INFORMATIKA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE IZZS.pdf · 2020. 3. 23. · Jedinice mere Bit su jedinice...
Transcript of INFORMATIKA U ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE IZZS.pdf · 2020. 3. 23. · Jedinice mere Bit su jedinice...
INFORMATIKA U ZAŠTITI
ŽIVOTNE SREDINE
1
PRIMENA IT U IZŽS
U razvijenim zemljama Evrope odavno se
više ne postavlja pitanje aerozagađenja jer
su uvedeni savremeni sistemi koji
automatski, iz minuta u minut, prate kretanje
zagađujućih materija u vazduhu, pa, ukoliko
se pojave nedozvoljene koncentracije
opasnih supstanci, zadužene institucije
reaguju i preduzimaju odgovarajuće mere
zaštite
U Srbiji rezultati merenja vazduha za koje su odgovorne
ovlašćene kuće koji podatke prosleđuju nadležnoj upravi za
zaštitu životne sredine.
U aprilu 2004. godine, Vlada Srbije je donela Uredbu o
Programu kontrole kvaliteta vazduha u Republici za 2004. i
2005. godinu kojom je uključeno 19 stručnih ovlašćenih
organizacija koje sistematski vrše merenja kvaliteta vazduha
usvojeni model na međunarodnom nivou postavljen između
Svetske meteorološke i Svetske zdravstvene organizacije.
Vazduh nad Srbijom ispunjen je širokom lepezom zagađujućih
materija počev od klasičnih – sumpordioksida, čađi, dima,
prašine, takozvanih suspendovanih čestica, preko azotovih
oksida, ugljenmonoksida i prizemnog ozona kao produkta
saobraćaja, pa sve do opasnih industrijskih ugljovodonika,
fluorida, hlora, teških metala.
Prema rezultatima merenja u prethodnim godinama,
najugroženiji su veliki industrijski centri
U Beogradu je instalirana lokalna urbana mreža od 16 mernih
mesta za osnovne zagađujuće materije, tri za industrijska
zagađenja i dva merna mesta u suburbanom prostoru. Srednja
godišnja vrednost aerosedimenta u odnosu na zakonom
dozvoljenu vrednost bila je veća u 77,6 slučajeva, nedozvoljene
koncentracije benzoapirena zabeležene su na svim mernim
mestima, a ukupne suspendovane čestice uveliko su
premašivale dozvoljene vrednosti.
Rezultati merenja kvaliteta vazduha u Pančevu ukazuju na
nedozvoljene koncentracije čađi u januaru, februaru, martu,
oktobru, novembru i decembru, dakle u periodu sezone grejanja.
U drugoj polovini godine u pančevačkoj zoni najviše dominiraju
poliaromatični ugljovodonici, a u vazduhu su se mogli
povremeno registrovati amonijak i benzen u nedozvoljenim
koncentracijama.
Vazduh u Boru, opterećen je sumpordioksidom, a u
nedozvoljenim koncentracijama bilo je i arsena.
U Šapcu je registrovano povećano prisustvo čađi, amonijaka i
hlorovodonika.
Nadležnosti
Agencija za zaštitu životne sredine, kao organ u sastavu
Ministarstva, ima sledeće nadležnosti:
razvoj, usklađivanje i vođenje nacionalnog informacionog
sistema zaštite
životne sredine (praćenje stanja činilaca životne sredine,
katastar
zagađivača i dr);
prikupljanje i objedinjavanje podataka o životnoj sredini,
njihova obrada i
izrada izveštaja o stanju životne sredine i sprovođenju politike
zaštite
životne sredine;
razvoj postupaka za obradu podataka o životnoj sredini i
njihovu procenu
Ustanovljenje informiacionih sistema životne
sredine je jedan od osnovnih preduslova, za
rešavanje adekvatnog upravljanja životnom
sredinom. Prikupljanje i obrada informacija o
životnoj serdini je veoma složen posao jer
podrazumeva njihovu akviziciju iz širokog
kompleksa imalaca informacija i veoma različitog
sklopa naučnih i stručnih oblasti, ali i iz različitih
komponenti sredine koje ponekad mogu da budu
izolovane jedna od druge iako one utiču jadna na
drugu.
8
Primena informacione tehnologije je postala
neophodna u domenu zaštite životne sredine, jer
obezbeđuje neophodne informacije o životnoj
sredini koje su odgovarajućeg nivoa detaljnosti,
potpunosti, tačnosti i brzine. Ove informacije su
podjednako značajne kao baza za odlučivanje o
akcijama zaštite životne sredine kao i za sticanje
znanja u istraživanju životne sredine. To uključuje
opise trenutnog stanja životne sredine, prognoze
budućeg razvoja životne sredine kao i ocenu
trenutnog i budućeg stanja.
9
U obradi informacija životne sredine prisutni su sledeći ulazni i
izlazni sadržaji:
monitoring životne sredine sredstvima daljinske detekcije i
kombinacijom podataka koji se prikupljaju sa svih strana sveta;
deljenja i integracije informacija životne sredine duž političkih i
administrativnih granica;
napredne tehnike analize podataka bazirane na modelima se
karakterišu prebacivanjem fokusa sa baza podataka na
dinamičku strukturu sistema;
način obrade informacija o životnoj sredini je sve detaljniji i
obimniji, sa ciljem postizanja veće ekološke ekasnosti i
ekonomskih sistema.
10
Tehnologija je namenjena upravljanju prostorno
orijentisanim podacima. Najveća vrednost ovih
tehnologija je mogućnost analiza geografskih
objekata i fenomena realnog sveta.
Tehnologija integriše uobičajene operacije sa
bazama podataka kao što su pretraživanja ,,upiti ili
statističke analize,, sa jedinstvenim prednostima
vizuelizacije i prostorne analize koju donose karte.
Geografski informacioni sistem je kompjuterski
sistem za prikupljanje, obradu, prenos, arhiviranje i
analizu podataka koji imaju i geografsku referencu.
Integrisani sistem ima višestruku ulogu u
geoprostornim naukama, tehničkim naukama, ali i
proučavanju i upravljanju životnom sredinom 11
GIS
Predstavlja skup digitalnih i interaktivnih karata;
Kompjuterski alat za rešavanje geoprostornih
problema;
Sistem za distribuciju geoprostornih informacija;
Podsistem za unos koji vrši konverziju karata
(mapa) i drugih prostornih podataka u digitalni;
Podsistem za skladištenje i pozivanje podataka;
Podsistem za analizu
Izlazni podsistem za izradu mapa, tabela i za pru-
žanje odgovora na postavljene upite.
12
APLIKATIVNI SOFTVER
Za razliku od sistemskog softvera čiji je
osnovni zadatak usmeravanje, nadgledanje i
podržavanje rada računarskog sistema,
aplikativni softver čine programi koji su
izrađeni da razreše konkretne probleme u
mnogim oblastima.
APLIKATIVNI SOFTVER
Projektovanje uz pomoć računara (Computer Aided Design ili skraćeno CAD) veoma je olakšano pojavom kvalitetnog softvera, kao i odgovarajuće mašinske opreme (posebnih terminala, plotera, laserskih štampača, foto-osetljivih olovaka i slično.
APLIKATIVNI SOFTVER Primena računara u administraciji i
upravljanju ima sve veći značaj, naročito
kada se zna količina podataka i dokumenata
koji su tu prisutni.
APLIKATIVNI SOFTVER Primeri primene računara u ovoj oblasti su
programi za automatizaciju
knjigovodstvenih, finansijsko-
računovodstvenih i raznih drugih
evidencionih poslova.
APLIKATIVNI SOFTVER
Poseban aplikativni softver bavi se
problematikom primene simulacionih metoda, na
primer, kod konstrukcija vazduhoplova,
svemirskih letilica ili kod sistema signalizacije na
saobraćajnicama itd.
APLIKATIVNI SOFTVER
Vođenje industrijskih procesa sve više
preuzimaju računarski sistemi i posebno
konstruisane mašine, alati i roboti tako da
se danas i najkomplikovaniji proizvodni
procesi u automobilskoj, hemijskoj,
mašinskoj ili nekoj drugoj industriji, mogu
obaviti praktično bez učešća čoveka.
APLIKATIVNI SOFTVER
Naročito interesantna oblast postala je
oblast veštačke inteligencije, koja se
bavi primenom računara u rešavanju
logički složenih zadataka.
APLIKATIVNI SOFTVER
Programska podrška istraživanjima
u ovoj oblasti su ekspertni sistemi
koji omogućuju korisnicima ne samo
da reše neki problem već i da
sagledaju logiku zaključivanja.
BAZE PODATAKA
Sa razvojem informacione tehnologije
uočeni su mnogi nedostaci informacionih
sistema zasnovanih na principu da svaka
aplikacija, odnosno skup programa za jednu
oblast poslovanja, ima svoju kolekciju
podataka ili kako se uobičajeno kaže -
datoteku.
BAZE PODATAKA Sistem baza podataka bitno se razlikuje od
ovakve koncepcije, jer podrazumeva kolekciju
podataka koja je zajednička za više aplikacija.
BAZE PODATAKA
Baza podataka je skup podataka koji su
povezani preko određenih relacija.
Ove relacije formira i održava jedan ili više
programa koji se nazivaju upravljački sistem
baze podataka (Database Management System
- DBMS).
BAZE PODATAKA
Upravljački sistem baze podataka sadrži i
odgovarajući softver za ažuriranje,
pretraživanje, uređivanje, povezivanje i
sortiranje podataka kao i za formiranje
izveštaja na osnovu njih.
NAJVAŽNIJI CILJEVI ORGANIZOVANJA
PODATAKA U BAZE PODATAKA
Kompatibilnost podataka
Nezavisnost podataka
Smanjenje redudantnosti podataka
Zajedničko korišćenje informacija od strane
više korisnika
Integritet podataka
Potpunost podataka
Fleksibilnost baze podataka
NAJVAŽNIJI CILJEVI ORGANIZOVANJA
PODATAKA U BAZE PODATAKA
Kompatibilnost podataka - svi relevantni podaci
smešteni su na jednom mestu i mogu se lako
upoređivati.
Nezavisnost podataka - fizička i logička
struktura podataka su razdvojene i bilo koja od
njih se može menjati bez uticaja na drugu.
NAJVAŽNIJI CILJEVI ORGANIZOVANJA
PODATAKA U BAZE PODATAKA
Smanjenje redudantnosti podataka - za razliku
od klasične organizacije, jedan podatak se samo
jednom pojavljuje i unosi u bazu podataka što
donosi uštede kako kod unošenja tako i kod
održavanja.
NAJVAŽNIJI CILJEVI ORGANIZOVANJA
PODATAKA U BAZE PODATAKA
Zajedničko korišćenje informacija od strane
više korisnika - ovde je važno rešiti problem
sigurnosti podataka, pristupa podacima i osigurati
ispravno funkcionisanje sitema u tim uslovima.
NAJVAŽNIJI CILJEVI ORGANIZOVANJA
PODATAKA U BAZE PODATAKA
Integritet podataka - potrebno je obezbediti
zaštitu podataka od gubitaka ili oštećenja.
Potpunost podataka - neophodno je da svi
podaci koji su potrebni za obradu budu sadržani u
bazi podataka.
NAJVAŽNIJI CILJEVI ORGANIZOVANJA
PODATAKA U BAZE PODATAKA
Fleksibilnost baze podataka - ovim se
označava potreba da se omogući spajanje već
razvijenih programa sa novim programima i
eventualno novim pogledima na bazu.
Pri izboru softvera za upravljanje bazama
podataka, obično se preporučuje
upoređivanje po sledećim kriterijumima:
jednostavnost korišćenja,
mogućnost programiranja,
brzina pretraživanja,
mogućnost korišćenja programa koji
su proizvod drugih firmi,
pitanje održavanja softvera,
mogućnost obuke u radnom okruženju.
BAZE PODATAKA Osnovna razlika u pristupu bazi podataka, u
odnosu na konvencionalno organizovanje
datoteka, sastoji se u shvatanju i definisanju tzv.
fizičkog i logičkog načina gledanja na strukturu.
BAZE PODATAKA
Fizička struktura označava stvarnu strukturu
podataka i postoji samo jedna fizička
struktura podataka, dok postoji više tipova
logičkih struktura podataka.
Logička struktura predstavlja poseban način
gledanja na strukturu podataka koji zavisi
od samog subjekta posmatranja.
Primena IT alata u IZZS
WORD, EXCEL, ACCESS...
34
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
koncentr
acija
07.2005-06.2006
SO2 u ug/m3 dim u ug/m3
Red.br Datum Mjesec SO2 u ug/m3 dim u ug/m3 NO2 u ug/m3
1 2.-3.1.2005. 1 20,94 24,00
2 3.-4.1.2005. 1 13,46 33,00
3 4.-5.1.2005. 1 26,87 55,00
4 5.-7.1.2005. 1 20,91 51,00
5 7.-8.1.2005. 1 28,16 69,00
6 8.-10.1.2005. 1 18,05 45,00
7 10.-11.1.2005. 1 13,59 83,00
8 11-12.1.2005. 1 24,12 78,00
9 12-13.1.2005. 1 23,26 73,00
10 13-14.1.2005. 1 13,44 59,00
11 14-15.1.2005. 1 16,72 53,00
12 15-17.1.2005. 1 11,30 49,00
13 17-18.1.2005. 1 12,15 51,00
14 18-19.1.2005. 1 29,28 66,00
15 19-20.1.2005. 1 31,32 78,00
16 20-21.1.2005. 1 32,75 52,00
17 21-22.1.2005. 1 25,67 55,00
18 22-24.1.2005. 1 21,40 48,00
19 24-25.1.2005. 1 20,50 29,00
20 25-26.1.2005. 1 16,19 35,00
21 26-27.1.2005. 1 23,40 34,00
22 27-28.1.2005. 1 18,28 46,00
23 28-29.1.2005. 1 34,43 41,00
24 29-31.1.2005. 1 17,97 40,00
25 31.1.-1.2.2005. 1 28,88 84,00
26 1.-2.2.2005. 2 33,87 27,00
27 2.-3.2.2005. 2 32,88 35,00
28 3.-4.2.2005. 2 34,25 24,00
29 4.-5.2.2005. 2 40,66 38,00
30 5.-7.2.2005. 2 26,59 50,00
31 7.-8.2.2005. 2 43,87 69,00
32 8.-9.2.2005. 2 55,21 69,00
33 9.-10.2.2005. 2 59,65 80,00
34 10.-11.2.2005. 2 76,89 86,00
INFRASTRUKTURA INTERNETA
Internet (inter-između, net-mreža), mreža
između računara na Zemljinoj kugli ili globalna
mreža računra.Računari se povezuju da bi se
što lakše i brže došlo do velikog broja
informacija. Internet je nastao 60-ih godina u
Americi, povezivanjem računara na
univerzitetima, ali pravi razvoj interneta desio
se ipak 90-ih godina prošlog veka
35
36
Šta su Internet tehnologije?
Šta je Internet?
Mreža svih mreža
Na čemu je zasnovan?
IP protokolu
Šta se podrazumeva?
Arhitekture
Servisi Protokoli
36
Jedinice mere Bit su jedinice koja opisuju količinu podataka na mreži
1 kilobit (Kbit) = 1 x 103 bits = 1,000 bits
1 megabit (Mbit) = 1 x 106 bits = 1,000,000 bits
1 gigabit (Gbit) = 1 x 109 bits = 1,000,000,000 bits
Sekunde are the units used to measure time
1 millisekunde (msec) = 1 x 10-3 sekunde = 0.001 sekunde
1 microsekunde (msec) = 1 x 10-6 sekunde = 0.000001 sekunde
1 nanosekunde (nsec) = 1 x 10-9 sekunde = 0.000000001 sekunde
Bit / sekundi per second su jedinice koej mere kapacitet / propusnost komunikacijskog kanala
bit / second (bps)
kilobits / second (Kbps)
megabits / second (Mbps)
37
Modem – uređaj za pristup Internetu.
Povezivanje računara na Internet se obavlja pomoću kablova, ali i
bežičnim putem, tako da je potrebno da se signal koji koriste
računari(digitalni signal) pretvori tj. Modulira u signal koji koriste
telefonske linije(analogni signal), kablovi(koaksijalni, optički...) ili
bežična veza, a da bi komunikacija bila dvosmerna analogni signal
mora da se pretvori tj. Demodulira u digitalni. Ovu ulogu obavlja
modem(modulator/demodulator).
Internet provajder je firma koja pruža Internet usluge, tj. Posrednik
između nas i Interneta na svetskom nivou. Provajder(eng.
Obezbediti, omogućiti) omogućava ostvarivanje veze sa svakim
Internet korisnikom pojedinačno, kao i fizičko priključivanje na
Internet mrežu. Najčešći načini pistupa na Internet su: kablovski,
ADSL, i bežični,
Provajderi kod nas su: Telekom, SBB, PTT, Verat, Eunet, Infosky...
Korišćenje Interneta se plaća u zavisnosti od “Paketa” koji se izabere, a
predstavlja količinu ili brzinu protoka podataka.
U oblasti informacionih tehnologija server je
računarski sistem koji pruža usluge drugim
računarskim sistemima – klijentima.
Komunikacija između servera i klijenta odvija se
preko računarske mreže. Naziv server najčešće se
odnosi na ceo računarski sistem, ali se ponekada
koristi i samo za hardver ili softver takvog sistema.
Klijent i server zajedno obrazuju klijent-server mrežnu
arhitekturu.
40
Server se može sastojati od standardnih hardverskih
komponenti koje se ugrađuju u obične desktop
računare (PC – personal computer) u slučaju da
programi (aplikacije) koji se izvršavaju na serverima
nisu složeni odnosno hardverski zahtevni.
Pod serverom se podrazumeva program koji od
klijenta preko mreže prima zahteve, obrađuje ih i opet
preko mreže šalje odgovore klijentu.
Programi koji se koriste na serverima su posebno
razvijani za serverske operativne sisteme i potrebe
server/klijent okruženja. Primeri serverskih programa
su DHCP, DNS, mail server, ruter i drugo 41
Operativni sistemi koji se koriste na serverima su
specijalno dizajnirani za servere. Na serverima se
najviše koriste Linux, Solaris i FreeBSD operativni
sistemi koji su razvijeni po uzoru na operativni
sistem juniks. Koriste se i serveri iz Microsoft
Windows porodice: Windows NT, Windows
2000, Server 2003, 2017, 2010...
42
Većina server programa radi u pozadini i ne očekuje
ulazne podatke od korisnika niti ispisuje informacije
na ekranu. Ovo je posledica toga da serveri
komuniciraju samo sa klijent-računarima preko
računarske mreze. Zbog toga na serverima vrlo često
nema potrebe za postojanjem grafičkog radnog
okruženja. A ne korišćenje takvog okruženja značajno
oslobađa procesor servera za svoje namenske zadatke.
43
cela Internet struktura bazira se na klijent-server
modelu.
Milioni servera spojenih servera čine Internet i
rade neprekidno opslužujući zahteve korisnika.
Internet serveri pružaju usluge kao sto su Web, e-
mail, transfer podataka, chat i mnoge druge.
44
Mail server
Instant messaging server
Web server
FTP server
News server
Game server
Sound server
Peer-to-peer server
Print server
45
Kablovski Internet je servis koji podrazumeva povezivanje
korisnika na internet korišćenjem kablovske infrastrukture
namenjene distribuciji televizijskog programa.Na ovaj način,
korisnicima je na raspolaganju stalna veza sa Internetom 24
časa dnevno, sedam dana u nedelji, pri čemu nije potrebna
telefonska linija za rad.
ADSL- Asimetrična digitalna pretplatička linija. (eng. ADSL-
asymmetric digital substriber line). Podrazumeva povezivanje
korisnika na Internet korišćenjem već postojeće telefonske linije.
Asimetrično je u smislu brzine prenosa podataka(mogućnost bržeg
prenosa podataka ka korisniku-download, nego od korisnika ka
mreži-upload). ADSL tehnologija filtrira frekvencija koje ne pripadaju
opsegu potrebnom za telefonski razgovor i koristi ih za prenos
podataka bez ometanja.
Bežične mreže su nezaobilazne i nezamenljive,
naročito za infrastrukturno nerazvijene zemlje poput
naše. Termin “bežični internet” se koristi da bi opisao
vezu sa internetom ili provajderom koristeći radio
talase i frenkvencije, standardnim načinima
povezivanja preko telefonske linije ili drugim vrstama
pristupa internetu.
Bežična mreža (engl. wireless network)
predstavlja povezivanje računara, digitalnih
komunikacionih uređaja, mrežne opreme i raznih
drugih uređaja putem radio talasa.
Primenjuju se na mestima gde kablovsku (žičanu) infrastrukturu nije moguće postaviti ili je cena uvođenja takve strukture previsoka i na javnim mestima koja nude javni bežični pristup internetu - hotspotovi (engl. hotspots).
Bežične mreže poseduju neke osobine koje predstavljaju veliku prednost u odnosu na žičano umrežavanje, kao što su:
‒ Mobilnost klijenata
‒ Laka mogućnost proširivanja
‒ Brzo i jeftino uspostavljanje mreže privremenog trajanja
‒ Jeftinije u odnosu na žične
Bežične mreže mogu podeliti na:
– Bežične mreže kratkog dometa – (bluetooth)
– Bežične mreže srednjeg dometa – (Wi-Fi ili IEEE 802.11)
– Bežične mreže velikog dometa – (satelitske mreže, mobina
telefonija, ...).
Potrebna oprema
Većina laptopova, mobilnih telefona i mnogi desktop
računari sadrže fabrički ugrađeni bežični adapter (karticu).
Ukoliko ga nemaju, treba kupiti USB bežični modul ili
karticu za desktop računar koja se priključuje u PCI
podnožje za proširenje.
Bežični adapter (kartica).
Bežičnia pristupna tačaka (AP – Access Point)
Bežična pristupna tačka (engl. Acces point - AP)
je uređaj koji spaja WiFi bežične uređaje u jednu bežičnu
mrežu. AP se obično spaja na žičanu mrežu (na svič) i
prenosi podatke između žičanih i bežičnih mreža.
Bežični ruter (WRT – Wireless Router).
Ovaj uređaj u sebi sadrži:
‒ jedan port na koji ćete povezati kablovski ili ADSL modem
‒ ruter
‒ mrežni komutator (Switch)
‒ zaštitni zid (Firewall) i
‒ bežičnu pristupnu tačku.
Antene
Antene za bežični internet se mogu podeliti:
- one koje rade na 2,4 GHz i one koje rade na 5 GHz
- po njihovoj nameni, odnosno antene za spoljašnju
ugradnju i antene za unutrašnju ugradnju
- po konstrukciji na nekoliko kategorija.
Omnidirekcione antene ili popularno „štap“
antene
Postavljaju vertikalno i njihov signal se prostire 360° od
same antene. Imaju pojačanje signala od nekih 2-4 dB.
Jagi (yagi) antena
Jagi (yagi) antena podseća na cev i koja se postavlja
horizontalno u pravcu u kome se želi usmeriti signal. Jagi
antena ima bolje pojačanje signala od omnidirekcione
antene samim tim što usmerava ceo signal u jednom
pravcu i ugao zračenja od nekih 20-30°.
Satelitski Internet iako najskuplji, ipak predstavlja
najpouzdaniji i najbrži sistem za prenos podataka, pa tako i za
pristup Internetu. Kao posrednik u komunikaciji koristi se
geostacionarni satelit(pozicioniran na visini od 35000 km iznad
Zemlje). Pošto se kreće ugaonom brzinom identičnoj brzini
rotacije Zemlje, to je njegov položaj u odnosu na određeni
prostor na Zemlji uvek istim. Prostor koji je pokriven signalom
satelita naziva se “Footprint”.
Računarske komunikacije Uslovi komuniciranja:
1. Komunikacioni medijum
2. Komunikacioni uređaj
3. Komunikacioni softver
Komunikacioni medijum
• Kablovski (žice, kablovi, optička vlakna)
• Bežični (radio talasi, mikrotalasi, infracrveni i drugi)
Kablovski Medijumi
Specijalni kablovi za povezivanje (direktno povezivanje
računara, na maloj udaljenosti)
„Upredena Parica“ (kabl koji se koristi za telefonski saobraćaj)
Koaksijalni kabl (povezivanje računara na većoj udaljenosti)
Optički kabl (prenos svetlosnim signalom staklenim vlaknima)
Bežični medijumi
Veze pomoću svetlosnih talasa:
Infracrveni, laserski zraci... (na manjim udaljenostima, osetljivi
na smetnje)
Veze pomoću radio talasa:
Mikrotalasi... (Na većim udaljenostima na Zemlji i sa
komunikacionim satelitom)
Računarske Mreže
Prema površini koju pokriva mreža
Prema načinu povezivanja računara u mreži (topologija)
Prema načinu komunikacije računara u mreži (logička
organizacija)
Prema odnosu među čvorovima u mreži
Definicije:
Računarska mreža - grupa međusobno povezanih
računara i uređaja koji dele resurse i informacije.
Topologija - prostorni raspored ili način povezivanja
delova jedne celine.
Komunikacioni kanal - fizički medijum kroz koji se
prenose podaci. Kod žičanih mreža, to su kablovi različitih
tipova. Kod bežičnih mreža, komunikacioni kanal je
vazduh.
Značaj računarskih mreža za
pojedince i firme Računarske mreže imaju veliki značaj kako za kompanije, tako i za
pojedince.
Kompanijama mreže omogućuju:
- deljenje resursa (programa, opreme, podataka),
- visoku pouzdanost sistema (pouzdaniji je sistem sa više računara
nego sa jednim),
- uštedu novca (bolji je odnos cena/performanse sistema sa više
jeftinijih računara od sistema zasnovanog na superkompjuteru),
- skalabilnost (sistem se lakše proširuje dodavanjem jednog novog
računara, nego zamenom superkompjutera),
- moćni komunikacioni medijum (udaljeni saradnici mogu zajedno
obavljati neki posao) i
- elektronsko poslovanje.
Za pojedince računarske mreže takođe imaju veliki značaj,
i to pre svega za:
- pristup udaljenim informacijama,
- komunikaciju,
- interaktivnu zabavu i
- elektronsku kupovinu.
Prema površini koju pokriva mreža
Lokalne računarske mreže(LAN – Local Area Network)
Zgrada ili grupa zgrada, manji prostor (učionica)
Globalne računarske mreže (WAN – Wide Area Network)
Povezuje računare koji su geografski razdvojeni
Local Area Network
Local Area Network (LAN) je mreža visoke brzine koja pokriva relativno malu geografsku površinu. Najčešće umrežava radne stanice, računare, printere, servere i ostale uređaje. Najčešći mrežne tehnologije koji se koriste su Ethernet, Token Ring, Frame Relay i FDDI.
Mreža u okviru učionice.
69
Metropolitan area network MAN
Metropolitan Area Network (MAN) se sastoji iz
mnogo računara koji se nalaze u jednom gradu ili
kampusu.
Primer kg.ac.rs domen i sl.
Za razmjenjivanje podataka najčešće se koristi
optički kabl ili bežični način komunikacije.
70
Wide area network WAN
Wide Area Network (WAN) pokriva relativno
veliku geografsku površinu, a najpoznatija WAN
mreža je upravo Internet.
Razmenjivanje podataka u ovim mrežama se
najčešće vrši preko telefonskih kablova i druge
telekomunikacione infrstrukture.
71
Prema načinu povezivanja računara u mreži (topologija)
Topologija nastaje geometrijski uređenjem veza i čvorova.
Čvor – krajnja tačka neke grane mreže
Veza (fizička i logička) – komunikacioni put između dva čvora
Zvezdasta topologija Prstenasta topologija
Topologija magistrale Hibridna topologija
Prema odnosu među čvorovima u mreži:
Mreže tipa klijent-server
Server je računar koji stavlja na raspolaganje svoje resurse
svim ostalim računarima u mreži
Ravnopravna mreža (peer-to-peer, p2p)
Računari u mreži komuniciraju ravnopravno
Mrežni uređaji
Hub
Switch
Ripiter
Bridge
Router
Gateway
74
Mrežna kartica i modem
Modulator/demodulator ili modem, je eksterni uređaj koji prevodi digitalne signale koje šalje računar u analogne signale koje se prenose konvencionalnom telefonskom linijom, tj. da ponovo prevede analogne siganle u digitalne da bi računar mogao da ih razume.
Postoji: kablovski pristup Internetu, digitalne pretplatnička linija DSL, digitalna mreža za integrisane usluge ISDN, komutirana komunikaicja (dial-up).
Mrežna
kartica sa
priključcim
a za UTP5
Etherent
75
Hub / Switch
76
Switch
Switch је uređaj koji upravlja protokom podataka
uzmeđu delova loklane mreže. Za razliku od hub-
a switch deli mrežni saobraćaj i šalje ga na
određena mesta, dok hub šalje podatke na sve
uređaje koji su u mreži.
Njihova je uloga da regulišu saobraćaj lokalnoj
mreži. Možemo sve naše računare povezati
na svič, a i svič na svič te tako proširiti našu
mrežu.
77
Svič vodi računa o tome koji podatak kom računaru
ili mrežnom uređaju prosleđuje. Svič je u stanju da
razlikuje (indentifikuje) uređaje (računare) koji su
povezani na njega na osnovu MAC adrese.
Switch se korisi za mreže srednje veličine i daje
računaru punu brzinu jedne konekcije, dok računari
priključeni na hub dobijaju samo deo te konekcije.
79
80
Bridge Spaja sisteme koji ne rade na istom fizičkom nivou.
Na primer spaja 10 Base 2 i 10 Base 5.
81
Router Ruter ili mrežni usmerivač (engl. Router) je računarski
uređaj koji služi za međusobno povezivanje računarskih mreža. On ima funkciju da za svaki paket podataka odredi putanju - rutu kojom treba taj paket da ide i da taj isti paket prosledi sledećem uređaju u nizu.
Iako su najčešće ruteri posebni uređaji, oni su u suštini računari čiji su softver i hardver specijalizovani za namenu da povezuju više mreža. U malim lokalnim mrežama (LAN) ruter se obično postavlja da bude veza između same mreže i Interneta. Tako na primer ADSL ruter služi kao veza između kućne mreže i mreže Internet provajdera do koje ruter dolazi preko ADSL veze. 82
Host kompjuteri nivoi protokola
Izraz host kompjuter se koristi za kompjuter koji se konektuje na
Intenet i pokreće aplikacije.
Host može biti mali kao mobilni telefon ili veliki kao mejnfrejm.
CPU hosta može biti spor ili brz, memorija može biti velika ili mala, a
mreža na koju se host konektuje može da radi na velikoj ili maloj brzini.
TCP/IP protokoli omogućavaju bilo kom paru hostova da komuniciraju,
uprkos hardverskim razlikama.
I hostovima i ruterima treba softver protokola TCP/IP.
Ruteri ne koriste protokole sa svih nivoa.
Ruteru nisu potrebni protokoli sa nivoa 5 za aplikacije kao što je
transfer datoteka zato što ruteri ne pokreću konvencionalne
aplikacije
Internet servisi WWW Servis (World Wide Web) ili Web servis je
najkorišćeniji
Internet servis i omogućava „surfovanje“ internetom.
Najpoznatiji program koji se koristi u te svrhe je Internet
Explorer
E-mail servis omogućava primanje/slanje elektronske pošte.
Ovaj servis je za mnoge korisnike postao nezamenljiv način
komuniciranja, pošto poruke veoma brzo stižu u bilo koji deo
sveta
Diskucione grupe (forumi) – koriste posebne programe za
primanje, čitanje i slanje poruka o nekoj temi, nezavisno od
vremena (of-line)
IRC (Internet Relay Chat) – „Četovanje“ – istovremena
komunikacija i razmena poruka na ekranu u realnom vremenu
(on-line)
WWW (WORLD WIDE WEB) –WEB SERVIS
Omogućava tzv. surfovanje internetom (pretraživanje), odn.
gledanje internet prezentacija.
Za korišćenje ovog servisa potreban je program koji se naziva
Internet Browser (Internet “istraživač”). Na primer:
-Internet explorer (sastavni deo windows-a)
Mozilla Firefox
Google Chrome
Opera
Internet prezentacija
Skup uređenih podataka na određenu temu i podrazumeva
multimedijalni sadržaj odnosno tekst,2D ili 3D sliku, fotografiju,
pokretnu sliku i zvuk (zvuk se izbegava), sadržaj koji može biti
interaktivan (korisnik može uticati na redosled pregledanja
sadržaja).
Hipertekst (tekst u kome je moguće “skakati“ sa jednog dela
teksta na drugi deo teksta ili na potpuno novi sadržaj,
korišćenjem linkova (koji su obicno markirani, podvučeni, u
drugoj boji ili sadrže Screen Tip...), što zajedno čini
HIPERMEDIJU.
Hipermedija omugućava korisnicima da pored gledanja(i
slušanja)prezentacije, budu aktivni učesnici interaktivno
povezani sa tekstom, slikom, pokretnom slikom..., preko
linkova (veza sa drugim prezentacijama ili sadržajima).
Veb Sajt (Web site) predstavlja skup povezanih veb strana
koje imaju multimedijalni ili hipermedijalni sadržaj, odnosno
sadrže internet prezentaciju .
Internet adresa
Da bi se pristupilo prezentaciji potrebno je znati njenu adresu:
www.ime.domen (npr. www.tfzr.uns.ac.rs)
www nije obavezno(u internet explorer-u)
Ime je obavezno
Domen:
.co - bliže određuje sadržaj prezentacije
.rs - oznaka za državu
www.tfzr.uns.ac.rs
*tfzr – TFMP fakultet – ime sajta
rs – domen koji obuhvata sve mreže u našoj zemlji
ac – poddomen – mreže akademskih institucija
uns - akademske institucije u Novi Sad
Pored teritorijalne podele osnovni domen može biti:
.com – komercijalne institucije .net – mreža - provajder
.edu – obrazovne institucije .org – neprofitne organizacije i
udruženja
.mil – vojne institucije .gov – vladine institucije
Web Serveri Web server je može se posmatrati kao računar na
kojem se nalaze web stranice. Kako je pristup svakom računaru određen portovima (ulazima) koji su predstavljeni brojevima, tako je i pristup web serveru određen portom. Port za pristup web serveru je 80. Svaki server ima IP adresu tako da kada se neka
stranica posećuje, odnosno neki server, zapravo se posećuje adresa kao 98.34.65.243:80, gde broj 80 govori da se radi o web serveru.
Web server se može posmatrati i kao softver koji
omogućava gore navedene funkcije u klijent server
arhitekturi.
91
Apache web server Web server „Apač“ je otvoreni veb
server za Unix, Linux i slične operativne sisteme, MS Windows, Novel i druge platforme. Apač je najkorišćeniji veb server na Internetu . Lako je podesiv za prijavljivanje na sisteme baza podataka. Takođe je podržan od strane više grafičkih korisničkih okruženja koja imaju jednostavniji način podešavanja servera. Apač je razvijen od strane otvorene zajednice programera pod vođstvom fondacije „Apache softvare“.
92
Internet Infromation Services (IIS) Internet Infromation Services (IIS) је web server
aplikacija koju je kreirao i razvio Microsoft za Windows operativni sistem. IIS je drugi najpopularniji web server, a ispred njega samo prednjači Apache HTTP Server. U martu 2010, 24,47% svih webs ervera na Internetu koristilo je IIS. Protokoli koje IIS podržava su: FTP, FTPS, SMTP, NNTP и HTTP/HTTPS.
93
Internet protokol
IP sadrži informacije o adresiranju, čime se
postiže da svaki mrežni uređaj (računar, server, radna stanica, interent ruter) koji je povezan na internet ima jedinstvenu adresu i može se lako identifikovati u celoj Internet mreži, a isto tako sadrži i kontrolne informacije koje omogućavaju paketima da budu prosleđeni na osnovu poznatih IP adresa.
94
TCP/IP
TCP/IP je uobičajena oznaka grupe protokola
koju još nazivamo IP grupa protokola.
Naziv je ova grupa protokola dobila prema dva
najvažnija protokola iz te grupe: TCP (od
engleskog Transmission Control Protocol) i prema
samom IP protokolu.
95
IP adresa ili IP broj IP adresa ili IP broj je jedinstveni broj, sličan
telefonskom broju, koji koriste mašine (najčešće
računari) u međusobnom saobraćaju putem interneta
uz korišćenje Internet protokola. Ovo dozvoljava
mašinama dalje sprovođenje informacije u ime
pošiljaoca (kako bi mašine znale gde da ih dalje
pošalju) i kasnije primanje tih informacija (kako bi
mašine znale da je to namenjena destinacija).
Primer IP adrese je 207.142.131.23
96
Broj IP adresa U ovoj verziji IP adresa se sastoji od 32 bita, odnosno 4 bajta,
što čini teoretski 4 294 967 296 (preko 4 milijarde) jedinstvenih
adresa domaćinskih interfejsa. U praksi, postoji nedovoljno
slobodnih IP adresa, tako da postoji pritisak da se proširi raspon
adresa preko verzije 6 IP
Računar ima identifikator koji predstavlja adresu računara u mreži(tridesetdvobitni )
Piše se kao kombinacija 4 osmobitna broja u dekadnom sistemu(224.34.12.56)
224.34.12.56 i 224.34.12.26 predstavljaju dva različita računara jedne lokalne mreže
224.34.12.56 i 224.34.11.23 predstavljaju dva različita računara
(host-a) dve lokalne mreže.
97
DNS (Domain Name System)
DNS je u stvari jedna baza podataka u kojoj su upisana sva imena i odgovarajuće IP adrese pojedinih računara, te grupa funkcija koje omogućavaju prevođenje istih. Treba naglasiti da npr. ceo Internet, koji je takođe jedna velika mreža, koristi DNS mehanizam.
Kada se u browser ukuca http://sr.wikipedia.org/ računar će uz pomoć DNS servera to ime pretvoriti
u 208.80.152.2, što je IP adresa računara gde se
nalazi sajt.
98
Internet domeni
Domen je jednostavno rečeno, ime ili adresa
jednog web sajta. Koristi se kako bi se izbegle
adrese koje računari koriste i koje su numeričke
.com
.org
.biz
.net
.edu
Nacionalni domeni
99
http://www.tfzr.uns.ac.rs/
HTTP
HTTP (engl. HTTP, HyperText Transfer Protocol)
je glavna i najčešća metoda prenosa informacija
na Webu. Osnovna namena ovog protokola je
omogućavanje objavljivanja i prezentacije HTML
dokumenata, tj. web stranica.
HTTP je samo jedan od protokola aplikativnog
nivoa koji postoje na Internetu. Drugi značajniji
internetski protokoli na aplikacijskom nivou su:
FTP, HTTP, HTTPS, IMAP, IRC, NNTP, POP3,
RTP, SIP, SMTP, SNMP, SSH, SSL, Telnet,
UUCP, BitTorrent ... 100
FTP FTP ( eng. File
transfer protocol –
protokol za prenos
datoteka) je
najčešće korišćen
protokol za prenos
podataka između
dva računara na
mreži. FTP koristi
TCP/IP za mrežnu
komunikaciju, što
omogućava da
bude pouzdan i
sesijski orijentisan. 101
Интернет сервис провајдер
Интернет сервис провајдер (скраћено ИСП) је компанија која својим корисницима омогућава услугу прикључивања на Интернет и повезане сервисе. У говору скраћено се употребљава израз провајдер. Сам израз је енглеског порекла (енгл. Internet Service Provider) и у преводу значи добављач интернет услуге.
Приступ Интернету се омогућава на више начина: модемски, кабловски, АДСЛ-ом. Осим приступа Интернету, провајдери углавном омогућавају још и имејл, хостовање веб презентација, регистрацију домена и друго.
102
U oblasti informacionih tehnologija server je
računarski sistem koji pruža usluge drugim
računarskim sistemima – klijentima.
Komunikacija između servera i klijenta odvija se
preko računarske mreže. Naziv server najčešće se
odnosi na ceo računarski sistem, ali se ponekada
koristi i samo za hardver ili softver takvog sistema.
Klijent i server zajedno obrazuju klijent-server mrežnu
arhitekturu.
103
Server se može sastojati od standardnih hardverskih
komponenti koje se ugrađuju u obične desktop
računare (PC – personal computer) u slučaju da
programi (aplikacije) koji se izvršavaju na serverima
nisu složeni odnosno hardverski zahtevni.
Pod serverom se podrazumeva program koji od
klijenta preko mreže prima zahteve, obrađuje ih i opet
preko mreže šalje odgovore klijentu.
Programi koji se koriste na serverima su posebno
razvijani za serverske operativne sisteme i potrebe
server/klijent okruženja. Primeri serverskih programa
su DHCP, DNS, mail server, ruter i drugo 104
Operativni sistemi koji se koriste na serverima su
specijalno dizajnirani za servere. Na serverima se
najviše koriste Linux, Solaris i FreeBSD operativni
sistemi koji su razvijeni po uzoru na operativni
sistem juniks. Koriste se i serveri iz Microsoft
Windows porodice: Windows NT, Windows
2000, Server 2003, 2017, 2010...
105
Većina server programa radi u pozadini i ne očekuje
ulazne podatke od korisnika niti ispisuje informacije
na ekranu. Ovo je posledica toga da serveri
komuniciraju samo sa klijent-računarima preko
računarske mreze. Zbog toga na serverima vrlo često
nema potrebe za postojanjem grafičkog radnog
okruženja. A ne korišćenje takvog okruženja značajno
oslobađa procesor servera za svoje namenske zadatke.
106
cela Internet struktura bazira se na klijent-server
modelu.
Milioni servera spojenih servera čine Internet i
rade neprekidno opslužujući zahteve korisnika.
Internet serveri pružaju usluge kao sto su Web, e-
mail, transfer podataka, chat i mnoge druge.
107
Mail server
Instant messaging server
Web server
FTP server
News server
Game server
Sound server
Peer-to-peer server
Print server
108
eMail standardi i protokoli
Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) je Internet
standard za elektronsku poštu mail (e-mail) preko
Internet Protocol (IP) mreže.
Post Office Protocol (POP) je standardni Internet
protokol koji koriste lokalni e-mail klijenti za
primanje e-mail od udaljenog servera preko
TCP/IP konekcije. POP i IMAP (Internet Message
Access Protocol) su dva najyastupljenija Internet
standard protkola za primenje e-mailova.
109
Hosting
110
Telekom, SBB, Eunet, PTT….
110
WEB aplikacije Parametri koji utiču na razvoj web aplikacija:
Heterogena struktura Interneta;
Raznolikost platformi;
Raznolikost zahteva i razvojnih alata.
111
HTML Hyper Text MarkUp Language
Univerzalni jezički format na Internetu
WWW se zasniva na klijent server-modelu
Jezik kojim se opisuje pristup WWW
dokumentima je HTML.
http://www.w3.org/
112
Upotreba Web aplikacija deljenje podataka sa
partnerima
deljenje alata i
iskustava
e-katalozi
EDI
izbor poslovnog
partnera
saradnja
CAD/CAM
Upravljanje
proizvodnim
podacima
simulacija
analiza
podrška životnom
ciklusu proizvoda
Zaštita životne
sredine 113