Informatika - pmfst.unist.hr · u radu studija predlaganjem i izvođenjem novih kolegija....

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Splitu

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Preddiplomski sveučilišni studij

Informatika

SPLIT, ožujak 2017.

1 Preddiplomski sveučilišni studij Informatika

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Adresa Ruđera Boškovića 33, Split, 21 000

Telefon 021-619-222

Fax 021-619-227

E-mail adresa [email protected]

Web stranica http://www.pmfst.unist.hr/

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa Preddiplomski sveučilišni studij Informatika

Nositelj studijskoga programa Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program ☒

Razina studijskoga programa

Preddiplomski ☒ Diplomski ☐ Integrirani ☐

Poslijediplomski sveučilišni ☐

Poslijediplomski specijalistički ☐

Diplomski specijalistički ☐

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

prvostupnik informatike


1. UVOD

1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Procjena opravdanosti izvođenja studija temelji se izrađenoj analitičkoj podlozi. Cilj izrade

analitičke podloge je dati analizu dosadašnje i trenutne ponude i potražnje za prvostupnicima

informatike kako na tržištu rada, tako i u daljnjem školovanju, te prikazati očekivanje potražnje

za buduće razdoblje od 5 godina. Predviđanje u smislu daljnjeg školovanja fokusirano je na

potražnju nastavnika, posebno nastavnika informatike koji se obrazuju na diplomskom

studiju..Predviđanja zahtjeva tržišta rada temeljimo na relevantnim službenim dokumentima u

kojima su donesene strategije, u prvom redu znanosti i obrazovanja, ali i strategije pametnih

specijalizacija i industrijske strategije. Osim navedenog nastavka školovanja, u ovom

programu vodi se računa i o mogućnosti zapošljavanja po završetku predloženog

sveučilišnoga preddiplomskog studija informatike. S obzirom da se suvremeno poslovanje u

velikoj mjeri oslanja na primjenu računala u području svakodnevnog poslovanja, marketinga i

povezivanja s proizvodnjom, nužno je osigurati kvalitetnu podršku računalnim sustavima s

posebnim naglaskom na prilagodbu postojećih i odabir novih programskih rješenja u skladu sa

poslovnim ciljevima tvrtke. Temelj uspješne uporabe programske podrške i sklopovlja je

postojanje kvalitetnog i osposobljenog osoblja koje je u stanju argumentirano predložiti i

pronaći primjerena rješenja za postavljene probleme temeljene na modernom pristupu

informatici.

Strateški ciljevi iskazani u međunarodnim, nacionalnim, regionalnim ili stručnim strateškim

dokumentima predstavljaju smjernice razvoja društva u budućnosti pa svaki prijedlog

studijskog programa mora naći uporište i referentni okvir u relevantnim strateškim

dokumentima. Sukladno viziji MZOŠ-a globalno konkurentan, kvalitetan, dostupan, inkluzivan

i održiv odgojno-obrazovni sustav utemeljen na izvrsnosti te gospodarskim i društvenim

potrebama u kojem djeca, učenici i studenti stječu potrebno znanje te vještine, odgovornost,

poduzetnost i inovativnost u radu, zasniva se na odgojno-obrazovnim radnicima koji imaju

odgovarajući status, snažnu profesionalnu i motivacijsku ulogu i značajnu samostalnost i

odgovornost u radu.

Misija MZOŠ-a je podupiranje ukupnog razvoja Republike Hrvatske osiguravanjem uvjeta za

otvaranje novih radnih mjesta kroz razvoj znanosti temeljen na izvrsnosti, za formiranje

obrazovnih, kompetentnih, samopouzdanih, poduzetnih pojedinaca uz kvalitetan i dostupan

sustav cjeloživotnog obrazovanja. Pod ciljevima MZOS su istaknuti: uspostavljanje učinkovite

mreže odgojno-obrazovnih ustanova i kvalifikacija usmjerenih k razvoju ljudskog potencijala

koje su usklađene s potrebama tržišta rada; unaprjeđenje sustava osiguranja kvalitete na svim

razinama sustava odgoja i obrazovanja; osnaživanje ljudskih potencijala u znanosti, posebno

u prirodnim znanostima i inovacijama, te veće međunarodne suradnje.

Sukladno posebnim ciljevima iskazanima u Strategiji pametne specijalizacije, Hrvatska mora

stimulirati jačanje izvrsnosti u hrvatskoj znanstvenoj zajednici i osigurati stabilan protok

vrhunskih istraživača u cilju unaprjeđenja trenutne i buduće konkurentnosti Hrvatske, a

posebice u ostvarenju trenutnih i budućih društvenih izazova, te razvoj ljudskih resursa kroz

pametnu specijalizaciju Hrvatske.


Prema Industrijskoj strategiji, najveći doprinos razvoju industrije i gospodarstva država može

dati upravo kroz kvalitetan sustav obrazovanja. Osnova za privlačenje bilo kakvih investicija,

uz stabilno političko i makroekonomsko okruženje, nalazi se u dostupnosti obrazovane radne

snage. Važno je da država investicije u obrazovni sustav usmjerava u područja koja su važna

i nužna za buduće potrebe razvoja industrije. S obzirom na brze i učestale promjene koje se

događaju u okruženju stvara se kontinuirana potreba za novim znanjima i vještinama, pa je

izuzetno važno da se obrazovni sustav kontinuirano prilagođava potrebama za novim znanjem

koje bi potaknulo nova zapošljavanja. Država će to realizirati nizom operativnih mjera u kojima

je predviđeno: usklađivanje prioriteta i razvojnih ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i

tehnologije te Industrijske strategije; prilagodba sustava obrazovanja i znanosti potrebama

novih tehnologija i potrebama «zelene ekonomije»

U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost

kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost,

ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Obrazovanje i znanost od posebnog su

javnog interesa.

Obrazovanje će biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit će

obvezno, bit će osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe – a napose

one izložene marginalizaciji i isključenosti – bit će uključene u sustav obrazovanja koje će biti

utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat će se ljudska prava i prava djece, svi

djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat će profesionalnu etiku, odluke će se donositi

na demokratski način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika, škole i nastavnici bit će

samostalni u osmišljavanju svojeg rada, poštovat će se interkulturalizam i europska dimenzija

obrazovanja. Ovaj strateški pristup, zasnovan na Smjernicama za strategiju odgoja,

obrazovanja, znanosti i tehnologije (HAZU – MZOS 2012.), teži cjelovitom, fleksibilnom i

učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja koji povezuje sve razine i vrste obrazovanja i

istraživanja u harmoničnu i transparentnu cjelinu temeljenu na zajedničkim pozitivnim

vrijednostima, načelima i ciljevima.

U provedbi mjera za postizanje ciljeva Strategije pametne specijalizacije posebnu važnost

imaju sveučilišta kao mjesta na kojima se stvaraju nova znanja i prenose studentima i drugim

korisnicima; kao mjesta koja aktivno sudjeluju u osmišljavanju i ostvarivanju procesa

obrazovanja i istraživanja; napokon, kao mjesta na kojima se obrazuju oni koji će biti nositelji

sustava obrazovanja i istraživanja.

Predloženim izmjenama gradi se sustav koji bi svakoj osobi trebao omogućiti sposobnost

djelovanja u suvremenom, tehnički razvijenom društvu u kojemu se njeguje aktivan pokret

održivoga razvoja, što pretpostavlja stjecanje važnih znanja i vještina, posebice iz područja

matematike, prirodnih znanosti, tehnike i informatike te društvenih i humanističkih disciplina.

Jedan od uočenih problema jest razmjerno slabo obrazovna struktura stanovništva u nekim

regijama Hrvatske, za razliku od drugih područja u kojima je struktura stanovništva vrlo

zadovoljavajuće razine obrazovanja. Poseban je problem i u tome što je nestručna

zastupljenost stanovništva najviša u slabo razvijenim regijama uz koje se veže općenito lošija

obrazovna struktura stanovništva, što dodatno umanjuje mogućnosti za kvalitetno obrazovanje

djece i poticanje industrije informacijskog doba u tim regijama. Deficit zanimanja podudara se

sa deficitom kvalificiranih učitelja u pojedinim skupinama predmeta – matematici, informatici,

prirodoslovnim predmetima i stranim jezicima. Valja istaknuti da se u pogledu deficitarnosti


učitelja iz prirodoslovno-matematičkog područja i informatike situacija u Hrvatskoj najvećim

dijelom podudara sa situacijom u većini europskih zemalja. Ta se situacija odražava i u slabijim

postignućima učenika u tim regijama na nacionalnim ispitima vrednovanja znanja.

Preddiplomski studij Informatike preduvjet je za logičan nastavak diplomskog studija

Informatike te je u ovom studiju dan poseban naglasak na računalnu znanost za razliku od

sličnih studija na Sveučilištu u Splitu koji su orijentirani prema računalnom inženjerstvu. Treba

naglasiti kako slični studiji postoje na sveučilištu u Rijeci, Zagrebu i Osijeku.

Useljenjem Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u novu, modernu i funkcionalnu zgradu na

sveučilišnom Kampusu ostvareni su i materijalni preduvjeti za dodatan interes studenata za

studiranjem informatike pri Sveučilištu u Splitu.

Iz gore prikazanih dijelova relevantnih strateških dokumenata, kao i iz jakih europskih i

svjetskih trendova za jačanjem statusa i uloge informatike, a posebno naglaskom pripadnosti

području STEM-a (Science, Technology, Engineering and Mathematics STEM), razvidno je da

se u budućnosti očekuje povećanje potražnje za zanimanjima vezanim uz informatiku, naročito

onima gdje se javlja veća potreba za rješavanjem problema pomoću računala, pa je realna

potreba za provedbom odgovarajućeg studijskog programa.

Uvažavajući činjenicu kako su za savladavanje informatičkih koncepata nužni usvojeni

matematički koncepti, preddiplomski studij informatike naglasak stavlja i na temeljna

matematička znanja bitna za razumijevanje različitih područja računarstva. Dakle, studij

predstavlja temelj za stjecanje znanja iz područja struke nužnih za uspješno realiziranje svih

zadaća koje pripadaju temeljnoj informatičkoj struci.

Glavna značajka ovog studijskog programa je isprepletenost stručnih i matematičkih

kompetencija što rezultira stručnjakom koji posjeduje kompetencije za rad u informatičkim

tvrtkama ili tvrtkama u kojima su potrebni informatičari, a s posebnim naglaskom na one u

kojima se očekuje mogućnost argumentacije odabranog načina rješavanja zadanog problema.

U informacijskom dobu poseban se naglasak stavlja upravo na neopipljivu vrijednost, znanje

koju posjeduje tvrtka, a ne samo pojedinac, te se u tom smislu stručnjaci obrazovani prema

ovom programu razlikuju od sličnih programa koji se nude.

Od pokretanja ovog studijskog programa na PMF-u u Splitu, prvostupnike informatike

uglavnom pronalazimo kao uspješne studente diplomskih studija kako na PMF-u u Splitu, tako

i na FER-u u Zagrebu, FESB-u u Splitu, i drugim diplomskim studijima informatike i računarstva

u Hrvatskoj. Dio studenata po završenom studiju zapošljava se i u tvrtkama koje se bave

proizvodnjom programske podrške, ali sa jasnom mogućnosti nastavka školovanja u bilo

kojem trenutku života. Zbog činjenice da živimo u informacijskom dobu, primjetno je povećan

interes tvrtki za informatičarima, pa se očekuje da će unatoč visokoj stopi nezaposlenosti u

Hrvatskoj porasti potražnja za informatičarima.

Preseljenjem u Zgradu tri fakulteta na Kampusu u Splitu, Odjel za informatiku kao i

Prirodoslovno-matematički fakultet u cjelini, mogu u cijelosti dgovoriti suvremenim zahtjevima

organizacije i provedbe nastave ovog studijskog programa. Kadrovska ekipiranost je

prihvatljiva unutar postavljenih ograničenja zapošljavanja, ali se očekuje s obzirom na važnost

područja i zahtjeve tržišta dodatno uposliti stručnjake iz područja računarstva.


Stečena znanja i vještine omogućavaju uspješan rad prvostupnika u specijaliziranim tvrtkama

koje se bave informatičkom djelatnošću te u poslovnim, gospodarskim i društvenim

organizacijama na informatičkim poslovima. Predloženi preddiplomski program pruža

sadržajnu i formalnu osnovu za nastavak znanstvenog rada i školovanja u području računalnih

znanosti.

2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno

društvo...)

Odjel za informatiku kao ustrojbena jedinica PMF-a u Splitu zadužen je za preddiplomski studij

Informatika, te aktivno i sustavno održava dobru povezanost s lokalnom i širom zajednicom.

Članovi Odjela surađuju s informatičkim tvrtkama kojima osiguravaju mogućnost rada sa

studentima koji imaju priliku upravo od stručnjaka iz takozvanog realnog sektora slušati o

najnovijim trendovima u informatici. Pored navedenog, članovi Odjela nalaze se u različitim

stručnim skupinama pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ali i u lokalnoj zajednici gdje rade

na popularizaciji znanosti vezanoj uz područja informatike, robotike i rješavanja problema. Oni

redovito sudjeluju na različitim stručnim skupovima informatike bilo kao predavači ili članovi

organizacijskih odbora. Odjel za informatiku, sa studentima studija Informatike, aktivno

sudjeluje na različitim festivalima znanosti, noći istraživača i sličnim događanjima na

popularizaciji informatike.

Odjel za informatiku zadužen je za organizaciju i provedbu diplomskog studija Informatike, koji

predstavlja logičan nastavak preddiplomskog studija i jedan je od sudionika zajedničkog

poslijediplomskog doktorskog studija iz Istraživanja u edukaciji prirodnih i tehničkih znanosti

pri Sveučilištu u Splitu. Njegovi nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima aktivno sudjeluju

u radu studija predlaganjem i izvođenjem novih kolegija. Poslijediplomski studij usmjeren je na

usavršavanje nastavnika praktičara s ciljem boljeg povezivanja znanosti i prakse u

obrazovanju, što rezultira dodatnim povezivanjem s lokalnom zajednicom.

Odjel ostvaruje suradnju s nizom gospodarskih subjekata, obrazovnih i znanstvenih ustanova

putem bogate mreže nastavnih baza, s kojima PMF u Splitu ima potpisane ugovore. Većina

njih zapošljava ili su iskazali interes za zapošljavanjem mladih ljudi sa završenim

preddiplomskim ili diplomskim studijem Informatika.

3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Jedna od temeljnih pretpostavki za kvalitetnu realizaciju programa informatike jest nastavna,

stručna i znanstvena suradnja svih relevantnih čimbenika koji mogu pridonijeti procesu

osposobljavanja i izobrazbe studenata. Nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima koji

izvode nastavu na sveučilišnom preddiplomskom studiju Informatika aktivni su znanstvenici u

svojim znanstvenim poljima (od kojih su neki etablirani i poznati u široj akademskoj zajednici),

s velikim iskustvom u izvođenju svih oblika nastave na preddiplomskim, diplomskim i

doktorskim studijima. Osim znanstvenog rada, većina nastavnika kroz rad u praksi stekla je i

iskustvo koje je posebno značajno upravo na preddiplomskoj razini studija, koja je usmjerena

na temeljnu struku i njezinu primjenu u praksi. Nastavnici u suradničkim zvanjima asistenta

su polaznici odgovarajućih doktorskih studija. Nastavnici Odjela članovi su strukovnih

udruženja ACM (Association for Computing Machinery), IEEE (The Institute of Electrical and


Electronics Engineers) i KoREMA, (Croatian Society for Communication, Computing,

Electronics, Measurement and Control) čime se osigurava praćenje novih trendova u području.

Pri osmišljavanju studija uzet je u obzir i standard zanimanja nastavnik informatike koji je

definiran u okviru projekta "Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika

informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira", STEMP (čiji nositelj je bio upravo PMF u Splitu) i preporuke za razvoj

kurikula ACM-a te Hrvatske udruga za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) i

okruglih stolova održanih na temu informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu. Ishodima

učenja predloženog studijskog programa student stječe sve stručne kompetencije iz

informatike, a uz naknadno doškolovanje koje će osigurati pedagoške, psihološke, didaktičke

i metodičke, kompetencije, prema trenutnim pravilnicima, može predavati informatiku u

školama. To bi se, u trenutku kada se informatika uvede kao obavezan predmet, moglo

pokazati kao ključno za udovoljavanje potrebama koje će višestruko porasti za zanimanje

nastavnik informatike.

4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

Bogata mreža nastavnih baza i vježbaonica s kojima Prirodoslovno-matematički fakultet

ostvaruje suradnju (najčešće u svrhu održavanja stručne prakse studenata) i s kojim je PMF

potpisao ugovor su: više osnovnih škola s područja grada Splita, više informatičkih tvrtki,

srednjih škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gradski muzeji… Partneri PMF-a su i Institut

Ruđer Bošković, Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS) te brojni drugi partneri.

5. Način financiranja

Financiranje za redovite studente preddiplomskog studija osigurano je iz proračunskih sredstava prema programskim ugovorima MZO-a i Sveučilišta u Splitu.

6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu permanentno prati razvoj visokog

obrazovanja u svijetu, a posebno u Europi. Tako se i pri izradi nastavnog plana i programa

preddiplomskog studija Informatika vodilo računa o usklađivanju nastavnih programa i

kolegija s drugim uglednim inozemnim učilištima. Sustav obrazovanja prvostupnika

informatike u svijetu i Europi je raznolik. To se odnosi na gotovo sve sastavnice

obrazovanja: vrsta i organizacija studija, trajanje studija, stručno zvanje i diplome što se

stječu. Ipak, prilikom izrade nastavnog programa preddiplomskog studija Informatika

analizirana je usporedivost sa srodnim programima sveučilišnih studija u zemlji i svijetu, pa

tako usporedivi programi postoje na sljedećim institucijama:

Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Fakultet elektrotehnike i računarstva


http://www.fer.unizg.hr/studiji/preddiplomski_studij/rac

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu

http://www.foi.unizg.hr/hr/studiji/pds/ips#informacski-sustavi

http://www.foi.unizg.hr/hr/studiji/pds/ips#poslovni-sustavi

Sveučilište Juraja Dobrile u Puli, Hrvatska

http://www.unipu.hr/index.php?id=1902

Sveučilište u Rijeci, Hrvatska

Odjel za informatiku,

http://www.inf.uniri.hr/files/studiji/preddiplomski/1P/program/Proieno_JP_preddipl_INF_od_2

012_2013_v2.pdf

Tehnički fakultet

http://www.riteh.uniri.hr/obrazovanje/preddiplomski-sveucilisni-studij/racunarstvo/

Sveučilište u Osijeku, Hrvatska, preddiplomski studij računarstva

http://www.etfos.unios.hr/studiji/studijski-programi-i-predmeti/#anc

Sveučilište u Splitu, Hrvatska

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

https://www.fesb.unist.hr/studiji/racunarstvo

Sveučilište u Mariboru

Fakulteta za naravoslovje in matematiko, Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in

informatiko, Slovenija.

https://feri.um.si/studij/programi/prva-stopnja/un/itk/

https://feri.um.si/studij/programi/prva-stopnja/un/rit/

Sveučilište u Ljubljani, Slovenija

Fakulteta za računalništvo in informatiko

https://www.fri.uni-lj.si/sl/studijski-program/racunalnistvo-informatika-0

https://www.fri.uni-lj.si/sl/studijski-program/racunalnistvo-matematika-0

https://www.fri.uni-lj.si/sl/studijski-program/upravna-informatika

Univerzitetni prostor Novo mesto, Slovenija

Fakulteta za infomacijske študije

http://www.fis.unm.si/si/studijski-programi/univerzitetni-program/

Univerza na Primorskem, Slovenija

Fakulteta za matematiko, naravoslovje in informacijske tehnologije

http://www.famnit.upr.si/sl/izobrazevanje/dodiplomski-studij/racunalnistvo-in-informatika/







http://www.inf.uniri.hr/files/studiji/preddiplomski/1P/program/Proieno_JP_preddipl_INF_od_2012_2013_v2.pdf

http://www.inf.uniri.hr/files/studiji/preddiplomski/1P/program/Proieno_JP_preddipl_INF_od_2012_2013_v2.pdf

http://www.riteh.uniri.hr/obrazovanje/preddiplomski-sveucilisni-studij/racunarstvo/

http://www.etfos.unios.hr/studiji/studijski-programi-i-predmeti/#anc





https://feri.um.si/studij/programi/prva-stopnja/un/rit/





https://www.fri.uni-lj.si/sl/studijski-program/upravna-informatika

http://www.fis.unm.si/si/studijski-programi/univerzitetni-program/

http://www.famnit.upr.si/sl/izobrazevanje/dodiplomski-studij/racunalnistvo-in-informatika/


Upravo na primjeru Slovenije može se vidjeti kako postoji veliki broj preddiplomskih studija

informatike, te se stvaraju novi što potvrđuje veliku potražnju za ovako obrazovanim kadrom.

Zbog velikog broja studijskih programa iz područja informatike nije ih moguće sve nabrojati u

ovom elaboratu, pa ćemo se zaustaviti na primjeru Slovenije.

Za sve analizirane programe karakteristično je da studenti stječu temeljna informatička znanja

koja se kombiniraju sa određenom domenom rješavanja problema, primjerice poslovanjem.

Predloženi studijski program naglašava rješavanje problema, bez posebnog naglaska na

domenu problema već se naglasak stavlja na posredovani transfer prema potrebi poslodavca.

Naglasak studija je na argumentiranju i logičkom rješavanju problema, a ne na usvojenim

postupcima donošenja odluka bez dubljeg razumijevanja.

7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu podržava otvorenost studija i

studentsku pokretljivosti kako unutar Republike Hrvatske tako i u širem europskom

obrazovnom prostoru, u skladu sa zahtjevima Bolonjske deklaracije. Horizontalna mobilnost

studenata omogućena je organizacijom nastave po semestrima (svi kolegiji su

jednosemestralni), te mogućnošću polaganja ispita odmah nakon što je kolegij odslušan tj.

studiranjem „godina za godinu“. Vertikalna, ali i horizontalna, mobilnost među sveučilištima u

Hrvatskoj se potiče raznovrsnom i komplementarnom ponudom izbornih i obaveznih kolegija

u odnosu na slične studije u Hrvatskoj, a moguća je zbog kompatibilnih studija na

preddiplomskoj razini potrebnih za upis ovog studija.

Jedan od važnih elemenata poticanja mobilnosti studenata, kao i provođenja bolonjskog

procesa u cijelosti je dinamika studiranja (studiranje godina za godinu) što će se potaknuti na

nekoliko načina:

• Primjerenom opterećenošću studenata

• Pojačanim angažmanom nastavnika i studenata u pogledu redovitog prisustva nastavi

te učestalim provjerama znanja studenata pomoću testova, kolokvija i drugih metoda.

Navedenim se studente potiče na kontinuiran rad tijekom trajanja nastave iz određenog

kolegija te im se pruža mogućnost polaganja odmah nakon što je kolegij odslušan.

Fakultet je potpisnik ERASMUS sporazuma za mobilnost nastavnika i studenata za sa

sljedećim institucijama: University of the Aegean i Alexander Technological Educational

Institute of Thessaloniki, Grčka; Universita degli studi di Perugia, Italija; Universite Claude

Bernard LYON01, Francuska; Vytautas Magnus University, Litva; SS. CYRIL AND

METHODIUS UNIVERSITY IN SKOPJE, Makedonija; University of Bielsko-Biala Akademia

Techniczno-Humanistyczna w Bielsku-Bialej, Poljska; University of Ljubljana, Slovenija,

University of Maribor, Slovenija; Vienna University of Technology, Austrija. Dosadašnja

mobilnost je većinski bila prema PMF-u. Time se potvrđuje kvaliteta, atraktivnost, ali i

kompatibilnost programa ovog studija sa sličnim studijima u Europi.

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/G-ATHINE41_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/HR-SPLIT01_I-PERUGIA01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/F-LYON01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/F-LYON01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/LT-KAUNAS01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/MK-SKOPJE01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/MK-SKOPJE01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/PL-BIELSKO02_HR-SPLIT.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/PL-BIELSKO02_HR-SPLIT.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/SI-LJUBLJA01_HR-SPLIT01.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/10/SI-MARIBOR01.pdf


8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Preddiplomski studij Informatika usklađen je sa strateškim odrednicama Prirodoslovno-

matematičkog fakulteta za razdoblje od 2015.- 2017. gdje se u drugom cilju ističe potreba za

unaprjeđenjem postojećih i uvođenjem novih prepoznatljivih i studentima privlačnih studija

preddiplomske, diplomske i doktorske razine te cjeloživotnog obrazovanja. U smjernicama za

postizanje postavljenog cilja ističe se kako je potrebno prilagoditi postojeće studijske programe

potrebama tržišta rada. Predložene promjene preddiplomskog studijskog programa

Informatika upravo se i provode kako bi se postojeći program prilagodio potrebama tržišta

rada.

Preddiplomski studij usklađen je i sa Strategijom Sveučilišta u Splitu 2015.-2020. u kojoj se

ističe strateško područje znanost i istraživanje, umjetnost i stvaralaštvo. Unutar njega definiran

je strateški cilj poticanja interdisciplinarnosti bez koje ne bi bilo moguće realizirati predloženi

studijski program koji pripada dvama područjima - tehničkom i matematičkom. Kao dio

strateškog područja: studenti, studiji i studentski standard ističe se kao strateški cilj izvođenja

studija s jasno definiranim ishodima učenja koji su prilagođeni dugoročnim potrebama društva

i tržišta rada. O tome se posebno vodilo računa prilikom osmišljavanja ovog studijskog

programa, s obzirom na dugoročno iskazane potrebe za većim brojem informatičara te

nastavnika informatike zbog uvođenja informatike kao novog elementa pismenosti u školama,

U dijelu strategije koja se odnosi na Sveučilište u svom okruženju, studijski program usklađen

je s ciljem pozicioniranja Sveučilišta kao bitnog pokretača gospodarskog razvoja regije i na

znanju zasnovanog poduzetništva kao i pametnih specijalizacija.

9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Današnji Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu nastavak je rada najstarije visokoškolska

ustanova u Splitu - Više pedagoške akademije koja je osnovana 1945. godine. Ona je u svojoj

sedamdesetdvogodišnjoj povijesti doživjela nekoliko programskih, ustrojbenih i statusnih

promjena. Od 1991. ulazi u sastav Sveučilišta u Splitu te od 1996. godine djeluje pod nazivom

Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Nakon izdvajanja

Umjetničke akademije, Visoke učiteljske škole i Kineziološkog fakulteta, od 2008. godine

Fakultet djeluje pod sadašnjim nazivom Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu. Kroz cijelo

to vrijeme na Fakultetu se odvija izobrazba budućih nastavnika i profesora prirode, biologije,

kemije, fizike, matematike, politehnike te u novije vrijeme informatike. Nastavnici Fakulteta

dugi niz godina sudjeluju u izvođenju nastave biologije, kemije i fizike, matematike i informatike

na drugim fakultetima i odjelima Sveučilišta u Splitu, kao i na drugim sveučilištima u

inozemstvu.

Od 2005 područje informatike bilježi povećani interes za područje i mogućnost zapošljavanja

u tvrtkama, pored tradicionalnog zapošljavanja u školama.

Godine 1985. pokrenut je dodiplomski studij matematike i informatike koji se prelaskom na

bolonjski proces 2005. godine transformira u trogodišnji preddiplomski studij Matematika i

informatika, te dvogodišnji diplomski studij Matematika i informatika. Dobar dio nastavnika koji

danas, kao zaposlenici PMF-a, sudjeluju u izvođenju preddiplomskog i diplomskog studija

Informatika sudjelovao je i u izvođenju dodiplomskog studija Matematika-informatika, čiji su

studenti završetkom dodiplomskog studija dobivali titulu profesora matematike i informatike.


Današnji studenti završetkom preddiplomskog studija Informatika postaju prvostupnici

informatike, tržište rada ih prepoznaje te oni pronalaze posao u struci ili nastavljaju školovanje

kako na PMF-u tako i na drugim srodnim učilištima.

Naša iskustva pokazuju da u okruženju Splitskog sveučilišta postoji izrazita potreba za

postojanjem ovog studija. Ovaj prijedlog programa je direktni sljedbenik postojećeg programa

preddiplomskoga sveučilišnog studija Informatika, čije se izvođenje prihvaćanjem ovog

prijedloga završava.

Nastavnici PMF-a koji sudjeluju u realizaciji preddiplomskog studija Informatika su izvodili ili

izvode nastavu za studente Sveučilišta u Splitu (Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje, Filozofskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, Umjetničke akademije),

Sveučilišta u Mostaru (Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja,

Fakultet strojarstva i računarstva).


2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Tehničke znanosti

Trajanje studijskoga programa 3 godine

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

180

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Svi kandidati koji upisuju prvu godinu sveučilišnog

preddiplomskog studija moraju imati položenu državnu

maturu na razinama koje su utvrđene za studijski

program, uključujući i kandidate koji su srednjoškolsko

obrazovanje završili izvan Republike Hrvatske, kao i one

koji su srednjoškolsko obrazovanje završili u Republici

Hrvatskoj prije 2010. godine. Prijave za upis u prvu

godinu sveučilišnog preddiplomskog studija Informatike

na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Splitu

obavlja se putem Nacionalnog informacijskog sustava

prijava na visoka učilišta (NISpVU) pomoću kojeg se

provodi razredbeni postupak.

2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

Ishodi učenja studijskog programa povezani su izravno s ishodima učenja pojedinog kolegija i

predstavljaju ishode učenja koje će postići svaki student koji završi studijski program

Informatika, smjer: nastavnički. Ishodi učenja usklađeni su sa Zakonom o Hrvatskom

kvalifikacijskom okviru. Student stječe sljedeće ishode učenja i specifične kompetencije koji

mu omogućavaju:

1. Formulirati izraze digitalne logike, oblikovati složenije logičke sklopove

2. Predstaviti podatke na način razumljiv računalu i argumentirano obrazložiti

organizaciju i funkcije: operacijskog sustava, računalnih mreža i komunikacijskih

protokola

3. Analizirati, rješavati i pojasniti način rješavanja problema pomoću računala

4. Analizirati vremensku i prostornu složenost algoritama

5. Analizirati i kreirati strukture podataka

6. Modelirati i simulirati realne probleme

7. Oblikovati i vrednovati programe umjetne inteligencije

8. Oblikovati program koristeći poznate algoritme

9. Izraditi proceduralni i objektno orijentirani program


10. Koristiti alate za razvoj programske podrške te zastupati metode programskog

inženjerstva

11. Razumjeti i koristiti osnovnu matematičku terminologiju u komunikaciji.

12. Demonstrirati sposobnost rješavanja matematičkih problema.

13. Demonstrirati znanja i vještine u matematičkom modeliranju korištenjem matematičkih

alata.

14. Provesti kritičku uporabu informacija, osigurati sigurno korištenje javnih računalnih i

društvenih mreža.

15. Zastupati kritičko mišljenje o društvenom aspektu informatike i znanosti općenito,

16. Stvoriti pozitivno radno ozračje (mikroozračje)

17. Uspješno uočiti potencijalne konflikte i prevenirati njihovu pojavu u radnom okruženju.

3. Mogućnost zapošljavanja

- Informatičke tvrtke

- Tvrtke koje u svom poslovanju imaju potrebu za izradom vlastitih programa i rješavanja

problema pomoću računala.

- Svi poslovi koji uključuju sposobnost matematičkog modeliranja, programiranja i

analitičkog načina razmišljanja, te primjene informacijsko-komunikacijskih tehnika

- Poslovi informatičara u bilo kojoj tvrtki u javnom i realnom sektoru

4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Stečena znanja na preddiplomskom studiju Informatika, ostavljaju mogućnost izbora i nastavak

školovanja na diplomskim studijima srodnih orijentacija u Hrvatskoj i inozemstvu. Nastavak

studiranja na višoj razini je moguć npr. na diplomskom sveučilišnom studiju Informatika; smjer:

nastavnički na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu; na diplomskom studiju

računarstva Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Splitu, na

diplomskom studiju računarstva Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Sveučilišta u Zagrebu

itd.

5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

Završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura razine A za matematiku,

hrvatski i strani jezik .

6. Uvjeti i način studiranja

Uvjeti i način studiranja na preddiplomskom studiju Informatika temelje se na Pravilniku o

studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu, te Pravilniku o sustavu studiranja na

preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

u Splitu (10.07.2014) te Izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu studiranja na


preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu

u Splitu (16.12.2015) i drugim aktima PMF-a. Spomenuti pravilnici detaljno razrađuju uvjete

upisa u višu godinu studija, redovite, odnosno obvezne ispitne rokove te ispitne termine.

Preddiplomski studij Informatika traje tri godine, obuhvaća obvezne i izborne predmete, a

temelji se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave (predavanja, auditorne

vježbe, vježbe u praktikumu, seminari, stručna praksa i slično). Općenito, obveze studenata

očituju se u sudjelovanju na predavanjima i vježbama, samostalnom učenju, analizi literature,

održavanju prezentacija, obavljanju stručne prakse te izradi i obrani preddiplomskog rada.

Uvjeti upisa predmeta navedeni su u tablici svakog pojedinog predmeta. Predavanja se izvode

u grupama do 100 studenata, auditorne vježbe i seminari u grupama od 30 studenata, a vježbe

u praktikumu u grupama od 18 studenata. Nastavnici prate i ocjenjuju sve aktivnosti studenata

koje su navedene u programu svakog pojedinog predmeta. Temeljna obveza studenata je

savladavanje znanja i vještina koji su predviđeni studijskim programom, što se pokazuje

uspješnim polaganjem svih ispita i obranom diplomskog rada.

7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu ne postoji klasičan model nastavnik-voditelj

studentima ili nastavnik-mentor studentima (izuzev mentorstva prilikom izrade završnog,

diplomskog ili doktorskog rada). Svake godine, prije upisa, studentima se dodjeljuje mentor

koji je nastavnik, zaposlenik Odjela za informatiku i on studentu kroz razgovor pomaže pri

odabiru kolegija koje će upisati u aktivnoj akademskoj godini. Studenti se prema potrebi za

pomoć, savjete i podršku mogu javiti predmetnom nastavniku, pročelniku pojedinih odjela,

prodekanu za nastavu, osoblju studentske referade i predstavnicima studenata u Studentskom

zboru ili Fakultetskom vijeću. Sve informacije o studiju i izvođenju nastave dostupne su

studentima putem portala sustava za podršku nastavi putem kojih studenti mogu ostvariti

interaktivni kontakt s predmetnim nastavnicima.

Pomoć studentima na međunarodnim razmjenama (odlaznim i dolaznim) osigurava prodekan

za znanost, koji je ujedno i koordinator za Erasmus i ECTS koordinator na PMF-u. Studenti s

invaliditetom mogu se obratiti prodekanu za nastavu i povjereniku radi ostvarivanja svojih

prava vezanih uz npr. prilagodbu nastave i ispita. Isto tako aktivno se pruža pomoć kod razvoja

karijere, a u smislu ostvarivanja kontakta s tvrtkama ili školama te u smislu davanja preporuka.

8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti mogu upisati predmete s drugih studija PMF-a i Sveučilišta u Splitu, čiji su sadržaji u

funkciji programa studija Informatika, bez obzira na konkretan naziv pojedinog studijskog

predmeta i programa.

9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Izvođenje nastave na engleskom jeziku je predviđeno studijskim programom za veliku većinu

predmeta te su gotovo svi nastavnici izrazili spremnost pripremiti nastavne materijale i

održavaju nastavu na engleskom jeziku (u slučaju upisanih stranih državljana ili međunarodnih

studenata u okviru Erasmus prakse).


10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se ugovorom između visokih učilišta,

Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Sveučilišta u Splitu, Statutom Prirodoslovno-

matematičkog fakulteta, Pravilnikom o sustavu studiranja na preddiplomskim i diplomskim

sveučilišnim studijima na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu, te Pravilnikom o

akademskom priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

11. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad ☒

Diplomski rad ☐

Završni ispit ☐

Diplomski ispit ☐

Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Uvjeti za prijavu Završnog rada su definirani zasebnim Pravilnikom:

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/03/Scan0088.pdf

Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Postupci vrjednovanja Završnog rada te vrjednovanja obrane Završnog rada su definirani zasebnim Pravilnikom:







12. Popis obveznih i izbornih predmeta

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 1.

STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU

ECTS P S V T

Obvezni

PMID10 Programiranje I 30 30 6

PMIA10 Uvod u računarstvo 30 30 5

PMII52 Osnovni tekstualni i grafički programski

alati 15 1

PMIA20 Informatički projekt I 30 2

PMM851 Matematika I 45 45 7

PMT081 Osnove elektrotehnike i elektronike 30 30 6

PMS 138 Tjelesna i zdravstvena kultura I 30 0,5

Ukupno obvezni predmeti 27,5

Izborni

PMS250 Strani jezik u struci I (engleski) 30 2

PMS260 Strani jezik u struci I (njemački) 30 2

Izbornii strani jezik u struci I-1 2

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: 2.


ECTS P S V T

Obvezni

PMID20 Programiranje II 30 30 6

PMIC10 Arhitektura računala 30 30 6

PMIC12 Projektni praktikum iz arhitekture računala 45

PMID25 Rješavanje problemskih zadataka

programiranjem 45 4

PMT082 Praktikum iz elektrotehnike i elektronike 30 2

PMM852 Matematika II 45 45 7

PMS139 Tjelesna i zdravstvena kultura II 30 0,5

Ukupno obvezni predmeti 29,5

Izborni

PMS251 Strani jezik u struci II (engleski) 30 2

PMS261 Strani jezik u struci II (njemački) 30 2

Izborni strani jezik u struci I-2 2


POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 3.


ECTS P S V T

Obvezni

PMIE10 Strukture podataka i algoritmi 30 30 6

PMIH10 Baze podataka 30 30 5

PMIC30 Računalne mreže 30 30 5

PMIC20 Napredne arhitekture računala 30 30 5

PMIG10 Primijenjena statistika 30 30 6

Ukupno obvezni predmeti 27

Izborni

PMS111 Sociologija znanosti 15 15 2

PMS101 Filozofija znanosti 15 15 2

Izborni društveno-humanistički predmet I-3 2

POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: 4.

STATU

S KOD PREDMET

SATI U SEMESTRU ECTS

P S V T

Obvezni

PMID30 Objektno orijentirano programiranje 30 30 6

PMIH11 Informatički projekt iz baza podataka 30 2

PMIH30 Interakcija čovjeka i računala: osnove i principi 30 30 5

PMIE11 Algoritmi u primjeni 15 15 3

PMIC31 Praktikum iz računalnih mreža 30 2

PMII80 Modeliranje i simulacija 30 30 6

PMIG30 Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi 45 45 7



POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: 5.


ECTS P S V T

Obvezni

PMID50 Uvod u programsko inženjerstvo 30 30 5

PMII10 Uvod u umjetnu inteligenciju 30 30 5

PMM951 Numerička matematika 30 30 5


Izborni

PMIH40 Metodologija dizajna interakcija 30 30 5

PMII50 Računalna grafika 30 30 5

PMIH15 Uvod u geoinformacijske sustave 30 30 5

PMID35 Programiranje mobilnih aplikacija 30 30 5

PMIK80 Informatička praksa 176 5

Izborni informatički predmeti iz grupe I-5 15

Napomena: Informatička praksa se može obaviti ili u zimskom ili u ljetnom semestru. Student upisuje barem jednu kombinaciju izbornih predmeta:

Metodologija dizajna interakcija + Multimodalna interakcija i sučelja Računalna grafika + Računalni vid


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: 6.


ECTS P S V T

Obvezni

PMIC60 Programiranje mrežnih aplikacija 30 30 5

PMID70 Operacijski sustavi 30 30 5

PMIZ10 Završni informatički projekt 30 30 5

PMIZ21 Završni informatički preddiplomski rad 6 2


Izborni

Izborni

PMIH50 Multimodalna interakcija i sučelja 30 30 5

PMII60 Računalni vid 30 30 5

PMIK70 Informatički menadžment 30 30 5

PMII70 Trodimenzionalno projektiranje fizičkih

objekata 30 30 5

PMIK80 Informatička praksa 176 5

Izborni informatički predmeti iz grupe I-6 10

PMS109 Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja

15 15 2

PMS104 Jezična kultura 15 15 2

PMS106 Njemački jezik za početnike I 30 2

PMSN09 Komunikacijske vještine 15 15 2

Izborni društveno-humanistički predmet I-6 2

Napomena: Informatička praksa se može obaviti ili u zimskom ili u ljetnom semestru. Student upisuje barem jednu kombinaciju izbornih predmeta:

Metodologija dizajna interakcija + Multimodalna interakcija i sučelja Računalna grafika + Računalni vid


13. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA Algoritmi u primjeni

Kod PMIE11

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Marko Rosić,

Bodovna vrijednost (ECTS)

3

Suradnici

Divna Krpan, pred. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 15

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-

učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je razumijevanje logike algoritama s naglaskom na njihovu primjenu kroz

konkretne primjere. Studenti proširuju svoja znanja i sposobnosti rješavanja

složenijih programskih zadataka.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položen kolegij: Programiranje II

Upisan kolegij: Strukture podataka i algoritmi

Kompetencije: poznavanje osnova OOP i programskog jezika C#

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

- odabrati algoritam za poznati problem

- usporediti učinkovitost primjene različitih algoritama na odgovarajućim

problemima

- identificirati odgovarajuće podatkovne strukture i algoritme pri rješavanju

konkretnih zadataka

- raspravljati o odnosu struktura podataka i algoritama koji se na njima

koriste

- koristiti učinkovite algoritme i temeljne strukture podataka te algoritme

razvijene za njih

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod i pregled kolegija. Ponavljanje struktura podataka i algoritama

naučenih u prethodnom kolegiju. (1+1)

2. Algoritmi i primjeri s linijskim strukturama podataka. (1+1)

3. Primjeri primjene naprednih algoritama na stringovima. (1+1)

4. Primjene sortiranja. Algoritmi sortiranja. (1+1)

5. Aritmetički problemi. (1+1)

6. Kombinatorni zadaci i rekurzije. (1+1)

7. Kolokvij (1+1)

8. Stabla i primjena. (1+1)

9. Grafovi i strukture podataka. (1+1)

10. Algoritmi s grafovima. (1+1)

11. Dinamičko programiranje. (1+1)

12. Problemi s mrežom (eng. grid). (1+1)

13. Geometrijski zadaci (problem presjeka, sudara likova) (1+1)

14. Algoritmi i igre. (1+1)

15. Upute za izradu projekata. (1+1)

Vrste izvođenja nastave:

☒ predavanja

☐ seminari i radionice

☒ vježbe

☐ on line u cijelosti

☐ mješovito e-učenje

☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji,

samostalni zadaci, pismeni ispit, usmeni ispit (obrana projekta)

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje Praktični rad 1

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit

Pismeni ispit Projekt 1

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pismeni dio ispita: tijekom semestra piše se jedan kolokvij. Studenti izrađuju projekt.

Studenti koji ne riješe pismene dijelove ispita tijekom semestra pristupaju pismenom

ispitu na ispitnim rokovima.

Usmeni dio ispita: sastoji se od obrane projekta i sadržaja s predavanja.

Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Griffiths, I., Adams, M., & Liberty, J. (2010).

Programming C# 4.0: O'Reilly Media, Inc.

Nastavni materijali (bilješke s predavanja i vježbi)

dostupni u sustavu e-učenja

Online

Dopunska literatura

S. S. Skiena, M. A. Revilla: Programming Challenges – The Programming Contest Training Manual, Springer-Verlag, New York, 2003.

Robert Manger, Strukture podataka i algoritmi, Element, Zagreb, 2014.

Robert Manger, Miljenko Marušić: Strukture podataka i algoritmi, skripta - 2. izdanje, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2003 (dostupno online).

M. McMillan: Data Structures and Algorithms Using C#, 2007

Nastavni materijali dostupni na Internetu.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Razgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete,

uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


NAZIV PREDMETA Arhitektura računala

Kod PMIC10

Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Prof.dr.sc. Andrina Granić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici

Dr.sc. Jelena Nakić,

asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-

učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja o arhitekturi procesora i računalnog sustava. Usvajanje teorijskog znanja i praktičnog iskustva iz temeljnih aspekata vezanih za osnovni koncept izgradnje računalnog sustava, funkcija osnovnih funkcionalnih jedinica, načina dohvata, dekodiranja i izvođenja instrukcija, te tijeka podataka i instrukcija. Stjecanje znanja o aktualnim i budućim tehnološkim i arhitektonskim trendovima.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencijeopotrebne za predmet

Uvjeti za upis: odslušan kolegij Uvod u računarstvo.

Ulazne kompetencije: poznavanje osnova rada na računalu.


- Imenovati i objasniti osnovnu terminologiju i koncepte vezane za povijesni razvoj, ulogu i načela digitalnih računalnih sustava.

- Analizirati i klasificirati jednostavnije logičke sklopove

- Formalno opisati kombinacijske i sekvencijske logičke sklopove korištenjem Booleove algebre

- Analizirati složenije logičke funkcije

- Identificirati različite funkcionalne komponente računalnog sustava, razumjeti funkcije te relevantni tijek instrukcija i podataka.

- Primijeniti znanja i vještine vezane za ključne aspekte strojnog programiranja (programiranja u asembleru).

- Opisati model mikroprocesora jednostavne arhitekture.

- Formulirati i primijeniti osnovne principe strojnog/asemblerskog programiranja na jednostavnu mikroprocesorsku arhitekturu.


Predavanja:

1. Povijesni pregled razvoja računskih strojeva (2)

2. Turingov stoj, von Neumannovo računalo; model računala s pohranjenim programom (4)

3. Arhitektonske generacije računala (4)

4. Mikroračunalo (2)

5. Pojednostavljeni model mikroprocesora (2)

6. Izvođenje instrukcija, načini adresiranja (4)

7. Memorijski sustav, ulazno-izlazni sustav, sabirnice (4)

8. CISC i RISC procesori (2)

9. Napredne arhitekture procesora, višeprocesorski sustavi, višejezgreni procesori (4)

10. Tehnološki i arhitektonski trendovi, tehnologija budućnosti (2)

Vježbe:


1. Uvod i organizacija vježbi. Booleove funkcije i ostvarivanje Booleovih funkcija na razini osnovnih logičkih sklopova. (2)

2. Logika sudova. Booleova algebra. Kanonski oblici Booleovih funkcija. Svođenje funkcije na kanonski oblik. (2)

3. Minimizacija Booleovih funkcija: algebarska metoda, Karnaughove tablice. (2)

4. Nepotpuno specificirane funkcije. Transformacija logičke jednadžbe u oblik pogodan za hardversku realizaciju. (2)

5. Aritmetički sklopovi. Standardni kombinacijski moduli. Ostvarivanje Booleovih funkcija standardnim kombinacijskim modulima. (2)

6. Bistabil. Sekvencijski sklopovi, dijagram, tablica stanja, minimizacija. Projektiranje sekvencijskih sklopova. (2)

7. Memorije: karakteristični parametri; statičke i dinamičke memorije; organizacija memorijskih modula. (2)

8. Kolokvij 1 (2)

9. Model mikroprocesora M6800. Programski model. (2)

10. Načini adresiranja (2)

11. Program kao niz instrukcija. Izvođenje instrukcija na simulatoru. (2)

12. Programiranje u asembleru: Instrukcije za prijenos podataka. (2)

13. Programiranje u asembleru: Aritmetičke i logičke instrukcije. (2)

14. Programiranje u asembleru: Upravljačke instrukcije. (2)

15. Kolokvij 2 (2)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe

☐ online u cijelosti

☒ mješovito e-učenje


☐ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, praktični

ispit na računalu, usmeni ispit


Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad 1

Laboratorijski rad 1 Referat Domaće zadaće

0,5

Esej Seminarski rad

Kolokviji / Praktični ispit 1 Usmeni ispit 1

Pismeni ispit 0,5 Projekt


Kolokviji (25% + 25%) ili Pismeni ispit (50%)

Usmeni ispit (50%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

S. Ribarić: Građa računala: arhitektura i organizacija

računarskih sustava, Algebra, Zagreb, 2011. 15


U. Peruško: Digitalna elektronika, logičko i električko projektiranje, III. prošireno izdanje, Školska knjiga - Zagreb, 1996

10

Dopunska literatura

U. Peruško, V. Glavinić: Digitalni sustavi, Školska knjiga, 2005

A. S. Tanenbaum: Structured Computer Organization. Prentice-Hall International,

Third Edition, 1990.

J. L. Hennessy and D. Patterson: Computer Architecture, A Quantitative Approach,

Morgan Kaufmann Publication, Third Edition, 2003.

Nastavni materijali za predavanja i vježbe dostupni su on-line.


Razgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.



NAZIV PREDMETA Baze podataka

Kod PMIH10 Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Marko Rosić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

Dr.sc. Tonći Dadić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje osnovnih pojmova relacijskog modela podataka. Stjecanje znanja i

vještine potrebnih pri oblikovanju relativno jednostavnih baza podataka zasnovanih

na relacijskom modelu. Usvajanje znanja sintakse i semantike SQL upitnog jezika i

razumijevanje plana izvršavanja SQL upita. Relacijsku bazu predstaviti objektno.


Uvjeti za upis: nema ih.

Ulazne kompetencije: korisnička razina upotrebe operacijskog sustava, poznavanje

pojmova objektnog programiranja, osnovno znanje jezika C#.


Student će moći:

- definirati osnovne pojmove relacijskog modela baze podataka

- oblikovati relacijski model jednostavnijih problema iz realnog svijeta

opisanih prirodnim jezikom

- predstaviti relacijsku bazu objektno

- upotrijebiti SQL upitni jezik pri pretraživanju i ažuriranju relacijske baze

podataka

- razumjeti plan izvršavanja SQL upita i ulogu indeksa pri tome

- razumjeti osnovne pojmove vezane uz administraciju i sigurnost baza

podataka


Predavanja: 1. Uvod u predmet. Informacija i podatak. Uloga baze podataka u

informacijskom sustavu. Povijesni razvoj baza podataka: datotečne, hijerarhijske, mrežne, relacijske i objektne baze podataka. (2)

2. Pojmovi relacijskog modela podataka. Relacijska algebra (1. dio): operacije unije, presjeka, razlike, projekcije i restrikcije. Nepotpune informacije i NULL-vrijednost. Svojstva relacijskog upitnog jezika SQL. (2)

3. Relacijska algebra (2. dio): theta i prirodno spajanje, operacije agregacije. (2)

4. Pogledi. DDL dio SQL jezika. Coddova pravila. Struktura tipičnog sustava za upravljanje relacijskom bazom podataka. (2)

5. Oblikovanje relacijskog modela podataka. Integritet i konzistencija baze podataka. Ograničenja radi očuvanja integriteta. (2)

6. Funkcijske zavisnosti podataka. Postupci normalizacije. Normalne forme: 1NF, 2NF i 3NF. (2)

7. Normalne forme: Boyce-Coddova, 4NF4 i 5NF. (2) 8. ER model (1. dio): utvrđivanje entiteta i njihovih atributa. Vrste veza između

entiteta. (2) 9. ER model (2. dio): dekompozicija veze M : N. Rekurzivna veza. (2) 10. Studijski primjer oblikovanja ER modela. (2) 11. Indeksi. Optimizacija SQL upita. Materijalizirani pogledi. (2) 12. Transakcije. Vrste zaključavanja elemenata relacijske baze podataka.

Okidači, pohranjene procedure i funkcije. (2) 13. Svojstva LINQ upitnog jezika. Predstavljanje relacijske baze objektno. (2) 14. Osnovno administriranje baze podataka. Upravljanje pravima korisnika.

Pričuvne kopije i restauracija. (2)


15. Uloga dnevnika (engl. log) baze podataka. Oporavak baze podataka nakon urušavanja. Pojam replikacije. Distribuirane baze podataka. (2)

Vježbe:

1. povezivanje klijenta – korisničkog sučelja uređivača SQL upita – sa sustavom za upravljanje relacijskom bazom podataka MS SQL Server. Stvaranje baze podataka pomoću grafičkog korisničkog sučelja. Tipovi podataka. (2)

2. Sintaksa i semantika SQL jezika (1. dio): select-from-where. Često korištene funkcije u upitima. Operacije s NULL-vrijednostima. (2)

3. Sintaksa i semantika SQL jezika (2. dio): inner join, left i right outer join te full join. Uvježbavanje upita nad pripremljenom bazom podataka. (2)

4. Sintaksa i semantika SQL jezika (3. dio): insert into, update from, delete from, create, alter i drop. (2)

5. ugnježđeni SQL upiti. SQL upiti agregacije: group by – having. Uvježbavanje upita. (2)

6. Upoznavanje plana izvršavanja SQL instrukcija. Uvježbavanje upita. (2) 7. Priprema za prvi kolokvij. (2) 8. Prvi kolokvij. (2) 9. Oblikovanje ER modela (1. dio) na temelju analize problema opisanog

prirodnim jezikom. (2) 10. Oblikovanje ER modela (2. dio). Implementacija relacijske sheme. (2) 11. Uvježbavanje oblikovanja ER modela. (2) 12. Optimizacija SQL upita. (2) 13. alat LINQ to SQL Classes. Povezivanje sa sustavom za upravljanje

relacijskom bazom podataka iz primjenskih programa. LINQ upiti u jednostavnom konzolnom programu. (2)

14. Priprema za drugi kolokvij. (2) 15. Drugi kolokvij. (2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata


Pohađanje nastave

0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji Usmeni ispit 2

Pismeni ispit 2 Projekt



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Mladen Varga: Baze podataka - Konceptualno,

logičko i fizičko modeliranje podataka, Društvo za

15


razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb,

1994.

Tonći Dadić: Baze podataka – skripta http://www.pmfst.unist.hr/~tdadic/Dadic_BazePodataka.pdf

Dopunska literatura


Razgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspjeh

studenata na ispitu, samoprocjena.



NAZIV PREDMETA Informatička praksa

Kod PMIK80 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Mentori koje imenuje prodekan za nastavu

Fakulteta.


5 ECTS

Suradnici

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

176

Status predmeta izborni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Priprema studenata za tržište rada. Usmjeravanje razvoja studenata u skladu sa

potrebama tržišta. Unapređenje vještine primjene stečenog znanja pri rješavanju

konkretnih zadataka. Razvijanje samostalnosti i kreativnog traganja za rješenjem

postavljenih zadataka.


Sukladno članku 4. stavku 6. Pravilnika o stručnoj praksi na Sveučilištu u Splitu, ako

je broj raspoloživih mjesta za obavljanje stručne prakse koji je Fakultet ugovorio s

prihvatnim organizacijama, odnosno nastavnim bazama, provodi se selekcijski

postupak određen člankom 5. Pravilnika.


Studenti će moći:

- upotrijebiti znanje koje posjeduje pri rješavanju konkretnih zadataka

- procijeniti resurse potrebne za izvršenje zadatka

- približno procijeniti vrijeme potrebno za izvršenje zadatka

- samostalno „uz pomoć Google pretraživača“ riješiti zadatak

- surađivati sa zaposlenicima prihvatne organizacije


Stručna informatička praksa obavlja se u prihvatnoj organizaciji odnosno nastavnoj

bazi u trajanju od 22 radna dana po 8 sati dnevno po rasporedu koji se dogovara s

mentorom iz prihvatne organizacije. Može započeti najranije 1. veljače, a završiti

najkasnije do kraja akademske godine. Predviđa se upoznavanje studenta s

djelatnošću prihvatne organizacije kao i situacija na tržištu na kojem organizacija

djeluje. Izbor zadatka li više njih, kao i detaljan plan studentove aktivnosti određuje

se u suradnji s mentorom iz prihvatne organizacije.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad

☐

Obveze studenata

Obavljanje informatičke stručne prakse prema rasporedu utvrđenom s mentorom iz

prihvatne organizacije. Izrada Izvještaja o obavljenoj praksi te njegova odbrana pred

mentorom kojeg je imenovao Fakultet.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad 5

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji Usmeni ispit


bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pismeni ispit Projekt


Mentor iz prihvatne organizacije ocjenjuje studenta opisnom ocjenom:

Student je uspješno obavio stručnu praksu

Student nije uspješno obavio stručnu praksu. Potonja se opisna ocjena dodatno obrazlaže u pisanom obliku. Kada je mentor iz prihvatne organizacije studentovo obavljanje stručne prakse ocijenio uspješnim, mentor kojeg je imenovao Fakultet analizira Izvještaj o obavljenoj stručnoj praksi, raspravlja o radnim zadatcima sa studentom i temeljem toga dodjeljuje studentu jednu od sljedeće dvije opisne ocjene:

Student je uspješno izradio i obranio Izvještaj o stručnoj praksi

Student nije uspješno izradio i obranio Izvještaj o stručnoj praksi. Ocjenu „Student nije uspješno izradio i obranio Izvještaj o stručnoj praksi” obrazlaže se u pisanoj formi. Kada su ocjene oba mentora pozitivne u indeks se upisuje ocjena „Položeno“. U slučaju negativne ocjene stručne prakse, student nema pravo ponovo upisati stručnu praksu slijedeće akademske godine.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dopunska literatura


Po obavljenoj praksi studenti ispunjavaju anketu o zadovoljstvu stručnom praksom

koja je propisana Pravilnikom o stručnoj praksi na Sveučilištu u Splitu. Anketni

upitnik sadrži tri izjave o tome smatra li student da je obavljanjem prakse

unaprijedio svoje praktične vještine te jesu li zadaci bili primjerene težine i

adekvatno objašnjeni. Student ocjenjuje svoje slaganje s iznijetim tvrdnjama na 5-

stupanjskoj Likertovoj ljestvici. Pored toga, student može iznijeti primjedbe i

sugestije usmjerene prema unapređenju stručne prakse.



NAZIV PREDMETA Informatički menadžment

Kod PMIK70 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc Saša

Mladenović Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici

Tea Mijač, asistent


P S V T

30 30


učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kroz kolegij Informatički menadžment studenti će steći opće kompetencije potrebne

za razumijevanje načina funkcioniranja poduzeća. Primjenom temeljnih teoretskih,

metodoloških i aplikativna znanja iz područja menadžmenta i informatike te vođenja

poslovanja student stječe kompetencije upravljanja poslovnim sustavima manjeg i

srednjeg stupnja složenosti. Stečene kompetencije informatičkog menadžmenta

temelje se na vještnama i znanjima usmjerenim vođenju projekata i rješavanju

problema programiranjem. Pored navedenog studenti će biti sposobni za obavljanje

poslova upravljačkog i organizacijskog tipa, imat će sposobnost vođenja kako

informatičkih projekata tako i drugih projekata, upravljanja i implementiranja

informacijskih poslovnih sustava, planiranja, rada u timu, organiziranja,

komuniciranja, vođenja i kontrole različitih poslova na različitim razina u

poduzećima iz područja informatike, komplementarnih djelatnosti i ostalih

djelatnosti.


Nema preduvjeta.


Nakon završetka koleija, studenti bi trebali biti u mogućnosti:

- Razumjeti na koji način funkcioniraju poduzeća, kako se ponašaju potrošači

na tržištu

- Objasniti način funkcioniranja poduzeća, načine upravljanja troškovima,

metode izračuna cijene te utvrđivanja pokazatelja uspješnosti poslovanja

- Razlikovati potrebna sredstava za rad poduzeća, dati primjer izračuna

amortizacije osnovnih sredstava

- Objasniti osnovnu primjenu informatičke tehnologije, uloge računalnih i IT

sustava u proizvodnom i životnom okruženju

- Objasniti važnost planiranja, organiziranja, kadroviranja, vođenja i kontrole

u poduzeću te važnost njihove povezanosti za nesmetano funkcioniranje

poduzeća

- Primijeniti temeljne metode za analizu i projektiranja informacijskog sustava

te izraditi razvojni plan uvođenja novog informacijskog sustava u

organizaciju

- Izraditi misiju, viziju, ciljeve, SWOT analizu poduzeća te definirati strategiju

poduzeća

- Prepoznati, istražiti i evaluirati poduzetničku priliku te mogućnosti i rizike

pretvaranja poduzetničke prilike u poduzetnički poduhvat.

- Samostalno pripremiti, organizirati i prezentirati poslovnu ideju, projekt ili

plan


- Izraditi prototip koristeći se primjerenim programskim jezikom za rješavanje

manjih problema te koristiti osnovne programske konstrukcije odabranog

programskog jezika


Predavanja:

1. Uvod, poslovni sustav i i informatička tehnologija (2+2)

2. Informacijski sustav i informatičke aktivnosti (2+2)

3. Deset glavnih pogrešaka IT menadžmenta (2+2)

4. Veza prema programskom inženjerstvu (2+2)

5. Modeli razvoja (2+2)

6. Sustavi podrške odlučivanju (2+2)

7. Optimizacija sustava unutar zadanih ograničenja (2+2)

8. Vođenje projekata (4+4)

9. Financiranje (2+2)

10. Planiranje (2+2)

11. Poduzetnik i poduzetništvo (2+2)

12. Izrada poslovnog plana (2+2)

13. Analiza uspješnosti projekta (2+2)

14. Prezentacija projekta (2+2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Prisustvo na predavanjima i vježbama, aktivno sudjelovanje na nastavnim

aktivnostima, izrada domaćih radova, izrada završnog projekta, ispit.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje 0,5 Praktični rad 1

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 0,5

Pismeni ispit 0,5 Projekt 1


Prisustvo/sudjelovanje na nastavi (20%)

Projekt ( 40%)

Pismeni/usmeni ispit (40%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Introduction to Management Science Bernard W.

Taylor III, Pearson Education, ISBN-10: 0132751917

Systems Analysis and Design in a Changing World,

John W. Satzinger, Robert B. Jackson, Stephen D.

Burd, ISBN-10: 1305117204

Dopunska literatura

Kako upravljati razvojnim procesom, Steve Maguire, Microsoft press, Znak 1995.


Nastavni materijali dostupni na Internetu, uključujući rješenja odabranih zadataka te

dodatna znanstvena literatura.


Razgovori sa studentima, anonimna studentska anketa, uspješnost na ispitu,

samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Informatički projekt I

Kod PMIC71

Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Prof.dr.s. Marko Rosić Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici

Dr.sc. Lada Maleš, v.pred Mila Ozretić , Ines Gracin


P S V T

30


učenja 2

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje znanja o računalnim mrežama (prijenos podataka, podjela računalnim

mreža po različitim kriterijima). Stjecanje znanja o internetu (povijest, organizacija,

arhitektura, protokoli i usluge). Poznavanje internet usluga i odgovarajućih protokola

aplikacijskog sloja. Upoznati se s različitim vrstama adresa na internetu. Upoznati

se s različitim tehnologijama pristupa internetu. Poznavanje sigurnosnih problema

na internetu i načina zaštite. Na vježbama savladati korištenje internet aplikacija.

Izrađivati i oblikovati web stranice.


-


- Nabrojati različite podjele računalnih mreža i objasniti razlike, razlikovati

usluge i protokole na internetu po namjeni

- Nabrojati i objasniti vrste adresa na Internet

- Nabrojati i objasniti razliku između tehnologija pristupa internetu

- Nabrojati sigurnosne prijetnje na internetu i objasniti razlike

- Izrađivati HTML datoteke i primjenjivati oblikovanje CSSom

- Postavljati web stranice na poslužitelj

- Koristiti aplikacija u oblaku (eng. cloud computing).


1. Računalne mreže (prijenos podataka, podjela), Internet (povijest i razvoj)

(2)

2. Internet usluge (načini korištenja, usluge, protokoli) (1)

3. TCP/IP model (osnovno), adresiranje na internetu (1)

4. Pristup internetu (tehnologije koje se koriste, brzina prijenosa podataka) (1)

5. Sigurnost na internetu (vrste prijetnji i kako se štititi) (2)

6. HTML (10)

7. Postavljanje na poslužitelj (1)

8. Aplikacije na internetu (računarstvo u oblaku) 3 sata; CSS (8)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Prisustvo na vježbama, aktivno sudjelovanje na nastavnim aktivnostima, izrada

domaćih radova, ispit (ili 3 kolokvija).

Praćenje rada studenata (upisati

Pohađanje nastave



udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad




Kolokvij teorija 25% i kolokviji – praktični rad 75% Ili Ispit (praktični rad i usmeni)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

http://moodle.pmfst.unist.hr/ L.Maleš, S.Mladenović

(2007), Osnove programiranja za web, Filozofski

fakultet u Splitu

http://www.w3schools.com/html/default.asp

http://www.w3schools.com/css/default.asp

Dopunska literatura

Elisabeth Robson, Eric Freeman, Head First HTML and CSS, 2nd Edition, O'Reilly

Media, 2012

Ben Henicks, HTML & CSS: The Good Parts, O'Reilly, 2010

Mark Pilgrim, HTML5 spreman za upotrebu, autorizirani prijevod eng. izdanja knjige

HTML5 Up and Running, O'Reilly, 2010


Ra Osobne konzultacije, evidencija nazočnosti na nastavi. Polaganje kolokvija.

Studentska evaluacija.zgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom

anonimne ankete, uspjeh studenata na ispitu, samoprocjena.



NAZIV PREDMETA Informatički projekt iz baza podataka

Kod PMIH11

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc, Marko Rosić Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici

Dr.sc. Tonći Dadić

Monika Mladenović,

asistent


P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Stjecanje znanja projektiranja relacijske baze podataka.


Uvjeti za upis: upisan predmet Baze podataka

Ulazne kompetencije: korisnička razina upotrebe operacijskog sustava, poznavanje

pojmova relacijskog modela podataka.


- Student će moći:

- ocijeniti izvedivost projekta relacijske baze podataka

- oblikovati relacijski model jednostavnijih problema iz realnog svijeta

opisanih prirodnim jezikom

- izgraditi model ER

- provesti statičku analizu baze podataka u smislu procjene potrebnih

resursa

- provesti dinamičku analizu sustava s obzirom na važnost i učestalost SQL

upita nad bazom podataka

- optimirati bazu podataka s obzirom na odzivna vremena upita

- uspostaviti automatsko stvaranje pričuvnih kopija (backup)


1. Studija izvedivosti informacijskog sustava. (2) 2. Analiza sustava. (2) 3. Oblikovanje (dizajn) sustava. (2) 4. Oblikovanje modela ER studijskog primjera. (2) 5. Preslikavanje modela ER studijskog primjera u relacijski model podataka.

(2) 6. Implementacija relacijske baze podataka studijskog primjera. (2) 7. Statička analiza relacijske baze podataka studijskog primjera. (2) 8. Dinamička analiza: utvrđivanje upita prema važnosti i učestalosti

izvršavanja, izgradnja indeksa i optimiranje upita. (2) 9. Podjela projektnih zadataka i zajednička analiza karakterističnih primjera.

(2) 10. Samostalna izrada projekta. (2) 11. Samostalna izrada projekta. (2) 12. Samostalna izrada projekta. (2) 13. Samostalna izrada projekta. (2) 14. Prezentacija završenih projekata.(2) 15. Prezentacija završenih projekata. (2)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Obveze studenata

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, domaće zadaće,

kolokvij, pismeni ispit


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće

Esej Seminarski rad


Pismeni ispit Projekt 1,5


Aktivnost studenata na vježbama (prisutnost i samostalna izrada projekta) (25 %). Ocjena izrađenog projekta s obzirom na njegovu složenost i kompletnost (75%). Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena s težinskim faktorima kako je navedeno u zagradama kod svakog oblika ocjenjivanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Mladen Varga: Baze podataka - Konceptualno, logicko i fizicko modeliranje podataka, Društvo za razvoj informacijske pismenosti (DRIP), Zagreb, 1994.

15

Tonći Dadić: Baze podataka – skripta

http://www.pmfst.unist.hr/~tdadic/Dadic_BazePodataka.pdf

Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Interakcija čovjeka i računala: osnove i principi


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Andrina Granić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

Doc. dr. sc. Nikola Marangunić,

Dr. sc. Jelena Nakić, poslijedoktorand


P S V T

30 30


učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja o interakciji između čovjeka i računala, važnosti dobro dizajniranog upotrebljivog i pristupačnog sučelja, te njegovog utjecaja na realizaciju djelotvorne čovjekove komunikacije s interaktivnim sustavom. Usvajanje teorijskog znanja i praktičnog iskustva iz temeljnih aspekata vezanim za upotrebljiv dizajn i dobro korisničko iskustvo, implementaciju i učinkovito vrednovanje korisničkog sučelja.


Ne postoje formalni preduvjeti, ali se podrazumijeva da studenti imaju osnovna znanja o računalima i njihovom korištenju.


- Prepoznati, imenovati i objasniti osnovne relevantne koncepte i terminologiju koja se koristi u području interakcije čovjeka i računala.

- Odabrati i argumentirati odabir principa za dizajn upotrebljivog i pristupačnog sučelja interaktivnog sustava.

- Objasniti dizajniranje za dobro korisničko iskustvo. - Usporediti i procijeniti pristupe vrednovanju sustava. - Odabrati adekvatnu metodologiju vrednovanja sučelja interaktivnog

sustava. - Studija slučaja: preispitati i kritički prosuditi razloge za razvoj sustava;

utvrditi ključnu funkcionalnost s obzirom na postavljene ciljeve; koristiti principe za dizajniranje upotrebljivog sučelja; odabrati i koristiti prikladan pristup vrednovanju.


Predavanja: 1. Interakcija čovjeka i računala: definicija područja i osnovnih pojmova (2) 2. Dizajn svakodnevnih stvari (2) 3. Koncepti upotrebljivosti, pristupačnosti i korisničkog iskustva (2) 4. Povijesni pregled razvoja sučelja i interakcija (2) 5. Ljudski aspekti interakcije (4) 6. Modeliranje interakcije čovjeka i računala (2) 7. Računalni aspekti interakcije (2) 8. Pozvano predavanje (2) 9. Razvoj interaktivnog sustava (2) 10. Dizajniranje korisničkog sučelja (2) 11. Izrada prototipova (2) 12. Vrednovanje korisničkog sučelja (4) 13. Buduća sučelja i interakcije (2)


Vježbe: 1. Uvod u vježbe iz kolegija - općenito o strukturi vježbi; znanju i vještinama

koja će se steći; temama koje će se obraditi; načinu rada; individualnim i grupnim zadacima; ocjenjivanju. (2)

2. Psihologija svakodnevnih stvari - primjeri upotrebljivog i neupotrebljivog dizajna svakodnevnih stvari; analiza nepotrebnog dizajna, dizajna s potencijalom te dizajna s prenamjenom; područje emocionalnog dizajna; dizajn predmeta budućnosti; 1. individualni zadatak za studente (analiza predmeta iz svakodnevnog života, upotrebljiv i neupotrebljiv dizajn). (2)

3. Prezentacije 1. individualnog zadatka studenata - analiza i rasprava. (2) 4. Uloga kognitivne psihologije - čime se bavi, na koja pitanja odgovara;

utjecaj na područje Interakcije čovjeka i računala; pojam procesiranja informacija; Model ljudskog procesora; percepcija korisničkog sučelja. (2)

5. Kognitivni „laboratorij“ - praktične vježbe rješavanja zadataka iz područja kognitivnih sposobnosti (pažnja, percepcija, pamćenje, učenje, rješavanje problema). (2)

6. Upotrebljivost korisničkog sučelja - primjeri web sučelja; metodologija testiranja upotrebljivosti; 2. individualni zadatak za studente (analiza upotrebljivosti sučelja 3 web stranice). (2)

7. Prezentacije 2. individualnog zadatka studenata - analiza i rasprava. (2) 8. Uvod u grupni projekt - iteracijski postupak dizajniranja sučelja web

stranica; uvod u testiranje upotrebljivosti; cilj i metode; opis zadataka pripreme i provedbe testiranja; upute za pisanje izvještaja upotrebljivosti. (2)

9. Odabir zadataka i sučelja jedne web stranice za testiranje upotrebljivosti - rad u grupama. (2)

10. Izrada instrumenata mjerenja, upitnika i pitanja za intervju s korisnicima - rad u grupama. (2)

11. Provedba testiranja upotrebljivosti sučelja kroz 6 koraka - rad u grupama. (2)

12. Prezentacije provedenih testiranja po grupama - analiza i rasprava. (2) 13. Definiranje potrebnih promjena na sučeljima web stranica - rad u grupama.

(2) 14. Implementacija potrebnih promjena na sučeljima web stranica - rad u

grupama. (2) 15. Grupni projekti - završne prezentacije projekata studenata po grupama. (2)


☒ predavanja

☒ seminari i radionice

☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☒ mentorski rad

☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Samostalno rješavanje individualnih zadataka i studija slučaja. Izrada projektnog zadatka i polaganje usmenog ispita.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad 2

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad





Kvaliteta izvedbe dodijeljenih zadataka (50%).

Usmeni ispit (50%).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

J. Preece, et al.: Human-Computer Interaction, Addison-Wesley, Harlow, England, 1994.

1

B. Schneiderman and C. Plaisant: Designing the User Interface. Strategies for Effective Human-Computer Interaction, 5th Edition, Addison-Wesley, Reading, MA, 2010.

1 on-line

Dopunska literatura

1. S. Krug: Don't Make Me Think, Revisited: A Common Sense Approach to Web

Usability. 3rd Edition, New Riders, 2014.

2. J. Nielsen: Usability Engineering, Boston: AP Professional, 1993.

3. D. Norman: The Psychology of Everyday Things, Basic Books, 1988.

Svi nastavni materijali dostupni on-line, uključujući i dodatnu znanstvenu literaturu.


Razgovor sa studentima, anonimna studentska anketa, uspješnost studenata na

kolegiju, samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Jezična kultura

Kod

PMS104

Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Jadranka

Nemeth-Jajić Bodovna vrijednost (ECTS)

2

Suradnici

Dr. sc. Anđela Milinović-Hrga, poslijedoktorandica


P S V T

15 15


učenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student utvrđuje i proširuje temeljna znanja gramatike hrvatskoga jezika; upoznaje

se s leksikologijom; upoznaje funkcionalne stilove hrvatskoga književnoga jezika;

usustavljuje jezično znanje.


Nema ih.


- povezivati i raščlanjivati pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičku i

stilističku normu hrvatskoga standardnog jezika

- kritički razmišljati o jezičnim pojavama u suvremenome hrvatskom jeziku i

rješavati jezične probleme

- razlikovati i valjano primjenjivati funkcionalne stilove

- primijeniti stečena jezična znanja za poboljšanje vlastite usmene i pismene

komunikacije

- spoznati vrijednosti jezične kulture u praksi te razvijati svijest o potrebi

njegovanja i kultiviranja osobnoga jezičnog izraza

- samostalno se koristiti jezikoslovnom literaturom


1. Jezik i govor. Jezična i govorna kultura. Funkcije jezika.

2. Hrvatski jezik i hrvatski standardni jezik.

3. Višefunkcionalnost hrvatskoga standardnoga jezika.

4. Jezičnostilska razina i oblikovanje teksta.

5. Pravogovorna i pravopisna norma.

6. Gramatičke norme.

7. Morfološka pitanja: gramatičke kategorije, sklonidba, sprezanje.

8. Sintaksa i norma.

9. Funkcionalni stilovi i sintaksa.

10. Leksički ustroj hrvatskoga standardnoga jezika: raslojenost leksika, jezično

posuđivanje, uporaba i stilska vrijednost leksema.

11. Tuđice, posuđenice i usvojenice u hrvatskome jeziku: uporaba i prilagodba

hrvatskome književnojezičnom sustavu.

12. Stručno nazivlje: nastanak i normiranje.

13. Tvorba riječi: teorijski i normativni problemi.

14. Tvorbene dvojbe. 15. Tvorba riječi i pravopisna norma.


☒ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij





☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave.


Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Esej Seminarski

rad 0,5

Kolokviji 1 Usmeni ispit



Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, izrada seminarskoga rada, kolokviji.

Pismeni ispit (ako student ne položi kolokvije) uz mogućnost usmenoga ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Frančić, A.; Hudeček, L.; Mihaljević, M. (2005.).

Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome

standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada,

Zagreb.

Silić, J. (2006.). Funkcionalni stilovi hrvatskoga

jezika, Disput, Zagreb.

Škarić, I. (2000.). Temeljci suvremenoga

govorništva, Školska knjiga, Zagreb.

Kovačević, M.; Badurina, L. (2001.). Raslojavanje

jezične stvarnosti, Izdavački centar Rijeka, Rijeka.

Nemeth-Jajić, J.; Milinović, A. (2012.). Hrvatski jezik

na mrežnim forumima. Jezik: časopis za kulturu

hrvatskoga književnog jezika, vol. 59, br. 2, str. 41-

53.

na mrežnoj

stranici Hrčka,

portala

znanstvenih

časopisa

Republike

Hrvatske

Dopunska literatura

Pravopisi Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber – Školska knjiga, Zagreb, 2001. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1990 (pretisak izdanja iz 1971.); promijenjena izdanja: 21994, 31995, 41996. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 52000 (V., prerađeno izdanje). Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 62002, 72003, 82004.


Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 12010, 22011. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 22008, 32009, 42112. Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb, 12007, 22008. Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., dostupno i na pravopis.hr Gramatike Barić, E. i sur.: Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Ham, S: Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. Silić, J., Pranjković, I.: Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga, Zagreb, 2005. Težak, S., Babić, S.: Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Rječnici Rječnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ i Školska knjiga, Zagreb, 2000. Klaić, B.: Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1981. www.hjp.srce.hr

Jezikoslovni priručnici, savjetnici, časopisi Katičić, R. (1986.). Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb. Kovačević, M. (1998.), Hrvatski jezik između norme i stila, Nakladni zavod Globus, Zagreb. Mihaljević, M. (1993.). Hrvatsko računalno nazivlje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Oraić Tolić, D. (2011.). Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb. Škiljan, D. (2000.). Javni jezik, Antibarbarus, Zagreb. Težak, S. (2004.). Hrvatski naš (ne)podobni, Školske novine, Zagreb. Težak, S. (1995.). Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb. Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=49 (Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, područje jezikoslovlja) http://www.facebook.com/pages/Casopis-Jezik/113657748671600 http://soundcloud.com/ecipecireci (Eci, peci – reci! Jezični savjeti na Radio Osijeku, ur. Sanda Ham) http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr, anonimni bloger Scorpy (Stitch) http://nepismeni.bloger.hr, jezični blog Povlačenje za jezik http://savjetnik.ihjj.hr, jezični savjeti Instituta za jezik i jezikoslovlje http://rnz.hrt.hr/index.php (1. program Hrvatskoga radija, emisija Govorimo hrvatski)


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, kolegijalna evaluacija


-

http://www.hjp.srce.hr/

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopisi_podrucje&id_podrucje=49

http://www.facebook.com/pages/Casopis-Jezik/113657748671600

http://soundcloud.com/ecipecireci

http://jezicnisavjetnik.mojblog.hr/

http://nepismeni.bloger.hr/

http://savjetnik.ihjj.hr/

http://rnz.hrt.hr/index.php


NAZIV PREDMETA Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi

Kod PMIG30

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta

Prof.dr.sc. Damir

Vukičević Bodovna vrijednost (ECTS)

7

Suradnici

Aljoša Šubašić, prof. mat. i

inf. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45 45

Status predmeta obvezan Postotak primjene e-

učenja 5

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Student se upoznaje s osnovama kombinatorike i diskretne matematike, te s

osnovnim algoritmima za generiranje i prebrojavanje kombinatornih objekata.

Upoznaje se s osnovnim metodama za procjenu složenosti algoritama.


Uvjet za upis: srednjoškolska matematika Potrebne kompetencije: elementarna

matematika, redovi.


Student je sposoban:

- definirati osnovne kombinatorne strukture

- primijeniti naučene formule i metode u rješavanju kombinatornih problema

- riješiti jednostavnije probleme teorije grafova

- primijeniti naučene algoritme

- valorizirati kvalitetu nekih (jednostavnijih) algoritama


1. Kombinatorna prebrojavanja. Permutacije i kombinacije skupova i

multiskupova. Binomni i multinomni koeficijenti. (6 sati)

2. Primijene i primjeri (9 sati)

3. Rekurzivne relacije. Linearne rekurzije i njihovo rješavanje. (6 sati)

4. Generiranje kombinatornih struktura. Računanje binomnih i multinomnih

koeficijenata. Primjena rekurzija u analizi složenosti algoritama. (6 sati)

5. Osnovni pojmovi teorije grafova. Ciklusi i stabla. (6sati)

6. Bojanje grafova. Digrafovi. Planarni grafovi. Sparivanja. (6 sati)

7. Pohranjivanje grafova u računalu i transformacijski algoritmi. Dijkstrin

algoritam. Kruskalov algoritam. Fluryev algoritam. Pronalaženje komponenti

grafa. Algortiam mađarske metode i drugi algoritmi vezani za savršena

sparivanja. Kompleksne mreže (6 sati)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Pohađanje nastave

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da



Esej Seminarski rad


ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):




Kolokviji, završni usmeni i pismeni ispit.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1) D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika,

Algoritam, Zagreb, 2001.

2) D. Veljan, Kombinatorika s teorijom grafova,

Školska knjiga, Zagreb, 1989.

3) M. Cvitković, Kombinatorika, zbirka zadataka, Element, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura

1) D. L. Kreher, D. R. Stinson, Combinatorial Algorithms – Generation, Enumeration

and Search, CRC Press, Boca Raton, 1999.

2) J. Matoušek, J. Nešetril, Invitation to Discrete Mathematics, Oxford University Press, Oxford, 1998. 3) R.J. Wilson, Introduction to Graph Theory, Longman, Harlow, Essex, 1999.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje putem anonimne ankete na kraju izvedbe predmeta. Anketa se provodi prema pravilniku Sveučilišta u Splitu.



NAZIV PREDMETA Komunikacijske vještine

Kod PMSN09 Godina studija 3.

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Mirjana M.

Kovač Bodovna vrijednost (ECTS)

2

Suradnici Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

15 15 0 0

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenta za

1. razumijevanje osnovnih pojmova vezanih uz verbalnu i neverbalnu

komunikaciju te čimbenike koji utječu na nju,

2. razvijanje vještine pripreme i prezentiranja stručnih sadržaja na hrvatskom

jeziku,

3. razvijanje pragmatične jezične kompetencije,

4. usvajanje osnovnih načela pisane komunikacije.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog programa moći:

- opisati teorije i oblike komunikacije,

- prepoznati i primijeniti vještine aktivnog slušanja,

- primijeniti vještine postavljanja pitanja,

- prezentirati stručne sadržaje na hrvatskom jeziku,

- kritički prosuđivati vlastite komunikacijske vještine,

- prepoznati govorne disfluentnosti,

- pregovarati i demonstrirati vještinu asertivne komunikacije.

Sadržaj

1. Definicije komunikacije; pregled teorija komunikacije; međukulturalna

komunikacija 1+1

2. Verbalna, neverbalna i paraverbalna komunikacija 1+1

3. Vještine postavljanja pitanja 1+1

4. Aktivno slušanje i drugi oblici slušanja 1+1

5. Uvjeravanje i pregovaranje 1+1

6. Pisana komunikacija, pisanje izvještaja 2+2

7. Vještina prezentiranja 1+1

8. Prezentiranje stručnih sadržaja 2+2

9. Asertivna komunikacija i kritičko razmišljanje 1+1

10. Suvremeno govorništvo 1+1

11. Govorne disfluentnosti 1+1

12. Komunikacija u grupi i timu 2+2


☐ predavanja


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.



Eksperimentalni rad Referat 0,3 Samostalni rad 0,7

Esej Seminarski rad

Laboratorijske vježbe

Kolokviji 0,2 Usmeni ispit Pripreme za

laboratorijske vježbe

Pisani ispit 0,1 Projekt (Ostalo upisati)


Konačna ocjena se utvrđuje na temelju:

-ocjene prezentacije od strane nastavnika i kolega;

-procjene vještine pisane komunikacije;

-usmenog i pismenog ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1.Kovač, M.M., Sirković, N.: Presentation, Writing

and Interpersonal Communication Skills. FESB,

2014.

20

Dopunska literatura

1.Davies, J. W.: Communication skills: A Guide for Engineering and Applied

Science Students. Pearson: Prentice Hall, 2001.

2.Harris, T. E., Sherblom, J.C.: Small Group and Team Communication. Pearson

Education/Allyn & Bacon, 2010.


● Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi

● Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita

● Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika

● Samoevaluacija nastavnika

● Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA Matematika I

Kod PMM851

Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Ivo

Ugrina Bodovna vrijednost (ECTS)

7

Suradnici


P S V T

45 45

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-učenja

30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Intuitivnim prezentiranjem teorije i ilustrativnim primjerima osposobiti studente za praćenje stručnih predmeta i rješavanje praktičnih problema.



Uspješan student će nakon položenog kolegija biti osposobljen za:

- definirati polja realnih i kompleksnih brojeva - objasniti princip matematičke indukcije - opisati svojstva realnih elementarnih funkcija - primijeniti diferencijalni račun na ispitivanje svojstava realnih funkcija - odrediti neodređeni integral i izračunati određeni integral - primijeniti diferencijalni i integralni račun na probleme u geometriji - analizirati konvergenciju nizova i redova - vješto koristiti matrični račun


1. Skupovi brojeva, funkcije, aksiomi polja, supremum, infimum, matematička

indukcija (3)

2. Niz i podniz, limes niza u R, Cauchyjev niz, prebrojivost (3)

3. Limes i neprekidnost funkcije, elementarni primjeri (3)

4. Derivacija funkcije i njezino geometrijsko značenje, pravila deriviranja,

derivacije elementarnih funkcija, složene i inverzne funkcije, deriviranje

implicitno zadane funkcije (6)

5. Derivacije višeg reda, diferencijal funkcije, teoremi diferencijalnog računa,

neke primjene derivacija (6)

6. Neodređeni integral, integriranje elementarnih funkcije, osnovne metode

integriranja (6)

7. Određeni integral, Newton-Leibnizova formula, nepravi integral, neke

primjene određenog integrala (6)

8. Redovi realnih brojeva, konvergencija redova, kriteriji konvergencije redova,

Talorovi redovi, Fourierovi redovi (6)

9. Matrice i operacije s njima, determinanta, inverzna matrica, elementarne

transformacije nad matricama, rang, sustavi linearnih jednadžbi, Cramerovo

pravilo, dekompozicija singularnih vrijednosti (6)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe



☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


☐ mješovito e-učenje ☐ terenska nastava


Obveze studenata Od studenata se očekuje da pohađaju predavanja i vježbe


Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad

Laboratorijski rad Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji / Praktični

ispit 5 Usmeni ispit



Tijekom semestra studenti pišu tri kolokvija na kojima se provjerava praktično i teorijsko znanje.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split,

2002.

I. Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2002.

http://lavica.fesb.hr/mat1/ http://lavica.fesb.hr/mat2/

B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

I. Slapničar, J. Barić, M. Ninčević, Matematika 1 – zbirka zadataka, FESB, Split, 2010.

Dopunska literatura

K. Horvatić, Linearna algebra, 9. izdanje, Tehnička knijga, Zagreb, 2004. N. Uglešić, Viša matematika I i II, skripta, PMF, Split. Bradič, Pečarić, Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb P.V. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knijga, Zagreb, 1990.




http://lavica.fesb.hr/mat1/



NAZIV PREDMETA Matematika II

Kod PMM852 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Gordan

Radobolja Bodovna vrijednost

(ECTS) 7

Suradnici

Jelena Pleština, mag.

math. Način izvođenja nastave

(broj sati u semestru)

P S V T

45

45

45


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Intuitivnim prezentiranjem teorije i ilustrativnim primjerima osposobiti studente za praćenje stručnih predmeta i rješavanje praktičnih problema.


Odslušan kolegij Matematika I.


Uspješni student će biti osposobljen

- Geometrijski i analitički prikazati vektor te koristiti skalarni i vektorski produkt u

analitičkoj prezentaciji ravnina i pravaca

- geometrijski interpretirati jednadžbe pravca, ravnine te jednostavnijih konika i

kvadrika;

- izračunati limes i derivaciju funkcija 2 i 3 varijable;

- primijeniti diferencijalni račun u rješavanju optimizacijskih problema;

- primijeniti integralni račun za određivanje površina likova i volumena tijela

- prepoznati i riješiti različite ODJ 1. reda i LDJ n-tog reda


1. Klasična algebra vektora (4)

2. Analitička geometrija ravnine i pravca (4)

3. Ravninski i prostorni koordinatni sustavi (3)

4. Krivulje i plohe drugog reda (3)

5. Skalarne funkcije više varijabli (2)

6. Limes i neprekidnost funkcije više varijabli (2)

7. Parcijalna derivacija (3)

8. Diferencijal i tangencijalna ravnina (3)

9. Lokalni ekstrem funkcije više varijabli (4)

10. Uvjetni ekstrem i Lagrangeov multiplikator (3)

11. Dvostruki i trostruki integral (3)

12. Fubinijev teorem, zamjena varijabli (3)

13. Primjene dvostrukog i trostrukog integrala (2)

14. ODJ 1. reda (3)

15. LDJ 2. reda (3)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata




Laboratorijski rad Referat Domaće zadaće

Esej Seminarski rad

Kolokviji / Praktični

ispit 3 Usmeni ispit 2



Tijekom semestra studenti pišu tri kolokvija na kojima se provjerava praktično i teorijsko znanje.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija




http://lavica.fe

sb.hr/mat2/

B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989.

I. Slapničar, J. Barić, M. Ninčević, Matematika 1 – zbirka zadataka, FESB, Split, 2010.

Dopunska literatura

- K. Horvatić, Linearna algebra, 9. izdanje, Tehnička knijga, Zagreb, 2004. - N. Uglešić, Viša matematika I i II, skripta, PMF, Split. - Bradič, Pečarić, Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb - P.V. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knijga, Zagreb, 1990.









NAZIV PREDMETA Metodologija dizajna interakcija



(ECTS) 5

Suradnici

Doc. dr. sc. Nikola Marangunić


P S V T

30 30


učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja o multidisciplinarnom području dizajna interakcija koje se bavi dizajniranjem interaktivnih proizvoda u cilju podržavanja i olakšavanja ljudske komunikacije i interakcije u svakodnevnom životu i radu. Usvajanje teorijskog znanja i praktičnog iskustva o HCI metodama dizajniranja za razvoj korisniku usmjerenog interaktivnog sustava, a sve u cilju kreiranja kvalitetnog korisničkog iskustva. Predmet u fokus procesa dizajniranja stavlja ljude a ne tehnologiju.


Ne postoje formalni preduvjeti, ali bi bilo poželjno da su studenti odslušali kolegij Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi.


- Prepoznati, imenovati i objasniti osnovne koncepte i terminologiju koja se koristi u području dizajna interakcija.

- Odabrati, argumentirati odabir i primijeniti prikladne metode dizajniranja za razvoj korisniku usmjerenog interaktivnog sustava u različitim fazama dizajniranja: prikupljanje informacija, planiranje, izrada prototipa i vrednovanje.

- Kritički analizirati prednosti i nedostatke korištenja metoda dizajna iz HCI područja kod razvoja interaktivnih sustava.

- Usporediti i procijeniti pristupe vrednovanju sustava. - Prosuditi o ulozi koju HCI metode imaju u razvoju sustava. - Studija slučaja: preispitati i kritički prosuditi razloge za razvoj interaktivnog

sustava/proizvoda; promatrati i identificirati kontekst korištenja te prikupiti relevantne informacije s obzirom na postavljene ciljeve; izraditi „persone“ i scenarije te prototipove niske vjerodostojnosti; primijeniti prikladne metode dizajniranja za razvoj korisniku usmjerenog interaktivnog sustava/proizvoda; razviti interaktivne prototipove visokog stupnja vjerodostojnosti; odabrati i koristiti prikladan pristup vrednovanju.


Predavanja: 1. Dizajn interakcija: definicija područja i osnovnih pojmova (2) 2. Povijesni pregled razvoja dizajna interakcija (2) 3. Koncepti upotrebljivosti, korisničkog iskustva i kvalitete korištenja (2) 4. Dizajniranje za korisničko iskustvo (2) 5. Istraživačke metode: vizualizacija informacija, sučelja i interakcija (2) 6. Pozvano predavanje (2) 7. Proces dizajna interakcija: korisniku-usmjeren dizajn, izrada prototipa,

vrednovanje, razvoj/izvedba (4) 8. Metode „persona“ i scenarija (2) 9. Metode izrade skica i prototipova niske i visoke vjerodostojnosti (2) 10. Dizajniranje sudjelovanjem (2) 11. Metode vrednovanja interakcije (4) 12. Budućnost dizajna interakcija (4)


Vježbe: 1. Uvod u vježbe iz kolegija - općenito o strukturi vježbi; znanju i vještinama

koja će se steći; temama koje će se obraditi; načinu rada; individualnim i grupnim zadacima; ocjenjivanju. (2)

2. Uvod u dizajn interakcija - dizajn digitalnih artefakata; nove tehnologije; nova sučelja; 1. individualni zadatak za studente (analiza 3 primjera dizajniranih interakcija). (2)

3. Prezentacije 1. individualnog zadatka studenata - analiza i rasprava. (2) 4. Pristupačnost (eng. accessibility) - dizajn za sve i univerzalna

pristupačnost; pristupačnost i upotrebljivost; kategorije poteškoća i primjeri pristupačnog dizajna interakcija; 2. individualni zadatak za studente (analiza interaktivnih sučelja dizajniranih po kategorijama poteškoća). (2)

5. Prezentacije 2. individualnog zadatka studenata - analiza i rasprava. (2) 6. Razumijevanje korisnika - emocionalni aspekti; emocionalna sučelja;

persuazivne tehnologije; antropomorfizam; virtualni likovi i agenti; virtualni suradnici pri učenju. (2)

7. Dizajniranje za iskustvo korisnika - 5 nivoa dizajna; potrebe korisnika; izrada „persona“. (2)

8. Uvod u grupni projekt - dizajniranje, vrednovanje i implementacija sučelja interaktivnog predmeta; analiza trenutnog stanja. (2)

9. Odabir koncepta interaktivnog predmeta - rad u grupama. (2) 10. Izrada prototipa sučelja interaktivnog predmeta - rad u grupama. (2) 11. Provedba vrednovanja sučelja interaktivnih predmeta - rad u grupama. (2) 12. Prezentacije provedenih vrednovanja po grupama - analiza i rasprava. (2) 13. Definiranje potrebnih promjena na sučeljima interaktivnih predmeta - rad u

grupama. (2) 14. Implementacija potrebnih promjena na sučeljima interaktivnih predmeta -

rad u grupama. (2) 15. Grupni projekti - završne prezentacije projekata studenata po grupama. (2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☒ mentorski rad


Obveze studenata

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Samostalno rješavanje individualnih zadataka i studija slučaja. Izrada projektnog zadatka i polaganje usmenog ispita.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad




Kvaliteta izvedbe dodijeljenih zadataka (50%).

Usmeni ispit (50%).



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

J. Preece, Y. Rogers, H. Sharp: Interaction Design: Beyond Human-Computer Interaction, John Wiley & Sons, 4th Edition, 2015.

2 prethodna

izdanja on-line

D. Saffer: Designing for Interaction, Second Edition: Creating Innovative Applications and Devices, New Riders, 2010.

on-line

Dopunska literatura

1. D. Norman: Emotional Design: Why We Love (or Hate) Everyday Things, Basic

Books, 2005.

2. B. Shneiderman: Human Needs and the New Computing Technologies, MIT

Press, 2003.

Svi nastavni materijali dostupni on-line, uključujući i dodatnu znanstvenu literaturu






NAZIV PREDMETA Modeliranje i simulacija

Kod PMII80 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Leandra

Vranješ Markić Bodovna vrijednost (ECTS)

6

Suradnici

dr. sc. Petar Stipanović Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 50

Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim koracima u procesu modeliranja te primjenama u rješavanju jednostavnih probleme iz fizike i drugih znanosti


Osnovna znanja iz diferencijalnog i integralnog računa.


Nakon položenog predmeta student će: - razumjeti osnovne korake u procesu modeliranja - znati primijeniti simulacijske alate u rješavanju razmatranih i srodnih problema. - razviti sposobnost vizualizacije i kritičke evaluacije dobivenih rezultata - razumjeti osnovne razmatrane fizikalne pojmove i relacije.


1. Klasifikacija modela. 2. Proces modeliranja. 3. Simulacijski alati. 4. Modeliranje brzine promjene. 5. Tehnike simuliranja. 6. Sila i gibanje (padanje, bungee jumping, njihala). 7. Zakoni očuvanja energije i impulsa. 8. Modeliranje rakete. 9. Plinski zakoni i ronjenje. 10. Neograničen i ograničen rast. 11. Modeliranje radioaktivnog raspada. 12. Kompeticija. 13. Doziranje lijekova. 14. Električni krugovi. 15. Širenje bolesti. 16. Globalno zatopljenje. 17. Empirijski modeli. 18. Stohastičko modeliranje.


☒ predavanja


☒ računalne vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Aktivno sudjelovanje na nastavi.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara

Pohađanje nastave

1,5 Istraživanje Praktični rad 2

Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad

Esej Seminarski rad

Kolokviji (4,5) Usmeni ispit 2,5


bodovnoj vrijednosti predmeta):



Ispit se sastoji od praktičnog i teorijskog dijela. Praktični dio ispita na računalima

može se položiti preko kolokvija tijekom semestra. Teorijski dio se također može

položiti preko kombinacije pismenih kolokvija tijekom semestra. Usmeni ispit prema

potrebi.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Prezentacije i modeli s predavanja i vježbi i različite web stranice 2. Angela B. Shiflet and George W. Shiflet, Introduction to Computational Science: Modeling and Simulation for the Sciences

Dopunska literatura

Halliday, Resnick, Walker: „Fundamentals of physics“






NAZIV PREDMETA Multimodalna interakcija i sučelja



(ECTS) 5

Suradnici

- Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

U svojoj međusobnoj komunikaciji ljudi intenzivno upotrebljavaju multimodalnost bilo simultano u svojoj neposrednoj komunikaciji ili alternativno govorom, pisanjem, pokretima, dodirima. S druge strane komunikacija s računalima tradicionalno upošljava nekoliko modaliteta: korisnik osigurava ulaz putem tipkovnice ili pokazne naprave, dok računalo odgovara vizualno, u formi teksa ili ikona.

Predmet osigurava usvajanje teorijskog znanja i uvodnog praktičnog iskustva iz multimodalne komunikacije i različitih vrsta sučelja u području Interakcije čovjeka i računala (engl. Human-Computer Interaction, HCI). Predmet daje uvod u nova sučelja koja mogu poboljšati korisničko iskustvo ili djelotovornost interakcije s računalima kao što su kontrola glasa, interakcija zvukom, raspoznavanje pokreta, proširena stvarnost, haptička povratna informacija.


Poželjno odslušan kolegij Interakcija čovjeka i računala: osnove i principi.


- Nakon što polože predment studenti bi trebali: - imenovati i objasniti funkcionalnost suvremenih multimodalnih ili

alternativnih sučelja u HCI području, - kritički analizirati prednosti i nedostatke multimodalnih sučelja, - primijeniti/ implementirati HCI sučelja upošljavajući nove tehnike interakcije

za neke zadatke (ograničene), - predložiti učinkoviti dizajn novih sučelja primjenom razlčitih modaliteta. - U skladu s navedenim, studenti će biti u mogućnosti: - proširiti znanje o nekim specifičnim modalitetima interakcije u drugim

predmetima, - primijeniti multimodalnost kako u individulanim zadacima tako i u kontekstu

grupnog projekta, - odabrati prikladno sučelje za odabrani zadatak (kako iz HCI tako i iz

tehničke perspektive).


Predmet se fokusira na grupni projekt namijenjen kreiranju, analiziranju i/ili vrednovanju multimodalnog ili inovativnog sučelja za konkretni dodijeljeni zadatak. U cilju pripreme za projekt, teorijska predavanja i laboratorijske vježbe osiguravaju uvid u različite tehnologije sučelja, dok se individulani (domaći) zadaci rješavaju u svrhu osgiravanja prikladne „podloge“ i planiranja.

Osnovni fokus stavlja se na tehnike vezane za (i) korisnički ulaz kao što je prepoznavanje govora, zasloni na dodoir ili praćenje pogleda oka ili pokreta, te (ii) računalni izlaz kao što se nekonvencionalni zasloni, sinteza govora, zvučni objekti i haptički uređaji. Specifično se također adresiraju efekti kombiniranja različitih modaliteta.

Predavanja: 1. Uvod u multimodalna sučelja (2)


2. Mješovita stvarnost (2) 3. Tabletops, taktilnost i praćenje (2) 4. Sučelja temeljena na pokretima (2) 5. Zvuk u interakciji (2) 6. Govorna sučelja (2) 7. Multimodalna konverzacijska sučelja (2) 8. Haptička sučelja (2) 9. Individualni zadaci – analiza i rasprava (2) 10. Seminari (6)

Vježbe:

1. Sučelja za praćenje pogleda (Tobii) (2) 2. Sučelja temeljena na pokretima (Kinect, Leap) (2) 3. Haptička sučelja (Falcon) (2) 4. Zvukovna/govorna sučelja (2) 5. Taktilna sučelja (Smart Phone with tactile feedback) (2) 6. Grupni projekti (3) 7. Kolokviji /ispit (2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☒ mentorski rad


Obveze studenata

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Samostalna priprema seminara i rješavanje individualnih zadataka. Izrada grupnog projektnog zadatka i polaganje ispita.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

1 Referat

Esej Seminarski rad

1




Seminari (10%)

Individualni zadaci (10%)

Grupni projekti (30%)

Kolokviji /ispit (50%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dumas, B., Lalanne, D., Oviatt, S. (2009). Multimodal Interfaces: A Survey of Principles, Models and Frameworks. In Denis Lalanne, Jürg Kohlas eds. Human Machine Interaction, LNCS 5440, Springer-Verlag, Berlin/Heidelberg, pp. 3-26.

Oviatt S. (1999). Ten myths of multimodal interaction. Communications of the ACM, 42(11), pp. 74 - 81.

on-line


Reeves et al. (2004). Guidelines for multimodal user interface design. Communications of the ACM, 47 (1), pp. 57-59.

Olwal, A. (2009). An Introduction to Augmented Reality.

Schöning et al. (2008). Multi-Touch Surfaces: A Technical Guide. Technical Report TUMI0833.

Jacob, R. and Kam, K. (2003). Eye Tracking in Human-Computer Interaction and Usability Research: Ready to Deliver the Promises. In Hyona et al. (Eds.), The Mind's eye: Cognitive and Applied Aspects of Eye Movement Research (pp. 573-603).

Mitra, S. and Acharya, T. (2007). Gesture recognition: A Survey. IEEE Transactions On Systems, Man and Cybernetics - Part C, 37(3), 311-324.

Rocchesso, D., & Bresin, R. (2007). Emerging sounds for disappearing computers. In Streitz, N., Kameas, A., & Mavrommati, I. (Eds.), The Disappearing Computer (pp. 233-254). Berlin Heidelberg: Springer.

Mohamed Yacine Tsalamlal, Nizar Ouarti, Mehdi Ammi. (2013). Non-intrusive Haptic Interfaces: State-of-the Art Survey. In Haptic and Audio Interaction Design. LNCS Volume 7989, 2013, pp 1-9.

Dopunska literatura






NAZIV PREDMETA Napredne arhitekture računala

Kod PMIC20

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Prof.dr.sc Andrina Granić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

Goran Zaharija Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje temeljnih znanja o naprednijim konceptima vezanima uz arhitekturu

računalnih sustava, s naglaskom na dizajn i performanse sustava. Usvajanje

osnovnih principa organizacije sustava te aspekata vezanih za dizajn uzimajući u

obzir implementacije suvremenih sustava. Na primjeru odabrane arhitekture

računalnog sustava, analiziranje svih komponenti procesora te detaljno pojedinačno

izučavanje. Stjecanje praktičnog znanja izrađivanjem pojedinih dijelova procesora te

njihovim spajanjem u funkcionalni procesor pogodan za testiranje izvođenja

naredbi.


Uvjeti za upis: položen kolegij Arhitektura računala.


- Imenovati i opisati osnovne principe dizajna računalnog sustava.

- Identificirati i klasificirati arhitekturu skupa instrukcija.

- Opisati i analizirati povećanje performansi putem primjerice cjevovoda,

paralelizma na razini instrukcija.

- Objasniti suvremene arhitekture kao što je RISC, superskalarnost, VLIW,

višejezgrenost, višeprocesorski sustavi.

- Usporediti performanse različitih arhitektonskih rješenja.

- Formulirati i izraditi model jednostavnog procesora u simuliranom okruženju

primjenom osnovnih logičkih sklopova


Predavanja:

1. Osvrt na osnovni dizajn računalnog sustava, tehnologiju, metodologiju

vrednovanja, metriku: performansu, cijenu, snagu.(6)

2. Arhitektura skupa instrukcija (ISA arhitektura) (2)

3. Cjevovod i cjevovodne implementacije (2)

4. Paralelizam na razini instrukcije (2)

5. Izlaganje seminarskih radova (4)

6. Superskalarnost, VLIW, višejezgrenost, višeprocesorksi sustavi, klasteri (4)

7. Pozvano predavanje (2)

8. Memorijska hijerarhija (2)

9. Pohrana i aspekti U/I-a (2)

10. Izlaganje seminarskih radova (4)

Vježbe:

1. Uvod u napredne arhitekture (2)

2. Naredbe u strojnom jeziku (asembler) (2)


3. Izvođenje petlji i uvjeta u strojnom jeziku (2)

4. Upoznavanje sa okruženjem za izradu simuliranih logičkih sklopova –

Logisim (2)

5. Izrada jednostavnih logičkih sklopova – zbrajalo (2)

6. Sklop za predviđanje preljeva kod zbrajanja (2)

7. Izrada ALU sklopa (2)

8. Izrada sabirnice procesora (2)

9. Izrada skupa registara (2)

10. Izrada programskog brojila i instrukcijske memorije (2)

11. Izrada sklopa za izračun adrese naredbe (2)

12. Priprema svih sklopova za izradu procesora (2)

13. Spajanje izrađenih sklopova u procesor (2)

14. Rad na projektu (2)

15. 15. Rad na projektu (2)


☒ predavanja


☒ laboratorijske vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ projekt


aktivnostima, izrada domaćih i seminarskih radova, izrada završnog projekta, ispit.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Laboratoriksi rad 1 Referat Rad van nastave

1

Esej Seminarski rad

0.5

Kolokviji Usmeni ispit 0.5




Projekt (50%)

Usmeni ispit (40%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D. A. Patterson, J. L. Hennessy: Computer

Organization and Design: The Hardware/Software

Interface, 4th edition, Morgan Kaufmann, 2009.

on-line

Dopunska literatura

Svi nastavni materijali dostupni su on-line, uključujući rješenja odabranih zadataka

kao i dodatnu znanstvenu literaturu





NAZIV PREDMETA Numerička matematika

Kod PMM951

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof.dr.sc. Anka Golemac Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

dr.sc. Andrijana Čurković Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je usvajane znanja i vještina iz osnovnih područja numeričke analize

kao što su aproksimacija funkcija, numeričko deriviranje i integriranje te rješavanje

nelinearnih jednadžbi i sustava linearnih jednadžbi. Time će student steći

predznanje za praćene naprednih kolegija iz uže struke i razumijevanje određenih

matematičkih aspekata primjene računalnih tehnologija.


Uvjeti za upis: odslušani kolegiji Matematika 1, Matematika 2. Ulazne

kompetencije: poznavanje matričnog, diferencijalnog i integralnog računa.


Student će biti sposoban:

- objasniti razloge, mane i prednosti korištenja numeričkih metoda;

- za metode s kojima se upoznaje prepoznati kada ih se može primijeniti,

zaključiti koliko su efikasne, kolika je očekivana pogreška i kako ju se može

umanjiti;

- u konkretnim situacijama numeričkim putem riješiti jednostavne probleme koji se

najčešće rješavaju na taj način (efikasno izvrednjavati funkciju, aproksimirati

funkciju, riješiti sustav linearnih jednadžbi metodama faktorizacije, riješiti nelinearnu

jednadžbu, numerički integrirati funkciju).


1. Uvod. Predznanja iz analize i algebre. Pojam greške u numeričkom

računu. (2)

2. Izvrednjavanje funkcija. Hornerova shema. Potpuna Hornerova shema. (2)

3. Sustavi linearnih jednadžbi . Gaussove eliminacije. LU faktorizacija. LU

faktorizacija s pivotiranjem. Numerička svojstva Gaussovih eliminacija.

Metoda Choleskog. Metoda iteracije. (4)

4. Aproksimacije i interpolacije. Lagrangeov i Newtonov oblik interpolacijskog

polinoma. Hermiteov interpolacijski polinom. (4)

5. Linearni i kubični splajn. (2)

6. Metoda najmanjih kvadrata. Minimaks metoda. (4)

7. Numeričko integriranje: Newton-Cotesove formule. Pravilo središnje točke.

Trapezna formula. Simpsonova formula. Rombergov algoritam. Gaussove

formule. (4)

8. Numeričko rješavanje nelinearnih jednadžbi: Metoda polovljenja intervala.

Metoda sekante. Metoda pogrešnoga položaja. Newtonova metoda.

Metode višega reda. Metoda iteracije (teorem o čvrstoj točki). (4)

9. Sustavi nelinearnih jednadžbi. (2)


10. Neka odabrana tema (Numeričko deriviranje, Približno računanje

svojstvenih vrijednosti, Fourierova transformacija...). (2)


☒ predavanja


☒ auditorne vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ projekt

Obveze studenata Pohađanje nastave najmanje 70%.


Pohađanje nastave


Laboratoriksi rad Referat Rad van nastave

1

Esej Seminarski rad

Kolokviji Usmeni ispit 1.5



Pismeni ispiti na kojem se rješavaju problemski zadatci i ispit iz teorije u pismenom

ili usmenom obliku. Ispit se može položiti i putem dvaju kolokvija tijekom nastave.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

V. Hari, Z. Drmać, Numerička analiza, PMF, Zagreb,

2003., skripta. Ivan Ivanšić, Numerička

matematika, Element, Zagreb, 1998. R. Scitovski,

Numerička matematika, 3. izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, Odjel za matematiku, Sveučilište u Osijeku,

2015.

on-line

Dopunska literatura

K. Atkinson, An Introduction to Numerical Analysis, John Wiley, New York, 1989. D.

Kincaid and W. Cheney, Numerical Analysis, Brooks & Cole PC, Pacific Grove,

1990. R. Burden & J. D. Faires, Numerical Analysis, Brooks & Cole PC, Pacific

Grove, 2011.


Statistika ispitnih rezultata i studentsko vrednovanje putem anonimne ankete

provedene prema pravilniku Sveučilišta u Splitu na kraju izvedbe kolegija.



NAZIV PREDMETA Njemački jezik za početnike 1

Kod PMS106 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Eldi Grubišić Pulišelić Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici


P S V T

30


učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje studenata s osnovama njemačkog jezika.


Nema ih.


Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će moći:

- pravilno čitati tekstove na njemačkom jeziku

- pravilno se služiti osnovnim gramatičkim strukturama

- služiti se brojevima na njemačkom jeziku, izraziti datum i vrijeme

- biti u stanju komunicirati na njemačkom jeziku u uobičajenim životnim

situacijama (s ograničenim vokabularom)


1.Erste Kontakte

2. Zahlen bis 100

3. Leute

4. Bildwörterbuch

5. Küche

6. Zahlen bis 1000

7. Präsens

8. Artikelwörter

9. Essen und Trinken

10. Lebensmittel

11. Einkaufen

12. Pronomen

13. Freizeit

14. Freizeit und Arbeit

15. Was ist heute los?


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje

nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat (Ostalo upisati)


aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski

rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 2 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati ispita

(ukoliko mu student pristupi)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Aufderstraße, H.: Themen neu 1. Lehrwerk für

Deutsch als Fremdsprache (Kursbuch), Max Huber

Verlag, 1998. ili dr. izdanja

10 Internetske

stranice

www.

hueber.de

Aufderstraße, H.: Themen neu 1. Lehrwerk für

Deutsch als Fremdsprache (Arbeitsbuch), Max

Huber Verlag, 1998. ili dr. izdanja

1 Internetske

stranice

www.

hueber.de

Dopunska literatura

Gramatika njemačkog jezika


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika



NAZIV PREDMETA Objektno orijentirano programiranje

Kod PMID30 Godina studija 2



5

Suradnici

Goran Zaharija, asistent Divna Krpan, predavač Dino Nejašmić, asistent

Marin Aglić Čuvić, asistent


P S V T

30 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij je zamišljen kao programerski kolegij uvodne razine za studente sa

prijašnjim iskustvom programiranja. U sklopu kolegija, studentima koji su upoznati

proceduralnom paradigmom, se predstavljaju koncepti objektno orijentiranog

programiranja. Kolegij započinje sa kratkim pregledom upravljačkih struktura i

podatkovnih tipova sa naglaskom na strukturirane tipove podataka i rad sa

nizovima. Zatim se nastavlja sa prikazom objektno orijentirane paradigme, pri čemu

je fokus na definiciji i načinu korištenja klasa, zajedno sa osnovama objektno

orijentiranog razvoja. Na kraju kolegija, očekuje se da studenti usvojene koncepte

demonstriraju kroz izradu jednostavne dvodimenzionalne računalne igre u

odgovarajućem okviru koji će im biti predstavljen za vrijeme kolegija.


Studenti koji nemaju prijašnja iskustva sa programiranjem ili koji nemaju dovoljno

povjerenja u vlastite programerske sposobnosti bi trebali završiti jedan ili više

uvodnih programerskih kolegija koji se nude u sklopu Fakulteta.


- Nakon završetka koleija, studenti bi trebali biti u mogućnosti:

- Razviti jednostavan objektno orijentirani (OO) projekt koristeći OO

paradigmu i pripadajuće pomoćne alate.

- Implementirati OO model u OO jeziku visoke razine korištenjem objekata,

klasa, nasljeđivanja, nizova, uvjetovanih izraza i iteracije.

- Upoznati sa načinom dokumentiranja, rasporedom, testiranjem i

pronalaženjem grešaka kod OO programiranja.

- Objasniti prednosti korištenja OO razvojnog pristupa i u kojim slučajevima

je to prikladna metodologija.

- Primijeniti ispravnu programersku paradigmu ovisno o zadanom problemu,

te biti upoznat sa utjecajem odabrane paradigme na razvoj i održavanje

aplikacija.

- Dizajnirati i implementirati prikladno GUI (grafičko korisničko sučelje) za

pristupni (front-end) dio objektno orijentirane aplikacije.


1. Uvodni koncepti vezani uz informacijske sustave (2+2)

2. Osnovni koncepti u objektno orijentiranom programiranju (4+4)

3. Dekompozicija problema (2+2)

4. Korištenje metoda (2+2)

5. Korištenje naprednih metoda (2+2)

6. Korištenje klasa i objekata (2+2)

7. Nasljeđivanje (2+2)

8. Kolokvij


9. Razvojni okvir za 2D računalnu igru (2+2)

10. Primjer razvoja računalne igre korištenjem razvojnog okvira (2+2)

11. Upravljanje iznimkama (2+2)

12. Događaji (2+2)

13. Delagati (2+2)

14. Kontrole na grafičkom korisničkom sučelju (2+2)

15. Prezentacija završnih projekata (2+2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad





Projekt ( 40%)



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Programiranje C# 4.0 Ian Griffiths, MaZhew Adams i

Jesse Liberty (2011) (HRV)

Programming C# 4.0 - Building Windows, Web, and

RIA Applications for the .NET 4.0 Framework, Ian

Griffiths, Matthew Adams, Jesse Liberty, O'Reilly

Media (2010) (ENG)

Zbirka zadataka, Saša Mladenović, Goran Zaharija dostupni u

sustavu e-

učenja

Dopunska literatura

Pripadajuća znanstvena literatura, odabrani radovi iz navedenog područja.



samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Operacijski sustavi

Kod PMID70

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta

Dr.sc. Tonći Dadić, v.

pred. Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici

Dr.sc. Jelena Nakić,

poslijedoktorand Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti razumijevanje uloge operacijskog sustava u računalnom sustavu koja se

ostvaruje upravljanjem resursima u cilju najboljeg iskorištavanja računalnih

sredstava i stvaranja okruženja za pripremu i izvršavanje programa.





Studenti će moći:

- Objasniti mehanizme prijenosa podataka između vanjskih jedinica i sustava

- Razumjeti i primijeniti sinkronizacijske mehanizme

- Objasniti postupke gospodarenja spremničkim prostorom

- Objasniti i koristiti funkcije datotečnog sustava

- Napredno koristiti operacijski sustav UNIX - Oblikovati i testirati višenitne programe


Predavanja: 1. Uvod u predmet. Uloga operacijskog sustava u računalnom sustavu.

Hijerarhijska struktura, povijesni razvoj i dijelovi operacijskog sustava. (2) 2. Model jednostavnog računala na kojem temeljimo izučavanje operacijskog

sustava. Uloga procesora, spremnika i vanjskih jedinica u računalu. Zadatak, proces i instrukcijska dretva. Zamjena konteksta. (2)

3. Ulazno-izlazne operacije. Prekidni prijenos podataka. Prijenos podataka direktnim pristupom memoriji. Sklopovlje za upravljanje višestrukim prekidima s prioritetima. (2)

4. Ostvarenje zadataka zasnovano na višedretvenom izvršavanju. Zavisnost između dretvi. Međusobno isključivanje dviju dretvi. Postupci Dekkera i Petersona. (2)

5. Međusobno isključivanje većeg broja dretvi. Lamportov protokol. Međusobno isključivanje zasnovano na sklopovskoj potpori. (2)

6. Struktura podataka jezgre. Opisnik dretve i tranzicija stanja dretve. Jezgrine funkcije monitora, binarnog i općeg semafora. (2)

7. Ulazno-izlazne operacije i kašnjenje. Prijenos poruka između procesa preko neograničenog i ograničenog spremnika te reda poruka. (2)

8. Sinkronizacija dretvi. Nužni uvjeti potpunog zastoja. Strategije u odnosu na potpuni zastoj. Problem pet filozofa. Hoareov koncept monitora. (2)

9. Vremenska analiza računalnih sustava. Osnovni modeli stohastičkog modela zadataka. (2)

10. Analiza sustava s Poissonovom raspodjelom dolazaka zadataka i eksponencijalnom raspodjelom njihove obrade. Vrste posluživanja zadataka. (2)


11. Priprema programa za izvršavanje. Fizički i logički adresni prostor. Dodjeljivanje spremničkog prostora. Značajke diskova kao pomoćnih spremnika. Problem fragmentacije. (2)

12. Virtualna memorija zasnovana na mehanizmu straničenja. Sklopovska potpora straničenju. (2)

13. Straničenje na zahtjev. Strategije zamjene stranica. (2) 14. Datotečni sustav. Opisnik datoteke. Opisnik spremničkog prostora. Funkcije

datotečnog sustava. (2) 15. Studija karakterističnih operacijskih sustava: Linux i Windows. (2)

Vježbe:

1. Uvod u vježbe. Uvod u UNIX. Prijava i odjava rada. (2)

2. Korisnički direktorij. Rad s direktorijima i datotekama. (2)

3. Stanje sustava. Korisnici. Pregled procesa. Zadavanje procesa. (2)

4. Preusmjeravanje standardnog ulaza, standardnog izlaza i izlaza za greške.

Ulančavanje naredbi. (2)

5. Upravljanje dozvolama. Linkovi na datoteke. (2)

6. Kolokvij 1. (2) 7. Zaslonski editor Vi. Swap datoteke. (2)

8. Shell programiranje: Pisanje i izvršavanje shell datoteka. Osnovne naredbe. (2)

9. Shell programiranje: Naredbe grananja. (2)

10. Shell programiranje: Naredbe ponavljanja. (2) 11. Regularni izrazi. (2) 12. Kolokvij 2. (2) 13. Višenitno programiranje: Konzolne aplikacije. (2) 14. Višenitno programiranje: Windows aplikacije. (2) 15. Kolokvij 3. (2)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata




Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 3


Esej Seminarski rad

Kolokviji Usmeni ispit 1,5



Aktivnost studenata na vježbama (prisutnost, rješavanje zadataka iz domaćih zadaća) (10 %). Praktični ispit (60%). Tijekom semestra održavaju se tri kolokvija (25% + 25% + 10%). Student je uspješan na kolokviju ako ostvari polovicu od predviđenih broja bodova, a u tom je slučaju oslobođen praktičnog ispita. Usmeni dio ispita (30%) je obavezan za sve studente, pri čemu odgovaraju na tri pitanja nasumično izabrana iz liste od 50 pitanja podijeljenih u tri kategorije.


Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena s težinskim faktorima kako je navedeno u zagradama kod svakog oblika ocjenjivanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Budin, L., Golub, M., Jakobović, D., Jelenković, L.: Operacijski sustavi, Element, Zagreb, 2010.

16

M. Žagar: UNIX i kako ga koristiti, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 2007 (1. internetsko izdanje)

On-line

Dopunska literatura





NAZIV PREDMETA Osnovni tekstualni i grafički programski alati

Kod PMII52 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Izv. prof.dr.sc.Ivica Boljat Bodovna vrijednost

(ECTS) 1

Suradnici

Monika Mladenović,, asistent


P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj kolegija je predstaviti osnovne tekstualne i grafičke programske alate koji

obuhvaćaju osnove informatičke pismenosti.



Po usvajanju kolegija, studenti će biti osposobljeni:

- opisati osnovne tekstualne i grafičke programske alate

- koristiti programske alate za obradu teksta, proračunskih tablica, slika,

zvuka i videa

- prepoznati mogućnosti uporabe tekstualnih i grafičkih alata u širokom skupu

znanstvenih, tehnoloških, industrijskih, i društvenih primjena


Kolegij je osmišljen u obliku 15 sastanaka (vježbi): 1. Pregled i usporedba različitih tekstualnih i grafičkih programskih alata (1) 2. Oblikovanje dokumenta u tekstualnom programskom alatu (1) 3. Oblikovanje dokumenta u tekstualnom programskom alatu (1) 4. Proračunske tablice (1/3) (1) 5. Proračunske tablice (2/3) (1) 6. Proračunske tablice (3/3) (1) 7. Izrada skupnog pisma u tekstualnom programskom alatu iz proračunske

tablice(1) 8. Izrada interaktivnih prezentacija (1/2) (1) 9. Izrada interaktivnih prezentacija (1/2) (1) 10. Osnove obrade zvuka (1/2) (1) 11. Osnove obrade zvuka (2/2) (1) 12. Osnove obrade slike (1/2) (1) 13. Osnove obrade slike (2/2) (1) 14. Osnove obrade videa (1/2) (1) 15. Osnove obrade videa (2/2) (1)


☐ predavanja


☒ vježbe

☒ on line u cijelosti




☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Prisustvo na vježbama, aktivno sudjelovanje na nastavnim aktivnostima, izrada

domaćih radova, ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat


aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski rad




Projekti 50%, pismeni 50%


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vježbe dostupne putem sustava Moodle Da

Dopunska literatura


Razgovori sa studentima, anonimna studentska anketa, uspješnost na ispitu i

samoanaliza



NAZIV PREDMETA Projektni praktikum iz arhitekture računala

Kod PMIC12

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof. dr.sc. Andrina Granić Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici

Goran Zaharija Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

45


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Steći znanja o digitalnim sklopovima i sustavima te njihovoj primjeni u arhitekturi računala.

Ovladati oblikovanjem i analizom digitalnih sklopova koji se koriste za realizaciju složenih

logičkih funkcija u računalu. Analizirati način dohvata, dekodiranja i izvođenja naredbi u

mikroprocesoru. Korištenjem prikladnih alata izraditi model jednostavnog procesora u

simulacijskom okruženju.


Uvjeti za upis: položen kolegij Uvod u računarstvo, upisan kolegij Arhitektura računala.



Student će moći:

- Oblikovati i analizirati jednostavnije logičke sklopove

- Identificirati različite tipove tranzistora i njihovu primjenu u izradi logičkih sklopova

- Klasificirati složenije kombinacijske i sekvencijske logičke sklopove

- Identificirati i klasificirati standardne i programirljive logičke sklopove

- Oblikovati digitalne sklopove za realizaciju jednostavnih logičkih funkcija

- Usporediti osnovne implementacije digitalnih sklopova

- Izračunati performanse digitalnih sustava

- Identificirati osnovne dijelove procesora i objasniti njihov način rada

- Razviti zadani projektni zadatak

- Prezentirati i opisati završeni projekt

- Procijeniti i kritički vrednovati projekte drugih studenata


Plan vježbi po tjednima:

1. Uvod i organizacija predmeta. Upoznavanje s alatom za izgradnju i simulaciju logičkih sklopova – Logisim. Izgradnja sklopova prema danoj shemi.(2)

2. Implementacija logičke funkcije. Kanonski oblici funkcije: suma produkata i produkt suma u Logisimu. Tehnologija integriranih krugova. Cijena i kašnjenje sklopa. Transformacija sheme sklopa u NI- i NILI- oblik. Analiza cijene i kašnjenja u navedenim sklopovskim ostvarenjima. (2)

3. Minimizacija u Logisimu (K-tablice): Miminalni normalni oblici jednadžbe. Minimizacija nepotpuno specificiranih funkcija. Minimizacija produkta maksterma. (2)

4. Kombinacijski logički sklopovi: dekoder, demultipleksor, multipleksor, permanentna memorija, prioritetni koder, komparator. Implementacija i kaskadiranje kombinacijskih sklopova. (2)

5. Aritmetički sklopovi: zbrajalo, sklop za izdvojeno generiranje prijenosa, odbijalo, množilo, sklop za posmak. (2)

6. Programirljivi moduli. Programirljivo i poluprogramirljivo logičko polje. (2)


7. Bistabil: osnovni bistabil, sinkroni bistabil, tipovi. Poboljšano upravljanje. Bridom okidani bistabili. Dvostruki bistabili. (2)

8. Standardni sekvencijski moduli: registri, posmačni registri, asinkrona i sinkrona brojila. (2)

9. Kolokvij 1 (2)

10. Usporedba različitih arhitektura mikroprocesora. Odabir i analiza odabrane arhitekture u svrhu izrade modela u simulacijskom okruženju. (2)

11. Izrada aritmetičko-logičke jedinice (ALU) procesora. Registri, programsko brojilo i pokazivač stoga. (2)

12. Izrada upravljačkog sklopa i sabirnice za mikroprocesor. Pregled i svrha kontrolnih signala. Analiza toka podataka u mikroprocesoru. (2)

13. Realizacija i implementacija memorijskih modula mikroprocesora (RAM i ROM). (2)

14. Povezivanje različitih dijelova mikroprocesora u funkcionalnu cjelinu. Testiranje i analiza izrađenog modela. (2)

15. Kolokvij 2 (2)

Projektni zadatak:

1. Pregled trendova u području (2 sata)

2. Odabir teme i definiranje projektnog zadatka (2 sata)

3. Oblikovanje strukture projekta (1 sat)

4. Razvoj projekta i pisanje seminara (8 sati)

5. Prezentiranje i ocjenjivanje projekata, rasprava (2 sata)


☐ predavanja

☒ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ vježbe u praktikumu

Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, praktični ispit na

računalu, oblikovanje i razvoj projekta



Eksperimentalni rad Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji / Praktični ispit 1,5 Usmeni ispit



Kolokviji iz vježbi (33% + 33%)

Praktični ispit (66%). Položena oba kolokvija zamjenjuju praktični ispit.

Projekt (34%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

U. Peruško, Digitalna elektronika, logičko i električko

projektiranje, III. prošireno izdanje, Školska knjiga -

Zagreb, 1996

10

S. Ribarić: Građa računala: arhitektura i organizacija

računarskih sustava, Algebra, Zagreb, 2011. 15


J. Nakić, G. Zaharija: Radni materijal za vježbe u

praktikumu

On-line

Dopunska literatura

U. Peruško, V. Glavinić: Digitalni sustavi, Školska knjiga, 2005

A. S. Tanenbaum: Structured Computer Organization. Prentice-Hall International, Third

Edition, 1990.

J. L. Hennessy and D. Patterson: Computer Architecture, A Quantitative Approach, Morgan Kaufmann Publication, Third Edition, 2003.


Razgovor sa studentima, studentska evaluacija primjenom anonimne ankete, uspjeh

studenata na ispitu, samoprocjena.



NAZIV PREDMETA Praktikum iz elektrotehnike i elektronike

Kod PMT082 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc.Vladimir

Pleština Bodovna vrijednost (ECTS)

2

Suradnici

Hrvoje Turić, v. pred. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobiti studenta ta samostalno spajanje elektrotehničkih elemenata

konstrukciju jednostavnih elektroničkih sklopova te mjerenje elektrotehničkih

veličina mjernim instrumentom.


Nema uvjeta za upis, ulazne kompetencije: odslušan predmet Osnove

elektrotehnike i elektronike.


- Student će moći koristiti univerzalni mjerni instrument

- Izmjeriti električni otpor otpornika

- Izmjeriti istosmjerno napon i struju koristeći univerzalni mjerni instrument

- Izvršiti mjerenje osciloskopom

- Postaviti vrijednosti napona, frekvencije i oblika signala na generatoru

signala

- Uspješno ispitati poluvodičku diodu

- Primijeniti tranzistorsku sklopku

- Ispravno spojiti integrirani krug

- Odrediti statičke karakteristike bipolarnog tranzistora


Vježbe:

1. Upoznavanje s radom u laboratoriju. Upoznavanje s opremom. Uvod u

kolegij i opći pojmovi. Prikaz elemenata i mjernih instrumenata s kojima će

se studenti susresti u vježbama (2h)

2. Upoznavanje s osnovnim elektroničkim elementima i univerzalnim mjernim

instrumentom (2h)

3. Mjerenje električnog otpora (2h)

4. Mjerenje napona i struje (2h)

5. Mjerenje istosmjerne snage UI metodom (2h)

6. Mjerenje otpora UI metodom (2h)

7. Osciloskop i generator signala (2h)

8. Strujno naponska karakteristika poluvodičke diode (2h)

9. Poluvalno ispravljanje (2h)

10. Tranzistorska sklopka (2h)

11. Spajanje integriranih krugova (2h)

12. RC sklop (2h)

13. Snimanje statičkih karakteristika bipolarnog tranzistora (2h)

14. Astabil (2h)

15. Kolokviranje i nadoknada vježbi (2h)

☐ predavanja ☐ samostalni zadaci




☒ vježbe




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata

Prisustvo na vježbama.

Samostalna izrada vježbi.

Izrada izvještaja za odrađene vježbe.

Pripremljena vježba prije izvođenja.

Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad




Ukupno bodovanje (100%):

1. Ocjenjivanje pripremljenosti za vježbe: 20 %

2. Ocjenjivanje rada i zalaganja na vježbama : 10 %

3. Ocjenjivanje izrađenog izvještaja : 20 %

4. Kolokviranje vježbi : 50 %

Ocjena po postocima: 50% do 62% - dovoljan (2) 63% do 75% - dobar (3) 76% do

88% - vrlo dobar (4) 89% do 100% - izvrstan (5)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Tomislav Brodić, Diskretna analogna elektronika

Praktikum iz elektrotehnike i elektronike, skripta

V. Papić, Predavanja iz osnova elektronike,

Sveučilišna skripta, 2005.

Dopunska literatura

B. Jajac, Teorijske osnove elektrotehnike: Struktura materije i mjerne jedinice,

elektrostatika, Graphis, Zagreb , 2001

B. Juzbašić, Elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 1984.

P. Biljanović, Elektronički sklopovi, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

N. Storey, Electronics: A Systems Approach, Prentice Hall, 1998.

P. Slapničar, Gotovac, Elektronički sklopovi, Sveučilište u Splitu, 2000.


Razgovor sa studentima.

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa.

Uspješnost studenata na kolegiju.

Samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Praktikum iz računalnih mreža

Kod PMIC31 Godina studija 2


(ECTS) 2

Suradnici

Mr. sc. Ante Burilović, v. pred.

Ivica Andrun, asistent


P S V

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je naučiti studente praktične osnove računalnih mreža. Studenti bi

trebali steći praktično znanje za upravljanje uređajima za oblikovanje i analizu

različitih tipova lokalnih mreža.


Odslušan predmet Računalne mreže(79285 ).


- dizajnirati jednostavnu mrežu koristeći mrežne uređaje.

- analizirati osnovne podatke za odabrane mrežne protokole hvatajući pakete

u realnom vremenu.

- dizajnirati mreže uz pomoć različitih programskih alata i prikazati

karakteristike iste mreže promjenom postavki za različite uređaje i

protokole.

- obraditi i izložiti drugim studentima jedan od protokola sa osnovnim

karakteristikama. Poseban osvrt na prednosti i mane.


Vježbe u praktikumu:

1. Upoznavanje sa programskom podrškom za vježbe (2)

2. Spajanje na različite tipove uređaja i kreiranje mreža (6)

3. Hvatanje i analiza paketa za različite tipove protokola • DNS, UDP, TCP (2)

4. ARP, ICMP (2)

5. IPv4, IPv6 (2)

6. HTTP, HTTPS (2)

7. DHCPv4, DHCPv6 (2)

8. WLAN (2)

9. NAT (2)

10. POP, IMAP (2)

11. VPN/IPsec (2)

12. Programski alati za vizualno modeliranje, analizu protokola i podataka,

detekciju grešaka i nedostataka mrežnih postavki. Ethernet LAN (2)

13. VPN/IPsec (2)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Laboratorijske vježbe na računalu. Seminarski rad sa izlaganjem.

Praćenje rada studenata (upisati

Pohađanje nastave



udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

1




Izrada seminarskog rada (50%) i njegova obrana (50%).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

A.S.Tanenbaum, "Computer Networks", 5th Ed.,

Prentice-Hall, 2011

L.Peterson, B.Davie, "Computer Networks: A

Systems Approach", 4th Ed., Morgan Kaufmann

Publishers, 2007

L. Maleš, Skripa “Računalne mreže”, Fakultet

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih

područja, 2004.

Dopunska literatura

Cisco Systems, Internetworking Technologies Handbook 2004. Elizabeth D. Zwicky,

Simon Cooper & D. Brent Chapman, Building Internet Firewalls 2nd Edition 2000.


Konzultacije pri izradi seminarskog rada. Studentske ankete.



NAZIV PREDMETA Primijenjena statistika

Kod PMIG10

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof.dr.sc. Marko Matić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici

Doc.dr.sc. Ivo Ugrina Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30

Status predmeta obvezan Postotak primjene e-

učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da studenti usvoje teorijske osnove statističkih metoda i da ovladaju

praktičnim vještinama potrebnim za statističku analizu i interpretaciju rezultata.



Student je sposoban:

- grupirati prikupljene statističke podatke, tablično i/ili grafički prikazati te podatke

- analizirati statističke podatke

- izračunati sve parametre za zadane statističke podatke i interpratirati njihove

vrijednostii

- definirati sve osnovne statističke pojmove, kao i pojmove iz vjerojatnosnih osnova

- riješiti zadatke srednje složenosti iz vjerojatnosnih osnova

- objasniti sve osnovne statističke testove i znati ih primijeniti

- interpretirati rezultate osnovnih testova


1. Statistički skupovi (populacije) i statističke varijable: frekvencije i proporcije; uređivanje kvalitativnih i numeričkih podataka (3 sata)

2. Populacijski parametri: aritmetička sredina, standardna devijacija, standardizirana statistička varijabla; geometrijska i harmonijska sredina; momenti (2 sata)

3. Populacijski parametri: mod, medijan, kvantili; nepotpune mjere disperzije; mjere asimetrije i zaobljenosti (2 sata)

4. Slučajni pokusi: događaji, operacije s događajima, vjerojatnost događaja; vjerojatnosni prostor (diskretni i nediskretni) (2 sata) Normalna, Studentova i hi-kvadrat distribucija; uvjetna vjerojatnos, nezavisnost, Bayesova formula (3 sata)

5. Diskretne slučajne varijable: Bernoullijev pokus i Bernoullijeva razdioba; Poissonova, hipergeometrijska, geometrijska i Pascalova razdioba (3 sata)

6. Kontinuirana slučajna varijabla: funkcija gustoće, očekivanje, varijanca (2 sata) - Dvodimenzionalna slučajna varijabla: marginalne distribucije, uvjetne ditribucije, nezavisnost, kovarijanca i koeficijent korelacije (2sata)

7. Uzorak, procjenitelj parametra, sampling distribucije procjenitelja (2 sata) 8. Intervali povjerenja: procjene aritmetičke sredine, procjene proporcije,

procjene varijance, procjene razlike sredina, procjene razlike proporcija (3 sata)

9. Testiranje hipoteza: Z-test i t-test; snaga testa; testiranje hipoteza o varijancama; neparametarski testovi (6 sati)

☒ predavanja ☐ samostalni zadaci



☐ seminari

☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata

Redovito pohađanje predavanja i vježbi, pisanje domaćih zadaća, samoučenje

propisanih sadržaja uz korištenje obavezne i preporučene literature.




Esej Seminarski rad




Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio ispita je eliminacijski.

Oba dijela ispita se podjednako vrednuju u konačnoj ocjeni


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

N. Koceić Bilan, Primijenjena statistika, skripta PMF Split (2011)

Dopunska literatura

I. Šošić, Primijenjena statistika , Školska knjiga Zagreb, 2. izdanje (2006) Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Školska knjiga Zagreb (1993)


Statistika ispitnih rezultata i studentsko evaluiranje kvalitete održane nastave putem anonimne ankete. Anketa se provodi nakon odslušanog predmeta na kraju semestra prema pravilniku Sveučilišta u Splitu.



NAZIV PREDMETA Programiranje I

Kod PMID10

Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Ani Grubišić Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Urediti znanja stečena o ovom području u prethodnom obrazovanju. Razumjeti,

usvojiti i naučiti proceduru i aktivnosti za rješavanje problema i razvoj programske

podrške na računalu. Razumjeti, usvojiti i naučiti osnovni koncept programiranja sa

stajališta programskih instrukcija za prihvat podataka, obrade podataka, spremanje i

raspodjele rezultata obrade podataka. Razumjeti, usvojiti i naučiti osnovni koncept

za spremanje i ponovno korištenje podataka.





Student će moći:

- klasificirati osnovne algoritamske strukture

- klasificirati osnovne tipove grešaka

- identificirati greške u programskom rješenju

- napraviti dijagram toka i pseudokod algoritma

- usporediti osnovne algoritme sortiranja

- napisati programe u programskom jeziku Python

- procijeniti ispravnost programskog rješenja

- vrednovati gotova programska rješenja


Predavanja: 1. Uvodno predavanje: nastavnici, obaveze studenata, elementi tekućeg

praćenja, ispit, ocjena, Uvod u programiranje: predstavljanje ciljeva kolegija, literatura (2)

2. Razvojno okruženje programskog jezika Python, Jednostavni tipovi podataka: cijeli brojevi, realni brojevi, logički, stringovi , Varijable: imenovanje varijabli, inicijalizacija varijabli, konstante, Aritmetički operatori, aritmetički izrazi, relacijski operatori, logički operatori, logički izrazi, Pridruživanje vrijednosti, Zamjena vrijednosti varijabli, Varijable i izrazi, Varijable i stringovi, Python: PRINT, INPUT, Formatirani ispis (2)

3. Algoritmi općenito: povijest, karakteristike, Metoda postupnog profinjavanja, Dijagram toka i pseudokod, Algoritamske strukture, Algoritmi - linijska struktura, Algoritmi - razgranata struktura: jednostrana selekcija, dvostrana selekcija, višestruka selekcija, Python: IF-THEN (2)

4. Ugrađena (gotova) funkcija programskog jezika, Python: Funkcije za rad sa stringovima, operacije za rad sa stringovima, funkcije pretvorbi, funkcije s brojevima, matematičke funkcije (2)

5. Algoritmi - ciklička struktura: petlja s poznatim brojem ponavljanja, petlja s ispitivanjem uvjeta ponavljanja na početku, petlja s ispitivanjem uvjeta ponavljanja na kraju (2)

6. Python:FOR, WHILE, generator slučajnih brojeva (2)


7. Procedure: potprogrami (subrutine) i funkcije, Lokalne i globalne varijable; Rekurzija, poznatiji rekurzivni algoritmi (faktorijel, Fibonaccijevi brojevi, 8 kraljica, Hanojski tornjevi, Euklidov postupak), Python: def, return (2)

8. Zadaci za pripremu kolokvija (2) 9. Kolokvij (2) 10. Nizovi (2) 11. Sortiranje: bubble sort, selekcijsko sortiranje, sortiranje umetanjem, quick

sort 12. Podatkovne datoteke: definicija, struktura, fizička i logička

organizacija;Tipični procesi za obradu podataka, Python: datoteka open, close, write, read, unos, ispis (2)

13. Sintaksne greške, semantičke ili logičke greške, greške u izvođenju, Program za otkrivanje grešaka (debugger), Metode za otkrivanje grešaka: linija po linija, traganje od točke prekida, promatranje, Analiza promjena vrijednosti varijabli, Koraci u otklanjanju grešaka, Kategoriziranje problema, Python: debugger (2h)

14. Programiranje, program, instrukcija, Faze programiranja, Programska podrška (sistemska i aplikacijska), Programski jezici: strojni, asembler, programski jezici visoke razine, Programi prevoditelji: kompilatori, interpretatori, Paradigme programiranja: proceduralne i neproceduralne, strukturiranje i nestrukturirane, funkcijske, logičke, objektno-orijentirane (2)

15. Faze razvoja programske podrške, Matematički i fizikalni model sustava (2)

Vježbe:

1. Prijava na Moodle, Instalacija i rad u Pythonu, Razvojno okruženje programskog jezika Python (Python Shell), Aritmetički operatori (2)

2. Tipovi varijabli, Print i Input naredbe (2) 3. Logički i relacijski operatori, IF naredba (2) 4. Ugrađene funkcije, Kompleksni brojevi, Stringovi – ugrađene funkcije (2) 5. For i while petlja (2) 6. Prosti brojevi, Pristup znamenkama brojeva, Pretvorba brojevnih sustava

(2h) 7. Stringovi, Funkcije (2) 8. Zadaci za pripremu kolokvija (2) 9. Analiza kolokvija ili još ponavljanja (2) 10. Nizovi (2) 11. Sortiranje (2) 12. Složeni zadaci s nizovima (2) 13. Datoteke (2) 14. Datoteke (2) 15. Kolokvij (2)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata



Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da



1

Esej Seminarski rad


ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):




Pismeni dio ispita (70 %): U semestru se pišu dva kolokvija koja se boduju na ljestvici 0-100 bodova. Studenti koji ostvare najmanje 100 bodova iz oba kolokvija, oslobađaju se od pismenoga ispita. Ostali studenti pristupaju pisanju pismenog dijela ispita. Usmeni dio ispita (30%). Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Budin, L., Brođanac, P., Markučić, Z., Perić, S. (2012) Rješavanje problema programiranjem u Pythonu, Element, Zagreb, ISBN: 978-953-197-395-3

15

Dopunska literatura

Griffiths, D., Barry, P. (2009) Head First Programming: A Learner's Guide to Programming Using the Python Language, ISBN: 978-0596802370





NAZIV PREDMETA Programiranje II

Kod PMID20 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Marko Rosić, Divna Krpan, pred.


6

Suradnici


P S V T

30 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Urediti znanja stečena o ovom području u prethodnom obrazovanju. Razumjeti,

usvojiti i naučiti proceduru i aktivnosti za rješavanje problema i razvoj programske

podrške na računalu. Razumjeti, usvojiti i naučiti osnovne koncepte objektno-

orijentiranog programiranja. Razumjeti, usvojiti i naučiti osnovni koncept za

spremanje i ponovno korištenje podataka.



Ulazne kompetencije: poznavanje osnova rada na računalu, poznavanje osnovnih

algoritama.


- klasificirati tipove podataka

- klasificirati osnovne algoritamske strukture

- klasificirati osnovne tipove grešaka

- identificirati i ukloniti greške u programskom rješenju

- kreirati konzolske i grafičke aplikacije

- napisati vlastite tipove podataka

- napisati klase

- razlikovati osnovne strukture podataka


Predavanja

1. Pregled kolegija, uvod u programski jezik C# (2)

2. Izrada programske podrške, integrirana razvojna okolina, primjeri

okruženja, instalacija okruženja za rad (2)

3. tipovi podataka u C# (jednostavni: tekstualni i brojčani), algoritamske

strukture odluke i petlje (2)

4. Složenije strukture podataka: nizovi (jednodimenzionalni i

dvodimenzionalni), strukture (struct) (2)

5. rekurzije, top-down metoda na primjeru (2)

6. testiranje programske podrške, vrste pogrešaka, prepoznavanje i

uklanjanje, rješavanje primjera kolokvija (2)

7. grafičko korisničko sučelje, uvod u .NET, oblikovanje osnovnih GUI

elemenata, kontrole (2)

8. okruženje za izradu GUI aplikacije (2)

9. Klase i objekti u C# (2)

10. Elementi naprednih grafičkih aplikacija (2)

11. Nizovi, liste i kolekcije (2)

12. Tokovi podataka i datoteke (2)

13. Napredni sustavi pohrane (binarne datoteke) (2)

14. Primjeri zadataka i priprema za 2. kolokvij (2)

15. Analiza kolokvija (2)


Vježbe:

1. Ulazni test na računalu (2)

2. Osnovne I/O naredbe (2)

3. Slučajni brojevi, algoritmi za traženje minimuma, maksimuma, prostih

brojeva (2)

4. Nizovi, unos ispis niza, nizovi riječi, matrice (dvodimenzionalni nizovi),

metode (2)

5. rekurzije (2)

6. ponavljanje za kolokvij (2)

7. Kolokvij 1 (2)

8. Izrada jednostavne GUI (2)

9. Unos i čitanje podataka iz kontrola combo, list, … (2)

10. Rad s više obrazaca, izbornik (2)

11. Upotreba i kreiranje klasa, instanci, konstruktora, tipova, svojstava (2)

12. Upotreba nizova i lista (2)

13. Datoteke i tokovi podataka (2)

14. ponavljanje za 2. kolokvij (2)

15. Kolokvij 2. (2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, pismeni

ispit, usmeni ispit


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

Kolokviji 1 Usmeni ispit 1



Pismeni dio ispita: tijekom semestra pišu se dva kolokvija, a konačna ocjena

pismenog predstavlja zbroj 40% ocjene prvog kolokvija i 60% ocjene drugog

kolokvija. Studenti koji ne polože neki od kolokvija na ispitu pišu samo onaj dio

gradiva kojeg nisu položili. Usmeni dio ispita obavezan je za sve studente, te iznosi

20% konačne ocjene.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija





Online

Dopunska literatura


NAZIV PREDMETA Programiranje mobilnih aplikacija

Kod PMID35

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta

Doc. dr.sc. Saša


5

Suradnici

Goran Zaharija, asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je prikazati studentima osnovne koncepte vezane uz dizajniranje i razvoj mobilnih aplikacija. Opisati će se nekoliko različitih okruženja i razvojnih platformi za mobilne aplikacije. Studenti će u sklopu kolegija kroz izradu projekta sudjelovati u razvoju jednostavne mobilne aplikacije koristeći prikladne programske jezike i alate.


Poznavanje osnova programiranja, sa naglaskom na OOP paradigmu.


- Nakon završenog kolegija, studenti će biti sposobni: - Objasniti razliku između razvoja klasičnih i mobilnih aplikacija. - Opisati osnovnu strukturu mobilne aplikacije. - Prepoznati glavne izazove razvoja mobilnih aplikacija – različite veličine

ekrana, ograničena memorija i procesorska snaga – te kako ih riješiti. - Osmisliti i realizirati vlastitu mobilnu aplikaciju - Objasniti kompletni proces razvoja mobilne aplikacije – podešavanje, razvoj,

testiranje i distribucija


1. Osnove razvoja mobilnih aplikacija (2+2). 2. Pregled trenutnih mobilnih platformi (iOS, Android, Mobile 8) (2+2). 3. Razvoj Cross-platform mobilnih aplikacija (2+2). 4. Uvod u razvojno okruženje (2+2). 5. Izrada jednostavne mobilne aplikacije (2+2). 6. Dizajn korisničkog sučelja (2+2). 7. Životni ciklus dijelova aplikacije (2+2). 8. Upravljanje podacima u mobilnim aplikacijama (2+2). 9. Dohvaćanje resursa i prava pristupa unutar uređaja. (2+2) 10. Upravljanje događajima (ekran na dodir, geste, okretanje uređaja) (1/2)

(2+2). 11. Upravljanje događajima (ekran na dodir, geste, okretanje uređaja) (2/2)

(2+2). 12. Odabir teme projekta (2+2). 13. Rad na projektu (2+2). 14. Rad na projektu (2+2). 15. Projekt - završna verzija (2+2).


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, praktični ispit na

računalu, usmeni ispit



Laboratorijski rad Referat Domaće zadaće 0,5

Esej Seminarski rad

Kolokviji / Praktični ispit Usmeni ispit 1



Prisustvo/sudjelovanje na nastavi (10%) Projekt (45%) Usmeni ispit (45%)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Lee, Schneider, and Schell, Mobile Applications:

Architecture, Design, and Development, Prentice

Hall, 2004.

Brian Fling, Mobile Design and Development,

O'Reilly Media, 2009

Dopunska literatura

Nastavni materijali dostupni na Internetu, uključujući rješenja odabranih zadataka te dodatna znanstvena literatura.


Razgovor sa studentima, anonimna studentska anketa, uspješnost studenata na kolegiju, samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Programiranje mrežnih aplikacija


Nositelj/i predmeta Doc. dr.sc. Saša


5

Suradnici

Dr.sc. Tonći Dadić, v. pred Aglić Čuvić, asistent Vito Radovniković


P S V T

30 30


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Naučiti studente osmisliti, izraditi održavati složene web aplikacije koje uključuju

pristup podacima. Dati uvid u HTML koji je temeljni jezik Web aplikacija. Objasniti

korištenje JavaScript i DOM tehnologija za izradu dinamičkih aplikacija, te CSS za

unaprjeđenje vizualnoga izgleda aplikacije.

Nakon uvodnoga dijela, osvrnuti se na tehnologije potrebne za izradu aplikacija koje

se izvršavaju na poslužiteljskoj strani te na izradu aplikacija sa pristupom bazi

podataka.


Poznavanje osnova programiranja.


- Nakon uspješnog savladavanja kolegija, studenti bi trebali biti u

mogućnosti:

- Analizirati zadani problem, te ga riješiti korištenjem web tehnologija

(JavaScript)

- Objasniti ključne koncepte izrade web aplikacija i načina komuniciranja web

aplikacija sa korisnicima.

- Izraditi dinamičke i integrirane web stranice koristeći moderne tehnologije

(XHTML, JavaScript, CSS)

- Analizirati zahtjeve web aplikacije, te je realizirati koristeći tehnologije za

razvoj aplikacija na strani korisnika kao i na strani poslužitelja.

- Koristiti aktualna razvojna okruženja za izradu web aplikacija.

- Osmisliti prikladnu strategiju pristupa podacima, te koristiti odgovarajuće

tehnologije za rad sa podacima (bazama podataka).


1. Uvod u Internet (2+2)

2. Uvod u HTML/XHTML (2+2)

3. Razvoj web aplikacija (2+2)

4. JavaScript (6+6)

5. DInamički sadržaj uz pomoć JavaScripta (2+2)

6. Kolokvij

7. Pregled aktualnih web tehnologija (2+2)

8. Rad s poslužiteljskim web kontrolama (2+2)

9. Čuvanje stanja u web aplikacijama (2+2)

10. Web aplikacije upravljane podacima (2+2)

11. Višejezična podrška (2+2)

12. Korištenje procedura u web aplikacijama (2+2)

13. Sigurnosni izazovi u web aplikacijama (2+2)

14. Projekt(2+2)




☐ seminari

☐ vježbe




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

1 Referat

Esej Seminarski rad


Pismeni ispit 1 Projekt 1



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Osnove programiranja za web, Sveučilište u

Splitu Filozofski fakultet, 2007.

Lada Maleš, Saša Mladenović

2. JavaScript: The Definitive Guide, David

Flanagan, O'Reilly (2011.)

3. Beginning ASP.NET 4.5 in C#

Matthew MacDonald (2012.)

Dopunska literatura








NAZIV PREDMETA Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja

Kod

PMS109 Godina studija

2

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Nikola

Marangunić Bodovna vrijednost (ECTS)

2

Suradnici


P S V T

15 15


učenja 30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje i senzibiliziranje studenata s temama iz područja poput: pojma o sebi,

socijalnih vještina, problema komunikacije, stereotipa, predrasuda i tolerancije.


Nema ih



- Opisati teorijske modele pojmova samopouzdanja i

samopoštovanja

- Prepoznati pojam o sebi i probleme komunikacije

- Razlikovati proces stvaranja stavova, stereotipova i predrasuda

- Opisati opasnosti diskriminativnog ponašanja

- Interpretirati odnos pozitivnog mišljenja i tolerancije


1. Uvod u kolegij;

2. Uvod u područje psihologije samopouzdanja i pozitivnog mišljenja;

3. Dimenzije i aspekti pojma o sebi;

4. Samopoštovanje;

5. Samopouzdanje;

6. Normalnost i različitost: kriteriji;

7. Stereotipi;

8. Predrasude;

9. Diskriminacija;

10. Tolerancija: određenje i vrste;

11. Tolerancija prema ljudima;

12. Razvoj tolerancije;

13. Odgoj u duhu tolerancije i pozitivnog mišljenja;

14. Pozitivno mišljenje: samoefikasnost;

15. Pozitivno mišljenje: optimizam i nada.


☒ predavanja


☐vježbe

☐on line u cijelosti




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, izrada seminarskog rada.



Pohađanje

nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Esej Seminarski

rad 1




Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, ocjena seminarskog rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Rijavec, M., Miljković, D. (1997): Razgovori sa zrcalom: Psihologija samopouzdanja, IEP, Zagreb.

Dopunska literatura

1. Brdar, I., Rijavec, M., Miljković, D. (2008): Pozitivna psihologija, IEP, Zagreb.

2. Krizmanić, M. (2009): Život s različitima, Profil International, Zagreb.


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija predmeta i nastavnika.


-


NAZIV PREDMETA Računalne mreže



(ECTS) 5

Suradnici

Mr sc. Ante Burilović, v. pred.

Ivica Andrun, asistent.


P S V T

30 30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je naučiti studente teoretske i praktične osnove računalnih mreža,

mrežne protokole, TCP/IP model i arhitekturu lokalnih mreža. Upoznavanje sa

osnovnim komponentama kao što su mrežni uređaji, mediji za prijenos podataka i

mrežni protokoli.


Nema posebnih potrebnih preduvjeta ni ulaznih kompetencija.


- opisati osnovne mehanizme prenošenja informacija kod mreža sa

prospajanjem paketa

- opisati osnovne mehanizme rada i svrhu pojedinih ISO-OSI razina

- demonstrirati pojedine mrežne tehnologije u praksi

- organizirati podmreže

- dizajnirati jednostavnu mrežu


Predavanja: 1. Ponavljanje (Internet, povezivanje na Internet, …) (2)

2. Uvod u računalne mreže (podjela računalnih mreža, topologije) (2)

3. Mrežne arhitekture (OSI model i TCP/IP model) (2)

4. Fizički sloj (OSI model) – 3 sata • Podatkovni sloj (OSI model) (3)

5. Arhitektura lokalnim mreža (IEEE 802 serija standarda) (6)

6. Mrežni sloj (OSI model) – 2 sata • Arhitektura TCP/IP modela, Mrežni sloj

na interneti (IP protokol) (4)

7. Prijenosni sloj na internetu (TCP, UDP) (4)

8. Aplikacijski sloj (2)

Vježbe:

1. Uvod u računalne mreže (2)

2. Kablovi i brojni sustavi (2)

3. Naredbe (2)

4. Protokoli (ARP) (2)

5. Protokoli (IP) (4)

6. IPv4 Adrese (2)

7. IPv4 podešavanje (4)

8. IPv4 podmreže (4)

9. IPv4 VLSM (2)

10. Primjena pravila za kreiranje mreža (4)

11. VLSM struktura tipa stablo – 2 sata





☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih

vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu.


Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad 2,5

Eksperimentalni

rad Referat

Esej Seminarski

rad

Kolokviji Usmeni ispit 2,5



Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave i polaganjem kolokvija i/ili

pismenog ispita. Završna ocjena znanja studenta formira se na usmenom ispitu kao

zajednička ocjena: aktivnosti studenta na predavanjima, ocjene na kolokvijima te

ocjene pismenog i usmenog dijela ispita. Ocjene: • dovoljan (2), zadovoljava

minimalne kriterije, rezultati provjere gore opisanih znanja od 50% do 60%, min.

usvojeni ishodi 1. i 2. • dobar (3), prosječan uspjeh, rezultati provjere znanja s

primjetnim nedostatcima od 61% do 70%, min. usvojeni ishodi 1., 2. i 3. • vrlo dobar

(4), rezultati provjere znanja iznadprosječan uspjeh s ponekom greškom od 71% do

80%, min. usvojeni ishodi 1., 2., 3. i 4. • izvrstan (5), rezultati provjere znanja

izniman uspjeh od 81% do 100%, min. usvojeni ishodi 1., 2., 3., 4. i 5.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

A.S.Tanenbaum, "Computer Networks", 5th Ed.,

Prentice-Hall, 2011

L.Peterson, B.Davie, "Computer Networks: A

Systems Approach", 4th Ed., Morgan Kaufmann

Publishers, 2007

L. Maleš, Skripa “Računalne mreže”, Fakultet

prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih

područja, 2004.

Dopunska literatura


Odrađene laboratorijske vježbe te prisutnost na više od 70% predavanja i auditornih

vježbi predstavljaju uvjet za pristupanje ispitu. Tijekom semestra se vrši provjera znanja putem kolokvija (2 x teoretski dio, i 2 x

tijekom vježbi)


-


NAZIV PREDMETA Računalni vid


Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Vladimir

Pleština Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici


P S V T

30 30

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-

učenja 30%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvojiti osnovna znanja o elementima sustava, algoritmima i metodama koje se koriste u aplikacijama računalnog vida. Samostalna sposobnost studenta da prilagodi i primjeni algoritme računalnog vida

za konkretan problem.


Uvjeti za upis: nema ih. Ulazne kompetencije: poznavanje osnova rada na računalu i poznavanje osnova

programiranja.


- Nakon uspješnog savladavanja kolegija, studenti bi trebali biti u mogućnosti:

- Analizirati i prepoznati zadani problem iz područja računalnog vida - Klasificirati algoritme računalnog vida - Identificirati tipove slika - Napisati algoritam za obradu slike u programskom jeziku Python koristeći

OpenCV bibilioteku - Identificirati metodu obrade za zadani problem - Samostalno primijeniti algoritam na vlastitom problemu


Predavanja: 1. tjedan (2h): Uvodno predavanje, upoznavanje studenata sa pravilima

predmeta, pravilima pohađanja, Uvodno predavanje o računalnom vidu, pregled programa, ciljeva učenja i zadataka studenata. Upoznavanje s literaturom

2. tjedan (2h): Slika, kamere, modeli, kalibracija, opažanje svijetla 3. tjedan (2h): Osnovne relacije među pikselima, obrada binarnih slika 4. tjedan (2h): Projekcije, kodiranje duljine niza i binarni algoritmi (filter

veličine, Eulerov broj, rub regije, površina, opseg, zbijenost, transformacija udaljenosti, središnje osi, stanjivanje, širenje i skupljanje )

5. tjedan (2h): Morfološki operatori, osnovne operacije, dilatacija, erozija, zatvaranje, otvaranje, binarna morfologija,

6. tjedan (2h): Poboljšanje svojstava sivih slika, eksponencijalne transformacije, modeliranje histograma, linearni filtri (Konvolucija, filter prostornog usrednjavanja, Gaussov filter, Median filter).

7. tjedan (2h): Filtriranje u frekvencijskoj domeni - Fourierova transformacija 8. tjedan (2h): Segmentacija slike 9. tjedan (2h): Segmentacija slike - detekcija rubova, gradijentni operatori,

operatori druge derivacije, LoG detektor ruba, Canny detektor rubova 10. tjedan (2h): Teksture i boja u slikama, modeli boja, fiziologija oka 11. tjedan (2h): 3D prostor, točke u 3D prostoru, transformacija koordinatnog

sustava, interna orijentacija i kalibracija 12. tjedan (2h): Objekti u pokretu - detekcija promjena i segmentacija temeljena

na promjenama 13. tjedan (2h): Objekti u pokretu - Praćenje pokretnih objekata 14. tjedan (2h): Prepoznavanje objekata 15. tjedan (2h): Seminarski radovi (Projektni zadaci)

Vježbe:


1. Uvod u python i bibilioteke koje će se koristiti. Način instaliranja dodataka koji su potrebni za obradu slika

2. Vježba 1. Osnovna manipulacija sa slikama 3. Vježba 2. Naprednija manipulacija sa slikama 4. Vježba 3. Matematičke operacije na slici 5. Vježba 4. Obrada slika 6. Vježba 5. Derivacije slike 1. kolokvij 7. Vježba 6. Morfološki operatori – označavanje objekata 8. Vježba 7. Morfološki operatori – dilatacija, erozija, zatvaranje i otvaranje 9. Vježba 8. OpenCV 10. Vježba 9. OpenCV – Aritmetičke operacije na slikama 11. Vježba 10. OpenCV – Pronalaženje i označavanje objekata 12. Vježba 11. OpenCV – Rad s video zapisom 13. Vježba 12. OpenCV – Praćenje objekata 14. 2. kolokvij


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata

Prisustvo na predavanjima Prisustvo na vježbama i izrada vježbi. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Samostalna izrada projekta. Ispit.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalno učenje za ispit

2

Esej Seminarski rad

1




Ukupno bodovanje (100%): Ispit ili 2 kolokvija - 80 %, seminar 10% i laboratorijske vježbe 10%: 1. Kolokvij 1 : 40 % (ili ispit) 2. Kolokvij 2 : 40 % (ili ispit) 3. Seminar : 10 % (obavezan) 4. Lab vježbe 10 % (obavezno) Ocjena po postocima: 50% do 62% - dovoljan (2) 63% do 75% - dobar (3) 76% do 88% - vrlo dobar (4) 89% do 100% - izvrstan (5)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

V. Papić, Obrada slika i računalni vid, 2008

Ramesh Jain, Rangachar Kasturi, Brian G.Schunck,

Machine Vision, McGraw-Hill, 1995.

Prezentacije s predavanja

Dopunska literatura 1. Linda G. Shapiro, George C. Stockman, Computer Vision, Prentice Hall, 2001.


2. Wesley E.Snyder, Hairong Qi, Machine Vision, Cambridge University Press,

2004.

3. D.A. Forsyth, J. Ponce, Computer Vision A Modern Approach, Prentice Hall, 2003

4. Foley, Computer Graphics: Principles and Practice (second edition in C),

Addison-Wesley Publishing Company, 1996.


Razgovor sa studentima, Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anonimnih anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Uspješnost studenata na kolegiju, Samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Rješavanje problemskih zadataka programiranjem

Kod PMID25

Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Branko Žitko Bodovna vrijednost

(ECTS) 4

Suradnici


P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Riješiti problemski zadatak algoritamskim pristupom. Razumjeti i formalizirati

problemski zadatak. Oblikovati i implementirati algoritamsko rješenje. Testirati i

izmjeriti algoritamsko rješenje.


Uvjeti za upis: Programiranje 1

Ulazne kompetencije: programiranje u Pythonu.


- Student će moći:

- analizirati problemski zadatak

- formulirati algoritamsko rješenje problemskog zadatka

- evaluirati algoritamsko rješenje

- implementirati algoritam u programskom jeziku Python


1. Uvodno predavanje: nastavnici, obaveze studenata, elementi tekućeg praćenja, ispit, ocjena, predstavljanje ciljeva kolegija, literatura; Varijabla, brojčani tip i operatori, logički tip i operatori, grananje, uvjetna petlja, funkcija (3)

2. String i metode nad stringom, bezuvjetna petlja, operator sadržavanja (3) 3. Lista i metode nad listom, operatori liste, generatori, rezanje liste,

shvaćanje liste, sortiranje, prilagođeno sortiranje, nepromjenjive liste (3) 4. Matrica kao lista koja sadrži liste, inicijalizacija matrice, promjena matrice,

ispis materice, Rječnik, metode rječnika, brisanje varijabli (3) 5. Rekurzija, faktorijela, rekurzivno generiranje niza, rekurzivno permutiranje

niza, dubinsko pretraživanje pomoću rekurzije (3) 6. Kolokvij (3) 7. Rješavanje lakših problemskih zadataka s natjecanja (3) 8. Rješavanje lakših problemskih zadataka s natjecanja (3) 9. Rješavanje lakših problemskih zadataka s natjecanja (3) 10. Kolokvij (3) 11. Timsko rješavanje težih problemskih zadataka s natjecanja (3) 12. Skupovi i metode na skupovima, timsko rješavanje težih problemskih

zadataka s natjecanja (3) 13. Timsko rješavanje težih problemskih zadataka s natjecanja (3) 14. Timsko rješavanje težih problemskih zadataka s natjecanja (3) 15. Kolokvij (3)


☐ predavanja

☒ seminari

☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokvij, pismeni

ispit


Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje Praktični rad 1


Esej Seminarski rad (ostalo upisati)

Kolokviji 1 Usmeni ispit (ostalo upisati)

Pismeni ispit 0.5 Projekt (ostalo upisati)


Aktivnost studenata na seminaru (prisutnost, rješavanje zadataka) (25 %). Kolokvij (50 %): Studenti koji ostvare najmanje 50% bodova iz svakog kolokvija, oslobađaju se od pismenog ispita. Pismeni dio ispita (25 %). Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Budin, L., Brođanac, P., Markučić, Z., Perić, S. (2012) Rješavanje problema programiranjem u Pythonu, Element, Zagreb, ISBN: 978-953-197-395-3

15

Dopunska literatura

Budin, L., Brođanac, P., Markučić, Z., Perić, S. (2013) Napredno rješavanje problema programiranjem u Pythonu, Element, Zagreb, ISBN: 9789531973977





NAZIV PREDMETA Sociologija znanosti

Kod

PMS111

Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Vlaho

Kovačević Bodovna vrijednost (ECTS)

2

Suradnici


P S V T

15 15

Status predmeta Izborni kolegij Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- Upoznati predmet sadržaja sociologije znanosti .

- Objasniti nastanak i razvoj sociologije znanosti.

- Objasniti širi društveni kontekst znanosti i njezine funkcije u društvu, mjesto

u društvenoj strukturi.

- Kritički i kreativno promišljati odnos između znanosti i društva, odnosno

funkcija znanosti.

- Uočiti utjecaj koje znanost ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo

utječe na razvoj znanosti.

- Opisati temeljne značajke društvene strukture znanosti (znanstvenik,

znanstvena djelatnost, odnosi i grupe u znanosti, znanstvene institucije i

društvene tvorevine).

- Uočiti i opisati povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama

kulture i oblika spoznaje.

- Kritički promišljati internističke ili kognitivne pristupe znanosti.

- Uočiti utjecaj interakcije društvenih i znanstvenih faktora u određenom

povijesnom vremenu.

- Kritički i kreativno promišljati odnos ideje znanosti i društvenih okolnosti.


-



- Objasniti predmet sadržaja sociologije znanosti i temeljne zadatke sociologije

znanosti.

- Objasniti nastanak i razvoj sociologije znanosti kao složeni rezultat

interakcije ekonomskih, političkih, moralnih i praktičnih problema znanstvene

spoznaje ali i utjecaja znanosti na njih.

- Objasniti društvene funkcije znanosti i njihovo mjesto u društvenoj strukturi.

- Biti osposobljeni za kritičko i kreativno razmišljanje, poticanje interesa,

motivacije i diskusije o različitim utjecajima društva na stanje znanosti i

znanosti na stanje društva.

- Biti osposobljeni za izgradnju sustavnog teorijskog znanja o utjecaju društva

na stanje znanosti i znanost na stanje društva.

- Objasniti kako društvena struktura znanosti doprinosi, usmjeruje (ili koči)

razvoj znanosti.

- Razumjeti smisao kulture unutar različitih oblika spoznaje kao prostrano

područja istraživanja sociologije znanosti.


- Objasniti zašto internistički ili kognitivni pristup znanosti u kojima su

društvene okolnosti sporedne i nebitne nije dovoljan.

- Osposobljenost za sociološko istraživanje znanosti.

- Objasniti značenje odnosa društva i znanosti kao kulturne tradicije.


1. Uvodno predavanje: Kamo ide znanost? Upoznavanje s programom / podjela

tema seminarskih radova

2. Pojam i predmet sociologije znanosti

3. Nastanak i razvoj sociologije znanosti (I)

4. Nastanak i razvoj sociologije znanosti (II)

5. Osnovne društvene funkcije znanosti

6. Znanost i drugi društveni podsustavi

7. Statistička istraživanja o znanosti

8. Društvena struktura znanosti (položaj znanstvenika)

9. Društvena struktura znanosti (znanstvena djelatnost)

10. Društvena struktura znanosti (odnosi i grupe u znanosti) I

11. Društvena struktura znanosti (odnosi i grupe u znanosti) II

12. Znanstvene zajednice i znanstvene institucije

13. Znanstvene tvorevine

14. Utjecaj različitih elemenata strukture znanosti na razvoj društva

15. Utjecaj znanstvenika u društvu i utjecaj strukture društva na razvoj

znanosti


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni

rad Referat

Esej Seminarski

rad 1




Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati seminarskog

rada, rezultati ispita (ukoliko mu student pristupi)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Bucchi, M. (2004). Science in Society. An

introduction to Social Studies of Science,

1

PDF


London: Routledge (prvo poglavlje od str. 7-23 i

sedmo poglavlje od str. 107-123).

2. Ben, D. (1986). Uloga znanstvenika u društvu,

Zagreb: Školska knjiga. (uvod, predgovor, prvo i

drugo poglavlje od str. 5-52 i deveto zaključno

poglavlje sa dodatkom od str. 208-240).

2

PDF

3. Bjelajac, S. (2003). Znanost i društvo, Split:

Skripta za studente fizike-informatike,

matematike-fizike, fizike-tehničke kulture i

informatike-tehničke kulture. (1-202)

3

PDF

Dopunska literatura

1. Habermas, J. (1986). Tehnika i znanost kao ideologija. Zagreb: Školska

knjiga. (53-87).

2. Hagstrom, W. (1974). Competition in science, The American Journal of

Sociology 39 (1): 1-18.

3. Horgan, J. (2001). Kraj znanosti, Zagreb: Jesenski i Turk. (49-68)

4. Matić, D. (1999). Internalizam racionalnih metodologija i eksterno-socijalna

povijest znanosti: argumenti u prilog sociologije znanstvenog znanja. Revija

za sociologiju 30 (1-2): 81-98.

5. Matić, D. (2001). Ratovi znanosti: pogled unatrag, Zagreb: Naklada

Jesenski i Turk.

6. Milić, V. (1977). Nastajanje sociologije nauke, Sociologija 19 (1): 5-67.

7. Milić, V. (1986). Sociologija saznanja, Sarajevo: Veselin Masleša.

Društvene funkcije ideja i znanja. (487-544).

8. Milić, V. (1995). Sociologija nauke: Razvoj, stanje, problemi, Novi Sad:

Odsek za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu; Veternik:

LDI. (143-228).

9. Needham, J. (1984). Kineska znanost i Zapad: velika titracija, Zagreb:

Školska knjiga. (17-55).

10. Polšek, D. (ur.) (1998). Vidljiva i nevidljiva akademija. Mogućnosti

društvene procjene znanosti u Hrvatskoj, Zagreb: Institut društvenih znanosti.

11. Popović, D. (2012). Žene u nauci: od Arhimeda do Anštajna, Beograd:

Službeni glasnik.

12. Popović, M. (1988). Problemi društvene strukture. Beograd: Naučna

knjiga. (Priroda socijalnog determinizma i njegove teorijske pretpostavke,

Društvena djelatnost i njene sociološke karakteristike, Društveni odnosi i

njihova sociološka obilježja, Društvene grupe).

13. Prpić, K. (1996). Produktivnost istaknutih znanstvenika: znanstvena

vrsnost i socio-kognitivni kontekst, Revija za sociologiju 27(1-2): 37-52.

14. Prpić, K. (1997). Profesionalna etika znanstvenika, Zagreb: Institut za

društvena istraživanja.

15. Prpić, K. (2005). Elite znanja u društvu (ne)znanja, Zagreb: Institut za

društvena istraživanja. (185-321).

16. Prpić, K. (2008). Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima,

Zagreb: Institut za društvena istraživanja. (9-80, 163-189)


17. Sal Restivo. (1994). Science, Society, and Values: toward a sociology of

objectivity, London AND Toronto: Associated University Presses. (prvo

poglavlje). (PDF)

18. Skledar, N. Kregar, J. (2003). Znanost o društvu, Osnovni pojmovi i razvoj,

Zaprešić: Visoka škola. (26-48). 19. Škorić, M. (2010). Sociologija nauke: mertonovski i konstruktivistički

programi, Sremski Karlovci, Novi Sad: izdavačka knjižarnica Zorana

Stojanovića. (142- 196).

20. Ule, A. (1996). Znanost i realizam, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.





NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci 1 (Engleski)

Kod PMS250 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Eldi

Grubišić Pulišelić Bodovna vrijednost (ECTS)

2

Suradnici

Ivana Roguljić, asistentica Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


učenja 0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova iz područja matematike, informatike, tehnike i fizike

- razvijati vještine i tehnike čitanja s razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- poticati usvajanje stručne terminologije iz područje matematike, informatike, tehnike i fizike

- ponavljati i proširivati gramatičke kategorije engleskog jezika, osobito one karakteristične za stručne tekstove

- razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na engleskom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim ili

drugim stranim jezikom.


Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem pročitati stručni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na

hrvatski jezik - jezično i sadržajno analizirati stručni tekst na engleskom jeziku - realizirati usmeno izlaganje na engleskom jeziku, odnosno prezentaciju na

određenu temu iz struke - napisati kraći tekst na engleskom jeziku s temom iz područja prirodnih i

tehničkih znanosti - temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na

engleskom jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu - pravilno se služiti različitim gramatičkim kategorijama tipičnim za stručne

tekstove (npr. pasivne konstrukcije, neodređene zamjenice, složenice i dr.) .


1. Introduction to mathematics and numbers / Mathematics and numbers / The

number system /Sets of numbers

2. Mathematical symbols/Irregular plurals

3. Fractions / Ratio, proportio and percentage / Using percentages in statistic

4. Power and roots / Word transformation

5. Factors

6. Introduction to computer science terminology

7. Computer applications / What can computers do?/What is a computer/ The

Passive Voice

8. What's inside a microcomputer /Relative clauses /Word building-prefixes

9. Input devices /About the keyboard /Point and click / Word building- Adding

a suffix

10. Output devices /Types of printers / Comparison of adjectives

11. Storage devices / Optical disks: pros and cons / Connectors and modifiers


12. Physics

13. Matter and measurement /Opposites

14. Liquids

15. Gases / Conditional clauses


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Nazočnost na nastavi, aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija prezentacije

(usmenog izlaganja) na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje

dvaju kolokvija ili ispita.


Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat 0.5

Esej Seminarski

rad




Nazočnost na nastavi, praćenje aktivnosti studenata na nastavi, prezentacija, dva kolokvija, ispit (ako mu student pristupi).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel

za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Dopunska literatura

Fabre, E. M./ Esteras, S. R.: Professional English in Use (Intermediate to

advanced), Cambridge University Press, Cambridge 2007.

Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University

Press, 1978.Glendinning, E. H.: English in Mechanical Engineering, Oxford

University Press, 1979.




Nema.


NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci 2 (Engleski)

Kod PMS251 Godina studija 1.



2

Suradnici

Ivana Roguljić, asistentica Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30


učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova iz područja matematike, informatike, tehnike i fizike

- razvijati vještine i tehnike čitanja s razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na engleskom jeziku iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- poticati usvajanje stručne terminologije iz područje matematike, informatike, tehnike i fizike

- ponavljati i proširivati gramatičke kategorije engleskog jezika, osobito one karakteristične za stručne tekstove

- razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na engleskom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s engleskim jezikom kao prvim ili



Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem pročitati stručni tekst na engleskom jeziku i prevesti ga na

hrvatski jezik - jezično i sadržajno analizirati stručni tekst na engleskom jeziku - realizirati usmeno izlaganje na engleskom jeziku, odnosno prezentaciju na

određenu temu iz struke - napisati kraći tekst na engleskom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih

znanosti - temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na engleskom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu - pravilno se služiti različitim gramatičkim kategorijama tipičnim za stručne tekstove

(npr. pasivne konstrukcije, neodređene zamjenice, složenice i dr.) .


1. Equations and formulae

2. Lines and angles

3. Two-dimensional figures / The triangle/ The circle /More 2-dimensional

figures

4. Three-dimensional figures

5. Force

6. Motion

7. Work, energy and power 8

8. .Health and safety / Computer ergonomics / Electronic rubbish / The risks of

using mobiles and in-car computers

9. Operating systems and the GUI

10. Graphics and design / Multimedia

11. Sound and music /Audio files on the Web / Digital audio players / Other

audio applications


12. Computers and work / Jobs in computing / Computers and jobs: new ways,

new profiles /E-commerce

13. Web design / HTML / Basic elements / Video, animations and

sound/Chatting and video conferences

14. Internet security /Internet crime /Malware: viruses, worms, trojans and

spyware /preventive tips

15. Robots, androids, Al /Robots and automata /Uses for robots/ Artificial

Intelligence/Inteligent homes


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


(usmenog izlaganja) na engleskom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje



Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat 0.5

Esej Seminarski

rad






Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Ferčec, Ivanka: A Course in Scientific English, Odjel

za matematiku, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 2001.

Fabre, E. M./ Esteras, S. R.: Professional English in

Use (Intermediate to advanced), Cambridge

University Press, Cambridge 2007.

Dopunska literatura

Allen, J. P. B i Widdowson, H. G.: English in Physical Science, Oxford University

Press, 1978.

Glendinning, E. H.: English in Mechanical Engineering, Oxford University Press,

1979.




NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci 1 (Njemački)




2

Suradnici


P S V T

30


učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- razvijati vještine i tehnike čitanja s razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na njemačkom jeziku iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- poticati usvajanje njemačke stručne terminologije iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- ponavljati i proširivati gramatičke kategorije njemačkog jezika, osobito one karakteristične za stručne tekstove

- razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na njemačkom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s njemačkim jezikom kao prvim ili



Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem pročitati stručni tekst na njemačkom jeziku i prevesti ga na

hrvatski jezik - jezično i sadržajno analizirati stručni tekst na njemačkom jeziku - realizirati usmeno izlaganje na njemačkom jeziku, odnosno prezentaciju na

određenu temu iz struke - napisati kraći tekst na njemačkom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih

znanosti - temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na njemačkom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu


1. Geschichte der Naturwissenschaften

2. Die Erforschung der Welt

3. Die Geburt der Wissenschaften

4. Die Erben der griechischen Wissenschaft

5. Bewegung im Großen und Kleinen

6. Magnetismus

7. Licht und Farbe

8. Die Chemie entsteht

9. Der Weg zur organischen Chemie .Mathematik von der Antike bis heute

10. Arithmetik: vom Zählen und Rechnen

11. Bilogie

12. Was ist Leben?

13. Wetter und Klima

14. Krankheiten und ihre Ursachen

15. Die Entstehung des Lebens



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


(usmenog izlaganja) na njemačkom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje



Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat 0.5

Esej Seminarski

rad




Nazočnost na nastavi, aktivnost na nastavi, rezultati kolokvija, rezultati ispita

(ukoliko mu student pristupi)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Loa, Ingo (Hrsg.): Allgemeinbildung

Naturwissenschaften, Arena Verlag, Würzburg 2013

1

Dopunska literatura

Zettl, Erich: Aus moderner Technik und Naturwissenschaft, Max Hueber Verlag,

Ismaning 2002




Nema.


NAZIV PREDMETA Strani jezik u struci 2 (Njemački)




2

Suradnici


P S V T

30


učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznati studente s osnovnim zakonitostima prevođenja stručnih tekstova iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- razvijati vještine i tehnike čitanja s razumijevanjem stručnih i znanstvenih tekstova na njemačkom jeziku iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- poticati usvajanje njemačke stručne terminologije iz područja prirodnih i tehničkih znanosti

- ponavljati i proširivati gramatičke kategorije njemačkog jezika, osobito one karakteristične za stručne tekstove

- razvijati pismene i usmene komunikacijske vještine studenata na njemačkom jeziku


Četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje s njemačkim jezikom kao prvim ili



Nakon odslušanog i položenog predmeta, student će moći: - s razumijevanjem pročitati stručni tekst na njemačkom jeziku i prevesti ga na

hrvatski jezik - jezično i sadržajno analizirati stručni tekst na njemačkom jeziku - realizirati usmeno izlaganje na njemačkom jeziku, odnosno prezentaciju na

određenu temu iz struke - napisati kraći tekst na njemačkom jeziku s temom iz područja prirodnih i tehničkih

znanosti - temeljem stečenih kompetencija u domeni stručnog vokabulara na njemačkom

jeziku, uspješno pretraživati i koristiti relevantnu stručnu literaturu


1. Newton revolutioniert die Mechanik

2. Energie: Von nichts kommt nichts

3. Die Kraft, die aus Wärme kam

4. Elektromagnetismus

5. Optische Instrumente

6. Einstein und die Relativitätstheorie

7. Atome und chemische Bindung

8. Chemie der Gene

9. Geometrie

10. Wahrscheinlichkeitstheorie und Statistik

11. Aufbau der Erde

12. Unser Sonnensystem

13. Die Evolution

14. Genetik

15. Schutz der Umwelt

☐ predavanja ☐ samostalni zadaci




☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


(usmenog izlaganja) na njemačkom jeziku na zadanu temu iz struke, polaganje



Pohađanje


Eksperimentalni

rad Referat 0.5

Esej Seminarski

rad






Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Loa, Ingo (Hrsg.): Allgemeinbildung

Naturwissenschaften, Arena Verlag, Würzburg 2013

1

Dopunska literatura

Zettl, Erich: Aus moderner Technik und Naturwissenschaft, Max Hueber Verlag,

Ismaning 1999




Nema.


NAZIV PREDMETA Strukture podataka i algoritmi

Kod PMIE10 Godina studija 2

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Marko Rosić, Bodovna vrijednost

(ECTS) 6

Suradnici

Divna Krpan, pred.


P S V T

30 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumjeti, usvojiti i naučiti koncepte algoritama i struktura podataka. Razumjeti,

usvojiti i naučiti primjenu i implementaciju algoritama, apstraktnih tipova i struktura

podataka, razumijevanje i primjena jednostavnih i složenih algoritama za sortiranje


Položen kolegij: Programiranje I

Kompetencije: poznavanje osnova OOP i programskog jezika C#


- klasificirati osnovne strukture podataka

- klasificirati osnovne vrste algoritama

- analizirati složenost postojećih algoritama

- usporediti algoritme

- izraditi linijske i razgranate strukture podataka

- primijeniti algoritme i strukture podataka

- nadograditi postojeće strukture podataka (klase)


Predavanja:

1. Uvodno predavanje. Pregled kolegija. Pojam apstraktnog podatka, pojam

strukture podataka i algoritma. Pregled struktura podataka.(2)

2. Algoritmi, analiza složenosti algoritama. (2)

3. Linijske strukture podataka. Upoznavanje s kolekcijom postojećih struktura

u programskom jeziku. Skupovi. (2)

4. Rječnik (Dictionary). Raspršeno adresiranje (Hashtable). (2)

5. Jednostruke vezane liste. Dvostruke vezane liste. Preskočne liste (skip

list).

6. Algoritmi sortiranja. (2)

7. Algoritmi sortiranja – primjena i način implementacije. Priprema za

kolokvij. (2)

8. Razgranate strukture. Binarna stabla. Binarna uređena stabla. (2)

9. Balansirana stabla. Samobalansirajuća stabla. (2)

10. Red prioriteta. Struktura gomile (Heap). Heapsort. (2)

11. Grafovi. Načini implementacije grafova. Minimalno razapinjuće stablo. (2)

12. Načini obilaska grafova (pretraga po dubini, pretraga po širini). (2)

13. Putovi u grafu. Najkraći put u grafu (Dijkstra, Floyd Warshall). (2)

14. Uvod u dinamičko programiranje. (2)

15. Ponavljanje i priprema za drugi kolokvij. (2)

Vježbe:

1. Ulazni test. Ponavljanje sintakse i programskih koncepata. (2)

2. Izrada jednostavnih linijskih struktura podataka. (2)

3. Primjena stoga i reda. (2)


4. Rješavanje zadataka sa strukturama Dictionary i Hashtable. Primjena

tehnika za rješavanje kolizije. (2)

5. Osnovne operacije s vezanim listama. (2)

6. Primjena algoritama sortiranja. Usporedba vremena izvršavanja. (2)

7. 1. kolokvij (2)

8. Dodavanje i brisanje čvorova iz binarnog uređenog stabla. (2)

9. Primjena rotacija. Visina stabla. (2)

10. Izrada reda prioriteta. Primjena Heapsorta. (2)

11. Implementacija grafa. Operacije s grafovima. (2)

12. Primjena pretraga. (2)

13. Izrada primjera s traženjem najkraćeg puta i usporedba. (2)

14. Primjena dinamičkog programiranja. (2)

15. 2. kolokvij (2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokviji, pismeni

ispit, usmeni ispit


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad




Pismeni dio ispita: tijekom semestra pišu se dva kolokvija, a konačna ocjena

pismenog predstavlja zbroj 40% ocjene prvog kolokvija i 60% ocjene drugog

kolokvija. Studenti koji ne polože neki od kolokvija na ispitu pišu samo onaj dio

gradiva kojeg nisu položili.

Usmeni dio ispita obavezan je za sve studente, te iznosi 20% konačne ocjene.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



Robert Manger, Miljenko Marušić: Strukture

podataka i algoritmi, skripta - 2. izdanje, Sveučilište

u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2003

(dostupno online).



Dopunska literatura

Robert Manger, Strukture podataka i algoritmi, Element, Zagreb, 2014.

S. S. Skiena: The Algorithm Design Manual, Springer-Verlag, 2008


Robert Sedgewick: Algorithms in C, Parts 1-5 (Bundle): Fundamentals, Data

Structures,

Sorting, Searching, and Graph Algorithms, Addison-Wesley Professional, 2001.

M. McMillan: Data Structures and Algorithms Using C#, Cambridge, 2007.






NAZIV PREDMETA Trodimenzionalno projektiranje fizičkih objekata

Kod PMII70

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

Dino Nejašmić, asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s trodimenzionalnim projektiranjem i modeliranjem. Osposobljavanje

za rad s alatima za trodimenzionalno projektiranje i modeliranje.



- Upoznavanje s alatima za trodimenzionalno projektiranje i modeliranje

- Prikaz 3D objekta, usporedba crteža i profila

- Upoznavanje s projekcijama

- Zrcaljenje i korištenje simetrije u računalnom projektiranju i modeliranju

- 5. Računalna implementacija krivuljara i njihovo korištenje


1. Stvaranje crteža kao baze trodimenzionalnog objekta (2+2).

2. Ekstruzija (istiskivanje) profila. (2+2)

3. Editiranje profila. (2+2)

4. Usporedba crteža i profila. (2+2)

5. Ograničavanje profila. (2+2)

6. Stvaranje rotacijskog objekta. (2+2)

7. Projeciranje geometrije. (2+2)

8. Linije konstrukcije (2+2)

9. Srednjice. (2+2)

10. Zrcaljenje. (2+2)

11. Stvaranje otvora. (2+2)

12. Stvaranje polja otvora. (2+2)

13. Stvaranje ljuske. (2+2)

14. 2D i 3D računalni krivuljari njihovo upravljanje (2+2)

15. 3D printeri i srodni softverski alati (2+2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


aktivnostima, izrada završnog projekta, ispit.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS

Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

1


bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):





Projekt ( 40%)



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Bilješke s predavanja: 3D modeliranje, Hrvoje Kalinić Internet

Dassault Systems Solidworks Corporation:

Solidworks 2010, Soldiworks

Essentials

Dopunska literatura



Matt Lombard: Solidworks 2009 Bible, Wiley Publishing, Inc






NAZIV PREDMETA Uvod u geoinformacijske sustave

Kod PMIH15

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Prof.dr.sc. Vlado Dadić Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici

Ivan Vučić, asistent Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S V T

30 30


učenja 50

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Stjecanje osnovnih znanja o geografskim informacijskim sustavima (GIS), njihovoj

primjeni u rukovanju geoprostornim podatcima i tematskim slojevima, uključujući

prikupljanje, provjeru kvalitete, pohranu, obradu, analizu i prikaz rezultata u

izdvojenom i mrežnom okolišu


Poznavanje HTML-a i rada u mrežnom okolišu i opće poznavanje relacijskih i

objektnih baza podataka


- Upoznavanje s GIS systems i njihovim posebitostima

- Upoznavanje geoprostornih modela korištenih u GIS-u

- Upoznavanje s geoidom Zemljom i načinima njenog prikaza u

dvodimenzionalnom prostoru (X,Y ravnini)

- Upoznavanje s korištenim datumima i projekcijama (lokalni i globalni

datumi) Upoznavanje s metodama i tehnikama prikupljanja geoprostornih i

pripadajućih atributnih podataka (primarni i sekundarni)

- Upoznavanje s metodama generiranja prostornih slojeva iz mjerenja u

ograničenom broju geoprostornih točaka

- Osposobljenost rada na nekoliko samostalnih i mrežnih GIS alata

- Izrada GIS projekata s naglaskom na preklapanje tematskih GIS slojeva i

upotreba Booleove algebre i drugih metoda u geoprostornoj analizi

- Rješavanje praktičnih zadataka vezanih za analitiku geoprostornih

podataka u cilju izrade podloge za donošenje optimalnih odluka u

upravljanju prostorom


Predavanja:

1. Osnovni pojmovi u GIS-u. Područja primjene GIS-a. Sastavnice GIS-a.

Razvoj GIS-a. GIS i okružje (samostalni, mrežni, bežični) (2).

2. Modeli podataka u GIS-u. Točka, linija i površina kao osnovni modeli.

Objektno-relacijski modeli podataka. Preklapanje različitih tematskih slojeva

preko Boolovih operanda kao osnova analize geoprostornih podataka (2)

3. Digitalizacija i rekonstrukcija stvarnog svijeta i prikaz u GIS-u. Prikupljanje

prostornih i atributnih podataka i njihova integracija u GIS-u. Optimizacija

troškova prikupljanja podataka korištenjem postojećih s obzirom na

kakvoću i konkretne potrebe. (2).

4. „Gap“ analiza i minimalni broj prostornih ulaznih podataka za izradu

prostornih polja. Generiranje prostornih polja iz podataka mjerenih u

statistički slučajno raspoređenim pozicijama – izrada tematskih slojeva.(2)

5. Kriging (BLUE) metoda lokalne objektivne analize. Varijanca i kovarijanca u

procjeni međuzavisnosti prostorno raspoređenih podataka. Ostale najčešće

upotrjebljavanje metode objektivne analize u GIS-u (standardne, fuzzy,

neuronske mreže).(2)


6. GIS sustav u samostalnom okruženju, lokalnom mrežnom okruženju, web

okolišu i bežičnom okruženju. Posebitosti računalne i programske opreme u

GIS-u. Programski alati za rukovanje prostornim podatcima. (2)

7. Metode za prikupljanje i unos podataka u GIS baze. Primarne i sekundarne

metode prikupljanja podataka. Posebitost (prednosti i nedostatci) postojećih

tematskih slojeva. Procjena njihove upotrebljivosti s obzirom na aktualno

stanje. Tehnike izmjera. Geodetska izmjera. Mjerne tehnike i sustavi za

daljinsko prikupljanje podataka (2).

8. Geoprostorno pozicioniranje. Kartografska podloga. Mjerila. Kategorije

mjerila. Mjerilo u GIS-u. Prostorni georeferentni sustavi.(2)

9. Zemlja kao geoid. Model Zemlje: Elipsoid. Referentni elipsoid - globalni

datum. Lokalni elipsoidi i lokalni datumi. Uzimanje u obzir spljoštenosti

Zemlje kod datuma. Poboljšanje datuma u 19. i 20. stoljeću kao rezultat

povećanja točnosti mjerenja. (2)

10. Vrste projekcija Zemlje u dvodimenzionalni prostor – x,y ravninu.

Cilindrične, azimutalne i konusne projekcije. Konformne, ekvivalentne i

ekvidistantne projekcije i njihove osobine. Izobličenja kod projekcija. (2)

11. Datumi i projekcije u Hrvatskoj kroz povijest. Hrvatska u dvije zone (5. i 6.).

Hrvatska kao jedna zona (zakonska obveza korištenje u službene svrhe od

1.1. 2010). Datum GRS80 i projekcija HTR96. Centralni meridijan 16.5

stupnjeva. (2)

12. Pretvaranje GIS slojeva izrađenih u prethodnim službenim datumima i

projekcijama s novima. Pogrješke kod transformacije. Programski paketi

specijalizirani za potrebe GIS-a. Licencirani (ArcInfo/ArcView, ArcGIS,

AutoCAD Map, CARIS), slobodni QGIS I GRASS (2)

13. Mrežni GIS. Osnovni standardi. Otvoreni GIS (Open GIS). Senzor GML.

Marine GML. Pokretni GIS (Mobile GIS). (2)

14. Načela izrade GIS projekta. Organizacijske i tehnološke promjene.

Očekivana korist. Potrebni računalni i ljudski resursi. Analiza troškova i

koristi. Višekriterijalna analiza u vrjednovanju geoprostora. (2)

15. INSPIRE - Europska infrastruktura prostornih informacija, arhitektura,

standardi, primjena, analiza utjecaja, zaštita podataka. (2)

Vježbe:

1. Digitalizacija i rekonstrukcija stvarnog svijeta i prikaz u GIS-u. Prikupljanje

prostornih i atributnih podataka i njihova integracija u GIS-u. Optimizacija

troškova prikupljanja podataka korištenjem postojećih s obzirom na

kakvoću i konkretne potrebe. Problematika pretvaranja mjerenih podataka u

prostorne slojeve (2).

2. Određivanje potrebnog broja i raspodjele prostornih ulaznih podataka.

Generiranje prostornih polja iz podataka mjerenih u statistički slučajno

raspoređenim pozicijama – izrada tematskih slojeva. (2)

3. Vježbanje s praktičnim primjerima u generiranju i analizi prostornih polja

programskim alatom Surfer 8 (2D prostor, prostor vrijeme…; ribarstvo,

ekologija) (2)

4. Digitalizacija i skeniranje postojećih grafičkih prikaza – karata, grafova,

crteža. Primjeri iz katastra. Prednosti i nedostaci. Formati i konverzija

podataka. Razmjena geoprostornih podataka i standardi. (2)

5. Daljinsko istraživanje. Fotogrametrija. Aero-foto. Pasivni i aktivni daljinski

senzori. Multispekrtri i hiperspektri u funkciji prepoznavanja tematskih

slojeva. Radarski senzori. Odziv zemaljske podloge na različiti frekventni

spektar. (2)


6. Provjera homogenosti i izotropnosti polja. Problematika različitih skala po x i

y osi. Praktično rješavanje problema neizotropnosti. Generiranje izlaznih

polja. Korišteni formati kod GIS prikaza i njihova kompatibilnost. „shp“

format kao standardni format za razmjenu u GIS-u. (2)

7. Provjera različitih metoda generiranja prostornih polja iz podataka statistički

slučajno raspoređenih u prostoru. Pojava „volovskih očiju“ u prostornom

polju i njihovo smanjivanje. (2)

8. Osnove rada s prijenosnim programskima alatom Q-GIS. Konverzija

datuma i projekcija. Dodatni alati za posebne namjene. (4)

9. Kreiranje slojeva i dodavanje atributnih tablica u ArcView programu.

Dodavanje podataka za diskretne mjerne postaje i pretvaranje u „shp“

formate. Izrada linijskih i poligonskih struktura. Ažuriranje postojećih

slojeva.(3)

10. Upotreba Boolove algebre u obradi tematskih slojeva u ArcView programu.

Preklapanje slojeva. Utjecaj projekcije na rezultate rukovanja slojevima. (2)

11. Pretvaranje i ujednačavanje slojeva generiranim u različitim datumima i

projekcijama. GRS 80 i WGS 84. Pogrješke kod digitalizacije i njihovo

otklanjanje. Generalizacija i „streaming“ u funkciji povećanja učinkovitosti

GIS –a.(2)

12. Izrada mrežnih stranica s GIS sastavnicama. WMS i WFS servisi u

mrežnom okolišu i usklađenost slojeva s INSPIRE direktivom. Povezivanje

GIS poslužitelja s bazama podataka. Prilagodba GIS mrežnih aplikacija

mobilnim uređajima. GIS u oblaku. (3)

13. Upotreba GIS-a alata u mrežnom okolišu u svrhu učinkovitijeg upravljanja

hrvatskim priobalnim područjem. Primjer iz ribarstvenih zakonskih propisa,

namjene korištenja prostora, određivanje boniteta područja, prikaz Nature

2000 i pokrov zemljišta u Hrvatskoj. (2)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Prisustvovanje predavanjima i vježbama, izrada seminarskog rada i polaganje

kolokvija i završnog ispita


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

1,25

Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,75



Vrjednovanje rada studenata se obavlja kroz evidentiranje redovitog prisustvovanja

i aktivnog sudjelovanja u nastavi, redovitog prisustvovanja i uspješnoj izradi

postavljenih zadataka tijekom vježbi na računalu, ocjeni izrađenog seminarskog

rada iz područja GIS-a, kroz polaganje do dva kolokvija tijekom semestra, te

uspješnost u rješavanju zadatka na pismenom i općeg poznavanja predmetne

tematike na usmenom dijelu ispita



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

George B. Korte, 2001. The GIS book, 5th edition.

Onword press-Thompson learning, 387 pp.

Zdravko Galić, 2006. Geoprostorne baze podataka.

Golden Marketing Tehnička knjiga, 368 pp

David E. Davis, 2003. GIS for everyone with CD

room, 33rd edition. ESRI, 164pp.

Dawn J. Wright, ed.,2015. Ocean solutions – Earth

solutions. ESRI Press, 366pp.

Dopunska literatura

Deutch C.V. and A.G. Journel, 1998. GSLIB – Geostatistical software; library and

user’s guide. Oxford University Press. 369 pp.

Vasilis D. Valavanis, 2002. Geographic information systems in oceanography and

fisheries. Taylor and Francis Press, 209 pp.

Clayton V. Deutch and Andre G. Journel,, GISLIB-Geostaatistcal software ,library

and users guide. Oxford university press, 369 pp.

Gary Amdabl, 2001. GIS for public safety. ESRI Press, 108pp.

http://www.esri.com/mapmuseum http://www.qgistutorials.com/en/

http://www.kartografija.hr/old_hkd/ http://www.dgu.hr/

Http://jadran.izor.hr/geo/msfd_mon.htm


Evidencija sudjelovanja i aktivnom sudjelovanju u nastavi, vježbama i seminarima

Ocjenjivanje seminarskog rada iz područja GIS-a Ocjenjivanje rješavanja praktičnih

problema iz GIS-a preko kolokvija Ocjenjivanje izrađenog pismenog dijela ispita s

praktičnim radom u GIS alatu Ocjenjivanje usmenog dijela ispita


-


NAZIV PREDMETA Uvod u programsko inženjerstvo

Kod PMID50

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Branko Žitko Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici


P S V T

30 30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kategorizirati i usporediti životne cikluse razvoja programske podrške.

Identificirati i opisati elemente životnog ciklusa razvoja programske podrške.

Napraviti modele procesa i ostale modele koji se javljaju tijekom životnog ciklusa

razvoja programske podrške.

Opisati faze pojedinih aktivnosti životnog ciklusa razvoja programske podrške.

Izmjeriti proces razvoja programske podrške i programsku podršku.

Modelirati, implementirati i testirati objektno orijentiranu programsku podršku.


Uvjeti za upis: Objektno orijentirano programiranje.

Ulazne kompetencije: proceduralno programiranje u Pythonu.


Student će moći:

- opisati proces razvoja programske podrške

- izmjeriti programsku podršku

- napraviti UML model objektno orijentirane programske podrške

- napisati objektno orijentirane programe u programskom jeziku Python

- testirati programsku podršku


Predavanja: 1. Uvodno predavanje: nastavnici, obaveze studenata, elementi tekućeg

praćenja, ispit, ocjena, predstavljanje ciljeva kolegija, literatura; Životni ciklus programske podrške: aktivnosti i dokumenti životnog ciklusa, modeli životnog ciklusa, linearni model, prototipni model, spiralni model, inkrementalni model, iterativni i inkrementalni model, unificirani proces (2)

2. Model procesa programske podrške, dijagram tijeka podataka, Petrijeva mreža, modeli programske podrške, objektni model, dijagram primjeraka, dijagram slijeda, model korištenja, scenarij korištenja, graf kontrole tijeka, dijagram stanja (2)

3. Vođenje projekta programske podrške, procesno i projektno vođenje, timski pristup vođenja, model zrelosti, osobni proces, analiza stečene vrijednosti, praćenje grešaka, posmrtna analiza (2)

4. Planiranje projekta, struktura podjele zadataka, tehnika evaluacije i recenzije programa, procjena troška programske podrške, LOC procjena, COCOMO model, procjena funkcijskih točaka (2)

5. Mjerenje programske podrške, teorija mjerenja, relacijski sustavi mjerenja, monotonost, mjerne skale, metrika programske podrške, ciklički brojevi, Halsteadova mjera,Henry-Kafuarov tok informacija, metrika procesa i produktivnost (2)

6. Kolokvij (2) 7. Upravljanje i analiza rizika, identifikacija rizika, procjena rizika, izloženost

riziku, stablo odluke rizika, smanjenje rizika, plan upravljanja rizika, osiguranje kvalitete programske podrške, formalna inspekcija i tehnički pregled, pouzdanost programske podrške, statistika osiguranja kvalitete (2)


8. Zahtjevi, objektni model zahtjeva, modeliranje tijeka podataka, modeliranje korištenja, rječnik zahtjeva, dijagram sustava (2)

9. Oblikovanje, faze procesa oblikovanja, dobra apstrakcija metoda, mjerenje kohezije, mjerenje spojenosti, praćenje zahtjeva (2)

10. Osnove testiranja programske podrške, kriteriji pokrivenosti testa, uključivanje, funkcionalno testiranje, matrica testa, strukturno testiranje, testiranje tijeka podataka, slučajno testiranje, granično testiranje (2)

11. Kolokvij (2) 12. Objektno orijentirani razvoj programske podrške, identifikacija objekata,

identifikacija asocijacija, identifikacija mnogostrukosti asocijacija (2) 13. Tradicionalne objektno orijentirane metrike, metrike objektno orijentiranog

oblikovanja, MOOD metrike (2) 14. Objektno orijentirano testiranje, MM testiranje, pokrivenost parova funkcija

(2) 15. Kolokvij (2)

Vježbe:

1. Definiranje klase i stvaranje objekta u Pythonu, atributi i metode, specijalne metode(2)

2. Statički atributi i statičke metode, specijalne metode (2) 3. Kolekcijske klase, specijalne metode kolekcijskih klasa (2) 4. Nasljeđivanje i polimorfizam, nadklasa i podklasa, pozivan je metoda

nadklase (2) 5. Moduli i aplikacije s više datoteka, paketi (2) 6. Model korištenja, scenarij korištenja, dijagram aktivnosti (2) 7. UML dijagram korištenja, scenarij korištenja, dijagram aktivnosti (2) 8. UML dijagram klasa, modeliranje arhitekture, UML modeliranje atributa i

metoda, implementacija atributa i metoda u Pythonu (2) 9. UML modeliranje veza i nasljeđivanja, implementacija veza i nasljeđivanja u

Pythonu (2) 10. modeliranje korisničkog sučelja, implementacija korisničkog sučelja (2) 11. modeliranje kontrolnog sučelja, implementacija kontrolnog sučelja u

Pythonu (2) 12. UML dijagram slijeda, preslikavanje dijagrama aktivnosti u dijagram slijeda

(2) 13. Testiranje metoda u Pythonu (2) 14. Testiranje klasa u Pythonu (2) 15. Testiranje modula u Pythonu (2)


☒ predavanja

☐ seminari

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu, kolokvij, usmeni

ispit




Esej Seminarski rad





Aktivnost studenata na predavanjima i vježbama (prisutnost na vježbama, rješavanje zadataka) (25 %). Kolokvij (50 %): Studenti koji ostvare najmanje 50% bodova iz svih kolokvija, oslobađaju se od usmenog ispita. Usmeni dio ispita (25 %). Završna ocjena izvodi se na temelju svih navedenih ocjena.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Schaum's Outlines of Software Engineering, David A. Gustafson, McGraw-Hill, 2002

Web

Dopunska literatura

Software Engineering, Ian Sommerville, Addison-Wesley, 2011





NAZIV PREDMETA Uvod u računarstvo

Kod PMIA10 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Andrina Granić

Doc.dr.sc Saša Mladenović


5

Suradnici

Monika Mladenović, asistent

Mila Ozretić, asistent Ines Gracin, asistent



P S V T

30 30


učenja 25

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Ovaj kolegij pruža uvid u sadržaje više kolegija koji se slušaju tijekom studija.

Kolegij daje pregled prodručja koje izučava računalna znanost, podjednako u smislu

područja istraživanja i primjene. Pored toga cilj je upoznati temeljne matematičke

temelje potrebne za razumijevanje rada računala. Kroz kolegij se upoznaju

područja: povijest računarstva, podjela računarstva po područjima, arhitektura

računala, operacijski sustavi, baze podataka, računalne mreže, arhitektura

internetskih aplikacija, računalna grafika i umjetna inteligencija. U praktičnom dijelu

kolegija kroz zadatke se usvajaju koncepti: brojevni sustavi, logički sklopovi, obrada

teksta, proračunske tablice i baze podataka.


Nema preduvjeta.


- Nakon završetka kolegija, studenti bi trebali biti u mogućnosti:

- Opisati povijest razvoja računarstva.

- Razumjeti podjelu računarstva na područja.

- Raspravljati o osnovnim konceptima iz područja arhitekture računala,

operacijskih sustava, baza podataka, računalnih mreža, arhitekture

internetskih aplikacija, računalne grafike i umjetne inteligencije.

- Primijeniti aplikacije za obradu teksta, proračunske tablice i sustav za

upravljanje bazom podataka za rješavanje problema.

- Prepoznati granice mogućnosti pojedinih područja računarstva.


Predavanja:

1. Algorithm, računala kroz vrijeme (2)

2. Osnovni principi računalne tehnologije (2)

3. Brojevni sustavi i predstavljanje podataka (2)

4. Pohrana podataka i problemi kompresije(2)

5. Arhitektura računala i simulacija računalnih sklopova (4)

6. Operacijski sustavi (4)

7. Računalne mreže i internet (2)

8. Mrežni protokoli i sigurnost (2)

9. Baze podataka (4)

10. Računalna grafika (2)

11. Umjetna inteligencija (4)


Vježbe

1. Uvod (2)

2. Brojevni sustavi (4)

3. Logički sklopovi (2)

4. Problemski zadaci (4)

5. Obrada teksta (4)

6. Proračunske tablice (6)

7. Baze podataka (4)

8. Problemski zadaci (4)


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐


aktivnostima, izrada domaćih radova, ispit.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad





Projekt ( 10%) - po izboru



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Computer Science: An Overview, 12th EditionJ.

Glenn Brookshear, David Smith, Dennis Brylow

Pearson (Addison-Wesley), hrvatski prijevod

ISBN 978-953-7398-51-4

Dopunska literatura





samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Uvod u umjetnu inteligenciju




5

Suradnici

Goran Zaharija, asistent Marin Aglić Čuvić, asistent


P S V T

30 30


učenja 20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Umjetna inteligencija (UI) je područje koje je posvećeno proučavanju računalnog

modela inteligentnog ponašanja. Zajedničko svim područjima umjetne inteligencije

je izrada agenata ili strojeva koji imaju odlike inteligentnog ponašanja; rješavanje

problema, predstavljanje znanja, zaključivanje, učenje, percepcija i interpretiranje.

Količina različitog gradiva na kolegiju odražava raznolikosti navedenih pojmova.

Tijekom kolegija, osvrnut ćemo se na temeljna pitanja i problematiku u području UI

te istražiti temeljne tehnike navedenog područja. Kolegij je projektno orijentiran, s

praktičnim zadacima koji se rješavaju tijekom cijelog semestra, koristeći NetLogo

programsko okruženje utemeljeno na LISP i Prolog programskim jezicima.


Nema preduvjeta


Nakon završetka kolegija studenti bi trebali biti u mogućnosti:

- Razumjeti moderan pogled na UI kao proučavanje agenata koji primaju

percepte iz svog okruženja te izvode akcije.

- Opisati glavne teme, primjenu i područja istraživanja vezana uz UI,

uključujući algoritme pretrage, strojno učenje, predstavljanje znanja,

zaključivanje, obradu prirodnih jezika, percepciju i vid, te robotiku.

- Primijeniti osnovne metode UI kod računalnog rješavanja problema.

- Raspravljati o ulozi područja istraživanja umjetne inteligencije u

razumijevanju ljudske inteligencije.

- Prepoznati granice sposobnosti trenutnih UI sustava.


1. Uvod u umjetnu inteligenciju (2+2)

2. Inteligentni agenti i okruženja (2+2)

3. Rješavanje problema pretragom stanja (2+2)

4. Algoritmi pretrage (4+4)

5. Kolokvij - prvi dio projekta (1+1)

6. Uvod u strojno učenje (2+2)

7. Modeli učenja (2+2)

8. Predstavljanje znanja u UI (2+2)

9. Umjetne neuronske mreže (2+2)

10. Kolokvij - drugi dio projekta (1+1)

11. Višeagentski sustavi (2+2)

12. Genetski algoritmi (2+2)

13. Korištenje robota u nastavi (2+2)

14. Praktični primjeri korištenja umjetne inteligencije (2+2)

15. Predaja projekta - završna verzija (2+2)



☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad





Projekt ( 40%)



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Artificial Intelligence: A Modern Approach. Stuart

Russell and Peter Norvig Prentice Hall, 2009

ISBN:0136042597 9780136042594

Bilješke s predavanja: Uvod u umjetnu inteligenciju,

Saša Mladenović, Goran Zaharija.

dostupni u

sustavu e-

učenja

Dopunska literatura





samoanaliza.



NAZIV PREDMETA Završni informatički preddiplomski rad

Kod PMIZ21

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Nastavnici u znanstveno-

nastavnim zvanjima Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici


V S V T

6

Status predmeta Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Završnim radom student dokazuje stručno znanje i samostalnost u radu.


--


- Definirati problem sukladno pravilima struke.

- Samostalno riješiti praktični problem/zadatak.

- primjeniti usvojena znanja i opće kompetencije stečene tijekom studija.

- Primjeniti usvojena znanja i specifične kompetencije pripadnog predmeta.

- Primjeniti metodologiju pisanja stručnog djela.

- Napraviti prikaz rezultata izrađenog rada korištenjem multimedijskih alata.

PKoristiti prezentacijske vještine kod prikaza rezultata rada.


1. Predavanje o načinu izrade završnog rada. (2h)

2. Priprema za izradu završnog rada i pretraživanje baza stručnih i

znanstvenih radova. (2h)

3. Priprema izlaganja. (2h)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada i obrana završnog rada pred povjerenstvom.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat

Esej Seminarski rad

1




1. Pisani dio - 40% 2. Usmena obrana rada - 60%



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

How to Write a Better Thesis Autori: David Evans,

Paul Gruba, Justin Zobel Izdravač: Springer Science

& Business Media, 2014.

Dopunska literatura



-


NAZIV PREDMETA Završni informatički projekt

Kod PMIZ10

Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Nastavnici u znanstveno-

nastavnim zvanjima Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici


P S V T

6

Status predmeta Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Primijeniti stečena znanja i vještine pri rješavanju konkretnomg problema



1. Definirati problem sukladno pravilima struke. 2. Samostalno riješiti praktični

problem/zadatak. 3. primjeniti usvojena znanja i opće kompetencije stečene tijekom

studija. 4. Primjeniti usvojena znanja i specifične kompetencije pripadnog

predmeta. 5. Izraditi projektnu dokumentaciju sukladno pravilima struke


1. Predavanje o načinu izrade završnog informatičkog projekta. (2h) 2. Priprema za

izradu završnog informatičkog projekta i projektne dokumentacije. (2h) 3. Priprema

izlaganja. (2h)


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐

Obveze studenata Pohađanje nastave, izrada i obrana završnog informatičkog projekta pred

povjerenstvom.


Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Obrana projekta

2

Esej Seminarski rad

Izrada dokumentacije

2




1. Pisani dio 40% 2. Usmena obrana rada 60%

Obvezna literatura (dostupna u

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


knjižnici i putem ostalih medija)

Software Engineering (10th edition) Autor: Ian

Sommerville Izdavač: Pearson 2016.

Dopunska literatura


Konzultacije, razgovor, aktivno sudjelovanje, evaluacija mentora i povjerenstva


-


3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade PMF Split – Zgrada tri fakulteta

Lokacija zgrade Ruđera Boškovića 33, Split

Godina izgradnje Godina izgradnje započeta 2009. završena 2015.

Ukupna površina u m2 Ukupna površina 29 500 m2, PMF koristi 5 323,51 m2

2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

Predmet Nastavnici i suradnici

Algoritmi u primjeni Prof. dr. sc. Marko Rosić,

Divna Krpan, pred.

Arhitektura računala Prof.dr.sc. Andrina Granić

Dr.sc. Jelena Nakić, poslijedoktorandica

Baze podataka Prof. dr. sc. Marko Rosić,

Dr.sc. Tonći Dadić, v. pred.

Filozofija znanosti Prof. dr. sc. Berislav Žarnić

Izv. prof. Franjo Sokolić

Informatička praksa mentori iz nastavnih baza

Informatički menadžment Doc. dr. sc. Saša Mladenović

Tea Mijač, asistent

Informatički projekt I

Prof. dr. sc. Marko Rosić,

dr.sc. Lada Maleš, v.pred Mila Ozretić , asistent

Ines Gracin, asistent

Informatički projekt iz baza podataka

Prof. dr. sc. Marko Rosić,



Interakcija čovjeka i računala: osnove i principi

Prof. dr. sc. Andrina Granić

Doc. dr. sc. Nikola Marangunić Dr. sc. Jelena Nakić, poslijedoktorandica

Jezična kultura Izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić

Dr. sc. Anđela Milinović-Hrga, poslijedoktorandica

Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi

Prof. dr. sc. Damir Vukičević

Aljoša Subašič, asistent



Komunikacijske vještine Doc. dr. sc. Mirjana M. Kovač

Matematika I Doc. dr. sc. Ivo Ugrina

Matematika II Doc. dr. sc. Gordan Radobolja

Jelena Pleština, asistent

Metodologija dizajna interakcija Prof. dr. sc. Andrina Granić

Doc.dr. sc. Nikola Marangunić

Modeliranje i simulacija Prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić

Dr. sc. Petar Stipanović

Multimodalna interakcija i sučelja Prof. dr. sc. Andrina Granić

Napredne arhitekture računala Prof. dr. sc. Andrina Granić

Goran Zaharija, asistent

Numerička matematika Prof. dr. sc. Anka Golemac

dr. sc. Andrijana Ćurković, poslijedoktorand

Njemački jezik za početnike I Izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić

Njemački jezik za početnike II Izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić

Objektno orijentirano programiranje

Doc.dr.sc Saša Mladenović

Goran Zaharija, asistent Divna Krpan, predavač Dino Nejašmić, asistent


Operacijski sustavi

Prof. dr. sc. Marko Rosić


Dr.sc. Jelena Nakić, poslijedoktorandica

Osnove elektrotehnike i elektronike Izv. prof. dr. sc. Siniša Antonijević

Hrvoje Turić, v. pred.

Osnovni tekstualni i grafički programski alati Izv.Prof.dr.sc.Ivica Boljat


Praktikum iz arhitekture računala Prof. dr.sc. Andrina Granić


Praktikum iz elektrotehnike i elektronike Doc. dr.sc. Vladimir Pleština

Hrvoje Turić, v. pred.

Praktikum iz računalnih mreža

Prof.dr.sc. Marko Rosić

Mr. sc. Ante Burilović, v. pred.

Ivica Andrun, asistent

Primijenjena statistika Prof. dr. sc. Marko Matić

Doc. dr. sc. Ivo Ugrina

Programiranje I Doc. dr. sc. Ani Grubišić

dr. sc. Jelena Nakić Ivan Bilobrk, Marko Jevtić, Mensur Duraković Ines Šarič, Marija Vištica

Programiranje II

Prof. dr. sc. Marko Rosić

Divna Krpan, pred., Monika Mladenović

Ivan Bilobrk, Mensur Duraković, Ivana Vuković, Dino Nejašmić



Programiranje mobilnih aplikacija Doc. dr.sc. Saša Mladenović


Programiranje mrežnih aplikacija

Doc. dr.sc. Saša Mladenović

Dr.sc. Tonći Dadić, v. pred Aglić Čuvić, asistent

Vito Radovniković Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja Računalna grafika

Doc. dr. sc. Nikola Marangunić

Doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić

Računalne mreže Prof. dr. sc. Marko Rosić

Računalna grafika Mr sc. Ante Burilović, vi. pred.

Ivica Andrun, asistent. Računalni vid Rješavanje problemskih zadataka programiranjem

Doc.dr.sc. Vladimir Pleština

Doc. dr. sc. Branko Žitko

Sociologija znanosti Doc.dr.sc. Vlaho Kovačević

Strani jezik u struci I (engleski) Izv. prof. Eldi Grubišić Pulišelić

Strani jezik u struci I (njemački) Izv. prof. Eldi Grubišić Pulišelić

Strani jezik u struci II (engleski) Izv. prof. Eldi Grubišić Pulišelić

Strani jezik u struci II (njemački) Izv. prof. Eldi Grubišić Pulišelić

Strukture podataka i algoritmi Prof. dr. sc. Marko Rosić,

Strani jezik u struci II (njemački) Divna Krpan, pred.

Dino Nejašmić, asistent

Tjelesna i zdravstvena kultura I Tjelesna i zdravstvena kultura II

Doc. dr. sc. Mladen Hraste

Doc. dr. sc. Mladen Hraste

Trodimenzionalno projektiranje fizičkih objekata

Doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić

Tjelesna i zdravstvena kultura II Dino Nejašmić, asistent

Uvod u geoinformacijske sustave Prof.dr.sc. Vlado Dadić

Ivan Vučić, asistent

Uvod u programsko inženjerstvo

Doc. dr. sc. Branko Žitko

Prof. dr. sc. Andrina Granić Doc.dr.sc Saša Mladenović

Uvod u računarstvo

Monika Mladenović, asistent Mila Ozretić, asistent Ines Gracin, asistent


Uvod u umjetnu inteligenciju Doc.dr.sc Saša Mladenović



Završni informatički projekt svi nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju

Završni informatički preddiplomski rad svi nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju


3. Podaci o nastavnicima

Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Siniša Antonijević

Predmet koji predaje na predloženom studijskom programu

Osnove elektrotehnike i elektronike

OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU

Adresa Doverska 1, Split

Telefon 091/125-43-42


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/~santon/

Godina rođenja 1973

Matični broj iz Upisnika znanstvenika 248711

Znanstveno ili umjetničko zvanje i datum posljednjega izbora

Viši znanstveni suradnik, 6.6.2013.

Znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Izvanredni profesor, 30.9.2013.

Područje i polje izbora u znanstveno ili umjetničko zvanje

Znanstveno područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika

PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematički fakultet, Split

Datum zaposlenja 9.4.2010.

Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

Izvanredni profesor

Područje rada Elektronika, Elektrotehnika, Računalno upravljanje

Funkcija Izv. profesor na Odjelu za politehniku

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj

Zvanje Doktor znanosti

Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 8.7.2009.

PODACI O USAVRŠAVANJU

Godina

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja

MATERINSKI I STRANI JEZICI

Materinski jezik Hrvatski

Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Engleski jezik, poznavanje: 5



KOMPETENCIJE ZA PREDMET

Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Elektronički elementi, laboratorijske vježbe, diplomski studij elektrotehnike Antene, auditorne vježbe, diplomski studij elektrotehnike


Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih udžbenika iz područja predmeta

Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

1. Poljak, Dragan; Antonijević, Siniša; Šesnić, Silvestar; Lallechere, S.; El Khamlichi Drissi, K.,On deterministic-stochastic time domain study of dipole antenna for GPR applications. // Engineering analysis with boundary elements. 73 (2016) ; 14-20 (članak, znanstveni)

2. Antonijevic, Sinisa; Poljak, Dragan., A Novel Time-Domain Reflection Coefficient Function: TM Case. // IEEE transactions on electromagnetic compatibility. 55 (2013) , 6; 1147-1153 (članak, znanstveni)

3. Poljak, Dragan; Shoory, Abdolhamid; Rachidi, Farhad; Antonijević, Siniša; Sergey, Tkachenko, Time-Domain Generalized Telegrapher’s Equations for the Electromagnetic Field Coupling to Finite Length Wires Above a Lossy Ground. // IEEE transactions on electromagnetic compatibility. 54 (2012) , 1; 218-224 (članak, znanstveni)

4. Antonijević, Siniša; Dorić, Vicko; Poljak, Dragan, An Improved Algorithm for Indirect Time domain Analysis of Thin Wire Structures. // Journal of Communications Software and Systems. 8 (2012) , 1; 12-19 (članak, znanstveni)

5. Čavka, Damir; Poljak, Dragan; Dorić, Vicko; Antonijević, Siniša, Some Computational Aspects of Using Current and Voltage Sources in Electromagnetic Models of Lightning Return Strokes // ICLP 2012, CONFERENCE PROCEEDINGS / Diendorfer, Gerhard (ur.), Vienna, 2012. (poster, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni)

Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Modeliranje ljudskog tijela i izvora zračenja: okolišni i zdravstveni aspekti

U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad


Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc Ivica Boljat


Osnovni tekstualni i grafički programi


Adresa Split, Žnjanska 2

Telefon +385 98 287 573


Osobna web stranica

Godina rođenja 19. lipnja 1956.



Viši znanstveni suradnik, 6. ožujka 2015.


Izvanredni profesor, 11. travnja 2016.


Društvene znanosti, pedagogija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematički fakultet, Sveučilište u Splitu

Datum zaposlenja 1. travnja 1982.


Izvanredni profesor

Područje rada Nastava informatike i metodike nastave informatike

Funkcija Pročelnik Odjela za informatiku


Zvanje Doktor znanosti iz pedagogije / mr. sc. računarske znanosti

Ustanova Pedagoški fakultet Rijeka / FER

Mjesto Rijeka/ Zagreb

Nadnevak 11. srpnja 1996. 5. travnja 1984.


Godina 1980-1982

Mjesto Radovljica

Ustanova IBM

Područje usavršavanja Programski jezici, operacijski sustavi


Materinski jezik Hrvatski jezik


Engleski jezik (3)


Francuski jezik (3)


Talijanski jezik (2)



Od 1992. godine nastava Metodike nastave informatike na PMF-u Split, od 2009. i na FPMOZ u Mostaru


Nastavni materijali za Metodiku nastave informatike I i II te Metodički informatički seminar s nastavnom praksom I i II

Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet

Bubica, N., Boljat, I.:IT Competitions From the Students' Perspective: Their Motivation and Attitudes Toward Success


godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

TOJET – The Turish Online Journal of Educational Technology, Special Issue for INTE 2016, November 2016 Bubica, N., Boljat, I.: Primjena e-učenja u podučavanju programiranja mlađih učenika osnovne škole - Treća međunarodna znanstvena konferencija - pedagogija, obrazovanje i nastava, 21. – 22. listopada 2016. FPMOZ, Mostar, Bosna i Hercegovina Bubica, N., Boljat, I. (2014.), Predictors of novices programmers’ performance. In Gomez-Chova,L.Martinez., L., Candel-Tores, I., (ed.) Proceeding 7th International Conference of Education, Research and Innovation, ICERI 2014., pp. 1536-1545, Seville, Spain, International Academy of Technology, Education and Development, IATED Zaharija, G., Mladenović, S., Boljat, I. (2014.). Use of robots and tangible programming for informal computer science introduction. Proceeding International Conference on New Horizons, INTE 2014, Procedia - Social and Behavioral Sciences. Paris, France: Elsevier Ltd Bubica, N.,Boljat, I., Mladenović, M. (2014). Students motivation for competition in computer science. 8th International Technology, Education and Development Conference INTED 2014 (pp. 288-295). Valencia, Spain: International Academy of Technology, Education and Development IATED. Zaharija, G., Mladenović, S., Boljat, I. (2013). Introducing basic programming concepts to elementary school children. 4th International Conference on New Horizons in Education, Procedia Social and Behavioral Sciences INTE 2013. 106, pp. 1659-1667 / 1576-1584. Rome, Italy: Elsevier LTD. Boljat, I., Pletikosa - Grgić, I., „Pedagoški potencijal algoritamske vizualizacije u nastavi informatike,“ Metodički obzori, svez. 8, br. 2, pp. 110-117, 2013. Bubica, N., Boljat, I. (2014). Strategies for teaching programming - the state of the art. Contemporary issues in Economy & Technology CIET 2014 (pp. S-248 - S-258). Split: University of Split, Department of Professional Studies Boljat, I. (2014.). Experimental examination of structured-modular instruction -. In M. Pavlović (Ed.), Information Technology and Education Development ITRO-2014 (pp. 186-191). Zrenjanin, Srbija: Univerzitet Novi Sad, Tehnički fakultet Mihajlo Pupin Bubica, N., Boljat, I. (2014). Teaching of novice programmers: strategies, programming languages and predictors. U M. Pavlović (Ur.), Proceedings International conference on information technology and development of education ITRO 2014 (str. 180-185). Zrenjanin, Serbia: Univerzitet Novi Sad, Tehnički fakultet Mihajlo Pupin Boljat,I., Luketin,I. (2013). Pedagoški potencijal algoritamske vizualizacije. u Kovačević, M. (ur.) Nauka i globalizacija. (str. 163-


170), Pale, BIH: Univerzitet Istočno Sarajevo, Filozofski fakultet Pale. Luketin, I., Boljat, I. (2013). Obrazovanje između očuvanja i promjene - analiza uspjeha na hrvatskoj državnoj maturi. 2. međunarodna znanstvena konferencija Pedagogija, obrazovanje i nastava PON 2013. Mostar: Sveučilište u Mostaru, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Bubica, N., Mladenović, M., Boljat, I. (2013). Programiranje kao alat za razvoj apstraktnog mišljenja. U A. Orlović (Ur.), "Dohvati znanje" 15. CARNet-ova korisnička konferencija - CUC 2013 - Zbornik radova . Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet


Svi prethodni su metodički orijentirani radovi.


227-2271694-1699 Analitički model praćenja novih obrazovnih tehnologija u cjeloživotnom učenju. Niz eksperimentalni istraživanja u nastavi u osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu


Doktorat iz pedagogije, razlikovni pedagoško-didaktički i psihološki ispiti

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime Mr.sc. Ante Burilović

Predmet koji predaje na predloženom programu cjeloživotnog učenja

Računalne mreže


Adresa Vidilica 8

Telefon 091 219 1149


Osobna web stranica





Viši predavač



Ustanova zaposlenja Societe Generale – Splitska banka d.d.

Datum zaposlenja 1.4.2009


Direktor odjela

Područje rada Kvaliteta

Funkcija Direktor


Zvanje Mr.sc.

Ustanova FER Zagreb

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2003


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (4)




Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, programa cjeloživotnog učenja)

Računalne mreže, Voditelj razvojnog tima u području računalnih mreža i mrežnih telekomunikacija u Ericsson-u







PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Tonći Dadić


Baze podataka Operacijski sustavi Programiranje mrežnih aplikacija


Adresa Plančićeva 8, 21000 Split

Telefon 095 905 34 00


Osobna web stranica www.pmfst.unist.hr/~tdadic





viši predavač, 2013.


tehničke znanosti, računarstvo





Viši predavač

Područje rada Računarstvo

Funkcija viši predavač na Odjelu za informatiku


Zvanje doktor znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 16. srpnja 2015.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (4)





Baze podataka Operacijski sustavi Jezični procesori Paralelno programiranje Modeliranje sustava programske podrške Programiranje sustava programske podrške



Dadic, T. Glavinic, V., Rosic, M.: Automatic evaluation of students' programs, ITiCSE '14 Proceedings of the 2014 conference on



Innovation & technology in computer science education, Uppsala, Sweden — June 21 - 25, 2014., pp. 328-328.




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Vlado Dadić


Uvod u geoinformacijske sustave


Adresa Šetalište Ivana Meštrovića 67, 21000 Split

Telefon +385 98 9212696


Osobna web stranica


Matični broj iz Upisnika znanstvenika


Redoviti profesor, prvi izbor


Redoviti profesor, prvi izbor, 14. lipnja 2010.


Tehničke znanosti, polje računarstvo, grana informacijski sustavi


Ustanova zaposlenja Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split



Znanstveni savjetnik, trajni izbor

Područje rada Oceanografska mjerenja, prijenos podataka u stvarnom vremenu, Baze podataka, GIS sustavi i upravljanje prostornim podatcima

Funkcija Voditelj laboratorija za fizičku oceanografiju


Zvanje dr.sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva

Mjesto Zagreb

Nadnevak 7. lipnja 2001.


Godina 1989, 1995, 1999

Mjesto 1.Hamburg, 2.La Valetta, 3.Washington, 4. Liverpool

Ustanova 1.German hydrographic institute, 2.University of Malta, 3.World data oceanographic data centre, 4. British oceanographic data centre

Područje usavršavanja 1. Obrada oceanografskih podataka, 2. Sakupljanje i upravljanje oceanografskim podatcima, 3. Globalni oceanografski podatci i njihova razmjena, 4. Rukovanje podatcima u stvarnom vremenu i njihova obrada GIS alatima




Engleski jezik (5)





Dodiplomska, preddiplomska i diplomska nastava - 1998. – Kolegij dodiplomske nastave: Primjena elektroničkih računala. Studij ribarstva Sveučilišta u Splitu,


- 2003. – 2006. Kolegij dodiplomske nastave: Primjena elektroničkih računala. Studij biologije i ekologije mora. Sveučilišni centar za studije mora. Sveučilište u Splitu, - 2002. – 2006. Kolegij diplomske nastave: Internet, WEB, sučelja, alati i servisi (Praktikum 1), Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu - 2001. – 2007. Kolegij diplomske nastave: Računalna grafika (Praktikum 2), Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, - 2009.-2012. Kolegij Informatika, dodiplomski studij, Poljoprivredni fakultet u Zagrebu i Institut za melioraciju krša, Split - 2007.- Kolegij Analiza primjenom računala, diplomski Studij ribarstva. Sveučilišni centar za studije mora. Sveučilište u Splitu Poslijediplomska nastava - 2005. – Kolegij poslijediplomske nastave: Oceanografska mjerenja. Interdisciplinarni postdiplomski studij iz oceanologije. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - 2006. - Kolegij poslijediplomske nastave: Mjerenja u oceanografiji. Doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, - 2006. - Kolegij poslijediplomske nastave: Postupci provjere, analize i prikaza oceanografskih podataka. Doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu - 2007. - Kolegij poslijediplomske nastave: GIS u primijenjenim znanostima o moru. Doktorski studij Primijenjene znanosti o moru, Sveučilište u Splitu i Dubrovniku, - 2009. – 2016. Kolegij poslijediplomske nastave: Integralno upravljanje obalnim zonama u suradnji s dr. Ivanom Katavićem. Doktorski studij kemijsko inženjerstvo u razvoju materijala i zaštiti okoliša. Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu.


Primjena elektroničkih računala, Skripta Studijski centar za studije mora; Sveučilište u Splitu, 2006 Problemi prihvata, obrade i analize oceanografskih podataka, Skripta, Studijski centar za studije mora; Sveučilište u Splitu, 2010




2016-2018 EMODNET data ingestion and safe keping marine data, EU DG-mare 2016-2019 Sea Data Cloud, EU H2020 2017-2018 Operation, development and maintenance of a European Marine Observation and Data Network, Chemistry, EU DG mare


2017-2018 Operation, development and maintenance of a European Marine Observation and Data Network, Biology, EU DG mare 2012-2015: Strengthening common reaction capacity to fight sea pollution of oil, toxic and hazardous substances in Adriatic Sea (HAZADR), EU IPA CBC Adriatic projekt 2007-2008: North Adriatic Surface Current Mapping (NASCUM); EU IPA CBC


PRIZNANJA I NAGRADE


Godišnja nagrada za doprinos promicanju, razvoju i primjeni informatike u području Jadranskoga mora, Hrvatski informatički zbor 2001. godine Godišnja nagrada GIS foruma za doprinos upotrebi GIS tehnologije u istraživanjima mora, Hrvatska GIS udruga 2007. godini


Titula, ime i prezime Prof.dr sc. Anka Golemac


Numerička matematika


Adresa Trondheimska 4c, Split

Telefon 021 619241


Osobna web stranica

Godina rođenja 1956.



Znanstvena savjetnica, 15.03.2012.


Redovita profesorica, 11.07.2012.


Znanstveno područje prirodne znanosti, polje matematika


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu



Redoviti profesor

Područje rada Matematika: posebno diskretna matematika, konačne algebarske i kombinatorne strukture

Funkcija Redoviti profesor na Odjelu za matematiku



Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto Zagreb

Nadnevak 08.11.1990.


Godina 1. 1987. , 1989/1990., 1995., 1996. 2. 2001/2002.

Mjesto 1. Heidelberg 2. Zagreb

Ustanova 1. Mathematisches Institut der Unversität Heidelberg 2. Matematički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

Područje usavršavanja 1. Teorija kombinatornih dizajna 2. Teorija grupa






Njemački jezik, poznavanje: 2


Francuski jezik, poznavanje: 2



Matematika I i Matematika II na dodiplomskim studijima tehničkih fakulteta, Matematika za ekonomiste na dodiplomskom studiju, Matematika odnosno Matematika s osnovama statistike na preddiplomskom studiju Biologija i kemija. Na matematičkim studijima (dodiplomskim, preddiplomskim): Kombinatorika,


Euklidski prostori, Matematička analiza II, Linearna algebra I, Linearna algebra II, Diferencijalni i integralni račun I, Uvod u algebru s analitičkom geometrijom, Linearna algebra, Kombinatorna i diskretna matematika i Numerička matematika. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Fakulteta elektrotehnike strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu predavala kolegij Grafovi i mreže.



Bosanić, Velga; Golemac, Anka; Vojković, Tanja. Kako pomoći trgovačkom putniku. // Osječki matematicki list. 12 (2012) ; 139-149 (članak, stručni). Golemac, Anka; Mimica, Ana; Vučičić, Tanja. Od königsberških mostova do kineskog poštara. // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 21 (2012) ; (članak, stručni). Golemac, Anka; Šarac, Danijela; Vučičić, Tanja. Pascalov trokut za t-dizajne. // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 21 (2012) ; (članak, stručni). Braić, Snježana; Golemac, Anka; Mandić, Joško; Vučičić, Tanja. Primitive Symmetric Designs with up to 2500 Points. // JOURNAL OF COMBINATORIAL DESIGNS. 19 (2011) , 6; 463-474 (članak, znanstveni).



Tranzitivne grupe i s njima povezane diskretne strukture, MZOS

Republike Hrvatske, (voditeljica).


Dodiplomski studij Matematike, nastavnički smjer; zvanje profesor matematike

PRIZNANJA I NAGRADE


https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=536492


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr.sc. Andrina Granić


Uvod u računarstvo Arhitektura računala Napredne arhitekture računala Interakcija čovjeka i računala: osnove i principi Metodologija dizajna interakcija Multimodalna interakcija i sučelja


Adresa Karamanova 11, Split

Telefon +385 21 385 827, mob +385 91 7236 036


Osobna web stranica http://www.pmfst.hr/~granic/




-


Redoviti profesor u trajnom zvanju, 20. travnja 2016.


Područje tehničkih znanosti, polje računarstvo



Datum zaposlenja 20.svibnja 2003. (docent)


Redoviti profesor u trajnom zvanju

Područje rada Područje tehničkih znanosti, polje računarstvo: Interakcija čovjeka i računala (Human-Computer Interaction, HCI); Dizajn interakcija (Interaction Design, IxD); Učenje potpomognuto tehnologijom (Technology-Enhanced Learning, TEL)

Funkcija Redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za informatiku Voditeljica poslijediplomskog sveučilišnog studija Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti


Zvanje Doktorat znanosti iz područja tehničkih znanosti, polje računarstvo

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 24. rujna 2002.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)


Španjolski jezik (2)





Uvođenje novih kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj nastavi:

- Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi, PMF u Splitu i Umjetnička akademija u Splitu, od ak.god. 2008/2009.

- Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcija, PMF u Splitu od ak.god. 2008/2009.

- Interakcija čovjeka i računala u sustavima e-učenja, PMF u Splitu od ak.god. 2010/2011.

- Korisnička sučelja, FESB u Splitu, od ak.god. 2008/2009.

- Osnove i principi interakcije čovjeka i računala, PMF u Splitu, od ak.god. 2003/2004. do 2008/2009.

- Izrada korisničkog sučelja, FESB u Splitu, od ak.god. 2004/2005. do 2008/2009.

Uvođenje novih kolegija na poslijediplomskoj nastavi:

- Interakcija u sustavima e-učenja, poslijediplomski sveučilišni studij Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti, PMF u Splitu, od ak.god. 2011/2012.

- Interakcija čovjeka i računala, poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija, FESB u Splitu, od ak.god. 2006/2007.

- Oblikovanje i vrednovanje sučelja sustava e-učenja, poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija, FESB u Splitu, od ak.god. 2006/2007.

- Interakcija čovjeka i računala (V. Glavinić, A. Granić), poslijediplomski doktorski studij Računarstva, FER u Zagrebu, od ak.god. 2006/2007.

Realizacija preddiplomske i diplomske nastave:

- Korisnička sučelja, nositeljica obaveznog kolegija na Fakultetu strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru (predavanja od ak. god. 2016/2017)

- Uvod u računarstvo, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od ak. god. 2013/2014)

- Napredne arhitekture računala, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od ak. god. 2013/2014)

- Uvod u programiranje, nositeljica izbornog kolegija na Ekonomskom fakultetu u Splitu (predavanja od ak. god. 2010/2011)

- Interakcija čovjeka i računala u sustavima e-učenja, nositeljica izbornog kolegija na diplomskom studiju PMFa u Splitu (predavanja i vježbe od 2010)

- Interakcija čovjeka i računala I: osnove i principi, nositeljica obaveznog kolegija na dodiplomskom studiju PMFa u Splitu (predavanja od 2008), i obaveznog kolegija na diplomskom studiju Umjetničke akademije u Splitu (predavanja od 2009)

- Interakcija čovjeka i računala II: dizajn interakcija, nositeljica izbornog kolegija na diplomskom studiju PMFa u Splitu (predavanja od 2008)

- Korisnička sučelja, nositeljica obaveznog kolegija na diplomskom studiju FESBa u Splitu (predavanja od 2008 do 2013)


- Arhitektura računala, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od ak. god. 2006/2007)

- Osnove informatike, nositeljica obaveznog kolegija na Filozofskom fakultetu u Splitu (predavanja od 2008 do 2013)

- Izrada korisničkog sučelja, nositeljica izbornog kolegija na FESBu u Splitu (predavanja i vježbe od 2004 do 2008)

- Uvod u građu računala/ Građa računala, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja i vježbe od 1998 do 2006)

- Uvod u računarstvo, nositeljica obaveznog kolegija na PMFu u Splitu (predavanja ak. god 2003/2004)

- Informatika/ Osnove informatike, nositeljica obaveznog kolegija na Visokoj učiteljskoj školi u Splitu (predavanja i vježbe od 1999 do 2003)

Realizacija poslijediplomske nastave:

- Interakcija u sustavima e-učenja, nositeljica kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od 2012)

- Interakcija čovjeka i računala, nositeljica kolegija zajedno s prof. dr. sc. Vladom Glavinićem na FERu u Zagrebu (predavanja od 2006)

- Interakcija čovjeka i računala, nositeljica kolegija na PMFu u Splitu (predavanja od 2012) i na FESBu u Splitu (predavanja od 2006)

Oblikovanje i vrednovanje sučelja sustava e-učenja, nositeljica kolegija na FESBu u Splitu, (predavanja od 2006)



Potpuni popis radova dostupan na https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=182954

Marangunić, Nikola; Granić, Andrina: Technology acceptance model: a literature review from 1986 to 2013. Universal Access in the Information Society. 14 (2015) , 1; 81-95.

Granić, Andrina; Maratou, Vicky; Mettouris, Christos; Papadopoulos, George A., Xenos, Michalis. Personalized Context-Aware Recommendations in 3D Virtual Learning Environments. TOJET, The Turkish Online Journal of Educational Technology. (2015), 396-406.

Žižić, Anisija; Granić, Andrina; Šitin, Ivona. Fostering Creativity in Technology-Enhanced Learning. MIPRO 2016 Proceedings. Biljanović, Petar (Ed.) Rijeka: Croatian Society for Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics – MIPRO (2016), 946-951.

Maratou, Vicky; Xenos, Michalis; Vučković, Michalis; Granić, Andrina; Drecun, Aleksandra. Enhancing Learning on Information Security Using 3D Virtual World Learning Environment. ICIST 2015: Proceedings of the 5th International Conference on Information Society and Technology. Zdravković, M.; Trajanović, M.; Konjović, Z. (Eds.) Belgrade: Society for Information Systems and Computer Networks (2015). 307-312.


Sotiriou, Sofoklis; Granić, Andrina. A Network for the Enhancement of Digital Competence Skills. TOJET, The Turkish Online Journal of Educational Technology. (2015),10-20.

Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Granić, Andrina. Learning from Each Other: An Agent Based Approach. Lecture Notes in Computer Science. 8514 (2014); 475-486

Mornar, Jure; Granić, Andrina; Mladenović, Saša. System for automatic generation of algorithm visualizations based on pseudocode interpretation. ITiCSE '14 Proceedings of the 2014 conference on Innovation & technology in computer science education, Åsa Cajander; Mats Daniels; Tony Clear; Arnold Pears (Eds.). New York, NY, USA: Assocation for Computing Machinery (ACM) (2014). 27-32.

Ćukušić, Maja; Granić, Andrina; Jadrić, Mario. Collaborative Workplace: a Case Study of a Higher Education Institution. E-learning at Work and the Workplace: From Education to Employment and Meaningful Work with ICTs., António Moreira Teixeira, András Szűcs, Ildikó Mázár (Eds.). European Distance and E-Learning Network (2014). 552-561

Orehovački, Tihomir; Granić, Andrina; Kermek, Dragutin: Evaluating the Perceived and Estimated Quality in Use of Web 2.0 Applications. Journal of Systems and Software. 86 (2013), 12; 3039-3059.

Granić, Andrina; Marangunić, Nikola; Mitrović, Ivica. Usability Inspection of Web Portals: Results and Insights from Empirical Study. International Journal of Computer Science Issues, IJCSI. 10 (2013), 2; 234-241.

Orehovački, Tihomir; Kermek, Dragutin; Granić, Andrina. Examining the Quality in Use of Web 2.0 Applications: A Three-Dimensional Framework. Communications in Computer and Information Science. 373 (2013); 149-153.

Orehovački, Tihomir; Granić, Andrina; Kermek, Dragutin. Exploring the Quality in Use of Web 2.0 Applications: The Case of Mind Mapping Services. Lecture Notes in Computer Science. 7059 (2012); 266-277

Granić, Andrina; Adams, Ray: User Sensitive Research in e-Learning : Exploring the Role of Individual User Characteristics. Universal Access in the Information Society. 10 (2011), 3; 307-318.

Granić, Andrina; Mitrović, Ivica; Marangunić, Nikola: Exploring the Usability of Web Portals: a Croatian Case Study. International Journal of Information Management. 31 (2011), 4; 339-349.


Nakić, Jelena; Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. Learning Styles and Navigation Patterns in Web-Based Education. Lecture Notes in Computer Science. 6768 (2011); 587-596.

Mornar, Jure; Granić, Andrina. Leveraging OCR Technique in Virtual Keyboard Implementation. Proceedings of the IADIS International Conference Interfaces and Human-Computer Interaction (2011). Blashki, Katherine (Ed.). Rome: IADIS Press, 2011. 495-498

Ćukušić, Maja; Alfirević, Nikša; Granić, Andrina; Garača, Željko: e-Learning process management and the e-learning performance : Results of a European empirical study. Computers & Education. 55 (2010), 2; 554-565.


Nakić, Jelena; Granić, Andrina; Glavinić, Vlado: Anatomy of student models in adaptive learning systems : A systematic literature review of individual differences from 2001 to 2013. Journal of Educational Computing Research. 51 (2015) , 4; 459-489.

Ćukušić, Maja; Dragičević, Tea; Granić, Andrina; Jadrić, Mario; Mladenović, Saša. Razvoj, implementacija i korištenje obrazovnih materijala u Moodle sustavu (2014). (priručnik).

Nakić, Jelena; Graf, Sabine; Granić, Andrina: Exploring the Adaptation to Learning Styles: The Case of AdaptiveLesson Module for Moodle. Lecture Notes in Computer Science. 7946 (2013); 534-550

Granić, Andrina; Ćukušić, Maja: Usability Testing and Expert Inspections Complemented by Educational Evaluation: A Case Study of an e-Learning Platform. Educational Technology & Society. 14 (2011), 2; 107-123.

Sielis, George A.; Papadopoulos, George, A.; Granić, Andrina: Design of a Multi-interface Creativity Support Tool for the Enhancement of the Creativity Process. Lecture Notes in Computer Science. 6768 (2011)

Granić, Andrina; Mifsud, Charles; Ćukušić, Maja: Design, Implementation and Validation of a Europe-wide Pedagogical Framework for e-Learning. Computers & Education. 53 (2009), 4; 1052-1081.


Innovation in Intelligent Management of Heritage Buildings (COST, TD1406, 2015-2019); član Upravljačkog odbora (Management Committee, MC) i zamjenik voditelja jedne radne grupe (Working group, WG)

HigherDecision: Razvoj metodološkog okvira za strateško odlučivanje u visokom obrazovanju – primjer implementacije otvorenog učenja i učenja na daljinu (istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost IP-2014-09-7854; 2015-2019); suradnik/istraživač


SBeA: Student Business e-Academy (Erasmus+, Action: Strategic Partnerships for Higher Education, 2015–2017); suradnik/istraživač

V-ALERT: Virtual World for Awareness and Learning on Information Security (LLP Action: KA3 Multilateral networks, 2013-2016); voditelj CRO partnera

DigiSkills: Network for the Enhancement of Digital Competence Skills (LLP, Action: KA3 Multilateral networks, 2012-2015); voditelj CRO partnera

Let’s Study Together (Pre-Accession Assistance – IPA 4, IPA4.1.2.2.02.02.c11, 2013-2015); suradnik

Upotrebljivost i prilagodljivost sučelja inteligentnih autorskih ljuski (znanstveno-istraživački projekt MZOŠ Republike Hrvatske 177-0361994-1998, 2007-2014); voditelj projekta kategoriziranog kao projekt visoke izvrsnosti (kategorija A)

UNITE: Unified e-Learning Environment for the School (FP6 STREP, FP6-2004-IST-4, 2006-2008); voditelj CRO partnera i voditelj jednog radnog paketa (Work Package, WP)


PRIZNANJA I NAGRADE


Hrvatski predstavnik u tehničkom odboru za područje Interakcije čovjeka i računala (Technical Committee, TC13) strukovne udruge IFIP (International Federation for Information Processing) (2013 – danas) http://ifip-tc13.org/membersofficers/


Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Ani Grubišić


Programiranje 1


Adresa Ruđera Boškovića 33, 21000 Split

Telefon 021/619-287


Osobna web stranica www.pmfst.unist.hr/~ani





Docent, 2013


Tehničke znanosti, računarstvo



Datum zaposlenja 2002.


Docent


Funkcija Prodekan za znanosti, Docent na Odjelu za informatiku



Ustanova Fakultet elektrotehničkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2012


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)







Vištica, M., Grubišić, A., Žitko, B. (2016) „Applying graph sampling methods on student model initialization in intelligent tutoring systems“, International Journal of Information and Learning Technology, 33(4), pp. 202-218

mailto:[email protected]

http://www.pmfst.unist.hr/~ani


Grubišić, A., Stankov, S., Žitko, B., Tomaš, S., Brajković, E., Volarić, T. Vasić, D. Šarić, I. (2016) „Empirical evaluation of intelligent tutoring systems with ontological domain knowledge representation: A case study with online courses in higher education“, poster presented at the 13th International Conference on Intelligent tutoring Systems - Adaptive Learning in Real World Contexts, Zagreb, Croatia, 7-10 June, 2016 Grubišić, A., Stankov, S., Žitko, B. (2015) „Adaptive Courseware: A Literature Review“, Journal of universal computer science, 21(9), pp. 1168-1209 Grubišić, A., Stankov, S., Žitko, B. (2014) „Adaptive courseware model for intelligent e-learning systems“, ICCEET2014:2nd International Conference on Computing, E-Learning and Emerging Technologies, Paris, France, International Journal of Information Technology and Computer Science (IJITCS), 16(1), pp. 74-81 Grubišić, A., Stankov, S., Žitko, B. (2013) „Stereotype Student Model for an Adaptive e-Learning System“, ICIIS 2013: International Conference on Information and Intelligent Systems, Venice, Italy, Special Journal Issue on Advances in Information and Intelligent Systems, World Academy of Science, Engineering and Technology (issue 76), pp. 20-27, E-ISSN : 2010-3778 Grubišić, A., Stankov, S., Peraić, I. (2013) „Ontology based approach to Bayesian student model design“, Expert Systems with Applications, 40, ISSN 0957-4174, (http://dx.doi.org/10.1016/j.eswa.2013.03.041)



2015 - ; Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i kineziologije; Voditeljica znanstvenog projekta N00014-15-1-2789 „Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor)“, Office of Naval Research grant 2007 - 2013; Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i kineziologije; Istraživač na znanstvenom projektu 177-0361994-1996 „Oblikovanje i vrednovanje inteligentnih sustava e-učenja“, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske


U okviru redovnog studija (profesor matematike i informatike)

PRIZNANJA I NAGRADE


Srebrna plaketa «Josip Lončar» 2007


Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić


Strani jezik u struci 1 i 2 (Engleski jezik) Strani jezik u struci 1 i 2 (Njemački jezik)


Adresa Zagrebačka 21

Telefon 0992966117


Osobna web stranica




Viši znanstveni suradnik, studenti 2013.


Izvanredni profesor, 27.11. 2013.


Humanističke znanosti, filologija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet



Izvanredni profesor

Područje rada filologija

Funkcija Šef katedre


Zvanje Dr.sc.

Ustanova Sveučilište u Zadru

Mjesto Zadar

Nadnevak 17.12. 2007.


Godina

Mjesto

Ustanova



Materinski jezik hrvatski


njemački 5


engleski 5


talijanski 2



Engleski jezik 1,2,3,4 na dodiplomskom studiju matematike, fizike, tehnike, informatike, biologije i kemije Njemački jezik 1,2,3,4 na dodiplomskom studiju matematike, fizike, tehnike, informatike, biologije i kemije Njemački jezik 1,2,3,4 na dodiplomskom učiteljskom studiju, Visoka učiteljska škola Split



Eldi Grubišić Pulišelić, Konstrukcija ženskog identiteta u njemačkoj

drami. Tipizacija ženskih likova u kazališnom zrcalu 70-ih i 80-ih



godina 19. stoljeća, Leykam international, Zagreb 2013, 224 str. ISBN

978-953-340-002-0

Eldi Grubišić Pulišelić / Slavija Kabić: „Giftige Früchte der

Mutterschaft in der kroatischen Frauenliteratur der ersten Hälfte

des 20. Jahrhunderts“, u: Zeitschrift für Slawistik, 56 (2011), 1; Berlin

2011., str. 49-65. ISSN 0044-3506

Eldi Grubišić Pulišelić: Cultural-historical discussion „The female Soul

in the light of History“ by Mavro Špicer, Zeitschrift für Slawistik, 60

(2015),1; Berlin 2015., str. 67-82.




Na dodiplomskom studiju, profesorski smjer, studij njemačkog i engleskog jezika i književnosti

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Mladen Hraste


Tjelesna i zdravstvena kultura I Tjelesna i zdravstvena kultura II


Adresa Jobova 28, Split

Telefon 021/385178


Osobna web stranica http://www.pmfst.hr/~mhraste/




Viši znanstveni suradnik, 21. 10. 2016.


Docent, 30. 3. 2011.


Društvene znanosti, Kineziologija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu

Datum zaposlenja 15. 12. 1995.


Profesor

Područje rada Kineziologija (Nastava i znanstveno istraživanje)

Funkcija Nastavnik


Zvanje Dr. sc.

Ustanova Kineziološki fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 12. 7. 2010.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski 4


Talijanski 5


Španjolski 2



Od 1995. izvodi vježbe iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I, II , III i IV na svim studijskim grupama na PMF-u Split. Od 2010. . izvodi vježbe i predavanja iz kolegija Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje. Diplomski studij Biologije-kemije, Fizike i Matematike-fizike na PMF-u Split.


Skripta iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura Skripta iz kolegija Kineziološka aktivnost, fitness i zdravlje


Hraste, M., N. Đurović, D. Rebić: Differences between boys and girls in the biotic motoric skills. Zbornik radova V. međunarodne

http://www.pmfst.hr/~mhraste/



konferencije Unapređenje kvalitete života djece i mladih, Split, 2013, 121-127. Hraste, M., N. Đurović, J. Pleić: Correlation between physical activity and biotic motor skills. Zbornik radova V. međunarodne konferencije Unapređenje kvalitete života djece i mladih, Split, 2013, 887-893. Hraste, M., M. Marković, I. Jelaska: Razlike u kineziološko-zdravstvenoj anamnezi i stavovima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 2014. Granić, I., M. Hraste, M. Marković: Razlike u interesima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 2014. Hraste, M., I. Mišurac, S. Borović. Utjecaj kombinirane nastave na usvajanje znanja iz geometrije. // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja. 65 (2016) , Tematski broj; 219-232.


Hraste, M., N. Đurović, D. Rebić: Differences between boys and girls in the biotic motoric skills. Zbornik radova V. međunarodne konferencije Unapređenje kvalitete života djece i mladih, Split, 2013, 121-127. Hraste, M., N. Đurović, J. Pleić: Correlation between physical activity and biotic motor skills. Zbornik radova V. međunarodne konferencije Unapređenje kvalitete života djece i mladih, Split, 2013, 887-893. Hraste, M., M. Marković, I. Jelaska: Razlike u kineziološko-zdravstvenoj anamnezi i stavovima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 2014. Granić, I., M. Hraste, M. Marković: Razlike u interesima studenata prema kineziološkim aktivnostima. Zbornik radova 23. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 2014. Hraste, M., I. Mišurac, S. Borović. Utjecaj kombinirane nastave na usvajanje znanja iz geometrije. // Školski vjesnik : časopis za pedagoška i školska pitanja. 65 (2016) , Tematski broj; 219-232.



Diplomski studij na Kineziološkom fakultetu u Splitu

PRIZNANJA I NAGRADE


http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=846711





Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Hrvoje Kalinić


Računalna grafika


Adresa Sveučilište u Splitu Prirodoslovno-matematički fakultet Odjel za informatiku

Telefon +38521619270


Osobna web stranica




Znanstveni suradnik, 14. ožujka 2014.


docent, 17. srpnja 2015.




Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu

Datum zaposlenja 1. srpnja 2016.


Docent

Područje rada Računarstvo, podatkovna znanost

Funkcija docent na Odjelu za informatiku


Zvanje Doktor znanosti iz područja elektrotehnike

Ustanova Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 30. lipnja 2013.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)


Njemački jezik (2)




Sveučilište u Zagrebu - FER: - Neuronske mreže (2006.-2014.) - Digitalna obradba i analiza slike (2006.-2014.) - Obradba informacija (2010.-2014.) - Signali i sustavi (2008.-2011.) - Slučajni procesi u sustavima (2007.,2010.-2014.) - Multimedijske tehnologije (2011.) - Laboratorij iz obradbe informacija 1 (2011.-2014.)


- Laboratorij iz elektroničkog i računalnog inženjerstva 1 (2011.-2014.) Sveučilište u Splitu: - Primjena elektroničkih računala (Sveučilišni studij mora) (2014.-2016.) Sveučilište u Splitu - PMF: - Strukture podataka i algoritmi (2014.-2016.) - Objektno orijentirano programiranje (2015.-2016.) - Rješavanje problemskih zadataka (2016.-2017.) - Programiranje 1 (2016.) - Programiranje u struci 1 (2015.-) - Programiranje u struci 2 (2015.-) - Računalna grafika (2015.-) - Trodimenzionalno projektiranje fizičkih objekata (2015.-)



Kalinić, Hrvoje; Mihanović, Hrvoje; Cosoli, Simone; Tudor, Martina;

Vilibić, Ivica. Predicting ocean surface currents using numerical

weather prediction model and Kohonen neural network: a

northern Adriatic study. Neural Computing and Applications. 11

(2016) ; 1-10

Vilibić, Ivica; Kalinić, Hrvoje; Mihanović, Hrvoje; Cosoli, Simone;

Tudor, Martina; Žagar, Nedjeljka; Jesenko, Blaž. Sensitivity of HF

radar-derived surface current self-organizing maps to various

processing procedures and mesoscale wind forcing. Computational

geosciences. 20 (2016) ; 115-131 (

Vilibić, Ivica; Šepić, Jadranka; Mihanović, Hrvoje; Kalinić, Hrvoje;

Cosoli, Simone; Janeković, Ivica; Žagar, Nedjeljka; Jesenko, Blaž;

Tudor, Martina; Dadić, Vlado; Ivanković, Damir. Self-Organizing

Maps-based ocean currents forecasting system. Scientific Reports.

6 (2016) ; 22924/1-22924/7

Kalinić, Hrvoje; Mihanović, Hrvoje; Cosoli, Simone; Vilibić, Ivica.

Sensitivity of Self-Organizing Map surface current patterns to the

use of radial versus Cartesian input vectors measured by high-

frequency radars. Computers & geosciences. 84 (2015) ; 29-36

Kalinić, Hrvoje; Lončarić, Sven; Bijnens, Bart. Absolute joint

moments: a novel image similarity measure. EURASIP Journal on

Image and Video Processing. (2013) ; 24-1-24- (članak, znanstveni).



HRZZ: NEURAL - Interpreting and forecasting Adriatic surface

currents by an artificial brain

MZOŠ: Inteligentne metode obradbe i analize slike

U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko-


psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Mirjana M. Kovač

Predmet(i) koji predaje na predloženom studijskom programu

Komunikacijske vještine


Adresa Put sv. Lovre 35, 21215 Kaštel Lukšić, HR

Telefon +385 21 305715


Osobna web stranica


Matični broj iz Upisnika znanstvenika 297 640


Znanstveni suradnik, 01. veljače 2012.


Docent, 01. veljače 2012.


Područje humanističke znanosti, polje filologija


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

Datum zaposlenja Lipanj, 2007.


Profesor

Područje rada Komunikacijske vještine, govorne disfluentnosti, komunikacijske strategije

Funkcija



Ustanova Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 10. ožujka 2010.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (5)


Njemački (5)




1.Kovač, M.M.; Sirković, N. Presentation, Writing and Interpersonal

Communication Skills. FESB, Split, 2014.



2.Kovač, Mirjana M.; Sirković, Nina. Strategije rješavanja poteškoća

u komunikaciji na stranom jeziku.

Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb (2015).


1.Kovač, Mirjana Matea; Sirković, Nina.

Peer Evaluation of Oral Presentations in Croatia. // English

Language Teaching. 5 (2012) , 7; 8-17 (članak, znanstveni).

2.Kovač, Mirjana Matea.

Utjecaj kognitivne složenosti zadatka na samoispravljanja. //

Linguistica Copernicana. 5 (2011) , 1; 269-300 (članak, znanstveni).

3.Kovač, Mirjana Matea; Horga, Damir.

Ponavljanja kao oblik govorne disfluentnosti. // Linguistica

Copernicana. 5 (2011) , 1; 245-267 (članak, znanstveni).

4. Kovač, Mirjana Matea. The Influence of Task Type on Perceived

Fluency. // Studies in English Language Teaching. 4 (2016), 2; 241-

253 (članak, znanstveni).

5. Kovač, Mirjana Matea. Repetition as a Communication Strategy.

// Studies in English Language Teaching. 4 (2016), 1; 87-104

(članak, znanstveni).


1.Kovač, Mirjana Matea; Sirković, Nina.

Peer Evaluation of Oral Presentations in Croatia. // English

Language Teaching. 5 (2012) , 7; 8-17 (članak, znanstveni).



Diplomski studij njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnsoti na Filozofskom fakultetu u Zadru

PRIZNANJA I NAGRADE







Titula, ime i prezime nositelja Divna Krpan, pred.


Programiranje II Strukture podataka i algoritmi Algoritmi u primjeni Objektno orijentirano programiranje


Adresa Blato 37, 21312 Podstrana

Telefon 021/619-284


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/heritage/research/divna-krpan/





Predavač, 2012. god.


Područje tehničkih znanosti, polje računarstvo, grana obradba informacija


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu



Predavač


Funkcija Predavač na Odjelu za informatiku


Zvanje Profesor matematike i informatike

Ustanova Prirodoslovno-matematički fakultet, Split

Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)





Nositeljstvo i izvođenje nastave (PMF Split): - Informatički projekt I (preddiplomski, smjer Informatika) - Programiranje II (preddiplomski) - Strukture podataka i algoritmi (preddiplomski) - Informatika (preddiplomski, smjer biologija i kemija)

Izvođenje vježbi (PMF Split): - Objektno-orijentirano programiranje (preddiplomski) - Programiranje I (preddiplomski)

Uvod u računarstvo (preddiplomski)




Krpan, Divna; Mladenović, Saša; Zaharija, Goran. Vizualni programski jezici u visokom obrazovanju // 16. CARNetova korisnička konferencija - CUC 2014 - Zbornik radova / Ana Orlović (ur.).Zagreb : Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, 2014. Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Krpan, Divna. NetLogo – novo okruženje za podučavanje informatike // 16. CARNetova korisnička konferencija - CUC 2014 - Zbornik radova / Ana Orlović (ur.). Zagreb : Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, 2014. Krpan, Divna; Mladenović, Saša; Rosić, Marko. Undergraduate Programming Courses, Students’ Perception and Success // International Conference on New Horizons in Education, INTE 2014. Procedia - Social and Behavioral Sciences, Elsevier, 2014. 3868-3872. Krpan, Divna; Rosić, Marko; Mladenović, Saša. Teaching Basic Programming Skills to Undergraduate Students // Proceedings of CIET 2014 / Plazibat, Bože ; Kosanović, Silvana (ur.). Split : University of Split, 2014. Mladenović, Saša; Krpan, Divna; Mladenović, Monika. Using Games to Help Novices Embrace Programming: From Elementary to Higher Education. // International journal of engineering education. 32 (2016) , 1; 521-531.


Krpan, Divna; Mladenović, Saša; Rosić, Marko. Undergraduate Programming Courses, Students’ Perception and Success // International Conference on New Horizons in Education, INTE 2014. Procedia - Social and Behavioral Sciences, Elsevier, 2014. 3868-3872. Mladenović, Saša; Krpan, Divna; Mladenović, Monika. Using Games to Help Novices Embrace Programming: From Elementary to Higher Education. // International journal of engineering education. 32 (2016) , 1; 521-531. Mladenović, Monika; Krpan, Divna; Mladenović, Saša. INTRODUCING PROGRAMMING TO ELEMENTARY STUDENTS NOVICES BY USING GAME DEVELOPMENT IN PYTHON AND SCRATCH // EDULEARN16 Proceedings, 2016. 1622-1629.



Diplomski studij matematike i informatika, zvanje profesor matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Najbolji rad CARNetove korisničke konferencije – CUC 2014


Titula, ime i prezime nositelja Dr.sc. Lada Maleš


Informatički projekt I


Adresa Trondheimska 9

Telefon


Osobna web stranica http://www.ffst.unist.hr/lada.males





Viši predavač, 2013




Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu

Datum zaposlenja 2004


Viši predavač

Područje rada

Funkcija


Zvanje Dr.sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2017.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (4)






Računalni praktikum 1 i Računalne mreže (od 2005 do 2010, studijske grupe IT, MI, Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu, preddiplomski)


L.Maleš, S.Mladenović (2007), Osnove programiranja za web, Filozofski fakultet u Splitu



L. Maleš, M.Mladenović, S.Mladenović, „Znaju li studenti prve

godine što je internet?“, Školski vjesnik : časopis za pedagoška i

školska pitanja. 65 (2016) ; pp. 105-117




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Doc.dr.sc. Nikola Marangunić


Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja.


Adresa Čajkovskoga 5, 21000 Split

Telefon 098 685 318


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/heritage/research/nikola-marangunic/




Znanstveni suradnik, 21.5.2015.


Docent, 01.6.2015.


Interdisciplinarne društvene znanosti (izborna polja 5.05. informacijske i komunikacijske znanosti i 5.06. psihologija)


Ustanova zaposlenja Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilišta u Splitu



Docent

Područje rada Interakcija čovjeka i računala, kognitivna psihologija, psihologija edukacije

Funkcija Docent na Katedri za društveno humanističke znanosti



Ustanova Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto 10000 Zagreb



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)






Psihologija odgoja i obrazovanja I i II, Diplomski studiji informatike, matematike, kemije, biologije, tehnike Pozitivna psihologija, Psihologija samopouzdanja i pozitivnog mišljenja, Prediplomski studiji informatike, matematike, kemije, biologije, tehnike Kognitivna psihologija, Diplomski studij matematike




1. Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. Technology acceptance model: a literature review from 1986 to 2013. // Universal access in the information society. 14 (2014) , 1; 81-95 (članak, znanstveni). 2. Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. TAM - četvrt stoljeća istraživanja. // Suvremena Psihologija. 15 (2012.) , 2; 205-224 3. Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. The Influence of Cognitive and Personality Characteristics on User Navigation: An Empirical Study. // Lecture Notes in Computer Science. 5616 (2009) ; 216-225


1. Nakić, Jelena; Marangunić, Nikola; Granić, Andrina. Learning Styles and Navigation Patterns in Web-Based Education. // Lecture Notes in Computer Science. 6768 (2011) ; 587-596 2. Marangunić, Nikola. Kognitivni i metakognitivni aspekti motivacijskih procesa za prihvaćanje i korištenje novih tehnologija u funkciji dobi / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet, 29.09. 2014., 126 str.


1. V-ALERT V-ALERT project aims to support the establishment of an Information Security culture in different ICT user target groups (pupils and teachers, ICT students, academics and enterprise employees) by providing awareness and training through an innovative and immersive e-learning tool. 2. Digiskills DigiSkills aims to bring together and further develop content, services, pedagogies and practices for lifelong learning in school/university/adult population, formulating specific scenarios of use of learning tools and platforms which will be tested with real users from eight countries (Austria, Belgium, Croatia, Greece, Poland, Spain, Switzerland, and the UK), and evaluated in terms of their impact, with a particular attention to institutional as well as pedagogical innovation and change.


Položeni ispiti iz metodike, didaktike, pedagogije tijekom studija Psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Položeni ispiti Psihologije odgoja i obrazovanja I i II te Razvojne psihologije I i II. Završeni znanstveni poslijediplomski studiji (magisterij i doktorat) iz područja društvenih znanosti, grana Psihologija, polje Opća psihologija.

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime Prof. dr. sc. Marko Matić


Primijenjena statistika


Adresa Put plokita 32, Split

Telefon 021 544810


Osobna web stranica http://www.pmfst.hr/~mmatic/




Znanstveni savjetnik, 06. veljače 2007.


Redoviti profesor u trajnom zvanju, 20. prosinca 2011.




Ustanova zaposlenja Prirodoslovno matematički fakultet

Datum zaposlenja 1. svibnja 2003.



Područje rada Matematička analiza, matematičke nejednakosti i primjene u numeričkoj analizi i teoriji vjerojatnosti, poopćenja konveksnosti.

Funkcija




Mjesto Zagreb

Nadnevak 13. srpnja 1998.


Godina

Mjesto

Ustanova








KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Odabrana poglavlja matematičke analize, Operatori na normiranim prostorima


Odabrana poglavlja matematičke analize; diplomski studij Matematike PMFa u Splitu; Matematika 2; preddiplomski studiji FESBa u Splitu; Operatori na normiranim prostorima; diplomski studij Matematike PMFa u Splitu; Vektorski prostori 1; Diferencijalni i integralni račun 1; preddiplomski studiji Matematike i Matematike i informatike PMFa u Splitu







KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Matematika II, Primijenjena statistika


Matematika II; Primijenjena statistika; preddiplomski studij Informatike PMFa u Splitu Matematika 1; Matematika 2; preddiplomski studiji FESBa u Splitu






PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Saša Mladenović


Uvod u računarstvo Objektno orijentirano programiranje Uvod u umjetnu inteligenciju Informatički menadžment


Adresa R. Boškovića 33

Telefon 099 342 5080


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/heritage/research/sasa-mladenovic/




znanstveni suradnik, 16. lipanj 2011.


docent, srpanj 2011.





Datum zaposlenja veljača 2009.


Docent

Područje rada Umjetna inteligencija, istraživanje načina na koji uče inteligentna bića

Funkcija docent na Odjelu za informatiku



Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 11. siječanj 2011.


Godina 2002

Mjesto Pariz, Francuska

Ustanova Communication & systemes, systemes d'information, Pariz, Francuska

Područje usavršavanja Tehnologije inteligentnih transportnih sustava i upravljanje projektima informacijske tehnologije




Engleski jezik (5)






Diplomska nastava 1 Inteligentni agenti, 2013.- predavanja, vježbe, 180 norma sati 2 Informatički menadžment, 2011.- predavanja, vježbe, 450 norma sati 3 Simulacija računalnih sklopova, 2013.- predavanja 90 norma sati


4 Upravljanje znanjem u razvoju programske podrške, 2010.- predavanja, vježbe, 540 norma sati 5 Vođenje projekata za razvoj programske podrške, 2010.-2013. predavanja, vježbe, 270 norma sati Preddiplomska nastava 1 Uvod u računarstvo, 2013.-, predavanja, 180 norma sati 2 Programiranje mrežnih aplikacija, 207.-, predavanja i vježbe, 540 norma sati 3 Objektno orijentirano programiranje, 2012.- predavanja, 300 norma sati 4 Uvod u umjetnu inteligenciju, 2009.- predavanja, vježbe, 480 norma sati 5 Baze podataka, 2008.-2009., vježbe, 60 norma sati 6 Računalni praktikum – računalne mreže, 2007.-2008., vježbe, 30 norma sati 7 Računalni praktikum VI, 2007.-2008., vježbe, 30 norma sat Poslijediplomska nastava 1 Oblikovanje objektno orijentiranih sustava, 2011.- predavanja, 40 norma sati 2 Računarstvo temeljeno na biološkim sustavima, 2011.- predavanja, 20 norma sati 3 Biologijom nadahnuto računalstvo, 2012.- predavanja, 15 norma sati Program i uvođenje novih predmeta Diplomska nastava 1 Informatički menadžment, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu , 2011. – diplomski studij: Informatika – smjer nastavnički, Informatika i tehnika – smjer nastavnički. 2 Upravljanje znanjem u razvoju programske podrške, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, 2011. – diplomski studij: Informatika – smjer nastavnički. 3 Vođenje projekata za razvoj programske podrške, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, 2011. – diplomski studij: Informatika – smjer nastavnički. Poslijediplomska nastava 1 Oblikovanje objektno orijentiranih sustava, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, 2011. - Poslijediplomski Sveučilišni studij “Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti” 2 Računarstvo temeljeno na biološkim sustavima, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu, 2011. - Poslijediplomski Sveučilišni studij “Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti” 3 Biologijom nadahnuto računalstvo, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, 2012. - Poslijediplomski sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija



Maleš, Lada; Mladenović, Saša. Osnove programiranja za web (HTML, JavaScript, XML i XSL) . Split : Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2007. Mladenović, Saša. Mrežne usluge i programiranje . Split : Veleučilište u Splitu, Odjel računarstva, 2002.


Štula, Maja; Maras, Josip; Mladenović, Saša. Continuously self-adjusting fuzzy cognitive map with semi-autonomous concepts. // Neurocomputing. 232 (2017) ; 34-51 (članak, znanstveni). Mladenović, Saša; Krpan, Divna; Mladenović, Monika. Using Games to Help Novices Embrace Programming: From Elementary to Higher Education. // International journal of engineering education. 32 (2016) , 1B; 521-531. Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Granić, Andrina. Learning from Each Other: An Agent Based Approach. // Lecture Notes in Computer Science. 8514 (2014) ; 475-486 Mladenović, Saša; Granić, Andrina; Zaharija, Goran. An Approach to Universal Interaction on the Case of Knowledge Transfer. // Lecture Notes in Computer Science. 8010 (2013) ; 604-613 Mornar, Jure; Granić, Andrina; Mladenović, Saša. System for automatic generation of algorithm visualizations based on pseudocode interpretation // ITiCSE '14 Proceedings of the 2014 conference on Innovation & technology in computer science education / Åsa Cajander ; Mats Daniels ; Tony Clear ; Arnold Pears (ur.). New York, NY, USA : Assocation for Computing Machinery (ACM), 2014. 27-32


Mladenović, Saša; Krpan, Divna; Mladenović, Monika. Using Games to Help Novices Embrace Programming: From Elementary to Higher Education. // International journal of engineering education. 32 (2016) , 1; 521-531 Mladenović, Saša; Žanko, Žana; Mladenović, Monika. Elementary Students’ Motivation Towards Informatics Course // Procedia - Social and Behavioral Sciences. Elsevier, 2015. 3780-3787 Krpan, Divna; Rosić, Marko; Mladenović, Saša. Teaching Basic Programming Skills to Undergraduate Students // Proceedings of CIET 2014 / Plazibat, Bože ; Kosanović, Silvana (ur.). Split : University of Split, 2014. Zaharija, Goran; Mladenović, Saša; Boljat, Ivica. Use of robots and tangible programming for informal computer science introduction // Procedia - Social and Behavioral Sciences. Elsevier Ltd, 2014. Žanko, Žana; Mladenović, Monika; Mladenović, Saša. Students attitude towards informatics curricula // ICERI2014 Proceedings. Seville, Spain : ICERI, 2014. 5785-5785


COST TD1406: Innovation in Intelligent Management of Heritage Buildings, 2015-2019, COST (European Cooperation in Science and Technology), istraživač.


IPA4.1.3.1.06.01.c10: Competitive Croatian Higher Education for Better Employment, 2013-2015, IPA grant call Further Development of the Croatian Qualifications Framework, istraživač IPA4.1.2.2.02.02.c11: Let’s study Together, 2013-2015, IPA 4 grant project under the umbrella of Instrument for Pre-Accession Assistance, istraživač. HR.3.1.15 ESF: Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temeljima razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Tea Dragičević, 2015-2016, European Social Fund.


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić


Jezična kultura


Adresa Kvaternikova 21, Split

Telefon 0914455613


Osobna web stranica /




viši znanstveni suradnik 9. listopada 2013.


izvanredni profesor 20. prosinca 2013.


humanističke znanosti filologija


Ustanova zaposlenja Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Datum zaposlenja 18. studenoga 2003.


profesor

Područje rada humanističke znanosti

Funkcija pročelnica Odsjeka za učiteljski studij


Zvanje dr. sc.

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 21. prosinca 2006.


Godina

Mjesto

Ustanova



Materinski jezik hrvatski jezik


engleski jezik (3)


poljski jezik (4)



Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se

Metodika nastave hrvatskoga jezika u Odsjeku za učiteljski studij, diplomska razina, od ak. god 2002./2003.


izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Metodika hrvatskoga jezika u Odsjeku za predškolski odgoj, stručni studij, od 1998./1999. do 2008./2009. Hrvatski jezik u Odsjeku za predškolski odgoj, stručni studij, od 2005./2006. do 2008./2009. nositeljica i izvoditeljica, od 2009. nositeljica kolegija Teorija i praksa nastave pismenoga izražavanja u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, diplomski studij, ak. god. 2007./2008. Metodika nastave hrvatskoga jezika u Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Splitu, diplomski studij, od 2009./2010. Metodika nastave književnosti u Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Splitu, diplomski studij, od ak. god. 2013./2014. Uvod u metodiku jezično-umjetničkog područja u Odsjeku za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Splitu, dodiplomski studij, od ak. god. 2008./2009.


Nemeth-Jajić, J. Hrvatski književnici u nastavi, Split: Redak, 2011.


1. Nemeth-Jajić, J. Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 19. stoljeću, u knjizi Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost, ur. Pavičević-Franić, Dunja i Ante Bežen, Zagreb, 2010., str. 218-233. 2. Nemeth-Jajić, J. Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 20. stoljeću, u knjizi Redefiniranje tradicije: dječja književnost, suvremena komunikacija, jezici i dijete, ur. Bežen, Ante i Berislav Majhut, Zagreb, 2011.,str. 337-352. 3. Nemeth-Jajić, J., Milinović, A. Hrvatski jezik na mrežnim forumima, Jezik, god. 59., br. 2., 2012., str. 41-53. 4. Nemeth-Jajić, J. Djela Višnje Stahuljak u nastavnim programima i čitankama, „Zlatni danci 12“, „Život i djelo(vanje) Višnje Stahuljak“, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2011., str. 181-192. 5. Nemeth-Jajić, J. O jeziku i stilu bajke Jež Katarzyne Kotowske u prijevodu Ivane Vidović Bolt, „Zlatni danci 13 – Suvremena dječja književnost”, ur. Ana Pintarić, Osijek, 2012., str. 247-254.


Nemeth-Jajić, J., Milinović, A. (2011.): Contemporary methodical

approaches in Croatian language teaching, Journal of

International Scientific Publications: Language, Individual and

Society, Volume 5, Part 1, Agapova, Sofia; Gorbunov, Alexandr

(ur.). Info Invest, Bulgaria, 2011. http://www.science-

journals.eu str. 131-139

Milinović, A. i Nemeth-Jajić, J. (2011.), Information and

communication technologies in Croatian language teaching,

Informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi hrvatskoga

jezika, u knjizi Digital techonologies and new forms of learning

– Digitalne tehnologije i novi oblici učenja, ed. Milat, J., Faculty

of Philosophy University of Split, str. 307-313.

Nemeth-Jajić, J. i P. Prvulović (2012.), Zavičajni (čakavski) govor

u razrednoj nastavi, Školski vjesnik, god. 61, br. 3, str. 289-304.

Nemeth-Jajić, J. (2012.), Rasprava kao metoda poticanja i

razvijanja jezično-komunikacijske kompetencije učenika u

nastavi hrvatskoga jezika i književnosti, Peti hrvatski slavistički

http://www.science-journals.eu/

http://www.science-journals.eu/


kongres, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa

održanoga u Rijeci od 7. do 10. rujna 2010., Filozofski fakultet,

Rijeka, 2012., str. 883-889.

Nemeth-Jajić, J. (2013), Metodički aspekti čitanja neknjiževnih

tekstova, Zbornik radova Čitanje za školu i život, IV. simpozij

učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika, ur. Miroslav Mićanović,

Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2013., str. 105-115

(dostupno na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i

obrazovanje).


Suradnik istraživač na dvama znanstvenim projektima: 1. Dramski tekst kao lingvometodički predložak (MZOŠ,

znanstveni projekt prihvaćen 2006.; glavni istraživač i voditelj projekta: prof. dr. sc. Vlado Pandžić, Filozofski fakultet, Zagreb);

2. Jezično-likovni standardi u početnom čitanju i pisanju na

hrvatskom jeziku (MZOŠ, znanstveni projekt prihvaćen 2006.;

glavni istraživač i voditelj projekta: prof. dr. sc. Ante Bežen,

Učiteljski fakultet, Zagreb).


U sklopu studija kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. U sklopu projekta «Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje», 2002./2003. godine u trajanju od 80 sati. Voditeljice: dr. sc. Hicela Ivon, dr. sc. Ivana Tomić-Ferić. Voditeljica je seminara toga projekta od 2006./2007. U sklopu projekta «Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj nastavi», 2004. godine u trajanju od 16 sati. Voditeljice seminara: prof. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, Ph. D. Sharon B. Kletzien, Višnja Grozdanić, prof.

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime Doc.dr.sc.Vladimir Pleština


Računalni vid Praktikum iz elektrotehnike i elektronike


Adresa Ante Starčevića 142, Solin

Telefon 0915103649


Osobna web stranica http://vladimir-plestina.from.hr/




Znanstveni suradnik, 07.07.2015


Docent, 17.07.2015


Znanstveno područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika, grana elektronika



Datum zaposlenja 01.12.2006


Docent

Područje rada Elektrotehnika, Robotika i primjena u nastavi

Funkcija Prodekan za nastavu



Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 05.02.2013


Godina 2010

Mjesto Leeds

Ustanova University of Leeds

Područje usavršavanja Računalni vid






Njemački jezik, poznavanje: 2




Robotika, diplomski studij Informatike i tehnike Energetika, diplomski studij Informatike i tehnike Od 2006. godine vježbe iz predmeta Električna mjerenja, Praktikum iz elektrotehnike, Praktikum iz elektronike



Boras, Vedran; Tačković, Krešimir; Pleština, Vladimir. Expressing uncertainty of active power measurement by means of electrodynamic wattmeter. // Tehnički vjesnik : znanstveno-stručni



časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 23 (2016) , 6; 1813-1820 (članak, znanstveni) Pleština, Vladimir; Papić, Vladan. Object classification in water sports // IEEE ISCC 2013 Proceedings. Turić, Hrvoje; Pleština, Vladimir; Papić, Vladan; Krolo, Ante. Robot soccer educational courses // Robot soccer / Papić, Vladan (ur.). Vukovar, Croatia : In-Teh, 2010..




Dodiplomski studij Informatike i tehničke kulture, zvanje profesor Informatike i tehničke kulture

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Marko Rosić


Algoritmi u primjeni Baze podataka Programiranje II Strukture podataka i algoritmi Informatički projekt I


Adresa Ivana Rendića 49, 21000 Split

Telefon


Osobna web stranica




Znanstveni savjetnik, 16. prosinca 2010.


Redoviti profesor, trajno zvanje, 27. travnja 2016.


Znanstveno područje tehničkih znanosti, polje računarstvo



Datum zaposlenja 1996.


Redoviti profesor, trajno zvanje

Područje rada Napredne web tehnologije, inteligentni agenti, raspodijeljeni sustavi, sustavi e-učenja

Funkcija Redoviti profesor u trajnom zvanju na Odjelu za informatiku



Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2004.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)





Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 1996. godine je obavljao ili obavlja poslove vezane za realizaciju nastave iz kolegija Programiranje I (1996-2004 asistent, 2004-2005 nositelj kolegija), Programiranje II (nositelj kolegija 2005-2013), Strukture podataka i algoritmi (1996-2004 asistent, 2004-2013


nositelj kolegija), Objektno orijentirano programiranje (nositelj kolegija 2005-2013), Računalni praktikum (1996-2004 asistent), Raspodijeljeni sustavi (nositelj kolegija 2005-), Inteligentni agenti (nositelj kolegija 2005-) i Sustavi obrazovanja na daljinu (nositelj kolegija 2005-2011), Tehnologije sustava e-učenja (2011-).


Interni skripti


Mladenović, Monika; Rosić, Marko; Mladenović, Saša. Comparing Elementary Students’ Programming Success based on Programming Environment. // I.J. Modern Education and Computer Science. 8 (2016) , 8; 1-10 (članak, znanstveni). Mladenović, Monika; Žanko, Žana; Rosić, Marko Elementary students’ attitude towards programming in the Republic of Croatia, //Proceedings of CIET 2014/ Plazibat, Bože ; Kosanović, Silvana (ur.). Split: University of Split, 2014. (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni) Krpan, Divna; Mladenović, Saša; Rosić, Marko. Undergraduate Programming Courses, Students’ Perception and Success // International Conference on New Horizons in Education, INTE 2014. Procedia - Social and Behavioral Sciences, Elsevier, 2014. 3868-3872 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni)




Diplomski studij Matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu: Plaketa "Josip Lončar" za istaknutu doktorsku disertaciju (2004).


Titula, ime i prezime Doc.dr.sc. Gordan Radobolja


Matematika II


Adresa Trg Hrvatske bratske zajednice 1, Split

Telefon 098744725


Osobna web stranica




znanstveni suradnik, 12.svibnja 2015.


docent, 8. srpnja 2015.





Datum zaposlenja 3. siječnja 2007.


Docent

Područje rada Reprezentacije beskonačno—dimenzionalnih Liejevih algebri, Algebre verteks operatora

Funkcija docent na Odjelu za matematiku




Mjesto Zagreb

Nadnevak 28. rujna 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova








KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Algebra II, Matematika II, Vektorski prostori I


Vektorski prostori I; preddiplomski studij Matematika, diplomski studij Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu, FPMOZ u Mostaru Algebra II; diplomski studij Matematika, PMF Splitu Matematika II; preddiplomski studij Fizika, Informatika, Informatika i tehnika



Radobolja, Gordan



Application of Vertex Algebras to the Structure Theory of Certain Representations Over the Virasoro Algebra // Algebras and representation theory 17 (2013), 4; 1013-1034 Radobolja, Gordan Subsingular vectors in Verma modules, and tensor product modules over the twisted Heisenberg-Virasoro algebra and W(2, 2) algebra // Journal of mathematical physics (0022-2488) 54 (2013), 7; 071701-071725 Adamović, Dražen; Radobolja, Gordan Free field realization of the twisted Heisenberg-Virasoro algebra at level zero and its applications // Journal of pure and applied algebra (0022-4049) 219 (2015), 10; 4322-4342 Adamović, Dražen; Radobolja, Gordan On Free Field Realizations of W(2, 2)-Modules // Symmetry Integrability and Geometry – Methods and Applications (1815-0659) 12 (2016), 113



Algebarske i kombinatorne metode u teoriji verteks algebri, projekt

HRZZ 2634 (2013 - )

Znanstveni centar izvrsnosti QuantiXLie (2016 - )


Dodiplomski studij Matematike i informatike, zvanje profesor matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE











Titula, ime i prezime Doc.dr.sc. Ivo Ugrina Predmet koji predaje na predloženom studijskom programu

Matematika I


Adresa Vukovarska 41, 21000 Split Telefon

E-mail adresa [email protected] Osobna web stranica

Godina rođenja 1983. Matični broj iz Upisnika znanstvenika 314161 Znanstveno ili umjetničko zvanje i datum posljednjega izbora

Znanstveni suradnik, 27. rujna 2016.


Docent, 30. studenog 2016.




Ustanova zaposlenja NVTEH d.o.o. Datum zaposlenja


Direktor

Područje rada Teorija vjerojatnosti, matematička statistika i računarstvo Funkcija Direktor


Zvanje Doktor znanosti Ustanova Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Mjesto Zagreb Nadnevak 31. ožujka 2014.


Godina 2015/2016/2017 Mjesto London Ustanova King's College London Područje usavršavanja Teorijska i primijenjena statistika


Materinski jezik Hrvatski Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)





KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Statistika, Slučajni procesi, Vjerojatnost I, Vjerojatnost II Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)


Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz

Gotovac, Vesna; Helisová, Kateřina; Ugrina, Ivo.


područja predmeta (najviše 5 referenca)

Assessing dissimilarity of random sets through convex compact approximations, support functions and envelope tests. // Image analysis & stereology. 35 (2016) , 3; 181-193 (članak, znanstveni). Barrios, Clara; Zierer, Jonas; Gudelj, Ivan; Štambuk, Jerko; Ugrina, Ivo; Rodríguez, Eva; Soler, María José; Pavić, Tamara; Šimurina, Mirna; Keser, Toma; Pučić-Baković, Maja; Mangino, Massimo; Pascual, Julio; Spector, Tim D.; Lauc, Gordan; Menni, Cristina. Glycosylation Profile of IgG in Moderate Kidney Dysfunction. // Journal of the American Society of Nephrology. 27 (2016) , 3; 933-941 (članak, znanstveni). Trbojević Akmačić, Irena; Ugrina, Ivo; Štambuk, Jerko; Gudelj, Ivan; Vučković, Frano; Lauc, Gordan; Pučić-Baković, Maja. High-Throughput Glycomics: Optimization of Sample Preparation. // Biochemistry Moscow. 80 (2015) , 7; 934-942 (članak, znanstveni). Špoljarić, Drago; Ugrina, Ivo. Limiting distribution of the number of clumps of palindromes in DNA. // Communications in Statistics - Theory and Methods. (2016) (članak, znanstveni). Špoljarić, Drago; Ugrina, Ivo. On Statistical Properties of Palindromes in DNA. // Communications in Statistics - Theory and Methods. 42 (2013) , 7; 1373-1385 (članak, znanstveni).



"MIMOmics" - Europski znanstveni projekt

(http://www.mimomics.eu)

"Integra-Life" - Europski znanstveni projekt (FP7 RegPot)(http://integralife.bioinfo.hr/) "PainOmics " - Europski znanstveni projekt

(http://www.painomics.eu)


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić


Modeliranje i simulacija


Adresa Šoltanska 32

Telefon 021 485 105

E-mail adresa [email protected]; [email protected]

Osobna web stranica www.pmfst.hr/~leandra

Godina rođenja 8.6.1973.



znanstveni savjetnik, 17.12.2015.


red. prof., 1. 6. 2016.


prirodne znanosti, fizika


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet



redoviti profesor

Područje rada nastava, istraživački rad, stručni rad

Funkcija profesor




Mjesto Zagreb



Godina 2000. 3mj.; 2004.-2006 po 1 mj.; 2013.-2014.

Mjesto Linz, Barcelona, Newark

Ustanova Johannes Kepler Universitat Linz; Universidad Politecnica de Catalunya; University of Delaware

Područje usavršavanja Kvantni fluidi i kvantne Monte Carlo simulacije




Engleski, 5


Njemački, 4


Španjolski,4


Francuski, 4


Talijanski, 4



Matematičke metode fizike I (preddiplomski studij fizike) Kvantna fizika I (preddiplomski studiji fizike, matematike i fizike, inženjerske fizike te fizike i informatike) Kvantna fizika II (diplomski studiji fizike, matematike i fizike, inženjerske fizike te fizike i informatike)



Stohastičke simulacije u klasičnoj i kvantnoj fizici (diplomski studij fizike) Istraživački rad iz računarske fizike II (diplomski studij fizike)


L. Vranješ Markić, Skripta, Matematičke metode fizike I L. Vranješ Markić, P. Stipanović, Skripta, Stohastičke simulacije u klasičnoj i kvantnoj fizici


1. P. Stipanović, L. Vranješ Markić and J. Boronat, Quantum Halo States in Helium Tetramers, J. Phys. Chem. A, 121, 308 (2017).

2. P. Stipanović, L. Vranješ Markić, D. Zarić and J. Boronat, Ground-state properties of weakly bound helium-alkali trimers, J. Chem. Phys., 146, 014305 (2017).

3. L. Vranješ Markić, P. Stipanović, I. Bešlić, R. E. Zillich,

Solidification of 4He clusters adsorbed on graphene, Physical

Review B, 94 045428 (2016).

4. L. Vranješ Markić, H. R. Glyde, Superfluidity, BEC, and

dimensions of liquid 4He in nanopores, Phys. Rev. B 92, 064510

(2015).

5. P. Stipanović, L. Vranješ Markić, I. Bešlić, J. Boronat,

Universality in molecular halo clusters, Phys. Rev. Lett., 113,

253401 (2014).


-


1. HRZZ projekt: „Univerzalne osobine sustava hladnih

bozonskih i fermionskih atoma“, od 2015.-2018.

2. „Neutron Scattering Studies of Classical and Quantum

Fluids in Nanoporous Media“, DOE od 2014.-2016. te

prateći bilateralni HR-SAD projekt 2016.

3. Bilateralni hrvatsko-austrijski projekt „Kvantna adsorpcija

na grafenu“ (2012.-2013.)

4. MZOS: „Istraživanje višečestičnih sustava Monte Carlo

simulacijama“ (2007.-2014.)


diplomskog studija za profesora matematike i fizike

PRIZNANJA I NAGRADE


Fulbright Grant, „Liquid and Solid Helium in Porous Media“, rujan 2013.- svibanj 2014.

Austrian “Ernst Mach”, tromjesečna stipendija u 2000.


Titula, ime i prezime Izv.Prof.dr.sc. Tanja Vučičić


Matematika III


Adresa Zvonimirova 125, 21210 Solin

Telefon 021619236


Osobna web stranica http://www.pmfst.unist.hr/~vucicic/




Viši znanstveni suradnik, 17. listopada 2007.


Izvanredni profesor, 18. prosinca 2013.





Datum zaposlenja 16. prosinca 1982.


Izvanredni profesor

Područje rada Diskretna matematika, Konačne geometrije, Teorija dizajna

Funkcija Izvanredni profesor Odjela za matematiku PMF-a u Splitu




Mjesto Zagreb

Nadnevak 8. listopada 1999.


Godina

Mjesto

Ustanova









Talijanski jezik, poznavanje: 2

KOMPETENCIJE ZA PREDMETE: Linearna algebra, Algebra I, Matematika III, Diferencijalne jednadžbe, Biostatistika


Linearna algebra, Obične diferencijalne jednadžbe; preddiplomski studiji Matematika, Matematika i informatika, Matematika i fizika, PMF u Splitu. Linearna algebra I, Linearna algebra II; dodiplomski studij FPMZiOP u Splitu. Diferencijalne jednadžbe; FPMOZ u Mostaru (dodiplomski studij). Matematika III i Matematika IV; preddiplomski studiji Informatika, Fizika i informatika, Informatika i tehnika i Inženjerska fizika, PMF u Splitu.


Algebra i Algebra I; diplomski studij Matematika, teorijski smjer, PMF u Splitu. Statistika; diplomski studij Biologija i kemija, PMF u Splitu, preddiplomski studiji Biologija i ekologija mora i Morsko ribarstvo, Odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu. Primijenjena matematika; KTF Split (dodiplomski studij).



1. Mandić, Joško; Vučičić, Tanja.

On the existence of Hadamard difference sets in groups of order 400. // Advances in Mathematics of Communications. 10 (2016) , 3; 547-554

2. Braić, Snježana; Mandić, Joško; Vučičić, Tanja. Primitive Block Designs with Automorphism Group PSL(2,q). // Glasnik matematički. 50 (2015) , 1; 1-15

3. Kovačević, Jelena; Mandić, Joško; Vučičić, Tanja. Geršgorinova lokacija spektra i primjene. // Osječki matematički list. 14 (2014) , 1; 35-50

4. Golemac, Anka; Mimica, Ana; Vučičić, Tanja. Od königsberških mostova do kineskog poštara. // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 21 (2012) ;

5. Golemac, Anka; Šarac, Danijela; Vučičić, Tanja. Pascalov trokut za t-dizajne. // Math.e : hrvatski matematički elektronski časopis. 21 (2012) ;



“Tranzitivne grupe i s njima povezane diskretne strukture“,

voditeljica: Anka Golemac, PMF Split (Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa RH, 2007.-2013.)


Pohađala Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje Sveučilišta u Splitu, FF Zadar, OOUR PMZiOP u Splitu 1990. godine. Položila kolegije Pedagogija (nositeljica m. Buj) i Psihologija (nositeljica M. Nazor).

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Damir Vukičević


Kombinatorna i diskretna matematika i algoritmi


Adresa Vojka Krstulovića 23, HR-21000 Split

Telefon 095/850-24-01


Osobna web stranica http://mapmf.pmfst.unist.hr/vukicevic/




Znanstven savjetnik, 30. 03. 2011


Redoviti profesor u trajnom zvanju, 15. 01. 2017.


Znanstveno područje prirodnih znanosti, polje matematika



Datum zaposlenja 01. 02. 2000.



Područje rada Diskretna matematika, teorija grafova, matematička kemija, kompleksne mreže, rudarstvo podataka

Funkcija Redoviti profesor u trajnom zvanju na odjelu za matematiku




Mjesto Split

Nadnevak 16.04.2003


Godina

Mjesto

Ustanova










4 od 5 predmeta je već bio nositelj: Kombinatorna i diskretna matematika, preddiplomski studij; Teorija igara, diplomski studij; Osnove teorije strateških igara, diplomski studij; Metodika nastave primijenjene matematike, diplomski studij. Dobio dobre ocjene na studentskim anketama i nekoliko nominacija u izboru za najprofesora.




D. Vukičević, J. Đurđević, I. Gutman: Limitations of Pauling Bond Order Concept, Polycyclic Aromatic Compounds, 32 (2012) 36-47. M. Eliasi, D. Vukičević: Comparing the Multiplicative Zagreb Indices, MATCH, Communications in Mathematical and in Computer Chemistry, 69 (2013) 765-773. D. Vukičević, G. Caporossi: Network descriptors based on betweenness centrality and transmission and their extremal values, Discrete Applied Mathematics, 161 (2013) 2678-2686. S. Antunović, T. Kokan, T. Vojković, D. Vukičević, Generalised Network Descriptors, Glasnik Matematički, 48 (2013) 211-230. J. Govorčin, R. Škrekovski, V. Vukašinović, D. Vukičević: A measure for a balanced workload and its extremal values, Discrete Applied Mathematics, 200 (2016) 59-66.



*) član projekta: Diskretni matematika i primijene (tri ciklusa, šifre: 037009, 0037117, 037-0000000-2779), izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske *) voditelj projekta: Diskretni matematički modeli u kemiji, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske *) suvoditelj projekta: Primjena diskretne matematike za identifikaciju kemijski aktivnih struktura – međunarodni Hrvatsko-Slovenski projekt, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Republike Slovenije *) suvoditelj projekta: Teorijska svojstva jadranskih indeksa i jadranskih matrica – međunarodni Hrvatsko-Slovenski projekt, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstvo za visoko školstvo, znanost i tehnologiju Republike Slovenije *) član projekta: Graph-theoretical methods fornanostructures and nanomaterials – međunarodni Hrvatsko-Kineski prijekt, izvor financiranja: Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i tehnologije republike Kine


Dodiplomski studij matematike i informatike, zvanje profesor matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Rektorska nagrada 1994/1995 Rektorska nagrada 1995/1996 Rektorska nagrada 1996/1997 2007 Nagrada Međunarodne akademije matematičke kemije za mlade znanstvenike (mlađe od 40 godina) 2008 Druga nagrada na FameLab natjecanju u Splitu (natjecanje u popularizaciji znanosti)


2010 Primljen u članstvo Međunarodne akademije matematičke kemije kao najmlađi član 2014- Tajnik Međunarodne akademije matematičke kemije


Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Branko Žitko


Rješavanje problemskih zadataka programiranjem Uvod u programsko inženjerstvo


Adresa Ruđera Boškovića 33, 21000 Split

Telefon 021/619-267


Osobna web stranica www.pmfst.unist.hr/~bzitko





Docent, 2013





Datum zaposlenja 2002


Docent


Funkcija Docent na Odjelu za informatiku



Ustanova Fakultet elektrotehničkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 03.03.2010


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)







Vištica, Marija; Grubišić, Ani; Branko, Žitko. Applying graph sampling methods on student model initialization in intelligent tutoring systems. // International Journal of Information and Learning Technology. 33 (2016) , 4; 202-218


http://www.pmfst.unist.hr/~bzitko


Ani Grubišić, Slavomir Stankov, Branko Žitko, Suzana Tomaš, Emil Brajković, Tomislav Volarić, Daniel Vasić, Ines Šarić. Empirical Evaluation of Intelligent Tutoring Systems with Ontological Domain Knowledge Representation: A Case Study with Online Courses in Higher Education, 2016. Grubišić, Ani; Slavomir, Stankov; Branko, Žitko. Adaptive courseware model for intelligent e- learning systems // International Journal of Information Technology and Computer Science (IJITCS). 2014. 74-81. Grubišić, Ani; Slavomir, Stankov; Branko, Žitko. Stereotype Student Model for an Adaptive e-Learning System // Special Journal Issue on Advances in Information and Intelligent Systems, World Academy of Science, Engineering and Technology (issue 76). 2013. 20-27



2015 - ; Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i kineziologije; Suvoditelj znanstvenog projekta N00014-15-1-2789 „Adaptive Courseware based on Natural Language Processing (AC & NL Tutor)“, Office of Naval Research grant 2007 - 2013; Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti i kineziologije; Istraživač na znanstvenom projektu 177-0361994-1996 „Oblikovanje i vrednovanje inteligentnih sustava e-učenja“, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske


Diplomski studij Matematike i informatike, zvanje profesor Matematike i informatike

PRIZNANJA I NAGRADE


Srebrna plaketa "Josip Lončar" 2010


4. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na preddiplomskom studiju Informatika koji se mogu upisati po jednoj godini

studija s obzirom na prostor, opremu i broj stalno zaposlenih nastavnika Prirodoslovno matematičkog

fakulteta, prvenstveno Odjela za informatiku je 40.

5. Procjena troškova studija po studentu

Procjena je da će troškovi studiranja po studentu za ovaj studij iznositi 30.000,00 kuna.

6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

Dokumenti su vidljivi na sljedećoj web stranici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta:

http://www.pmfst.unist.hr/osiguranje-kvalitete/

Statut Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2016/03/Statut.pdf

Strategija razvoja Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/03/PMF-Strategija-razvoja-2015-2017.pdf

Samoanaliza Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/11/Samoanaliza_PMFST.pdf

Politika kvalitete Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/07/scanPolitikaKvalitete.pdf

Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete Sveučilišta u Splitu: http://www.pmfst.unist.hr/wp-

content/uploads/2015/10/Prirucnik_osiguravanja_kvalitete_svust.pdf

Izvješće o unutarnjoj prosudbi Sustava za osiguranje kvalitete Sveučilišta u Splitu:

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/Izvjesce-unutarnja-prosudba-2014-

FIN.pdf

Odbor za unaprjeđenje kvalitete Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Planovi i Izvješća o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika organizira Sveučilište u Splitu, a

provodi Odjel za kvalitetu Sveučilišta u Splitu u suradnji s Odborima za

unaprjeđenje kvalitete na sastavnicama. Takva jedinstvena sveučilišna

studentska anketa na Sveučilištu u Splitu, kao jedan od važnih elemenata

sustava osiguravanja kvalitete nastave, počela se provoditi akademske

godine 2008./09. i traje do danas. Postupak je detaljno opisan u Pravilniku o

http://www.pmfst.unist.hr/osiguranje-kvalitete/

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/03/Statut.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2016/03/Statut.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/03/PMF-Strategija-razvoja-2015-2017.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/03/PMF-Strategija-razvoja-2015-2017.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/11/Samoanaliza_PMFST.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/11/Samoanaliza_PMFST.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/scanPolitikaKvalitete.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/scanPolitikaKvalitete.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/10/Prirucnik_osiguravanja_kvalitete_svust.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/10/Prirucnik_osiguravanja_kvalitete_svust.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/Izvjesce-unutarnja-prosudba-2014-FIN.pdf

http://www.pmfst.unist.hr/wp-content/uploads/2015/07/Izvjesce-unutarnja-prosudba-2014-FIN.pdf


postupku studentskog vrjednovanja nastavnog rada Sveučilišta u Splitu iz

2013. god.

Postupak obuhvaća anketiranje studenata jedinstvenim i standardiziranim

anketnim upitnikom, koji se dostavljaju sastavnicama od strane Odjela za

kvalitetu. Dostavljanje ispunjenih anketnih listića je u nadležnosti Odbora za

unaprjeđenje kvalitete pojedinih sastavnica, a njihovu obradu dovršava Odjel

za kvalitetu pomoću specijalnog softwera EvaSys. Zbirni rezultati za

sastavnicu, te pojedinačni rezultati za svakog nastavnika i predmet,

dostavljaju se dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete.

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu je u akademskog godini 2015./16.

prvi put provedena elektronička anketa, no, rezultati su pokazali jako slab

odaziv studenata, te se razmatraju mogućnosti za povećanje broja

anketiranih studenata.

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Procedure, pravila i kriteriji za ocjenjivanje studenata obuhvaćaju: način polaganja ispita, uvjete za izlazak na ispit, način vrednovanja preko kolokvija, seminara, aktivnog sudjelovanja na nastavi, ispita i ostalih obveza, uvjete za dobivanje potpisa, popis literature za pripremu ispita, te podatke o nastavniku, asistentu i sl. na uvodnim predavanjima i objavom izvedbenih planova na mrežnim stranicama Fakulteta studente se upoznaje s načinom ocjenjivanja, terminima konzultacija, kolokvija i ispita te standardima kvalitete za pojedini predmet.

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Cilj studentskog vrjednovanja rada administrativnih i stručnih službi te drugih

vidova studentskog života je utvrditi stavove studenata o infrastrukturi

sastavnice, radu službi sastavnice (knjižnica, studentska referada, uprava),

studentskom zboru sastavnice, o studentskom smještaju, prehrani, sportu i

rekreaciji te zdravstvenoj zaštiti. Postupak se provodi prema Priručniku

osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Splitu (stranica 60.) i anketnom upitniku

usvojenom od strane Senata. Vrjednovanje provodi Odjel/Centar za kvalitetu

u suradnji s Odborom za unaprjeđenje kvalitete. Podatke obrađuje i rezultate

dostavlja Odjel za kvalitetu.

Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Studenti se za pomoć, savjete i podršku mogu javiti pročelnicima Odjela,

prodekanu za nastavu, djelatnicama Referade za studentska pitanja.

Također, mogu se savjetovati i s kolegama u okviru Studentskog zbora,

potražiti informacije na web stranicama Fakulteta. Na početku akademske

godine izrađuje se plan konzultacija s nastavnicima. Studenti se, po potrebi,

svojim predmetnim nastavnicima obraćaju direktno putem e-maila. Pri izradi

završnog i diplomskog rada svi studenti dobivaju mentore, koje uglavnom

samostalno odabiru. Za sada ne postoji formalni oblik vrjednovanja podrške

studentima.

Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Analizu uspješnosti studiranja na studiju u cjelini provodi Odjel za kvalitetu

Sveučilišta u Splitu. Postupak se provodi prema Priručniku osiguravanja

kvalitete Sveučilišta u Splitu (stranica 59.). Analiza se provodi jednom

godišnje, obično na početku akademske godine za prethodnu akademsku

godinu, pomoću anketnog upitnika što ga ispunjavaju sastavnice Sveučilišta i

dostavljaju Odjelu za kvalitetu. Rezultate provedene analize i mjere za

poboljšanje uspješnosti studiranja voditelj Centra za unaprjeđenje kvalitete

prezentira Senatu Sveučilišta u Splitu, a informacije dobiju i dekanati svih

sastavnica kako bi se informacije finalno proslijedile zaposlenicima i

studentima. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu praćenje prolaznosti


po predmetima i na studiju u cijelosti omogućavaju sustav ISVU, te novi

sustav, razvijen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu pod nazivom

MENTOR.

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Postupak provedbe ankete o vrjednovanju cjelokupnog studija nakon obrane

završnog/diplomskog rada provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete

Sveučilišta u Splitu.

http://www.unist.hr/LinkClick.aspx?fileticket=9Xt0gSkhtbQ%3d&portalid=0

Korištenjem platforme Evasys diplomiranim studentima dostavlja se

elektroničkim putem jedinstveni anketni upitnik, kojeg je definirao Centar za

kvalitetu Sveučilišta u Splitu.

Cilj ankete je ispitati mišljenje studenata o različitim aspektima studija kojeg

su završili te utvrditi čime su bili najmanje zadovoljni kako bi se pokušali

unijeti pozitivni pomaci u kvaliteti sadržaja i izvedbe studija. Obradu podataka

provodi Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu i rezultate

dostavlja dekanu i voditelju Odbora za unaprjeđenje kvalitete. Studenti se

također informiraju o zbirnim rezultatima anketa.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Povratne informacija o kvaliteti studijskih programa dobivaju se temeljem mišljenja bivših studenata koji izražavaju svoju procjenu osposobljenosti za potrebe struke. Povremeno se dobivaju informacije i od nekih poslodavaca, kako bi se procijenilo njihovo zadovoljstvo kadrom koji se osposobljava na studijskim programima PMF-a. Od 2014. godine djeluje Alumni PMFST, Udruga bivših studenata i prijatelja Prirodoslovno - matematičkog fakulteta u Splitu. Kako je udruga osnovana relativno nedavno, do sada su održana predavanja na različite teme, ali suradnja je i dalje temeljena na individualnim kontaktima, što se nadamo unaprijediti u idućem periodu. Posebno je važno naglasiti suradnju s bivšim studentima koji rade kao učitelji u osnovnim i nastavnici u srednjim školama. Za sada se kroz neformalne razgovore i prijedloge članova udruge alumni oblikuju novi prijedlozi za unaprjeđenje studijskih programa.

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Vrjednovanje studentske prakse provodi se usmeno od strane predmetnog

nastavnika. Ujedno je student dužan priložiti dnevnik rada i obradu odabrane

teme stručne prakse.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Interne ankete za potrebe raznih tijela i službi Fakulteta.

Formalno i neformalno savjetovanje s kolegama u struci na razini Fakulteta i šire.

Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Informiranje vanjskih dionika o studijskim programima najčešće se odvija putem službenih mrežnih stranica Fakulteta (http://www.pmfst.unist.hr/), te istih stranica na engleskom jeziku (http://www.pmfst.eu/) kao i na upit pročelnicima i prodekanu za nastavu.

Budući studenti mogu dobiti detaljne informacije o programima na smotrama Sveučilišta, prilikom kojih se tiska adekvatna brošura, te drugi promidžbeni materijali, koji se obnavljaju i unaprjeđuju svake godine.

Medijsko predstavljanje (nastavnici i studenti povremeno objavljuju priloge i daju intervjue za različite tiskane i elektronske medije).

http://www.unist.hr/LinkClick.aspx?fileticket=9Xt0gSkhtbQ%3d&portalid=0

http://www.pmfst.unist.hr/

http://www.pmfst.eu/


Vrlo efikasnim su se pokazale i organizacije događanja poput Festivala

znanosti, Noći istraživača, Zlatne večeri matematike na kojima sudjeluju

studenti preddiplomskih i diplomskih studija PMF-a, učenici, nastavnici

PMF-a kao i nastavnici matematike i informatike osnovnih i srednjih škola

sa šireg splitskog područja.

Studente završnih godina preddiplomskih studija matematike na PMF-u

pročelnik, na prigodnom susretu, informira o mogućnostima nastavka

studiranja na diplomskim studijima PMF-a, kompetencijama koje se

završetkom tih studija stječu kao i o mogućnostima zapošljavanja.

Informatika - pmfst.unist.hr · u radu studija predlaganjem i izvođenjem novih kolegija....

Documents

Transcript of Informatika - pmfst.unist.hr · u radu studija predlaganjem i izvođenjem novih kolegija....