Informacija o Stanju Privrede u 2005.Godini

7/25/2019 Informacija o Stanju Privrede u 2005.Godini

http://slidepdf.com/reader/full/informacija-o-stanju-privrede-u-2005godini 1/34

INFORMACIJA

O STANJU I POSLOVANJU PRIVREDE NA PODRUČJU ZENIČKO - DOBOJSKOG KANTONAU 2005 GODINI

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

ZENI ČKO-DOBOJSKI KANTONMINISTARSTVO ZA PRIVREDU

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

ZENICA-DOBOJ CANTONMINISTRY OF ECONOMY



UVOD

U skladu sa programima rada Skupštine i Vlade Zeni č ko - dobojskog kantona za 2006. godinu

predvi đ eno je dostavljanje informacije o stanju i kretanjima u privredi na podru č ju Kantona u 2005.godini. U skladu stim, Ministarstvo za privredu je, koriste ć i raspoložive izvore, sa č inilo ovuinformaciju. Tokom izrade Informacije korišteni su:- zvani č ni podaci institucija Federacije Bosne i Hercegovine,- rezultati ankete provedena kod privrednih subjekata,- te spoznaje do kojih se došlo u svakodnevnom radu.

Tokom prikupljanja podataka evidentirani su mnogi problemi vezani za pravovremenost i obuhvatprikupljenih podataka.

Na kona č nu ocjenu stanja u privredi u znatnoj mjeri su uticali mnogi faktori, a posebno se isti č u:- Problem pristupa kapitalu za investicije i obrtni kapital,- Otežano obezbje đ enje novih tehnologija,- Usporeno usvajanje svjetskih i evropskih standarda kvaliteta (nedostatak akreditovanih

institucija - laboratorija za certificiranje proizvoda),- Sporo osvajanje novih tržišta- Nedostatak kvalitetne stru č ne radne snage i drugi.

Bez obzira na č injenicu da je Federacija Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina nadležna zadonošenje mjera makroekonomske politike, Vlada Kantona je svojim projektima i intenzivnomsuradnjom sa lokalnom upravom nastojala privredni ambijent u č initi pogodnijim za poduzetnike.

S tim ciljem je tokom predhodne godine, u sklopu Vladinih aktivnosti, realizirano niz projekata kojisu rezultirali poboljšanjem poslovnog ambijenta, me đ u kojima se posebno isti č u:- Projekti Kapitalnih ulaganja,- Projekti BSC - a,- Projekti subvencioniranja privrednih aktivnosti Ministarstva za privredu- Privatizacija strateških sistema i dr.

Budu ć i da su skoro svi ovi projekti kao i klju č ne mjere koje je Vlada poduzimala na unapre đ enjustanja u oblasti privrede dugoro č nog karaktera njihovi puni efekti se mogu o č ekivati u skorojbudu ć nosti. Detaljan opis poduzimanih aktivnosti, kao i njihovih efekata dati su u Izvještaju o raduVlade Kantona za 2005. godinu.

1. STATISTI ČKI POKAZATELJI STANJA

1.1. Kretanje osnovnih pokazatelja po kantonima i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Za sagledavanje privrednih i drugih kretanja u Kantonu korišteni su zvani č ni podaci Federalnogzavoda za statistiku. U cilju sticanja realne slike stanja izvršeno je kompariranje osnovnihpokazatelja stanja u Kantonu sa istim u drugim kantonima i Federacijom Bosne i Hercegovine.Ovi podaci dati su u Tabeli 1



1 2 3 4 5 6 7 8

Tuzlanski 107,2 258.066 37.479 70.428 527,76 352.637 613.139

Zeni č ko- dobojski 104,5 254.362 8.747 66.718 457,50 327.114 684.609

Bosansko- podrinjski 106,19 8.891 1.543 4.209 512,62 17.374 23.370

Srednjo- bosanski 129,8 123.552 15.777 36.350 469,56 259.996 364.972

Hercegova č ko-

neretvanski101,5 227.306 70.883 41.833 647,07 427.371 755.508

Zapadno –hercegova č

ki101,61 90.408 1.376 14.316 519,46 58.585 668.911

KantonSarajevo 99,0 670.817 116.326 93.833 748,17 449.582 1.801.524

Herceg-bosanski 99,2 35.046 1.492 10.219 539.20 70.964 344.969

Izvor podataka: Statisti č ki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima Federacije Bosne iHercegovine po kantonima – Broj: 1/2006, Federalni zavod za statistiku - Sarajevo

Tabela 2. Rang osnovnih pokazatelja Zeni č ko - dobojskog kantona u Federaciji BiH

Indeksi fizi č kog

obima/obuj ma ind. proiz.

2004/03 i2005/04

Ostvareneinvesticje za

2004.godinu,

u 000 KM

Broj turistaI-XII 2005.

BrojzaposlenihXII 2004.

Prosje č naneto pla ć a u

KMXII 2004.

Izvozu 000 KM

I – XII 2003.g.

Uvoz u 000KM

I-XII. 2003.

200 4 4 3 6 3 12 3 3200

5 3 6 4 12 4 4

Kao što se vidi iz predhodnih podataka Kanton u odnosu na druge kantone iskazuje dosta dobrerezultate u oblasti izvoza, uvoza i broja zaposlenih. Isotvremeno se jasno uo č ava č injenica da jeKanton u veoma lošoj poziciji u sferi ostvarenih prosje č nih neto pla ć a.

Na osnovu predhodnog evidentno je da Kanton još uvijek u nekom od datih pokazatelja ne zauzimalidersku poziciju, ali, imaju ć i u vidu vrlo nepovoljno naslije đ eno stanje i č injenicu da su pokazatelji okretanjima zadnjih godina nesumnjivo dokaz pozitivnih promjena, realno je o č ekivati da ć e sedovršetkom klju č nih zapo č etih procesa ovo stanje u narednom periodu znatno poboljšati.

Neki od pokazatelja nepovoljne privredne satrukture tretirani su i ranijim godišnjim informacijama.Uvjet promjena u privrednoj strukturi je uspješna vlasni č ka tranzicija odnosno privatizacija i ja č anje



Tabela 3. Indeksi fizi č kog obima industrijske proizvodnje

2001 / 2000 2002 / 2001 2003 / 2002 2004 / 2003 2005 / 2004ZENI Č KO-DOBOJSKI

KANTON 109,4 104,7 99,8 114,0 104,5

FEDERACIJA BiH 112,2 109,2 104,8 113,2

Posmatraju ć i ovaj parametar po podru č jima i potpodru č jima djelatnosti u Kantonu za 2005/2004godinu evidentno je stanje koje pokazuje izraziti stepen rasta, što je prikazano u Tabeli 4.

Tabela 4. Indeksi fizi č kog obima industrijske proizvodnje

I 2006 / I 2005 2005 / 2004

INDUSTRIJA UKUPNO 161,6 104,5

PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA

Energija 154,1 82,7Intermedijarni proizvodi, osim energije 173,0 126,8Kapitalni proizvodi 118,3 97,6Trajni proizvodi za široku potrošnju 82,0 37,4

Netrajni proizvodi za široku potrošnju 194,7 134,4Neraspore đ eno 105,3 99,0PREMA PODRU Č JIMA I ODJELJCIMA SKD-a

C. Rudarstvo 108,6 96,7

10 Va đ enje ugljena i treseta 108,6 96,614 Va đ enje ostalih ruda i kamena 0 99,7

D. Prera đ iva č ka industrija 172,0 121,8

15 Proizvodnja hrane i pi ć a 134,3 104,217 Proizvodnja tekstila 244,7 157,018 Proizvodnja odje ć e: dorada i bojenje krzna 79,3 103,219 Prerada kože, izrada galanterije i obu ć e 27,5 104,920 Prerada drveta/drva i proizvodnja proizvoda od

drveta/drva osim najmještaja 76,5 83,3

21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira 176,7 116,8

22 Izdava č ka i štamparska/tiskarska djelatnost 22,5 57,224 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 61,5 101,726 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih

proizvoda 101,9 92,9

27 Proizvodnja metala 353,6 255,7



Indeks fizi č kog obima industrijske proizvodnje je u podru č ju rudarstva bio 96,7, prera đ ivač keindustrije 121,8 te u snabdjevanju elektri č nom energijom, gasom i vodom 75,6.

Posebno visok indeks imala su podpodru č ja: proizvodnja tekstila – 157,0 i proizvodnja metala 255,7;

Istovremeno su neka podpodru č ja imala negativan trend, kao što su: proizvodnja drveta 83,3;izdava č ka i štamparska djelatnost 57,2; proizvodnja namještaja 74,1 i proizvodnja elektri č nihmašina i ure đ aja – 75,6; itd.

Bitno je ista ć i da su dominantne djelatnosti u Kantonu, kao što su: proizvodnja metala imetaloprerada, tekstilna industrija, proizvodnja odje ć e, imale rast indeksa fizi č kog obimaindustrijske proizvodnje. Na žalost, istovremeno je zna č ajan pad imala prerada drveta i proizvodnjanamještaja i ovakvi rezultati u sektoru prije svega su vezani za veoma kompleksne i zakašnjele

procese tranzicije u drvnom sektoru:- provedene reforme u šumarstvu odnosno implementacije Zakona o šumama- privatizacije ili drugih vidova rješavanja vlasni č kog i statusa uop ć e onih subjekata koji č ineokosnicu sektora drvoprerade odnosno ve ć i dio industrijskih kapaciteta ("Krivaja" Zavidovi ć i,"Krivaja" - Žep č e, "Stup č anica" - Olovo, "Zvijezda" - Vareš i "Pilana" - Kakanj, "Stolarija" - Zenica,"Bosnafurnir" - Visoko ...)Zna č ajan pad efekata u sektoru drvoprerade kompenziraju uspješna privatna poduze ć a utemeljenana vrhunskim tržišnim principima, orijentirana na više stupnjeve obrade, iskorištenja resursa -ekonomi č nost i produktivnost, sa instaliranom modernom i rentabilnom opremom i td.

1.3. Trgovina

Prema broju privrednih subjekata koji obavljaju ovu djelatnost, trgovina je dominantna privrednagrana u Kantonu. Kompariraju ć i podatke 2005. i 2004. godine, evidentno je iznimno visokouve ć anje prometa na malo u svim djelatnostima.

Detaljni podaci su prikazani u tabeli 5.

Tabela 5. Trgovina na malo prema pretežnoj djelatnosti(u 000 KM)

Prodato IndexBrojzaposlenih

Broj prodavnica Struktura u

%I - XII2005

II 2005 /III 2004

UKUPNO 1.999 530 100,0 333,628 142,7Trgovina motornim vozilima na

malo5 2 1,0 3.263 0

Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila 9 6 0,4 1.412 164,8

Trgovina na malo gorivima imazivima 297 56 17,9 59.887 177,0

Trgovina na malo unespecijaliziranim

d i / d i819 181 28,0 93.567 158,3



Komparativni podaci vanjskotrgovinske razmjene Zeni č ko - dobojskog kantona za 2005. godinuprikazani su u tabeli 6..

Tabela 6. Komparativni podaci

(u 000 KM)2004. GODINA 2005. GODINABiH F BiH ZDK BiH F BiH ZDK

1 - Izvoz 2.994.219 2.122.170 239.638 3.826.489 2.624.589 398.1612 - Uvoz 9.373.258 6.368.699 568.207 11.081.125 7.778.729 727.3473 - Obim ( = 1 + 2 ) 12.365.477 8.490.869 807.846 14.907.614 10.403.319 1.125.5074 - Saldo ( = 1 - 2 ) -6.377.039 -4.246.530 -328.569 -7.254.636 -5.154.140 -329.186

Pokrivenost % 32,0% 33,3% 42,2% 34,5% 33,7% 54,7 %

Iz predhodne tabele evidentan je zna č ajan porast vanjskotrgovinske razmjene privrede Zeni č ko-dobojskog kantona tokom 2005. godine u odnosu na 2004. godinu i on iznosi 29,8%. Istovremeno jezna č ajno pove ć ana pokrivenost uvoza izvozom, dok je deficit stagnirao. Rezultati u prvoj polovini2006. godine koje ostvaruju najzna č ajniji izvoznici su nastavak kontinuiteta pozitivnih kretanja.Udio vanjskotrgovinske razmjene Kantona u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i FederacijeBiH tokom 2005. godine u odnosu na 2004. godinu pove ć an je (prema BiH sa 6,53% na 7,55%, teprema F BiH sa 9,51% na 10,82%). U odnosu na ostale kantone Federacije BiH, Zeni č ko - dobojskikanton je imao najve ć i indeks rasta vanjskotrgovinske razmjene – 166,15. U komparaciji sa drugimkantonima Federacija BiH, Zeni č ko - dobojski kanton u 2005. godini je po ukupnojvanjskotrgovinskoj razmjeni zauzimao č etvrto mjesto (iza Kantona Sarajevo, Tuzlanskog iHercegova č ko - neretvanskog), dok je po pokrivenosti uvoza izvozom Zeni č ko - dobojski kanton biona drugom mjestu (iza Bosansko - podrinjskog). Udio Kantona u ukupnom izvozu Federacije BiH za2005. godinu bio je 15,36%, dok je u uvozu bio 9,57%. Posmatrano po op ć inama, vanjskotrgovinskarazmjena u 2005. godini u odnosu na 2004. godini prikazana je u tabeli 7. Pretpostavke analiti č arasu da je došlo do poja č anog uvoza svih roba u decembru 2005. usljed uvo đ enja PDV - a te da se tajefekat istovremeno odrazio i na smanjenje uvoza u januaru odnosno na po č etak 2006. g.

Tabela 7. Vanjskotrgovinska razmjena po op ć inama

(u 000 KM)2004. GODINA 2005. GODINAOp ć inaIZVOZ UVOZ POKR. % IZVOZ UVOZ POKR. %

BREZA 530 4.863 10.90 440 4.838 9,10DOBOJ - JUG 48 2.999 1,59 88 4.143 2,12

KAKANJ 4.488 42.572 10,54 5.800 52.019 11,5MAGLAJ 20.811 21.195 98,19 13.082 11.089 117,97

OLOVO 8.871 5.758 154,07 9.127 8.593 106,21TEŠANJ 60.770 151.863 40,2 69.439 189.056 36,73USORA 1.207 3.544 34,05 1.500 5.847 25,66VAREŠ 5.252 5.227 100,48 5.838 10.396 56,16

VISOKO 15.064 58.879 25,58 55.939 77.545 72,14ZAVIDOVI Ć I 39.882 15.381 259,29 34.325 13.939 246,25

ZENICA 67.053 181.043 37,04 187.845 266.588 70,46ŽEP Č E 15.663 74.882 20,92 14.739 83.292 17,69

Ukupno Kanton 239.638 568.207 42,17 398.161 727.347 54,74



Poljska 73.429.441,49 1.779.126,07 2,42%Slovenija 80.452.050,86 52.960.837,56 65,83%Turska 16.109.004,91 1.141.469,09 7,09%Srbija i Crna Gora 38.367.297,14 81.340.098,83 212,00%Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH

Vanjskotrgovinska razmjena Zeni č ko - dobojskog kantona po sektorima za period 2004. i 2005.godinu dat je u tabeli 9.

Tabela 9. Vanjskotrgovinska razmjena po sektorima(u KM)

2004. GODINA 2005. GODINA PORAST %SEKTORIDJELATNOSTI UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ UVOZ IZVOZ

Agroindustrijski sektor 77.474.967 1.875.868 87.066.623 3.135.479 12,38 67,15Mineralna goriva (ugalj,koks, plin, nafta) i el.energija

119.338.752 1.919.275 146.906.791 437.201 23,10 -77,22

Hem. farm. proiz.,đ ubriva, plastika,kau č uk, guma...

53.333.037 2.356.628 68.040.713 2.125.633 27,58 -9,80

Kamen, kre č , cement,beton, keramika i

proizvodi16.993.857 5.576.197 20.257.585 6.870.254 19,21 23,21

Koža, krzno, tekstil i proizvodi 59.761.997 26.944.219 73.999.576 33.109.280 23,82 22,88Drvo, papir i namještaj 30.869.668 86.724.619 22.882.719 104.151.839 -25,87 20,09Rude, metali i proizvodi 74.267.044 70.101.688 184.738.003 198.681.682 148,75 183,42Mašine, aparati, meh.ure đ aji, kotlovi, vozila,oružje

130.705.298 43.946.581 119.080.356 49.597.329 -8,89 12,86

Ostali razni proizvodi 5.462.556 193.270 4.374.404 51.895 -19,92 -73,15

UKUPNO 568.207.17 7

239.638.34 6

727.346.77 0

398.160.59 1 28,01 66,15

Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH Kao što se vidi iz predhodne tabele najve ć i porast vanjskotrgovinske razmjene u 2005. godiniostvaren je u sektoru Rude, metali i proizvodi, dok je najve ć i pad ostvaren u sektoru Mineralnagoriva i elektri č na energija.

Posmatramo po vrsti proizvoda najve ć i izvoz iz Kantona ostvaren je: Gvož đ a i č elika – 155,55 milionaKM, Proizvoda od gvož đ a i č elika – 36,89 miliona KM, Namještaja, posteljine, madraca i nosa č amadraca – 67,82 miliona KM, Mašina – 36,75 miliona KM, Sirove krupne, sitne kože sa dlakom i bez

dlake 12,41 milion KM, te Odje ć e i pribora za djecu 11,23 miliona KM.

Posmatramo po vrsti proizvoda najve ć i uvoz u Kanton je: Gvož đ a i č elika – 152,13 miliona KM,Mineralna goriva, mineralna ulja – 146,90 miliona KM. Mašina – 50,7 miliona KM; Vozila, semželjezni č kih i tramvajskih – 44,43 miliona KM, Plasti č ne mase i proizvodi od plasti č ne mase – 22,85miliona KM, te Farmaceutskih proizvoda 19,87 miliona KM.



Bitno je ista ć i da je 10 najve ć ih uvoznika ostvarilo ukupan uvoz od 351,7 milion KM, što je48,35% ukupnog uvoza Kantona. Istovremeno je 10 najve ć ih izvoznika ostvarilo izvoz od292,48 miliona KM, što je 73,46% od ukupnog izvoza Kantona.

35,38 %

64,62 %

100,00 %

54,70 %

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Izvoz Uvoz Ukupno U/I

Spoljno-trgovinska razmjena: Pokrivenost uvoza izvozom u Zeni čko-dobojskom kantonu

Ze-Do Kanton

74,77 %

100,00 %

70

80

90

100

Spoljno-trgovinska razmjena: Pokrivenost uvoza izvozom u Federaciji BiH



1.4. Zaposlenost i pla ć e

U Tabeli 11. dati su podaci o broju zaposlenih i prosje č nim neto pla ć ama po podru č jima i odjeljcimaStandardne klasifikacije djelatnosti. Kao što se vidi iz tabele na kraju 2005. godine u Kantonu je bilo

zaposleno 66.718 lica, što je za 3,5% manje u odnosu na prosjek u 2004. U ukupnom brojuzaposlenih u Federaciji BiH Kanton u č estvuje sa 25%.

Najveć a zaposlenost u Kantonu je prisutna u podru č ju Prera đ ivač ke industrije i č ini 30.8% ukupnozaposlenih. U istoj tabeli dati su podaci o prosje č nim neto pla ć ama. Na kraju 2005. godine prosje č napla ć a u Kantonu je bila 457,50 KM i ve ć a je za 10,0 % u odnosu na prosjek u 2004. godini.

U odnosu na prosjek u Federaciji BiH, prosje č na neto pla ć a u Kantonu je manja za 21,4%. Najve ć aprosje č na neto pla ć a u Kantonu je evidentirana u podru č ju Financijskog poslovanja – 844,32 KM i

Snabdjevanju električnom energijom, gasom i vodom – 778,25 KM, dok je najniža u podru

č ju Trgovine – 347,44 KM.

Tabela 11. Zaposlenost i pla ć e po podru č jima i odjeljcima Standardne klasifikacije djelatnosti

Broj zaposlenih Prosje č na neto pla ć a u KM

Q 2004 XII 2005Index

XII 2005 /Q 2004

Q 2004 XII 2005Index

XI 2005 /Q 2004

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

UKUPNO 69.110 66.718 96,5 415,76 457,50 110,0

A Poljoprivreda lov i šumarstvo 2.152 2.064 95,9 439,21 442,59 100,8

B Ribarstvo 4 4 100,0 0 0 0

C Rudarstvo 5.370 5.357 99,8 392,51 408,06 104,0

D Prera đ iva č ka industrija 21.975 20.528 93,4 332,19 395,12 118,9E Snabdijevanje/opskrba

elektri č nom energijomgasom/plinom i vodom

2.200 2.157 98,0 664,26 778,25 117,2

F Gra đ evinarstvo 4.363 4.188 96,0 331,08 347,44 104,9G Trgovina na veliko i malo;

popravak motornih vozila imotocikla, te predmete za osobnuupotrebu/uporabu idoma ć instvo/ku ć anstvo

8.495 8.230 96,9 339,58 348,47 102,6

H Ugostiteljstvo 2.760 2.878 104,3 277,13 305,58 110,3I Prijevoz, skladištenje i veze 4.376 4.197 95,9 530,72 652,56 123,0J Finansijsko/Financijsko

posredovanje 623 642 103,0 784,05 844,32 107,7

K Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovne usluge 1.435 1.299 90,5 387,16 459,52 118,7

L Javna uprava odbrana/obrana;



Maglaj 6.191 13 25 686 0 72 2.128 182 3.085

Olovo 1.958 12 15 447 0 9 631 19 825

Tešanj 8.259 35 23 928 23 74 3.470 243 3.463

Usora 1.173 4 3 166 0 8 550 24 418

Vareš 1.467 9 10 317 11 16 564 49 491

Visoko 6.876 71 45 1.333 6 16 2.792 83 2.530

Zavidovići 7.266 31 50 1.502 26 23 3.084 222 2.328

Zenica 21.595 144 239 4.497 174 299 8.419 1.182 6.541

Žepče 5.060 14 35 886 0 45 2.203 385 1.492

Izvor podataka: Statisti č ki podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima Federacije Bosne iHercegovine po kantonima – Broj: 2/2006, Federalni zavod za statistiku - Sarajevo



2. STANJE U PRIVREDNIM SUBJEKTIMA

Vezano za pitanje zaposlenosti odnosno nezaposlenosti kao zasigurno najzna č ajnije pitanje odopć edruštvenog zna č aja koje nije vezano samo za sektor privrede (industrija, energetika, rudarstvo,trgovina, ugostiteljstvo, usluge, transport, obrt, bankarstvo, osiguranje, ...) ve ć za ukupan fondradnih mjesta u zajednici op ć enito (školstvo, zdravstvo, policija, pravosu đ e, vojska, administracija,poljoprivreda, NGO sektor), treba istaknuti nekoliko važnih č injenica, mogu ć e i u formi zaklju č aka:- manjkavosti sadašnje regulative na državnoj berzi rada kao i samog sistema evidencije, o kojima sevrlo negativno odredila i me đ unarodna zajednica, name ć u potrebu hitne reforme ovog sektora injegovo uskla đ ivanje sa me đ unarodnim odnosno evropskim standardima na temelju č ega je realnooč ekivati sasvim druga č ije pokazatelje neuposlenosti i realan prikaz stvarne nezaposlenosti;- neznatne promjene u pukim broj č anim pokazateljima zaposlenosti i nezaposlenosti ne ukazujudovoljno na kvalitativne promjene u ukupnom društvenom fondu aktuelnih i potencijalno mogu ć ih

radnih mjesta (nema više apsurdnih evidentiranja fiktivnog radnopravnog statusa "načekanju" ve

ć je ta stvarna nezaposlenost kona č no prikazana a taj fond radnih mjesta nadomješten je uglavnom

novim kvalitetnim zapošljavanjem (primjer "Prevent" - a koji je u poduze ć u "Kimo" uduplao brojuposlenih), kvalitet, perspektiva i sigurnost radnih mjesta u brojnim uspješno privatiziranimkompanijama je znatno ve ć a i sl.)- kontinuitet investicija koje su temeljna pretpostavka privrednog razvoja i temeljni uvjet ve ć egzapošljavanja a zatim i boljeg životnog standarda u Kantonu je ohrabruju ć i.


Uvod

Napominjemo da je jedan od ciljeva ove informacije što neposredniji uvid u stvarne prilike u kojimaposluju odre đ eni subjekti. Vlada je kontinuirano ostvarivala neposredni kontakt sa vode ć imprivrednim subjektima u svakoj od 12 op ć ina u Kantonu i u tom cilju su u deset navrata tokomnjenog mandata uprili č eni otvoreni razgovori sa privrednicima u svakoj od op ć ina, u kontinuitetu su

markirani problemi, dogovarani na č ini njihovog rješavanja i relazirirani dogovori sa privrednicima.Bez obzira na ova neposredna iskustva i informacije, a imaju ć i u vidu da je još uvijek premarigidnom i nerazumljivom zvani č nom stavu nadležnih organa "rezultat finansijskog poslovanjaposlovna tajna poreznog obveznika", u cilju sagledavanja konkretne situacije u privrednimsubjektima, a i u cilju razjašnjenja nekih predhodno navedenih statisti č kih podataka i trendova,Ministarstvo za privredu je izvršilo anketiranje zna č ajnijih privrednih subjekata u Kantonu. Aktombroj: 04-28-3382/05 od 16.02.2006. godine uputili smo molbu za dostavu podataka i anketni list naoko 240 adresa. Nakon ta č no dva mjeseca ukupno je obezbje đ eno 74 potpuno ili djelimi č nopopunjenih odgovora, odnosno anketnih listova privrednih subjekata. Evidentno je odziv nedovoljan,

ali bez obzira na predhodno, odlu č ili smo da u nastavku iznesemo najzna č ajnihe pokazatelje, uzadekvatno grupisanje i komentare po pojedinim djelatnostima. (tabela 14.)

2.1. Metalurgija

U ovoj grani privrede preduze ć a posluju ve ć niz godina sa gubitkom osim preduze ć a "Livnica" d.d.Visoko Poslovanje sa gubitkom je posljedica niskog stepena korištenja instalisanih kapaciteta kao i



rast izvoza ove grane u 2005. godini, koji iznosi 191.021.055 KM, koji je ostvario "Mittal SteelZenica" što doprinosi poboljšanju platnog bilansa države Bosne i Hercegovine. Izuzetno zna č ajneizvozne rezultate bilježi ova kompanija u protekim mjesecima ove godine. Sve procjene govore da ć enajnovije ulaganje "Cimos" - a i partnera u projekat livnice u Zenici tako đ e biti jedan od razvojnonajzna č ajnijih projekata u Kantonu u ovom sektoru u narednom periodu.

2.2. Proizvodnja gra đ evinskog materijala i gra đ evinarstvo

Proizvo đ ač i gra đ evinskog materijala kao i gra đ evinarstvo poslovali su pozitivno u 2005. godini, što jepozitivan trend koji je prisutan ve ć dugi niz godina. Primjena softificiranih tehnoloških rješenja uproizvodnji cementa, opeke, gra đ evinske stolarije, gra đ evinske armature i izolacionih materijaladoprinose visokom kvalitetu proizvoda i jeftinijoj proizvodnji.

Porast prihoda u 2005. godini za 19.972.575 KM u odnosu na ostvareni prihod u 2004. godini, akoji iznosi 113.779.432 KM govori o izrazitoj konjukturi ovih proizvoda na doma ć em tržištu, obziromda prihod od izvoza iznosi samo 6.689.720 KM. Ova grana privrede ima sve predpostavke da pove č aizvoz obzirom na visok kvalitet proizvoda i povoljne cijene naro č ito u uvjetima ve ć eg budu ć egulaganja u gradnju. Vrijednost kapitala je ve ć a u 2005. godini za 20.431.080 KM u odnosu navrijednost kapitala u 2004. godini što je posljedica intezivnog investicionog ciklusa u "IGM" d.d.Visoko i "Tvornica cementa Kakanj" d.d. Kakanj. U tom kontekstu je i porast kreditnih obaveza u2005. godini koji iznosi 1.515.113 KM u odnosu na ostvarene kreditne obaveze u 2004. godini.



15

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1326 100,00 0 0 100 2004 1.182.656 1.173.367 9.289 425.681 109.955“TERMOBETON” d.o.o.

BREZAproizvodnja

betona 29 100,00 0 0 100 2005 2.465.228 2.222.746 242.482 668.162 200.31430 100,00 0 0 100 2004 2.744.711 2.667.606 77.105 982.549 468.841“AME” d.o.o.

BREZA

proizv.

beton.galanterije 32 100,00 0 0 100 2005 3.293.412 3.132.924 160.488 1.143.037 679.78635 100,00 0 0 100 2004 3.280.772 3.204.740 76.032 2.231.673 388.343“INTER” d.o.o.

DOBOJ JUGgrađevin-

arstvo 43 100,00 0 0 100 2005 6.660.152 6.276.903 383.249 7.044.723 368.343



2.3. Proizvodnja papira i grafi č ka djelatnost.

Svi anketirani proizvo đ ač i papira, kao i privredna društva iz grafi č ke djelatnosti poslovala su sagubitkom u 2005. godini, a koji je iznosio 113.587.943 KM što je više za 93.123.504 KM u odnosuna ostvareni gubitak u 2004. godini. Ovako visok ostvareni gubitak je diretna posljedicatransformacije, odnosno novog preustroja "Natron" d.d. Maglaj u 2005. godini i promjena koje su uiskazivanju bilansnih pozicija bile neminovne formiranjem "Natron Hayat" - a d.d Maglaj. Privrednodruštvo "Natron Hayat" d.d. Maglaj nije dostavio podatke o svom poslovanju u 2005. godini poobrascu primjenjenom u drugim slu č ajevima i utoliko je ovaj prikaz manjkav, ali su o toku projektaizvještavali Vladu i njena tijela po potrebi i u drugim oblicima službenog komuniciranja.

2.4. Proizvodnja u preradi drveta

U ovoj grani privrede dominantna privredna društva kao što su IP "Krivaja" d.d. Zavidovi ć i i ŠIP"Stup č anica" d.d. Olovo posluju sa gubitkom ve ć dugi niz godina što je posljedica neracionalneproizvodnje na tehnološki zastarjelim postrojenjima kao i viška radnika. Nasuprot ovim privrednimdruštvima privredna društva kao što su "Primus" d.o.o. Maglaj; "Budo Export" d.o.o. Žep č e; "Nansi"d.o.o. Žep č e; "Secom" d.o.o. Visoko; "Naha" d.o.o. Vareš, "Strong" d.o.o. Breza, "Jasmin M" Žep č e,"Tisa komerc" Žep č e i dr., koja se generalno mogu svrstati u zdravi dio sektora drvoprerade uKantonu, imaju softificirana tehnološka rješenja u proizvodnji, koja im daju proizvode visokogkvaliteta i nisku proizvodnu cijenu, tako da dobar dio proizvodnje plasiraju na inostrano tržište.

Ostvareni gubitak u poslovanju anketiranih privrednih društava u 2005. godini iznosi 10.981.991KM što je manje za 3.958.048 KM u odnosu na ostvareni gubitak u 2004. godini. Smanjenje gubitak je direktna posljedica provedenog procesa privatizacije u IP "Krivaja" d.d. Zavidovi ć i kao i nešto maloboljeg poslovanja ŠIP "Stup č anica".Prihod ove grane privrede u 2005. godini iznosi 120.108.856 KM što je manje za 11.082.858 KM uodnosu na ostvareni prohod u 2004. godini. Pad prihoda direktno je posljedica pada proizvodnje ufizič kom obimu za 16% u 2005. godini u odnosu na ostvarenje proizvodnje u 2004. godini. Uzrocipada proizvodnje su uzrokovani dijelom nedostatkom oblovine ili nemogu ć nostima servisiranja dugaza isporu č enu sirovinu kao i izdvajanja proizvodnih dijelova IP "Krivaja" d.d. Zavidovi ć i u maloj

privatizaciji,čija proizvodnja nije evidentirana u ovom izvještaju. Vrijednost kapitala je manja u2005. godini za 49.047.330 KM u odnosu na vrijednost u 2004. godini što je posljedica podmirivanja

gubitaka u poslovanju, smanjenja vrijednosti poslovanja putem instituta amortizacije kao iizdvajanja proizvodnih dijelova IP "Krivaja" d.d. Zavidovi ć i putem male privatizacije koji je realiziranau 2005. godini.Kreditne obaveze u 2005. godini su manje za 1.549.034 KM u odnosu na vrijednost ostvarene u2004. godini što je posljedica nemogu ć nosti dobijanja kredita od banaka preduze ć ima kao što su IP"Krivaja" d.d. Zavidovi ć i i ŠIP "Stup č anica" d.d. Olovo gdje ve ć inski državni kapital.Privredna društva kao što su IP "Krivaja" d.d. Zavidovi ć i i ŠIP "Stup č anica" d.d. Olovo nisu

privatizirana i sporost odvijanja procesa privatizacije zasigurno negativno uti č u na poslovanje ovihprivrednih društava što se ogleda u poslovanje sa gubitkom ve ć dugi niz godina što se tako đ erverifikuje kroz kašnjenje isplata pla ć a radnika od cca šest mjeseci u odnosu na teku ć e mjesece.Pad nivo zaposlenosti u 2005. godini od 769 radnika u odnosu na nivo zaposlenosti je direktnaposljedica izdvajanja DC "Šumarstvo" iz IP "Krivaja" u ŠPD Zeni č ko - dobojskog kantona kao iizdvajanje proizvodnih dijelova iz IP "Krivaja" d.d. Zavidovi ć i u procesu male privatizacije.



šume iz Republike Srpske su prema priloženim podacima tako đ er isporu č ile više nego je ugovorenoza 2005. godinu u iznosu od 3.245,7 m 3 ili u procentima za 59,55%. Navode ć i ovakve podatkekorisnici sirovine su č esto u kontaktima sa Vladom stvaljali pod znak pitanja korektnostsnabdjeva č a u ponašanju prema ugovornenim obavezama dok su argumenti ŠPD - a spramcjenovnika, ugovaranja, pla ć anja i isporuka bili naj č eš ć e vezani za neuredno servisiranje obaveza ineizbježne troškove poslovanja. Iz datog pregleda na tabeli 14 a može se zaklju č iti da su privrednadruštva koja se bave preradom drveta dobila od preduze ć a iz ostatka Federacije Bosne i Hercegovinei sa prostora Republike Srpske 36.485,98 m 3 što je djelimi č no kompeziralo smanjenje isporukaoblovine od strane ŠPD - a Zeni č ko - dobojskog kantona u 2005. godini u iznosu od 48.236,68 m 3.Snabdjevanje oblovinom ŠIP "Stup č anica" d.d. Olovo nije razmatrano pošto je Šumarstvo ŠIP"Stup č anica" d.d. Olovo bilo do 31.12.2005. godini u sastavu ŠIP "Stup č anica" d.d. Olovo.

PREGLED ISPORUČENIH KOLIČINA OBLOVINE U 2005. GODINIZA POTREBE PRIVREDNIH DRUŠTAVA ZENIČKO - DOBOJSKOG KANTONA

Tabela 14a.ISPORUČIOCI OBLOVINE [m3]

ŠPD ZE-DO KANTONA[m3]

ŠPD F BiH[m3]

ŠPD RepublikeSrpske

[m3]Red.broj PRIVREDNO DRUŠTVO

Ugovoreno Isporučeno Ugovoreno

Isporučeno

Ugovoreno

Isporučeno

KOMENTAR

1 2 3 4 5 6 7 8 91 IP “KRIVAJA” d.o.o.

ZAVIDOVIĆI 96.000 63.960 0 0 0 02 “BOSNA FURNIR” d.o.o.

VISOKO 12.000 2.000 0 4.000 0 03 NAHA” d.o.o.

VAREŠ 5.700 4935,45 0 0 0 04 “NANSI” d.o.o.

ŽEPČE 1.300 12.304 0 0 0 05 “BUDO-EXPORT” d.o.o.

ŽEPČE 0 0 11.000 10.993 4.000 3.9006 “SECOM” d.o.o.

VISOKO 3.600 3.600 0 0 0 3.5757 “PROMTES” d.d.

TEŠANJ 2.300 2.074 0 0 0 08 “FAAM” d.o.o.

VAREŠ 4.500 4.101 0 0 0 09 “BITA INVEST” d.o.o.

RIBNICA (TUZLA) 4.500 4.263 3.300 3.269 300 8610 “AL-EX” d.o.o.

ZENICA 4.000 3.749 1.000 187 0 011 “TIMPEX” d.o.o.

VAREŠ 5.500 5.040 0 0 0 0

12 “KAPETANOVIĆ” d.o.o.VAREŠ 3.000 2.802 500 188 0 013 “EXPROM” d.o.o.

OLOVO 1.300 600,85 2.000 1.937 0 014 “UNIMER” d.o.o.

OLOVO 1.500 1.308 0 1.000 0 015 “ŠPARDA” d.o.o.

OLOV0 1.300 517,25 500 198,83 0 0

- neredovna isporukaoblovine iutičenegativno naodvijanjetehnološkog procesaproizvodnje kao inesigurnostugovaranja izvoza(dinamički).

- traži se odgodaavansnog plačanjana 30 dana.

- isporuka oblovinenije u skladu saugovorenimkvalitetom.

- država prekoisporuke imamonopol na tržištuoblovine.



2.5. Metaloprerada, proizvodnja mašina, elektri č nih strojeva i motornih vozila

Prema statisti č kim pokazateljima fizi č ki obim industrijske proizvodnje na Zeni č ko - dobojskomkantonu u podru č ju prera đ eva č ke industrije ostvaren je sa indeksom 121,8% (indeks 2005/2004).Na ostvareno pove ć anje ukupne industrijske proizvodnje zna č ajno su doprinijeli dobri poslovnipokazatelji ostvareni u ve ć ini privrednih društava iz oblasti metaloprerade što se vidi izprezentiranih pokazatelja u tabeli broj: 15 "Podaci o stanju i poslovanju privrednih društava".

Najbolje proizvodne pokazatelje permanentno ostvaruju preduze ć a koja rade za potrebeautomobilske industrije.

Uspješno provedena privatizacija, obezbje đ enje certifikata ISO standarda te orjentacija ka ino -tržištu sa ostvarenom realizacijom preko 80% rezultira uspješnim poslovnim pokazateljima.

"Unico filter" d.d. Tešanj je ostvario pove ć anje ukupnog prihoda sa indeksom od 124,8% iostvarenjem dobiti od 579.918 KM. Iskazani gubitak u 2004. godini je rezultat umanjenja kapitala uskladu sa knjigovodstvenim standardima. Okon č anjem spora vezanog za privatizaciju ovogpreduze ć a i zahvaljuju ć i ulasku strateškog partnera "Mann + Hummel" - a iz Njema č ke u narednomperiodu o č ekuju se zna č ajna investiona ulaganja. pove ć avanje obima proizvodnje i zapošljavanja, aprije svega sigurnosti plasmana na ino tržište.

"Pobjeda" d.d. Tešanj je ostvarila pove ć anje ukupnog prihoda sa indeksom 117,8% i plasmanomproizvoda na ino - tržište u visini od 92%. Pozitivan trend poslovnih pokazatelja rezultat jeopredjeljena menadžmenta ka poboljšanju kvaliteta proizvoda, uveden je sistem upravljanjakvalitetom po me đ unarodnim standardima ISO 9000 i ISO 14.000. "Pobjeda" je, sem vlastitihuspjeha koji su uslijedili u poslovanju nakon uspješno provedene privatizacije, razvila i posebanmodel i koncept vezanih mikro - kompanija u oblasti metaloprerade i u njenom proširenomposlovnom sistemu danas uspješno funkcionira i razvija se preko deset takvih samostalnihsubjekata č iju su djelatnost otpo č eli nekadašnji radnici "Pobjede" koji su opremu i odgovaraju ć eugovore o poslovno - tehni č koj suradnji prihvatili kao otpremninu sa ranijih radnih mjesta.

Preduzeća "Enker" d.d. Tešanj i "FAD" d.d. Tešanj tako

đe ostvaruju pozitivne rezultate poslovanja saorijentacijom ka invesiranju u tehnologiju i opremu, uz naglasak na neophodnosti donošenja

propisa u cilju osloba đ anja od obaveze pla ć anja carine na uvoz opreme i stimulaciju izvoza. Na ovihnekoliko primjera mogu ć e je uo č iti da privredna društva iz djelatnosti proizvodnje mašina i ure đ ajaostvaruju sve bolje poslovne efekte uklju č uju ć i ve ć u proizvodnju, ve ć i izvoz, sigurnije zapošljavanje,intenzivniji razvoj i dr. Preduze ć e "TRD" d.d. Vareš je ostvarilo najve ć e pove ć anje ukupnog prihodasa indeksom 154,4% i izrazitim pove ć anjem plasmana na ino - tržište sa 71,1%. Ostvarena je dobitod 3.060 KM uz napomenu da prošlogodišnje iskazani gubitak je rezultat kumulativnogisklnjižavanja zaostalih obaveza po osnovu doprinosa za 40 radnika na č ekanju. Tehnološki višak

radnika je riješen putem otpremnina i penzionisanja. Preduze ć e "Rudstroj" d.d. Kakanj uz realizacijuinvesticije u novu opremu jedino je preduze ć e koje je ostvarilo pove ć anje broja zaposlenih za 19radnika (110%). Privredno društvo UNIS "Kovina" d.d. Visoko ostvarilo je smanjenje ukupnogprihoda sa indeksom 88,5% i smanjenje broja uposlenih prvenstveno zbog problema sa tržištem –razlozi koje navode su: nelojalna konkurencija, nesigurnost naplate, visokih kamatnih stopa i drugo.Manja privredna društva iz oblasti metaloprerade koja su u proces privatizacije ušla sa velikimzaostalim obavezama po osnovu poreza i doprinosa i u koja nije ušao svježi kapital nisu uspjela



preduze ć a, te je upitan status preduze ć a i oko 100 radnika na evidenciji. U svakoj od opcijakona č nog rješavanja statusa društva ohrabruje č injenica da je imovina u ve ć oj mjeri sa č uvana.

Stavljanjem u proizvodnu funkciju nove elektrolu č ne pe ć i u "Mittal Steel Company" Zenica omogu ć io je povoljnije uslove za formiranje i razvoj novih preduze ć a iz oblasti metaloprerade.

I pored iskazanih pozitivnih pokazatelja u proizvodnom, financijskom, izvoznom i investicionomkretanju ve ć ine preduze ć a iz oblasti metaloprerade uporedo je nazna č ena i opšteprisutnaproblematika: visoka cijena elektri č ne energije, visoki porezi i doprinosi, nedostatak podsticajaizvozu (izuzevši pozitivne efente uvo đ enja sistema PDV - a koje ocjenjuju vrlo stimulativnim),komplikovane carinske procedure, visoke kamatne stope nelojalna konkurencija, problem tenderskeponude i druge neophodne mjere reguliranja tržišnog i ambijenta za privre đ ivanje.



20

PODACI O STANJU I POSLOVANJU PRIVREDNIH DRUŠTAVA

Tabela 15. Poslovni rezultati privrednih društavaOPĆI PODACI

OPĆI PODACI POSLOVNI REZULTAT I FINANCIJSKA STABILNOST PRIVREDNOG DRUŠTVATržište (%) Kapital (%)NAZIV DRUŠTVA I SJEDIŠTEOsnovna

djelatnost Zaposlenost Domaće Ino. Drž. Dion. God.Ukupanprihod

KM

Ukupanrashod

KM

Poslovnirezultat

KM

KapitalKM

Kreditneobaveze

KM1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

416 16 84 51 49 2004. 19.597.101 29.353.663 -9.756.562 12.291.245 545.456“UNICO FILTER” d.d.TEŠANJ

Proizvodnjafiltera

417 18 82 51 49 2005. 24.465.189 22.885.271 579.918 12.871.163 298.191313 10 90 0 100 2004. 11.175.151 10.866.000 55.582 17.477.082 0“POBJEDA” d.d.

TEŠANJProizvodnja

pumpi 307 8 92 0 100 2005. 13.165.988 12.900.515 116.819 17.562.277 3.402.406

370 5,5 94,5 51 49 2004. 10.739.089 11.028.254 -289.165 19.110.251 62.000“ENKER” d.d.TEŠANJ

Proizvodnjasvjećica 366 6 94 0 100 2005. 10.790.305 10.746.153 44.152 19.760.403 45.500

220 73 27 0 100 2004. 8.429.222 8.427.601 1.621 6.387.344 921.854“UNIS KOVINA” d.d.Visoko

Metalo-prerada

202 94 6 0 100 2005. 7.462.896 7.459.566 3.330 6.389.674 559.716198 81 19 0 100 2004. 5.421.937 5.562.930 -140.993 3.300.638 799.506“RUDSTROJ”

KakanjProizvodnja

mašina 217 82 18 0 100 2005. 5.506.045 5.592.790 -86.745 3.213.893 1.161.582

154 70,2 29,8 0 100 2004. 2.266.542 3.023.745 -757.203 1.981.750 103.474“TRD” d.d.Vareš

Metalo-prerada 152 28,9 71,1 0 100 2005. 3.500.427 3.497.367 3.060 1.981.750 403.121

95 100 0 0 100 2004. 1.098.061 1.272.647 -174.586 3.192.228 0“INSTALACIJE” d.o.o.Zenica

Proizvodnjamontaža 72 100 0 0 100 2005. 920.076 1.224.587 -304.511 3.121.886 0

73 93 7 0 100 2004. 528.611 668.951 -140.340 2.756.825 0“STROJNI” d.d.Breza

Proizv.metal.

proizvoda 64 89 11 0 100 2005. 416.438 682.078 -265.642 2.491.183 0



2.6. Proizvodnja tekstila, tekstilnih proizvoda, kože, obu ć e i kožnih proizvoda

Tekstilna industrija spada u niskoakumulativnu granu privrede sa specifi č nom problematikomvelikog udjela li č nog rada u gotovom proizvodu, pretežno ženskom radnom snagom sa velikimprocentom bolovanja, brzim zastarjevanjem mašinskog parka i opreme, permanentnim smanjenjemcijene rada na tržištu, velikim udjelom nepovoljnih "lohn" poslova, što je uz ratne posljediceuništenosti i devastiranosti proizvodnih kapaciteta i nenapla ć enu ratnu proizvodnju preduze ć a sadržavnim kapitalom dovelo u veoma težak položaj.

U cijelom posljeratnom periodu od 13 preduze ć a iz djelatnosti tekstilne i kožne industrije savlasni č kom strukturom državnog kapitala jedino preduze ć e koje je ostvarivalo pozitivne rezultateposlovanja je "Napredak" iz Tešnja (nisu dostavljeni podaci, trenutna poslovna neaktivnost zbognedostatka posla).

Trend negativnog poslovanja nastavljen je i u postprivatizacijskom periodu posebno u preduze ć imaprivatiziranim metodom Javnog upisa dionica pri kojoj u preduze ć a nije ušao neophodni svježikapital (primjer "T Č T" Tešanj 80% privatizirane "po Markovi ć u" i preostalih 20% kroz JUD).Problematika preduze ć a permanentno se usložnjava zbog nemogu ć nosti otplate velikih zaostalihobaveza po osnovu poreza i doprinosa, nenamjenski utrošenih pozajmica, poteško ć a sa skidanjemhipoteka, tehnološkog viška radnika i ostale problematike karakteristi č ne za ovu niskoakumulativnudjelatnost.

Preduze ć e "Vitex" Visoko ostvarilo je smanjenje obima poslovne aktivnosti i ukupnog prihoda saindeksom 86,7% u odnosu na 2004. godinu i gubitak od 3,213,770 KM, što iznosi 66% vrijednostiostvarenog prihoda u 2005. godini. Blokada ra č una, nemogu č nost obezbje đ enja obrtnih sredstava iuplate doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje rezultirala je generalnim štrajkom radnika.Dosadašnja pomo ć vlade sa federalnog i kantonalnog nivoa se kretala u visini od oko milion KM iplasirana je kroz finansijsku podršku ponu đ enim programima.

Preduze ć a "Bretex" Breza i "Tvornica č arapa" Tešanj su zbog nemogu ć nosti organiziranja ili nastavka

proizvodnje, proizvodne pogone su ustupila ili su prinudnom naplatom realizirani dijelovi imovine ukorist drugih subjekata (ABS - "Sockmaker"), privatnih poduze ć a, a "Tvornica konfekcije Vareš" jeobustavila svoju proizvodnu aktivnost. Pomo ć ranijeg saziva Vlade data u vidu 100.000 KMpozajmice "Tvornici č arapa" nije polu č ila efekte.

Tako đ e, i preduze ć a privatizirana metodom neposredne pogodbe "Sloga" Tešanj i "Mahnja č a" Žep č enisu uspjela riješiti problem izmirenja zaostalih obaveza po osnovu poreza i doprinosa što jekulminiralo štrajkovima, prekidom prizvodnje i zahtjevom radnika za prekid kupoprodajnog ugovorakod Agencije za privatizaciju Zeni č ko - dobojskog kantona a rješenja koja je ponudila Agencija jesu

ispunjenje odnosno raskid kupoprodajnog ugovora.Preduze ć e "Ziko" Zavidovi ć i i "Kimo" Zenica ("Kimo" posluje u sklopu "Prevent Sarajevo" Visoko),kojima je u provedenoj privatizaciji Vlada Kantona preuzela izmirenje zaostalih obaveza, ostvarujudobre poslovne rezultate uz pove ć anje broja zaposlenih (u "Kimu" Zenica uz preuzetih 300 radnikaradi i 319 novouposlenih).



23

PODACI O STANJU I POSLOVANJU PRIVREDNIH DRUŠTAVA

Tabela 16. Poslovni rezultati privrednih društava

OPĆI PODACIOPĆI PODACI POSLOVNI REZULTAT I FINANCIJSKA STABILNOST PRIVREDNOG DRUŠTVA

Tržište (%) Kapital (%)NAZIV DRUŠTVA I SJEDIŠTE Osnovnadjelatnost Zaposlenost Domaće Ino. Drž. Dion. God.

Ukupanprihod

KM

Ukupanrashod

KM

Poslovnirezultat

KM

KapitalKM

Kreditneobaveze

KM1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1.475 77 23 67 33 2004 13.751.344 28.895.294 -15.143.950 103.913.812 4.072.974“KTK VISOKO” d.d.VISOKO

Proizv. kožekrzna i kož.

proiz. 1.310 73 27 67 33 2005 10.471.846 17.931.428 -7.459.582 103.913.812 3.632.076

1.409 0 100 0 100 2004 111.233.713 98.990.003 12.243.710 25.890.578 550.000“PREVENT SARAJEVO” d.o.o. VISOKO

Proizv. kožekrzna i kož.

proiz. 1.699 0 100 0 100 2005 142.856.324 141.217.271 1.639.051 28.629.630 3.050.00058 7 93 0 100 2004 10.862.559 10.168.566 59.377 1.643.305 1.200.000“KOTEKS” d.o.o.

TEŠANJProizv. kožekrzna i kož.

proiz. 78 15 85 0 100 2005 10.166.431 9.247.916 76.396 1.643.305 1.500.000

605 45 45 0 100 2004 5.620.377 8.156.657 -2.536.280 22.313.159 4.237.483“VITEX” d.d.VISOKO

Proizvodnjaprediva 557 50 50 0 100 2005 4.873.215 8.086.985 -3.213.770 22.313.159 3.676.451

218 17 83 0 100 2004 3.089.698 3.127.405 -37.707 7.590.564 261.000“ZIKO” d.d.ZAVIDOVIĆI

ProizvodnjaHTZ opreme 231 15 85 0 100 2005 2.767.118 2.789.361 -22.243 7.568.321 999.766

20 80 0 100 2004 2.786.409 2.405.217 381.192 659.325 1.000.427“ALMA-RAS” d.o.o.OLOVO

Proizvodnjarublja 137 25 75 0 100 2005 3.405.921 3.331.261 74.660 733.985 1.136.309

58 48 52 0 100 2004 1.789.315 1.629.594 159.271 977.218 44.828“TREND-TEX” d.o.o.Tešanj

Proizvodnjaradne odjeće 61 2 98 0 100 2005 495.729 493.574 102.155 1.002.464 7.862



3. ENERGETIKA

Uvod

Planiranje energetskih potreba i pra ć enje realizacije svodi se na pra ć enje potrošnje elektri č neenergije i klju č nih energenata, i to: ugalj, nafta i derivati nafte i prirodni gas. Kanton dijelikarakteristike op ć eg stanja sa ostatkom BiH kada su u pitanju akternativni i novi izvori energije(potencijali manjih rijeka, energija vjetra, solarna energija, biomase, ...). Ovdje je rije č je o parcijalnojenergetskoj analitici koja još uvijek ne prati energetske tokove u cjelosti (primarna energija,energetske transformacije i finalna energetska potrošnja) i kao takvi - ovi podaci služe samo zaplaniranje i pra ć enje rada energetskih privrednih subjekata (elektroprivredna preduze ć a,snabdjeva č i uvoznim energentima - naftnim derivatima i prirodnim gasom).

3.1. Elektri č na energija

U energetskoj oblasti proizvodnja elektri č ne energije ima dominantnu ulogu. U Zeni č ko -dobojskom kantonu se nalazi jedna od dvije termoelektrane u Federaciji Bosne i Hercegovine, te jeosnovna proizvodnja i bazirana na TE "Kakanj" Kakanj, a preostali, mali dio na industrijsketermoelektrane ("Mittal Steel" d.d. Zenica i "Natron Hayat" d.d. Maglaj), koje zadovoljavaju samo diovlastitih potreba. Na podru č ju Kantona nije instalisana ni jedna hidroelektrana. Me đ utim, pošto jekantonalna nadležnost dodjela koncesija za izgradnju hidroenergetskih objekata snage do 5 MW,tzv. male hidroelektrane(MHE), izradom studija o iskoristivosti ovih kapaciteta Kanton planskipristupa ovom sektoru i poduzima neophodne aktivnosti – objavljeni su pozivi za jedanaest lokacijana podru č ju Kantona, te odobrene koncesije za izgradnju 4 ( č etiri) MHE.Realizacija elektroenergetskog bilansa u 2005. godini ostvarena je zadovoljavaju ć im procentom,elektroenergetski sistem je funkcionisao stabilno, kako u oblasti proizvodnje, tako i u oblastiprijenosa i distribucije elektri č ne energije, što je omogu ć ilo kontinuirano snabdijevanje elektri č nomenergijom.

Ostvarena proizvodnja elektri č ne energije u Kantonu u 2005. godini iznosila je 1637,2 GWh.Ukupna potrošnja elektri č ne energije u Kantonu iznosila je 556,7 GWh, odnosno, 101,85% odplana . Navedeni podaci prikazani su u Tabeli 17 .

Tabela 17. Elektri č na energija

Elektri č na energijaPlan 2005

(GWh)

Realizacija

(GWh)

od plana

(%)

Plan 2006

(GWh)Index

06/05 (%)

Proizvodnja 1637,2 1.632 99,68 1.638 100,03

Potrošnja 556,7 567 101,85 559,632 100,52

Izvor: "Elektrodistribucija Zenica" Zenica

Objektivno postoje tehni č ko-tehnološki uslovi za dalji rast proizvodnje, a koji u najve ć oj mjeri zaviseod mogu ć nosti isporuke i potreba (potrošnje) elektri č ne enegije. Stabilan rad stistema omogu ć en je



Tabela 18. Derivati nafte

2005. godina 2006. godina

Naftni derivati Plan

(t)

Ostvareno

(t)

O/P

(%)

Index 05/04

(%)

Bilans

(t)

Index 06/05

(%)Dizel, MB, LU,mazut, ostalo 96.000 97.000 101,0 102,1 98000 101,0

Izvor:Federalno Ministarstvo za energiju, rudarstvo i industriju (FMERI)

3.3. Prirodni plin

Potrošnja prirodnog gasa u Zeni č ko - dobojskom kantonu u 2005. godini ostvarena je u ukupnojkolič ini od 50,505 mil.sm 3 ili 95,1 %, što je prikazano u Tabeli 19.

Tabela 19. Prirodni gas

2005. g. 2006. g.

Prirodni gas Plan

(mil. sm 3 )

Ostvareno

(mil. sm 3 )

O/P

(%)

Index (%)

05/04

Plan

(mil. sm 3 )

Index (%)

06/05

Ukupno 53,090 50,505 95,1 111,6 81,007 160,3

Izvor:Federalno Ministarstvo za energiju, rudarstvo i industriju (FMERI)

"Energoinvest" i "BH – Gas" sa ino - partnerom "Gazexport" - om, osigurali su potrebne koli č ineprirodnog gasa po zahtjevima potroša č a. Pored pove ć anja potrošnje još uvijek je prisutan problem,iako manje izražen nego ranijih godina, neuskla đ eno planiranje potreba sa stvarnom potrošnjom.

Procjenjuje se da ć e u ovoj godini do ć i do pove ć anja uvoza /potrošnje za 19% zbog zna č ajnogpove č anja planirane proizvodnje "Mittal Steel" - a Zenica.

Rezime:

Prethodnu, 2005. godinu karakteriše uredna snabdjevenost Kantona energijom, bez zastoja ipoteško ć a u obezbje đ enju pojedinih energenata. Tako đ e, može se konstatovati slijede ć e:• Elektroenergetski sistem Kantona radio je stabilno i bez ve ć ih poreme ć aja,• Na tržištu derivata nafte nije bilo zastoja,• Pouzdanost snabdjevanja prirodnim plinom dovedena je na zadovoljavaju ć i nivo, iako je i dalje

optere ć ena dugom prema ruskom isporu č iocu. Neuskla đ eno planiranje potreba sa stvarnompotrošnjom izraženo kod direktnih potroša č a – industrijski kapaciteti č ija prizvodnja nijekontinuirana.



RUDARSTVO - EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Proizvodnju uglja, koja je u Zeni č ko - dobojskom kantonu u oblasti eksploatacije mineralnihsirovina dominantna, vrše tri privredna društva i to:

• Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o. Breza• Rudnik mrkog uglja "Kakanj" d.o.o. Kakanj i• Rudnik mrkog uglja "Zenica" d.o.o. Zenica.

Ugalj je osnovni doma ć i energetski resurs. Navedena tri rudnika zapošljavaju zna č ajan broj radnika.Ovlaštenja i obavezu vlasnika državnog kapitala u navedenim privrednim društvima vrši VladaFederacije BiH. U Tabeli 20 prikazani su osnovni parametri proizvodnje uglja.

Tabela 20. Proizvodnja i isporuka uglja TE "Kakanj"

2005. godina 2006. godina

RUDNIK MRKOG UGLJA

Planiran a

proizvod.(t)

Ostvaren a

proizvod.(t)

IsporukaTE(t)

Planiran a

proizvod.(t)

Plan TE(t)

Index 6/5(%)

“KAKANJ” 1 000 000 1 016 529 935 006 1 100 000 915 000 100,1“ZENICA” 331 750 289 668 169 171 339 900 250 003 102,45“BREZA” 260 000 170 837 164.393 250 000 230 000 96,15UKUPNO 1 591 750 1 477 304 1 268 570 1 689 900 1 395 003 106,16

Izvor: Rudnici mrkog uglja na podru č ju Kantona

Iz navedenih pokazatelja može se zaklju č iti:• Da je index proizvodnje uglja 2006/05 godina 106,16 % uzrokovan zna č ajnom proizvodnjom u

Rudniku "Zenica", ali se istovremeno ostvareni nivo proizvodnje može smatrati zadovoljavaju- ć im jer predstavlja realan odraz pogonske spremnosti rudnika uglja;

• Da je u rudnicima uglja zaposleno ukupno 5.360 radnika. Evidentno je da pored važnosti izna č aja rudnika uglja, kao jedinih doma ć ih isporu č ilaca uglja za TE "Kakanj", rudnici

zapošljavaju i respektabilan broj radnika, što obavezuje nadležne organe na kontinuiran aktivanodnos u cilju stvaranja što povoljnijih uslova za poslovanje i siguran rad zaposlenih;• Važno je napomenuti da je u rudnicima uglja zaposleno oko 26% invalida rada i rata što, zbog

specifi č nosti djelatnosti, ekonomski optere ć uje poslovanje rudnika, a istovremeno, u rudnicimase osje ć a deficit sposobne radne snage za rad u neposrednoj proizvodnji posebno u podzemnojeksploataciji.

• Zbog još uvijek teškog ekonomskog stanja, naro č ito u pogonima sa podzemnom eksploatacijom,kao što je Rudnik "Zenica", nije dostignut potreban nivo tehni č ko - tehnološke opremljenosti ipogonske spremnosti;

• Obzirom na stanje tržišta elektri č ne energije kona č no su otklonjene dileme o perspektivnostitržišta uglja, koji je, evidentno, uz vodne resurse najzna č ajniji doma ć i energetski potencijal. Vrlo

je zna č ajno da na bazi ovih č injenica rudnici uglja mogu planirati objektivno i realno dugoro č nijirazvoj č ime se stvaraju povoljniji uslovi za kontinuitet ulaganja, radi pove ć anja proizvodnje istepena tehni č ko - tehnološke opremljenosti;

• U cilju promjena u organizaciji elektroenergetskog sektora i rudarskog sektora u Federaciji



27

PODACI O STANJU I POSLOVANJU PRIVREDNIH DRUŠTAVA (2005/2004)



Tržište (%) Kapital (%)NAZIV DRUŠTVA I SJEDIŠTEOsnovnadjelatnost Zaposlenost domaće Ino. Drž. Dion. Godina Ukupan prihod

/KM/Ukupanrashod/KM/

Poslovnirezultat /KM/ Kapital /KM/ Kredit (unutar

obaveza)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

2004 17.491.189,00 23.014.501,0 -5.523.312,00 7.809.128,00 4.014.266,00RMU “BREZA” Breza

vađenje ibriketiranje

mrkog uglja

1.268 100 0 100 0

2005 20.123.381,00 20.210.993,0 87.612,00 7.721.516,00 3.692.476,002004 52.003.210,00 51.986.674,0 +16.536,00 55.784.260,0 30.558.829,0

RMU “KAKANJ” Kakanjvađenje i

briketiranjemrkog uglja

2.221 100 0 100 02005 52.274.589,00 56.179.678,0 -3.905.089,00 51.736.008,0 33.558.968,0

2004 20.746.145,00 39.414.109,0 -18.649.946,00 219.671.466,0 12.989.886,00RMU “ZENICA” Zenica

vađenje ibriketiranjemrkog uglja

1.567 98,41 0,41 100 02005 23.409.076,00 32.342.144,0 -8.933.068,00 210.738.398,0 11.931.147,00



4. TRGOVINA, UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

U kontekstu aktivnosti sagledavanja i kvantifikacije poslovanja preduze ć a iz trgovine, ugostiteljstva iturizma osnovni problem je nemogu ć nost prikupljanja i dobivanja ta č nih podataka, a i podaci kojesaopštava Federalni zavod za statistiku su č esto neblagovremeni i nepotpuni.

Na našu anketu odazvao se neznatan broj privrednih subjekata što ukazuje na rezerviran ilineangažiran odnos prema davanju podataka. Me đ utim i pored navedenog raspoloživi podaci moguukazati na stanje ovih djelatnosti, perspektive i pravce razvoja, kao i donošenje odre đ enih mjera izaklju č aka.

5.1. Op ć e stanje trgovine

Iako je trgovina prema broju registrovanih privrednih subjekata u Zeni č ko - dobojskom kantonudominantna privredna djelatnost, op ć e stanje se ne može ocijeniti kao naro č ito dobro. Relativno jemalo zastupljena trgovina na veliko, nedovoljan je broj trgovinskih objekata višeg nivoa:hipermarketi, supermarketi, superstore, moderno opremljene samoposluge itd. Na klasi č ne robneku ć e se odnosi oko 12% ukupnih poslova, samoposluge oko 5%, dok suvremenih supermarketagotovo i nema. U Kantonu nisu prisutni u zna č ajnoj mjeri ve ć i trgovinski lanci (VISA / VF, Mercator,Interex, Velpro ...) iako je trend razvoja trgovine u susjednim zemljama pa i kantonima dokazao daupravo ovi oblici prodaje preuzimaju dominantni udio u ukupnom prometu roba široke potrošnje.

Unato č nekim negativnim karakteristikama stanja u ovoj oblasti (privatna trgovinska mreža, malapreduze ć a i radnje su, uglavnom, smješteni u nedovoljno opremljenim i neplanski neraspore đ enimprodajnim objektima; viši oblici trgovinske suradnje kao što su razni oblici countertrade poslova,prakti č no i ne postoje, dok je njihova zastupljenost u razvijenim zemljama velika; ne postojeadekvatni projekti niti kreditne linije za financiranje trgovinskih projekata) ipak se možekonstatovati da je zbog liberalizacije trgovine, pa i nedovoljne obezbje đ enosti granica, tržišterelativno dobro snabdjeveno, posebno proizvodnima iz uvoza. Proizvodi doma ć eg porijekla, u odnosuna uvezene robe, još uvijek su nedovoljno zastupljeni kod trgovaca ili prihva ć eni kod kupaca. Visokikvalitet proizvoda, pouzdanost, razvoj distribucijske mreže i intenzivnija promocija doma ć ihproizvoda su klju č ni uvjeti unapre đ enja kako doma ć e proizvodnje tako i trgovine doma ć im robamaali i izvoza. U Ministarstvu za privredu di zna č ajnih napora bio je usmjeren na promociji doma ć ihproizvoda, te, u suradnji sa inspekcijskim organima, pra ć enje i neposrednu kontrolu cijena. Tako đ eć e biti nužno nastaviti i dovršiti privatizaciju ili na drugi na č in u kona č nici riješiti status privrednihsubjekata u kojima Vlada kantona vrši ovlaš ć enje i obaveze vlasnika državnog kapitala: "Novatrgovina" Žep č e, "Velepromet - Maloprodaja" Visoko i "RMK Promet" Zenica.

5.2. Op ć e stanje ugostiteljstva i turizma

Na podru č ju kantona ugostiteljsto - turisti č kom djelatnoš ć u bavi se oko 100 privrednih subjekata i24 agencije. Veliki broj je onih koji se ovom djelatnoš ć u bave kao sporednom. Osnovni problemi kojikarakteriziraju ovu granu su: nedovoljna ure đ enost prostora, nedefinisan turisti č ki proizvod,nedovoljan kvalitet ugostiteljsto - turisti č kih usluga idr. Zna č ajni projekti iz ugostiteljsko - turisti č kedjelatnosti č iji je jedan od inicijatora i Vlada Zeni č ko - dobojskog kantona je Studija o istraživanjima



5.3. Dominantni probelemi trgovine, turizma i ugostiteljstva

Kao naj č eš ć e uzroke poteško ć a u poslovanju privredna društva u ovoj oblasti navode:- nelojalnu konkurenciju,- slabu kupovnu mo ć stanovništva,- ekonomski neopravdano velik broj zaposlenih u privatiziranim i neprivatiziranim preduze ć ima,- nedostatak obrtnog kapitala,- nepostojanje kreditnih linija ili drugih vidova finansijske podrške za projekte u ovoj branši,- visoke kamatne stope na kreditna sredstva i garancije banaka,- nedovoljana ure đ enost prostora i nedefiniran turisti č ki proizvod,- nedovoljan kvalitet ugostiteljsto - turisti č kih usluga,- sporo uklju č ivanje u svjetske i evropske integracione procese.

5.4. Budu ć i pravci i okviri razvoja trgovine, turizma i ugostiteljstva

Kada je trgovina u pitanju, budu ć i pravci razvoja bi trebalo da budu:- razvoj unutrašnje trgovine,- razvoj spoljne trgovine,- razvoj viših oblika saradnje i kooperacije u trgovini,- organizacijska transformacija trgovine,- razvoj trgovinske politike i kontrole,- unapre đ enje i razvoj informacionog i EAN kodnog sistema u trgovini.

Obzirom da je turizam, u jeku op ć e globalizacije, danas postao svjetski proces, a turisti č ka privredasvjetska privreda, odnosno industrija i da se o č ekuje i dalja ekspanzija razvoja turizma, te zboguticaja turizma na druge djelatnosti, o č uvanje prirode i implementacije mira, u našem kantonu ć ese u pravcu razvoja turizma poduzeti zna č ajne aktivnosti, a naro č ito:- utvr đ ivanju strategije razvja turizma i ugostiteljstva,- izradi odgovaraju ć ih programa projekata, dogradnji zakonske i provedbene regulative,- edukaciji, utvr đ ivanju minimalnih uvjeta i kategorizaciji ugostiteljskih objekata,- zalaganju kod finansijskih institucija na subvencioniranom kreditiranju projekata iz ovih

djelatnosti.- koncesijama i višim oblicima saradnje i kooperacije u ugostiteljstvu i turizmu,- oč uvanju životne sredine i promociji turizma.Dio aktivnosti i podrške Vlade usmjeren je na projekte koji imaju za cilj stvaranje infrastrukturnihuvjeta za intenzivniji razvoj turizma u zonama Kamenice i Ponijera te pomo ć projektu arheološkihistraživanja na lokalitetima u Visokom nazvanim "Dolinom piramida".



30

PODACI O STANJU I POSLOVANJU PRIVREDNIH DRUŠTAVA (2005/2004)



Tržište (%) Kapital (%)NAZIV DRUŠTVA I SJEDIŠTEOsnovnadjelatnost Zaposlenost Domaće Ino. Drž. Dion. God.

Ukupanprihod

KM

Ukupanrashod

KM

Poslovnirezultat

KM

KapitalKM

Kreditneobaveze

KM1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

2004 6.874.765 6.868.528 6.237 26.723.407 --“RMK PROMET” d.d.ZENICA

trgovina naveliko 55 98 2 60 40

2005 8.783.586 8.778.810 4.776 26.726.750 --2004 828.545 688.632 139.913 -- --“PERO” d.o.o.

ZENICA trgovina 23 100 -- -- 100 2005 1.913.818 1.768.322 145.496 -- --2004 46.389.907 45.680.386 709.521 4.756.582 714.752“AS” d.o.o.

TEŠANJtgovina na

veliko 99 100 -- -- 100 2005 56.303.797 55.272.748 1.031.049 5.787.631 798.8282004 7.810.382 7.775.399 34.983 870.559 835.258“HM-COMPANY” d.o.o. MAGLAJ trgovina 17 90 10 -- 1002005 6.397.074 6.381.230 15.844 845.214 841.1682004 13.766.293 13.185.337 580.956 5.294.447 --“TRGOŠPED” d.o.o.

KAKANJ trgovina 68 99,10 0,90 -- 100 2005 16.705.865 15.264.889 1.440.976 6.735.423 --2004 3.364.213 3.204.743 159.470 536.784 --“VODOMONT” d.o.o.

USORAproizvod.

prom. uslu. -- 100 -- -- 100 2005 3.663.119 3.532.042 131.077 713.600 --2004 836.575 831.304 5.271 246.623 --“ERDI” d.o.o.

ZAVIDOVIĆItrgovinausluge 14 100 -- -- 100 2005 816.318 786.006 30.312 276.835 70.000

2004 6.839.863 6.735.175 70.079 493.904 151.813“SLIŠKO” d.o.o. ŽEPČE proizv. trg.usluge

-- 98 2 -- 1002005 5.045.841 4.962.058 83.783 1.335.694 428.0242004 18.115.195 15.892.643 534.636 4.923.894 610.431“HIFA-OIL” d.o.o.

TEŠANJpromet naf.naft. der. 8 100 -- -- 100

2005 22.086.432 19.627.439 699.037 5.622.931 234.3422004 1.154.971 1.127.970 27.001 183.571 70.000“SETA INŽENJERING” d.o.o.

ZAVIDOVIĆI visokograd. -- 100 -- -- 100 2005 2.138.991 2.109.771 29.220 210.772 --2004 110.915 39.958 6.178 140.525 --“KOSOVKA” d.o.o.

MAGLAJprometusluge 4 100 -- -- 100 2005 120.245 123.847 -3.602 155.943 --

2004 6.079.531 6.077.939 1.592 2.238.531 372.033“ZEFARM” d.o.o.ZENICA

prom. lijek. isanit. mat. 82 100 -- -- 100 2005 6.327.762 6.308.926 18.836 2.091.172 530.000



32

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 132003 1.424.854 1.402.490 22.364 -- 173.016JAVNO PREDUZEĆE “RADNIK”

ZAVIDOVIĆIkomunalnadjelatnost 77 100 -- 100 -- 2004 1.550.426 1.574.040 6.386 -- 154.147

2003 1.442.957 1.440.481 2476 -- 1.120.485PRIV. DRUŠ. ZA PROIZV. TRG.USL. “MERKOMERC, d.o.o.

ZENICA

proizv.obnov. teret.

autogum.18 99,23 0,77 -- 100

2004 1.361.953 1.361.184 769 1.811.116 936.4582003 1.124.006 1.111.495 12.511 -- 123.399“VIZIJA” D.O.O. građevin. 31 100 -- -- 100 2004 1.141.851 1.090.463 51.388 -- 450.2642003 801.050 781.114 19.936 -- 58.129“OMEGA COMERC” d.o.o.

VISOKOproiz. prer.suh. proizv. 6 100 -- -- 100 2004 702.070 684.159 17.911 365.342 154.896



33

SADRŽAJ

UVOD

1. STATISTIČ KI POKAZATELJI STANJA

1.1. Kretanja osnovnih pokazatelja po kantonima i FBiH1.2. Fizič ki obim industrijske proizvodnje1.3. Trgovina1.4. Zaposlenost i pla ć e1.5. Nezaposlenost


Uvod2.1. Metalurgija2.2. Proizvodnja gra đ evinskog materijala2.3. Proizvodnja papira i grafi č ka djelatnost2.4. Proizvodnja u preradi drveta2.5. Metaloprerada, proizvodnja mašina i ure đ aja2.6. Proizvodnja tekstila, tekstilnih proizvoda, kože i kožnih proizvoda

3. ENERGETIKA

3.1. Elektri č na energija3.2. Derivati nafte3.3. Prirodni plin3.4. Osvrt na 2005. godinu

4. RUDARSTVO-EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

5. TRGOVINA, UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

5.1. Opć e stanje trgovine5.2. Opć e stanje ugostiteljstva i turizma5.3. Dominantni problemi trgovine, turizma i ugostiteljstva5.4. Budu ć i pravci i okviri razvoja trgovine, turizma i ugostiteljstva

Informacija o Stanju Privrede u 2005.Godini

Documents

Transcript of Informacija o Stanju Privrede u 2005.Godini