starost, bolesti ili promjene a tada e biti zanimljivo vidjeti koliko e kotati stvarna krema protiv starenja.

WIN

DAY

S


16 160/04/2008

WIN

DAY

S

Microsoft Silverlight je dodatak Internet preglednicima koji omoguuje pregledavanje bogatih i interaktivnih web aplikacija.

praksi znai da ako programer zna programi-rati ASP.NET aplikacije, Windows aplikaci-je, web-servise ili aplikacije za mobilne ure-aje na Microsoftovoj platformi, znat e pro-gramirati i Silverlight aplikacije. Bitno je na-pomenuti i potpunu integraciju s cijelom Microsoftovom platformom. Uz glavnu razvojnu okolinu za sve Microsoft platforme - Visual Studio .NET, koji je i da-lje vrlo koriten alat, pojavila se i nova obitelj proizvoda - Microsoft Expression, pet novih aplikacija, prvenstveno namijenjenih razvoju web i Silverlight projekata.Expression Design - alat za grafi ki dizajn, klasini program za izradu i obradu rasterskih i vektorskih elemenata, vrlo je slian ve do-bro poznatim grafi kim programima. Jedna vana stvar je da se elementi obraeni u ovom programu iznose u XAML formatu i pripre-maju za rad u Expression Blendu.Expression Blend - alat za izradu interaktiv-nih aplikacija i grafi kih suelja za web i rau-nalne aplikacije. Zapravo, to je WYSIWYG editor (program u kojem se sluimo njego-

uivo ubrzan je za 46% (koritenjem buff e-ringa). Podrava video i zvune zapise svih formata (VC-1, WMV, WMA, MP3), a mo-gue je vriti i prijenos zapisa s raunala na mobilne telefone.Na ovoj tehnologiji, inae dostupnoj za Windows i Mac operativne sustave, a uskoro i na Linuxu, Microsoft e radi-ti u partnerstvu s Novellom u sklopu pro-jekta Moonlight. Koritenje je mogu-e na veini Internet preglednika - Internet Exploreru, Mozilli i Safariju. Prilagodba za Operu je u tijeku i oekuje se uskoro.

Razvojna platforma

Razvojna platforma Silverlight aplikacije za izradu suelja koristi XAML (Extensible Application Markup Language), XML je-zik kojim se doslovno opisuje suelje (poput HTML-a na web stranicama), a za programi-ranje neki od .NET jezika. No, .NET jezici bit e podrani u Silverlightu od verzije 1.1 (u verziji 1.0 programira se u JavaScriptu), to u

Zasnovan na Microsoft.NET tehnolo-giji, uveo je niz unapreenja koja ubr-zavaju rad na grafi ki zahtjevnim web aplikacijama, a poseban se naglasak daje pri-jenosu video podataka (live video streaming). Zanimljivo je da u Silverlightu video pred-stavlja obian element kojeg se moe dodat-no animirati, razvlaiti, namjetati mu pro-zirnost, stavljati druge elemente iznad njega, dakle ni po emu poseban element suelja. Mogunosti su zaista ogromne i to je podru-je koje zasad najvie privlai pozornost. Takoer, ova nova tehnologija omoguuje ra-zvoj web portala, web shopova, self-care por-tala i drugih web aplikacija u novim, potpu-no grafi ki usmjerenim dimenzijama uz de-klarativno odreivanje korisnikih suelja. Time se postiu znatna poboljanja prilikom planiranja, dizajna, razvoja, redizajna i odra-vanja aplikacija, a s korisnike strane postie se visoka intuitivnost i jednostavnost korite-nja web suelja.Microsoft Silverlight je jednostavan, brz i fl eksibilan. Samo prijenos video podataka

ND

AYS


17160/04/2008

WIN

DAY

S

vim grafi kim sueljem), program u koje-mu se zapravo sklapa Silverlight. Izvornog imena Microsoft Expression Interactive Designer, u prosincu 2006. mijenja ime i po-staje Expression Blend. Trenutno je aktualna verzija 2, a u pripremi je verzija 2.5 koja je namijenjena razvoju buduih Silverlight 2.0 projekata.Expression Encoder - alat za editiranje audio i video medija. Znaajka Encodera je pretva-ranje videa u VC-1 format posebno pogodan za koritenje u Silverlightu. Poetno ime apli-kacije bilo je Expression Media Encoder, a na tritu se pojavilo u rujnu 2007.Expression Web - aplikacija za izradu web stranica (WYSIWYG HTML editor), na-sljednik poznatog Microsoftovog programa Frontpage. U sebi ima podrane tehnolo-gije poput XML, CSS 2.1, ASP.NET 2.0, XHTML, XSLT i JavaScript. Za svoj rad trai .NET Framework 2.0. U ovoj aplika-ciji promijenjen je nain prikazivanja izrade web stranica - nain iz neuspjelog Frontpagea u potpunosti je zamijenjen novim, za kojeg u Microsoftu tvrde da je vrlo toan u tumaenju standarda na tritu, po-sebno u pogledu CSS-a. Aplikacija je izala u prosincu 2006. godine. Vano je napomenuti da svi pro-grami imaju podrku za XAML. Nije potrebno svaki grafi ki ele-ment, sliku, zvuk ili video dodat-no ili runo pripremati za unos u Silverlight projekt, ve to svaki od ovih programa, ovisno o tipu me-dija, moe napraviti samostalno. Jednostavnije reeno, dizajneri se bave sueljem (XAML-om kroz edi-tore), a programeri kodom (trenut-no JavaScriptom, a uskoro bilo ko-jim .NET jezikom).

Korisnicima bi moglo biti zanimljivo da su suelja programa crna i siva.

Verzije Silverlight aplikacija

Trenutna verzija Silverlight aplikacije je 1.0. U njoj su sadrane mogunosti izrade vektor-ske grafi ke i prikazivanja videa. Video i audio formati ve su ugraeni u aplikaciju, a glavna novina je mogunost prikazivanja video me-dija HD kvalitete.Zanimljivo je da je preuzimanje i prikaz me-dija mogu sa svakog servera - Silverlight radi na svakom web serveru, ukljuujui Apache i Linux. Takoer, postoji mogunost kontroli-ranja koliine preuzetog materijala, po nae-lu preuzimanja samo onoga to se trenuta-no koristi.U njemu se mogu stvarati bogate animacije i grafi ka suelja, koristiti HTML i XAML elemente zajedno te programirati u AJAX-u i Javascriptu. Zbog toga je u video jednostav-no ukljuiti grafi ka suelja i simulirati ku-ne DVD ureaje.

Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg je iz-dana prva verzija bez mogunosti koritenja .NET programskih jezika je i ta da se proiri baza korisnika, koja se trenutano procjenju-je na 20 do 30 posto.Ubrzo nakon izlaska verzije 1.0 izala je prob-na verzija 1.1, naprednija inaica, koja za pro-gramiranje koristi .NET programsku platfor-mu gdje se koriste jezici Visual Basic, C#, JavaScript, IronPython ili IronRuby. Ova verzija koristi osnovni kd potpuno usklaen s .NET frameworkom. U konanici, ova ver-zija, zbog novog koda radi 250 puta bre od verzije 1.0. Takoer, u ovoj e verziji biti po-drane i dizajnerske mogunosti upotreblja-vanja skinova, predefi niranih grafi kih rje-enja i izrada CSS skripti.Sliverlighta 1.1 naslijedila je verzija 2.0, koja je u beta verziji, a njezin se slubeni izlazak oekuje u ljeto ove godine. Dodatno pobolj-anje ove verzije ogleda se u integraciji ala-ta u najnoviju verziju Microsoftovog temelj-nog razvojnog alata Visual Studio 2008 (kao i Express podverzija).

Koliko je Microsoft ulo-io u razvoj ove apli-kacije i posvetio po-sebnu panju razvi-janju programskog dijela, dovoljno go-vori podatak da izlaskom svake nove verzije, projekti na-pravljeni u starijim verzijama ne rade u novijima i obrnuto.Takav brz razvoj sli-jedi i Expression Blend - program posebno napravljen za izradu Silverlight

aplikacija. Poevi od prve verzije, danas se za razvoj koristi

verzija 2.

Najavljena je i verzija 2.5, posebno prilagoe-na razvijanju Silverlight 2.0 projekata.

Video

Najzanimljiviji dio Silverlighta u ovom tre-nutku je zasigurno njegova mogunost kori-tenja i baratanja videom. Veliki stupanj inte-raktivnosti i jednostavnost koritenja njegove su najvee prednosti. Takoer, jedna od ve-likih novina je i prikazivanje video zapisa u HD (high defi nition) formatu te nain raci-onalnog koritenja stream tehnologije - ko-risnik ne preuzima cijeli zapis, nego preuzima samo ono to trenutno gleda. Na takav na-in se tedi bandwith, kako kod malih ko-risnika tako i na velikim serverima. Na alost, u Hrvatskoj e jo neko vrijeme takav nain prikaza biti nedostupan zbog niskih brzina Interneta.Jednostavnou obrade video materijala apli-kacijom Expression Blend, jednostavnou

umetanja logotipa, komentara, vijesti ili re-klama, a svojom brzinom i interaktivnou, Silverlight se ve sada moe nazvati revoluci-onarnim predvodnikom web videa.Ovdje treba spomenuti da svaki korisnik koji se registrira na Microsoftovoj web strani-ci ima mogunost koritenja 4 GB prostora na serveru namijenjenog pohrani Silverlight projekata, uz neogranienu propusnost.U Hrvatskoj je Silverlight imao svoju premi-jeru, i to na ovogodinjem rijekom karneva-lu, u izradi streaminga proslave na njihovim web stranicama. Uz premijerno predstavlja-nje ove tehnologije, korisnicima je omoguio i odreene nove interaktivne scenarije koji do sada nisu bili izvedivi, primjerice dinamino, odnosno animirano prikazivanje prateih in-formacija o skupinama koje trenutano pro-laze kroz kadar. Koritenjem Silverlight teh-nologije takvi sadraji mogu aktivno reagira-ti na korisnikov unos te sadravati znatno vie informacija.

Svijetla budunost?

Iako Silverlight izgledom podsjea na Adobe Flash, to je puno monija i raskonija apli-kacija. Njezina lakoa implementacije sa ita-vom Microsoftovom platformom, zatim sna-ga .NET programskih jezika, podrka razvoj-nim projektima, osiguran serverski prostor i brz razvoj prateih aplikacija Silverlightu daje vrlo dobru podlogu za nesmetan razvoj. Nezavisni analitiari softverske industrije smatraju da bi upravo integracija Silverlighta i Visual Studia mogla donijeti prevagu, jer ogroman broj programera irom svijeta ve poznaje Visual Studio i .NET tehnologiju.Dodatna prednost je i sama Microsoftova web stranica, koja je po posjeenosti osma stranica na svijetu, s dnevnim posjetom od preko 60 milijuna korisnika - potencijalnih korisnika Silverlighta.Pred Silverlightom je svijetla budunost, jer sve to se moglo raditi s Flashom, moe se i sa Silverlightom, a i malo vie. (KV)

WIN

DAY

S

-a i-

---,an-d---

a k ---o

umetanja logotipa, komentara, vijesti ili re-klama, a svojom brzinom i interaktivnou,Silverlight se ve sada moe nazvati revoluci


18 160/04/2008

INTE

RV

JU

Prolo je deset godina od osnivanja Info Doma. to Vas je kao osnivaa po-taknulo na takvu odluku u tada, poli-tiki i gospodarski gledano, vrlo nesi-gurnim vremenima?

Poteno treba rei da je ve bilo vrijeme za promjene jer je u prethodnih sedam godi-na bavljenje dravnom informatikom u rat-nim uvjetima i, usporedno, sveuilinom karijerom dalo temeljne rezultate. Osjetio sam da zapoinju promjene i da e klju-na pitanja za razvoj Hrvatske biti gospodar-

InfoDom prvih deset godina

Deset godina moe znaiti malo ali i vrlo mnogo u ivotu jedne tvrtke. A za ocjenu rezultata, osim nancijskih, postoje i neka druga mjerila koja su, za tvorca organizacije, ponekad i mnogo vanija. U kratkom razgovoru pokuali smo saznati kako se osjea Slavko Vidovi, osniva i direktor InfoDoma, kada se osvrne na upravo navrenih deset godina uspjenog razvoja svoje tvrtke.


19160/04/2008

INTER

VJU

ska, ali i da e na informatizaciji javnog sek-tora biti jo puno posla. Nekoliko prepo-znatljivih projekata obiljeilo je prethod-no vrijeme: 1995. godine ve smo imali iz-bore na Internetu, a sudski registar vezan uz osnivanje poduzea bio je ve potpuno elektroniki voen. Godinu kasnije i on je bio na Internetu, tri godine prije nego to se to uspjelo postii u Austriji. Iste godine Narodne novine bile su na Internetu i, to je vrlo vano, bile su besplatne. Nadalje, za web stranicu hrvatskog Sabora dobili smo pohvale na Kongresu parlamenata koji se te godine odravao u Kini. Za pitanja razvoja dravne informacijske infrastrukture imali smo redovite godinje konferencije.

Ovo je prilika da nam predoite kako ste tada vidjeli misiju i viziju tvrtke i koliko se ona do danas, pod utjecajem okolnosti, razvijala ili ak mijenjala?

Osnovni mission statement ostao je isti uiti sebe i uiti druge. No ono to se u meuvremenu dogodilo je da se nadmo IT struke koju je IT koristio danas polako pretapa u drugi tijek znanja, a to je uiti od korisnika, odnosno uiti od kupca. To je kljuna promjena danas biti usredoto-en na vrijednosti za korisnike.

Kakav ste, na samom poetku, oeki-vali InfoDom deset godina kasnije?

Najpotenije, nisam o tome uope razmi-ljao. Bio sam voen logikom: raditi, stvara-ti rjeenja iz pozitivne prakse, uiti i iznova dizajnirati sustave zasnivane na novim po-slovnim modelima uz upotrebu moi zna-nja i moi informatikih tehnologija.

InfoDomov kapital danas: ljudski po-tencijali, znanje, partneri, ugled na tri-tu i u drutvu?

Neka to ocjenjuje trite jer se uz ovakve obljetnice esto prikazuje previe brojeva i nagrada. No istina je da smo danas jedan od vodeih subjekata na tritu u podru-ju savjetodavnih usluga za izgradnju tvrt-ki znanja. Nesporno je da Infodoma danas ne bi bilo bez njegovih zaposlenika, a us-poredno i korisnika koji su mu dali prili-ku i tako omoguili razvoj novih poslov-nih modela i osiguravanje njihove imple-mentacije.

Gdje vidite poloaj InfoDoma danas u konstelaciji informatike industrije u Hrvatskoj?

Odgovor na to pitanje moda je najbolje traiti kroz inicijative koje Infodom po-kree u Hrvatskoj i u regiji, a to su ire-nje elektronikog poslovanja kao kljunog imbenika za ubrzanje poslovnih procesa, snienje trokova i time poveanja konku-rentnosti kompanija. S Ekonomskim fa-kultetom u Zagrebu pokrenuli smo inici-jativu za objavu Bijele knjige o razvoju su-stava za upravljanje znanjem. Ove godine pripremamo 7. Meunarodnu konferenci-ju o poslovnim procesima u okviru koje gospodarstvo, javna uprava i znanost ra-

Recept Infodoma za jaanje konkurentske

sposobnosti? Uiti od kupca!

Koja je godina poslovanja Infodomu

bila najznaajnija? Svaka sljedea!

zvijaju svoje potencijale, ali i itava ICT industrija Hrvatske, a ne samo Infodom.

InfoDom je uvijek nekako bio korak ispred trenutane razine bavljenja u naoj ICT industriji. Radi li se o vizio-narstvu InfoDoma ili zaostajanju osta-lih za suvremenim trendovima?

Ne radi se o zaostajanju drugih nego se ve-ina drugih tvrtki okree tehnolokim rje-enjima, a mi elimo upravljati znanjem, upravljati procesima i upravljati projek-tima, pomou ICT tehnologija. To znai da se bavimo pitanjima ispred ICT imple-mentacije, ali i postimplementacijskim pi-tanjima.

Kako biste defi nirali pojam drutva i or ganizacije znanja i ocijenili razvoj i kre tanje InfoDoma ka tome cilju?

To je ideal kojem svi teimo i veina kom-panija mijenja danas svoj fokus u tom smjeru. Pitanje je samo brzine i instrume-nata za postizanje tih ciljeva. InfoDom se usredotouje na razvoj metodologija, alata i rjeenja u tom podruju, i konkretno su-stav SRMA, kao nositelj nacionalne nagra-de za inovativnost, primjer je takvog pro-izvoda.

Moete li, u uvjetima ubrzanog razvo-ja tehnologije, pretpostaviti kakva e biti organizacija, dostignua i ciljevi In foDoma u sljedeem desetljeu?

Ne, moramo raditi, uiti i stvarati vrijed-nosti, ali tehnologije e sve manje biti pre-sudni imbenik. One e se jednostavno podrazumijevati, a kljuni razluiva us-pjenosti kompanija bit e razvoj i upora-ba umijea ljudi (skills).


20 160/04/2008

skom gospodarskom komorom, izradilo, a Vlada RH na 275. sjednici 7. prosinca 2007. usvojila, Strategiju razvitka elektronikog poslovanja u RH za razdoblje 2007. - 2010. godine. Dokument je objavljen na Webu, a otisnut je i u materijali-ma savjetovanja. Strategija... je posebno pred-stavljena u izlaganju Eme Culi, pomonice mi-nistra u Upravi za trgovinu i unutarnje trite MINGORP, a bila je i tema okruglog stola.

Predavanja, prezentacije, radionice i seminariKroz tri dana savjetovanja obraene su brojne teme, poput: Norme (tehnike, pravne...), zakoni,

pravilnici i uvjeti primjene, elektroniki dokumenti, transakcije i plaanja

Iskustva (strana i domaa), modeli primjene, procesi, trokovi i uvjeti ekonominosti

Potrebna infrastruktura, sigurnost rada (sustava, podataka, poslovnih transakcija i plaanja)

Mogunosti primjene dravnoj upravi, samoupravi (upanije, gradovi, opine): e-government

Primjena u gospodarstvu (e-business B2B, B2C...), povezivanje s domaim i stranim partnerima

Primjena u zdravstvu i kolstvu Predavanja su podijeljena u tri grupe u po-nedjeljak Business forum (propisi, preporuke, trendovi, procesi i trokovi); u utorak Norme, alati i sigurnost; te u srijedu Rjeenja. Okrugli je stol odran u ponedjeljak.

Uvodno je predavanje odrala dr. sc. Diana i-mi, zamjenica dravnog tajnika u Sredinjem dr av nom uredu za e-Hrvatsku, upoznavi su-dio nike s politikom, pravnim okvirom, potica-ji ma, praenjem i normama e-poslovanja u Eu-rop skoj uniji. Okvir za politiku razvoja e-poslo-va nja u Uniji moe se iitati iz izlaganja Viviane Reding, europske tajnice za informatiko drut-vo i medije, na predstavljanju Truffl e 100 iz vje -taja 19. studenoga 2007. u Bruxellesu. Re din gova je tom prilikom naglasila da Europa moe ostvari-ti prednost u sadanjoj fazi razvoja softvera, kada softver na zahtjev zamjenjuje tradicionalni paket-ni softver. Otvara nam se prozor mogunosti da razvijemo vodei poloaj na podruju softvera te-meljem injenica da Europa raspolae potrebnim talentima, pravim zahtjevima za takvim softve-rom, te da je 70% pisaca softvera otvorenog koda porijeklom iz Europe. No, odmah je upozorila da je prozor malen i uskoro e se zatvoriti ako ne bu-demo djelovali. Jedan od projekata koji iz Strategije proizlaze je i e-raun. Predavanje o njemu odrao je Ranko Smokvina, koji je ujedno i lan Povjerenstva za e-raun.

Evo sadraja ovih osam interakcija (prema dr. Vreku), uz navoenje uobiajene x2y notacije: AG-AS: smjernice i nalozi dravnih tijela javnim

slubama, kao to su Hrvatski zavod za miro-vinsko osiguranje (HZMO) ili Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO);

AS-AS: razmjena podataka izmeu javnih slu-bi, primjerice HZMO i HZZO;

Prve dvije interakcije oznaavaju se kao G2G, go-vernment-to-government. AG-B: zakoni, odluke i norme za gospodarst vo te

obveze gospodarstva prema dravi (npr. PDV); AS-B: usluge javnih slubi gospodarstvu (npr.

gruntovnica, katastar) te obveze gospodarstva prema dravi i zajednici (npr. doprinosi za mi-rovinsko osiguranje);

Ove dvije interakcije oznaavaju se kao G2B, go-vernment-to-business i obratno, B2G. AG-C: zakoni, odluke i norme koje se odnose

na graane te neposredna komunikacija graa-na s dravom (tzv. elektronika demokracija);

AS-C: usluge javnih slubi prema graanima (npr. graanska stanja, praenje predmeta koje obrauje HZMO), obveze graana prema dr-avi i zajednici (npr. prijava poreza) i ocjena kvalitete pruenih usluga;

Ovo su dvije interakcije drave s graanima, dakle

U organizaciji Ministarstva gospodarstva rada i poduzetnitva, Ministarstva znanosti, obrazova-nja i sporta i rijeke tvrtke Case d.o.o., od 31. oujka do 2. travnja u Opatiji je po sedmi puta odrano tradicionalno savjetovanje o elektroni-kom poslovanju. Meu brojnim ciljevima koje je Europska uni-ja zacrtala da bi Europi osigurala vodee mje-sto u svijetu jest i prelazak u informatiko dru-tvo, ije se ostvarenje oekuje kroz provoenje akcijskog plana E-Europe 2010. Taj je cilj va-an i zbog toga to upravo na putu u informa-tiko drutvo Europa ne napreduje potrebnom brzinom. Hrvatska vlada, u sklopu prilagoa-vanja EU, radi na slinoj strategiji, kroz projekt e-Hrvatska 2007.

Elektroniko poslovanjeE-poslovanje svakako je jedna od bitnih odred-nica na putu Hrvatske u informatiko drutvo i ovo je savjetovanje jedno od vanih mjesta gdje se mogu susresti ljudi zainteresirani upravo za nj. Kao i svako poslovanje, i e-poslovanje je interak-cija dviju strana. Iz slike koju je u svojem radu na savjetovanju objavio prof. dr. sc. Neven Vrek dobro se vidi da je ovdje broj interakcija daleko vei nego pri obinom poslovanju.

DO

GA

A

NJA

Pouke savjetovanja o elektronikom poslovanju

Sudionici ili strane u e-poslovanju su admini-stracija (A, government) koju ine AG (vlast ili dr-avna uprava) te AS (javni servisi), poslovanje (B, business) te graani (C, citizens) i to kao stanov-nici, potroai, kupci i klijenti. Raspoznaje se de-set dvosmjernih interakcija, od kojih samo dvi-je nisu bitne, interakcija izmeu vlasti i dravne uprave (AG-AG) te izmeu samih graana (C-C), jer se ove dvije interakcije mogu ureivati na bezbroj dogovornih naina. Ostalih je osam in-terakcija vrlo bitno i njihovo ureivanje je pred-met rasprave na savjetovanju.

G2C, government-to-citizens, i obratno, C2G. B-B: razmjena dobara, usluga i informacija (e-

trgovanje) izmeu gospodarskih subjekata;Ovo je B2B interakcija, business-to-business. B-C: distribucija robe iroke potronje za potre-

be kupaca i graana, uz mjerenje zadovoljstva.Ova se posljednja interakcija odnosi na poslovanje i graane, dakle B2G i G2B.Da bi potaklo ureivanje i primjenu gornjih in-terakcija, Ministarstvo gospodarstva, rada i po-du zetnitva (MINGORP) je, zajedno sa Sre di-njim dravnim uredom za e-Hrvatsku te Hr vat-


21160/04/2008

Strategija... je izgraena na drugom moguem sce-nariju. Iako najzahtjevniji, takav je scenarij, za nae dananje stanje, jedino mogu. Izgubljeno je pu-nih esnaest godina, devet mjeseci i nekoliko dana (od 15. sijenja 1991. do 7. prosnica 2007.), kroz koje vrijeme niti jedna vlada RH nije uinila nita da pripomogne naem putu u informatiko dru-tvo barem na planu e-poslovanja. Obveza dono-enja Strategije... proizlazi, osim iz zdravog razuma i iz dva vana dokumenta: Operativni plan pro-vedbe Programa e-Hrvatska 2007. za 2006. godi-nu i Nacionalni program za pridruivanje EU za 2007. g., od kojih potonji oito ima veu vri-jednost, pa se donoenje Strategije... moe smatrati izravnom koristi od puta u Europu. Donoenje Strategije... treba ukloniti prepreke i ubrzati razvoj elektronikog poslovanja, omogu-iti usklaeno djelovanje nacionalnih ustanova, pospjeiti donoenje preporuka, standarda i nor-mi potrebnih za elektroniko poslovanje, stvori-ti preduvjete za elektroniko poslovanje malih i srednjih poduzea i potaknuti velike gospodar-ske subjekte za stvaranje vlastitih ekosustava za primjenu elektronikog poslovanja.Do kraja 2008. zadane su 53 provedbene mjere i 7 preporuka, a krajem 2008. i koncem 2009. dono-sit e se akcijski planovi za 2009. i 2010. godinu. Pri tome su planirana odgovarajua sredstva u dr-avnom proraunu, pa tu ne bi trebalo biti proble-ma. Za 2008. godinu najvaniji projekt je e-raun, pa je u tu svrhu i stvoreno Povjerenstvo za e-raun. MINGORP procjenjuje da bi utede od uvoenja e-rauna u javnom sektoru bile od 40 do 54 mi-lijuna eura godinje, a u svekolikom gospodarstvu oko 850 milijuna eura godinje.Loe ocjene okruglog stola niti najmanje ne uma-njuju znaenje Strategije. No, vano je da nje zino provoenje mogu ometati i takve sitnice po put: tko je koliko i kako govorio o njoj.

ZakljuakE-biz je svojevrsna smotra nastojanja da se u RH oivotvori e-poslovanje. Pojava Strategije..., ali i brojni drugi dogaaji daju nam za pravo izrei ocjenu da je stanje daleko bolje nego prije godinu dana. Teko je ocijeniti izravne zasluge ovoga sa-vjetovanja za napredak, ali treba priznati da i ono ima svoje mjesto na sceni hrvatskog e-poslovanja.Sudionici iz poslovnoga svijeta mogli su tijekom tri dana, osim dobrog uvida u stanje e-poslova-nja u nas, dobiti i konkretne odgovore od pred-stavnika tvrtki, i to ne samo onih koji nude kon-kretna rjeenja, ve i od onih koji e-poslovanje primjenjuju.Ne treba se plaiti ume normi, ne treba zazira-ti od vanjskih napadaja na elektronike sustave, ne treba se bojati poetnih trokova. Treba nai ozbiljne partnere s kojima se posluje, a koji ta-koer tee poboljanju kvalitete toga poslovanja. Elektroniko je poslovanje izazov, ali isto tako i poslovna mogunost koja trajno i provjereno donosi korist i dobit.Kao i uvijek, na web stranicama www.case.hr mogu se pronai cjelovite informacije o ovome savjetovanju.

Marijan Previ

Panteon, koja, zahva-ljujui zastupanju exi-te rjeenja, nastupa na cijelom podruju biv-e Jugoslavije, gdje su god prisutni austrij-ski lanci robe za iroku potronju. Neto vie su nam, ekskluzivno za InfoTrend, rekli Pavel Grahonja, zamjenik direktora za tehniki ra-zvoj i Peter Zega, vodi-telj projekata. Tvrtka je nastala u Kopru, a da-nanji zamah ostvaru-je nakon 2002. godine. Exite zastupaju ve dvi-

je godine, a u Zagrebu su se predstavili 2006. go-dine. U Hrvatskoj djeluju preko partnera, a od hrvatskih tvrtki rade za Orbico. Ocjenjuju da je razvoj ePoslovanja u Hrvatskoj vrlo slian onom u Sloveniji. Glede normi istiu da je bitno koristi-ti one norme i standarde koji su, makar i zastarje-li, dugo prisutni i djelotvorni u uporabi.Bili su prisutni i ostali ponuai rjeenja i servi-sa za e-poslovanje: Infodom, HSM, Privredna i Zagrebaka banka, te Webteh i N-Lab. Strunjaci iz Infi ga u nekoliko su izlaganja obradili podru-je sigurnosti pri e-poslovanju. Od strane korisni-ka sustava e-poslovanja svoja su iskustva predstavili Agrokor, Metro i Podravka.Znanstveno-obrazovnu zajednicu predstavljali su gosti s Fakulteta organi-zacije i informatike, ve spomenuti dr. Vrek te Ivan Magdaleni i prof. dr. sc. Miroslav Baa.Dravna vlast i javne ustanove takoer su nazo i-li savjetovanju, mada u gotovo zanemarivoj mjeri. Za svaku je pohvalu i trud to su ga uloile pred-stavnice Vlade, gospoe Culi, Petkovi i imi, ne samo kvalitetnim predavanjima, ve i sudjelova-njem u radu. Nije mala stvar biti stalno na raspola-ganju sudionicima (gospoa imi prvoga, a gos-poe Culi i Petkovi sva tri dana) i svojom aktiv-nom prisutnou poduprijeti poruke koje oko pot-pore elektronikom poslovanju dolaze iz Vlade.

Okrugli stolU okviru ankete o kvaliteti savjetovanja to je Case d.o.o. uvijek provodi, daleko je najloi-je ocijenjen okrugli stol. Strategija razvitka elek-tronikog poslovanja u RH za razdoblje 2007. - 2010. godine. vrlo je poticajna, ali i nezahvalna tema za razgovor brojnih zainteresiranih u ogra-nienom vremenu, pa loa ocjena proizlazi jed-nim dijelom i zbog toga.Strategija... je dugo oekivani dokument. Izmeu tri mogua strategijska scenarija (kakva su pri-mjenjivale druge europske zemlje):- drava ne donosi strategiju- donosi se strategija, ukljuene su nacionalne insti-

tucije, planiraju se odgovarajua sredstva proved-be u dravnom proraunu i odgovarajui ljudski resursi za provedbu, provedba se prati uz primje-nu meunarodno prihvaenih pokazatelja

- donosi se strategija, ali se ne osiguravaju odgo-varajua sredstva i ljudski resursi, te nije mogu-e nadzirati dinamiku provedbe

DO

GA

A

NJA

Iz gornje se slike vidi da Hrvatska danas primje-njuje informatike i komunikacijske tehnologi-je na srednjem stupnju promjena u poslovnim procesima, intenzivno primjenjujui e-mail, web stranice, i tek poinje primjenjivati e-trgovinu.Smokvina e-raun vidi kao nau zamalo jedinu priliku za brzo ukljuivanje u e-poslovanje, tim prije to je on bitan i pri naplati poreza na doda-nu vrijednost. E-raun je dematerijalizirani raun, elektroniki dokument/poruka, vaan dio dobav-nog i vrijednosnog lanca te je najpopularnija e-poruka u Europi i svijetu. Uz vrlo jasne predno-sti (pa i fi nancijske pokazatelje uteda njegovim irokim uvuenjem) postoje i znaajne prepreke. Najvanija je prepreka zakonska mjera obvezatno-ga izdavanja pisanog rauna dakle dematerijali-zirani se raun ne priznaje od strane organa vlasti. Taj bi problem trebala rijeiti zakonodavna vlast, a kroz rad povjerenstva i pilot projekt e-rauna pri-premit e se izdavanje prijedloga slubene verzije tehnike dokumentacije.I ove je godine znaajni udio u savjetovanju ostva-rio GS1, svjetska organizacija koja se bavi dizaj-nom i primjenom globalnih standarda i rjeenja namijenjenih lancima nabave, a koja nastupa pod motom Th e Global Language for Business. GS1 je predstavljen s tri predavanja, dvije prezentaci-je i jednim seminarom. Dva su predavanja odr-ali gosti iz inozemstva. Gerd Marlovits, GS1 Austria, predstavio je svoju tvrtku, koja je, pored toga to pripada globalnom GS1 sustavu, u vla-snitvu Austrijske gospodarske komore a ima etr-desetak zaposlenih. Nakon kratkoga uvoda o EDI razmjeni podataka, govorio je o exite platformi za elektroniko poslovanje. Iz Bruxellesa je doao Andreas Grangard, koji je najprije govorio o UN/CEFACT organizaciji, da bi nakon toga predsta-vio GS1 eCom platformu. eCom je jedna od e-tiri GS1 platforme (ostale su BarCodes, GDSN i EPCglobal), koja obuhvaa globalne standarde za poruke elektronikog poslovanja.O GS1 XML poslovnoj normi za elektroni-ko poslovanje predavanje je odrao Mihael Plea. Prezentacije su odrali Damir egovi (o koritenju elektronikih kataloga) i Slobodan Romac (o sljedljivosti i GTNetu, globalnoj mre-i za sljedljivost). Konano, Romac je na temu sljedljivosti i GTNeta odrao i seminar.Svojim se nastupom istaknula i slovenska tvrt ka


22 160/04/2008

VIJ

ESTI

22

aju. Glavno obiljeje ova dva progra-ma su velik broj opcija i mogunosti za jednostavan razvoj, bez potrebe za zna-njem programiranja.

Poticaji u stoarstvu

Sistem integrator Omega softwa-re sklopio je ugovor o implementaci-ji rjeenja za izvjetavanje i analitiku za podruje Poticaji u stoarstvu s Hr-vatskim stoarskim centrom ija se dje-latnost temelji na sljedeim segmen-tima: Provedba uzgojno-selekcijskog rada i genetskog unapreivanja do-maih ivotinja/Razvoj stoarske proi-zvodnje/Ispitivanje kakvoe stoarskih proizvoda/Prikupljanje i obrada potica-ja u stoarstvu/Jedinstveno oznaava-nje domaih ivotinja.

Projekt implementacije ukljuuje osmiljavanje i izradu Projekta nado-gradnje izvjetajnog sustava koji omo-guuje centralizirano prikupljanje po-dataka iz svih podsustava relevantnih za obradu poticaja u stoarstvu.

Implementirana EMV tehnologija

Kartina organizacija PBZ Card im-plementirala je EMV tehnologiju na svoj kartini portfelj, ukljuujui ukupno 2

je NetAkademija besplatno organizira-la izvan grada Zagreba, na izriiti poziv lokalnih opina. Prethodna se odrala u Otocu u sijenju 2008. godine.

Cognita Composica i Raptivity

Cognita, tvrtka specijalizirana za ra-zvoj i implementaciju e-learning rjee-nja, predstavila je novu verziju Compo-sicu Enterprise, web-zasnovanog alata za izradu e-learning sadraja. Composi-ca, u novoj verziji 3.2, prevedena na hr-vatski jezik, donosi niz novosti, kao to su pregledavanje teajeva kroz Mozilla Firefox, Internet Explorer i Netscape pre-glednike, kao i podrka za uporabu te-ajeva na drugim operativnim sustavi-ma Windows, MacOS i Linux. Takoer, predstavljen je i alat Raptivity podr-ka Composici, namijenjen za izradu in-teraktivnih obrazovnih elemenata koji se dodaju postojeem e-learning sadr-

Prezentacija o sigurnosti djece na Internetu

NetAkademija Tehnikog veleuilita u Zagrebu, Centar za socijalnu skrb Da-ruvar i Zaklada Rehobot odrali su 10. travnja dvosatnu prezentaciju na temu sigurnosti djece na Internetu. Prezenta-cija se odrala u prostorijama gradskog kina u Da

Infotrend 160

Documents

Transcript of Infotrend 160