I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 11. listopada 2006. broj 41/2006

Domovinske vijesti■ Skup posvećen don Mihovilu Pavlinoviću

Pula: Aktualni trenutak Crkve idomovine (2)

Na okruglom stolu priređenom u sklopugodišnjega pastoralnog skupa hrvatskihsvećenika, đakona, pastoralnih suradnica isuradnika iz hrvatskih katoličkih misija izZapadne Europe istaknuto kako Hrvati usvijetu nemaju utjecajan lobi, nedovoljno suorganizirani te je potrebno više rada nazajedništvu cijeloga hrvatskoga naroda

■ Svjetsko priznanje Hrvatskoj pošti za marku s likom Ivana Pavla II.■ Susret premijera Sanadera i kardinala Puljića■ Stručni savjet za sakralnu baštinu Šibenske biskupije■ Ukop svećenika Ilije Zečevića■ Dokumentarni film zagrebačkih studentica o Caritasovim štićenicima■ Požega: Susret dječjih crkvenih zborova■ Đakonsko ređenje u Opatiji■ O odgojnim i duhovnim ulogama roditelja djeteta s teškoćama u razvoju

6. hodočašće hrvatskih branitelja utrsatsko svetište

Postoje li veći strateški interesi i nacionalniprioriteti od "duhovnog preustroja" u smislupromjene života. Krunica je bez sumnjenajbolje sredstvo toga našeg "duhovnogpreustroja" i zavrjeđuje da bude i službenoproglašena simbolom Domovinskog rata,poručio biskup Jezerinac

■ Fra Josip Ante Soldo - život i djelo■ Školujmo djecu Afrike■ Slatina: Dani kruha - dani zahvalnosti za plodove zemlje■ Ljubljanski nadbiskup predvodio zahvalnu misu Varaždinskih baroknih večeri■ Misa zadušnica za prof. Maricu Stanković■ Mjesečni susret svećenika Porečko-pulske biskupije

Zadar: Međunarodna izložba o sv.Stošiji

Izložba "Sveta Anastazija/Stošija - most izmeđukršćanskog Istoka i Zapada" pod visokimpokroviteljstvom UNESCO-a i Papinskogvijeća za kulturu dio je međunarodnogprojekta "Umjetnost za mir u Europi i usvijetu"

■ Početak nove akademske godine u Bogosloviji u Puli■ Promjene u pastoralnim službama Hvarsko-bračko-viške biskupije

Crkva u Hrvata■ Kardinal Bozanić sudjelovao na simpoziju profesora■ Sombor: Seminar za katehete i katehistice

Kardinal Bozanić ponovno izabran zapotpredsjednika CCEE-a

Novi predsjednik Vijeća europskih biskupskihkonferencija (CCEE) kardinal Peter Erdo

■ Biskup Košić u pohodu hrvatskim vjernicima u Njemačkoj■ Kardinal Puljić ne želi s Komšićem komunicirati putem otvorenih pisama

Inozemne vijesti■ Budimpešta: Ekumenski šator mira■ Knjiga o papi Ivanu Pavlu II. predstavljena u zatvoru■ Vatikan: Ulagati u pomoć izbjeglicama umjesto u naoružanje■ XII. opća redovna skupština Biskupske sinode u listopadu 2008.■ Borba protiv korupcije■ Pismo europskih biskupa patrijarhu Aleksiju II.

Priopćenje sa zasjedanja Vijećaeuropskih biskupskih konferencija

U završnoj izjavi 34 predsjednika europskihBK izrazili zabrinutost zbog stanja u Darfuru,Šri Lanki, Iraku i Palestini te poduprliprogram "Milenijski ciljevi"

■ Objavljena nova verzija Papina govora u Regensburgu■ U Madridu otvoren Svjetski kongres katoličkih televizijskih postaja

Prilog dokumenti■ Sv. Bartolomej - svjedok jednostavnog prianjanja uz Krista■ Treba ustrajati u nastojanju oko izvršavanja obveza preuzetih na dan ženidbe■ Šimun Kananajac i Juda Tadej otkrivaju nam ljepotu kršćanske vjere

2 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret obiteljskih udruga, centara inad/biskupijskih povjerenika za obiteljski pastoral

Biskup Župan pozvaona zauzetiji rad zadobro braka i obiteljikao i na jedinstvomeđu udrugama

Velika Gorica, 23.9.2006.(IKA) - U župi NavještenjaBDM u Velikoj Gorici u subotu23. rujna održan je 11. godišnjisusret obiteljskih udruga,centara i (nad)biskupijskihpovjerenika za obiteljskipastoral. Susret je organiziraokoordinacioni odbor VijećaHBK za obitelj. Okupilo segotovo sedamdeset sudionikakao predstavnika raznih udrugai više povjerenika za obiteljskipastoral u biskupijama. Predsjednik Vijeća HBK zaobitelj krčki biskup ValterŽupan pozdravio je sudionike,zahvalio domaćinu susretamons. Josipu Frkinu, pozvao ihna zauzetiji rad za dobro braka iobitelji kao i na jedinstvo međuudrugama. Predviđenopredavanje o stručnom načinunastupanja u medijima, umjestoodsutnog dr. Jurčevića,pročitala je Danica Babić,predsjednica Foruma udruga zaobitelj. U predavanju jeistaknuta ne samo važnostnastupa u medijima, nego unekim pojedinostima ukazanoje na način nastupa, odnose snovinarima, iscrpnoj pripremiza nastupe. Nakon predavanjarazvila se rasprava u kojoj supojedini sudionici iz iskustva unastupima upućivali na dobrenačine. Također je rečeno da ješteta što već nemamo katoličkuteleviziju i da bi na tometrebalo poraditi. PredsjednicaForuma udruga za obitelj Babićistaknula je da svaka udruga

mora imati svoju osobu zanastupe u medijima koja trebabiti dobro pripremljena.Nakon stanke govorila je Babićuime Foruma udruga za obiteljo godišnjem planu Foruma iprojektima za ovu pastoralnugodinu. Istaknula je pokrenutuinicijativu da zajedno sudrugom "Djeca i otoci" urededobivenu kuću na Unijama zaudomiteljsku djecu. Uskoro ćebiti priređena donacijskakonferencija. Za ovu jesen je uplanu specijalizirani okruglistol s pravnicima gdje će seiscrpno razgovarati o boljimobiteljskim zakonima. Istaknulaje dobar primjer gradonačelnikau Lovincu, koji je omogućiomladim obiteljima da mogu smalo novca sagraditi obiteljskukuću i dobiti posao u njegovojopćini. Potakla je prisutne da usvojim sredinama porade ukontaktu s načelnicima općinane bi li se moglo dodijelitigradilište s plaćenimkomunalijama kako bi mladeobitelji lakše došle do svogdoma.Sudionici koji su bili nazočnina raznim međunarodnimsusretima izvijestili su kratko osadržaju susreta i značenju zanaše pastoralne prilike. Dr.Petar Krešimir Hodžićizvijestio je o 5.međunarodnom susretu obiteljiu Valenciji, susretu uMađarskoj gdje je bilo riječi otome kako stvarati obiteljskoozračje u društvu i Crkvi što jezgodno poslužilo da se za

Međunarodni dan obitelji usvibnju organizira zajedno sMinistarstvom obitelji,branitelja i međugeneracijskesolidarnosti okrugli stol. Dr.Antun Lisec izvijestio je osvojim nastupima kao predavaču nekim bivšim sovjetskimrepublikama. Zrinka Gregovgovorila je o susretu na 40.kongresu Međunarodnefederacije centara priprave nabrak u Sionu (Švicarska). U tojprigodi izrazila je velikoočekivanje da se i kod nas štoprije osnuje jedan Nacionalnicentar pripreme na brak kako bise lakše i uspješnijeprilagođavali naši zaručničkitečajevi. U toj prilici VedranaBlašković, teolog i djelatnikObiteljskog centra Riječkenadbiskupije, prikazala je novinačin rada na njihovimtečajevima koji već rađadobrim plodovima. U raspravu su se uključili iostali, govoreći o inicijativamaza poboljšanje tečajne pripremena kršćansku ženidbu u svojimbiskupijama. Zaključeno je dase na mnogo mjesta održavajutečajevi neprimjereni mladima inovim prilikama. Bila bi velikašteta tom velikom broju mladihne pružiti kvalitetne tečajeve.Biskup je i ovaj put istaknuo damnogo ovisi o povjerenicima zaobiteljski pastoral i pozvao ihda trajno upozoravaju svojeordinarije na poteškoće imoguća rješenja.

Skup posvećen don Mihovilu PavlinovićuNa Drugomneretvanskomknjiževno-znanstvenom ikulturnom susretuposebna pozornostposvećena odnosuPavlinovića iNeretvanske krajine

Metković, 30.9.2006. (IKA) -"Neretvanska riznica umjetninai inih vrijednosti" i "Hrvatskakulturna zaklada" organiziralisu Drugi neretvanskiknjiževno-znanstveni i kulturnisusret, koji je ove godine bioposvećen don MihoviluPavlinoviću (1831-1887),župniku, političkom ikulturnom djelatniku,prosvjetitelju i buditeljuhrvatske nacionalne svijesti.Budući da je o don Mihoviludosta pisano, organizatori suposebnu pozornost posvetiliodnosu don Mihovila iNeretvanske krajine, jer je on uDalmatinskom saboru biozastupnik i Neretve, više je putaposjetio Neretvu, držao govorei skupljao narodno blago, koje

je predao Matici hrvatskoj uZagrebu.U Gimnaziji u Metkovićusudionike su 29. rujnapozdravili ravnatelj JozoJurković, uime Poglavarstvagrada Mate Mustapić, uimeorganizatora Stjepan Šešelj i fraGabrijel Jurišić, koji je vodioprogram. Brojni sudionici,među kojima mnogigimnazijalci, slušali supredavanja o društvenim ipolitičkim prilikama u Neretviu XIX. stoljeću (dr. Ivan Jurić),stanovništvu Metkovića uPavlinovićevo doba (DomagojVidović) i o don Mihovilu kaoputopiscu (Anela Mateljak).Voditelj je zatim predstaviozbornik radova sprošlogodišnjega prvog susreta

pod naslovom "Fra AndrijaKačić Miošić i Neretva",nedavno obavljenu "Kršćanskuarheologiju" dr. fra VickaKapitanovića te primjerak uime izdavača (Zbornika"Kačić") predao knjižniciGimnazije. IzabranePavlinovićeve tekstove čitao jeTomislav Martić, dramskiumjetnik. U petak 30. rujna sudionikeskupa pozdravili su ravnateljicaSrednje škole fra AndrijeKačića Miošića Ina Žderić,uime Poglavarstva gradaSlavenka Mušan i Šešelj uimeorganizatora. Uz brojnesudionike i u Pločama su biligimnazijalci i slušalipredavanja o don Mihovilu,

3v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

franjevcima i Neretvi (fraGabrijel), narodnim izrekama u"Hrvatskim razgovorima" (tekstV. Grubišića čitao T. Martić),putopisu "Puti" (HrvojeMarkulin) i današnjojnazočnosti don Mihovila urodnoj Podgori (SmiljanaŠunde). Tekstove je čitaoMartić, a predstavljena su, idarovana, izdanja i Gimnaziji uPločama.Poslijepodne skup je nastavljenu Gradskoj knjižnici u Opuzenuuz pozdrave domaćina i gostiju.Održana su predavanja opolitičkim stavovimaPavlinovića, Starčevića i

Strossmayera (akademikDubravko Jelčić),Pavlinovićevu književnomdjelovanju (Šimun Musa),Hercegovačkom ustanku i donMihovilu (don Ivica Puljić) i oduhovnom prostoru Neretve udon Mihovilovim djelima (S.Šešelj). Predstavljen je Zborniks prošlogodišnjeg susreta, aMartić je interpretiraoPavlinovićeve tekstove.Pročitana su još dva predavanjaautora koji nisu mogli doći nasusret. Posljednji dan susretasudionici su proveli u Podgori,rodnom mjestu don Mihovila, ukojemu je dugo godina bio

župnikom i u kojem je napisaovećinu svojih djela. Posjetili sucrkvu Svih Svetih, donMihovilovu ladanjsku kuću,njegov spomenik postavljen usredištu Podgore i grobnajvećega Podgoranina.Sudionicima skupa bili sudomaćini predsjednik Općine ižupnik Podgore.Organizacijski odbor susretaplanira sljedeće godine susretposvetiti fra Luki Vladmiroviću(1718-1788), poznatom piscu iprosvjetitelju, te objavitizbornik s člancima sovogodišnjega susreta o donMihovilu i Neretvi.

Proslavljen sv. Stjepan, zaštitnikHvarsko-bračko-viške biskupije

Slavlje u znaku 300.obljetnice obnove iposvete hvarskekatedrale

Hvar, 2.10.2006. (IKA) -Ovogodišnja proslava blagdanasv. Stjepana I. pape i mučenika,zaštitnika Hvara i Hvarsko-bračko-viške biskupije proteklaje u znaku proslave 300.obljetnice obnove i posvetehvarske katedrale. Proslava jepočela 1. listopada večernjommisom koju je predvodio krčkibiskup Valter Župan. Nakonmisnoga slavlja hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk proglasio jeimenovanje novoga generalnogvikara biskupije Stanka Jerčića,budući da je nekadašnji vikarJosip Mihovilović nedavnopreminuo.Navečer je pred katedralomorkestar Hrvatske ratnemornarice održao prigodnikoncert. Blagdansko slavlje 2. listopadazapočelo je procesijom preko

Trga sv. Stjepana, u kojoj sunošene moći svetaca zaštitnika isuzaštitnika grada. Svečanumisu u katedrali predvodio jesplitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišić, skojim su uz domaćeg biskupaŠtambuka koncelebriraliumirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić te biskupišibenski Ante Ivas, krčki ValterŽupan, dubrovački ŽelimirPuljić, kotorski Ilija Janjić,generalni vikar Vojnogordinarijata mons. Josip Šantići više svećenika i redovnika. Blagdansku propovijednadbiskup Barišić posvetio jeproslavi obljetnice hvarskekatedrale. Govoreći o katedralikao svetom mjestu, nadbiskupje izložio bitne vrijednostikršćanske duhovnosti iidentiteta, naš odnos premakulturnoj i duhovnoj baštini,

ukazao je na trenutačno stanjeduha u našem društvu i svijetute vizionarski dao smjernice zabudućnost. Katedrala je svjedokpovijesti i života, ona je kaodobra majka okupljala i danasokuplja vjernike, darujući imsvijest i identitet, u njoj sevjernici osjećaju kao jednaobitelj na velikom bijelombrodu, usidrenom u vječnost.Katedrala je središte prostora ivremena u kojemu zajednicavjernika u jedinstvu s Kristomsvjedoči našu višestoljetnuvertikalu, ona je topli dom isveto mjesto u kojemu se slušaBožja riječ i događa radosnisusret s Gospodinom, istaknuoje nadbiskup Barišić. Blagdansko slavlje završilo jesvečanom večernjom i misomkoju je predvodio đakovačko-srijemski pomoćni biskup ĐuroHranić.

Položen kamen temeljac za crkvu Bl. Stepinca uNovskoj

Alojzije Stepinac,gradeći na istini Božjeriječi, postao je u njojpobjednik, istaknuo jebiskup Škvorčević ipozvao Novljane dastave Isus Krista usredište duhovneizgradnje svoga grada

Novska, 3.10.2006. (IKA) - Unovoosnovanoj župi bl. AlojzijaStepinca u Novskoj požeškibiskup Antun Škvorčevićblagoslovio je 3. listopadagradilište i kamen temeljacbuduće župne crkve i stana. Uzbiskupa su bili domaći župnik inovljanski dekan Ivan Nikolić,zapadno slavonski arhiđakon ipakrački župnik Marko Pišonić,župnik iz Lipovljana StjepanBiber, međurički župnik MilanVidaković, župnik iz RajićaJozo Zorić, jasenovački župnikMario Cimbal, kancelarPožeške biskupije IvicaŽuljević i župni vikar StjepanVuk. Među gradskim čelnicimabio je gradonačelnik Antun

Vidaković, a od predstavnikadržavnih vlasti bio je nazočantajnik Komisije za odnose svjerskim zajednicama FranjoDubrović te predstavnicipojedinih poduzeća koja izvoderadove ili su dobročiniteljigradnje. Nakon pozdravažupnika Nikolića projektantbudućega pastoralnog centra uNovskoj Milko Puncerpredstavio je projekt. Biskup Škvorčević istaknuo jekako se raduje što je sudionikslavlja blagoslova gradilišta ikamena temeljca za novu župnucrkvu u Novskoj. Poručio jekako je to značajan i znakovitdan ne samo za grad Novsku,

nego i za biskupiju, jer se uNovskoj izgrađuje još jednookupljalište ljudi s plemenitomnamjerom - biti blizu Bogu i ponjoj se izgrađivati. Ujedno jeovo i znakovit dan, jer je prijeosam godina, na današnji dan,papa Ivan Pavao II. proglasio uMariji Bistrici blaženimAlojzija Stepinca. Istoga dana,prije šezdeset godina, stojećipred političkom sudom,kardinal Stepinac održao jeznačajan govor, ne u vlastituobranu, nego u obranudostojanstva čovjeka do 1945. inakon 1945. godine i tomprigodom istaknuo kako mu jesavjest čista i da je Isus KristBog te da je on i svaki vjernik

4 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

spreman za njega trpjeti i da ćepovijest reći svoj pravorijek onjemu i svemu što se dogodilo.Stoga je biskup Škvorčevićistaknuo kako je gradnja ovecrkve znakovit događaj bašnjemu u čast i govori o jednomnašem čovjeku koji je u teškimvremenima znao čvrsto stajatina načelima poštenja Boga ičovjeka. Želio bih iskreno daovo što se izgrađuje kaopastoralni centar pridonesedobru čovjeka ovoga grada i daovaj grad ima svoju dušu kojase odgaja i gaji u Božjoj blizini,zaključio je biskup.

U propovijedi je biskupŠkvorčević podsjetio nakriterije po kojima se nekomjesto zove grad, kojikorijenski dolazi od graditi.Istaknuo je kako uz materijalnugradnju postoji i duhovnaizgradnja, bitna za opstanak idostojanstvo čovjeka i kako jeKatolička crkva u tijekučetrnaest stoljeća hrvatskepovijesti služila duhovnojizgradnji toga narodu tako damu je naviještala Božju riječ ipoticala na život u skladu snjome. Biskup je istaknuo kakosu se u doba II. svjetskog rata inakon njega na našim

prostorima pojavili određenigraditelji ljudskog postojanja,isključujući Boga te da jenjihovo djelo postalo velikaruševina, razorilo se samo usebi. Istaknuo je da je AlojzijeStepinac, gradeći na istiniBožje riječi, postao u njojpobjednik. Pozvao je Novljaneda stave Isus Krista u središteduhovne izgradnje svoga gradai istaknuo kako upravo tometreba poslužiti gradnja novežupne crkve. Potom je biskupblagoslovio gradilište i kamentemeljac, a zatim je župnikNikolić pročitao povelju, kojaje položena u temelje.

Međunarodni dan starijih u Caritasovu domuU Domu za starije inemoćne osobe "Sv.Ivan Krstitelj"Caritasa Varaždinskebiskupije u Ivancu,priređeni suvišednevni sadržaji sciljem promocijekvalitetne skrbi oosobama treće životnedobi

Ivanec, 4.10.2006. (IKA) -Obilježavajući 1. listopada,Međunarodni dan starih osoba,u Domu za starije i nemoćneosobe "Sv. Ivan Krstitelj"Caritasa Varaždinske biskupijeu Ivancu, priređeni suvišednevni sadržaji s ciljempromocije kvalitetne skrbi oosobama treće životne dobi.Program obilježavanja započeoje 29. rujna duhovno-glazbeno-poetskim popodnevom zajednosa sestrama KlanjateljicamaKrvi Kristove iz samostana ususjednom IvanečkomVrhovcu. Uz korisnikeustanove, njihovu rodbinu,djelatnike doma i drugevjernike, nazočilo je desetakstarijih sestara iz samostana,koji se nalazi na područjuivanečke župe. Okupljenima suuz glazbenu gitarsku pratnjudomaćeg župnika StjepanaŠoštarića prvi put javnopročitane pjesme s. SlavkeMatijanić, 96-godišnjeKlanjateljice, rodom izSarajeva, koja živi u zajedniciivanečkih sestara. I samaautorica pročitala je nekolikosvojih duhovnih pjesama.Vokalna skupina sastavljena oddjelatnika doma izvela je višeduhovnih pjesama uz gitarskupratnju župnika, a duhovno

popodne potaknutoMeđunarodnim danom starih,koji je u domu proslavljen podgeslom "Lijepo je što postojiš",zaključeno je domjenkom idruženjem u zajedništvu iradosti života sa starijimosobama.U nedjelju 1. listopada, na samMeđunarodni dan starih osoba,priređen je svečani objed zakorisnike Caritasova domaIvanec, dok je idućeg dana 2.listopada slavljena misa zakorisnike i radnike Caritasovadoma s katehezom o značaju ivrijednosti stečene mudrosti ustarosnoj dobi. Misno slavlje udomu je predvodio župnikStjepan Šoštarić. U suradnji sHrvatskom udrugom zapromicanje prava pacijenataistog je dana navečer u domu zakorisnike, djelatnike i ostalezainteresirane održana tribina otemi "Hrvatska udruga za pravapacijenata u borbi za svakogpacijenta sukladno općimpravnim okvirima i temeljnomnačelu socijalnog nauka Crkveo poštivanju dostojanstvaljudske osobe". Predavač je bilapredsjednica udruge mr. ĐulaRušinović Sunara, dr. med., aželja je bila senzibiliziratijavnost za ta pitanja i ponuditipraktičnu pomoć te potaknuti

na korištenje savjetodavnogtelefona. Sama Caritasovaustanova često je i samapoveznica između pacijenata iostvarivanja njihovih prava,koja su nerijetko ugrožena.U sklopu višednevnogprograma u srijedu 4. listopadau domu je održan i stručnisastanak s ravnateljima devetcentara za socijalnu skrb iz trisjeverozapadne županije,Međimurske, Varaždinske iKrapinsko-zagorske, opotrebama i namjeri smještajastarijih osoba u Caritasovuustanovu u Ivancu, kojoj jevizija skrb o starijim inemoćnim osobama ukršćanskom duhu poštivanjadostojanstva ljudske osobe.Ustanova je smještena usredištu Ivanca uz župnu crkvu,u objektu s više od 3000četvornih metara, u kojem jenovoopremljeno 17jednokrevetnih, 22 dvokrevetnei 8 peterokrevetnih soba sasuvremenim medicinskimpomagalima. Pored smještaja,koji uključuje prehranu,održavanje čistoće i higijene, teopću i zdravstvenu njegu,korisnici ustanove imajuorganizirane kulturne,rekreacijske i duhovneprograme.

Sv. Franjo kod franjevaca konventualaca u VinkovcimaVinkovci, 4.10.2006. (IKA) -Blagdan sv. Franje Asiškogasvečano je 4. listopadaproslavljen u samostanskojcrkvi franjevaca konventualacasv. Antuna Padovanskog uVinkovcima. Jutarnje misnoslavlje predvodio je vinkovačkidekan mons. Tadija Pranjić sgvardijanom samostana sv.Antuna Padovanskoga fraIlijom Miškićem i gvardijanom

samostana Bezgrešnog srcaMarijina (Vinkovci - Novoselo) fra Markom Vrdoljakom.Mons. Pranjić posebno jeistaknuo dobru suradnju i velikznačaj franjevacakonventualaca za taj kraj.Nakon mise održan jetradicionalni susret svećenikadekanata. Fra Augustin Kordićpredvodio je večernju misukoju je sviranjem i pjevanjem

uveličao zbor i tamburaškiorkestar koji djeluje prisamostanu. Za blagdan sv. Franje u crkviSv. Antuna Padovanskoga uVinkovcima koju vjernici jošzovu i "mala crkva" uočiblagdana sv. Franje od 1. do 3.listopada održana jetrodnevnica koju je predvodiofra Augustin Kordić.

5v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Pula: Aktualni trenutak Crkve i domovine (2)Na okruglom stolupriređenom u sklopugodišnjegapastoralnog skupahrvatskih svećenika,đakona, pastoralnihsuradnica i suradnikaiz hrvatskih katoličkihmisija iz ZapadneEurope istaknuto kakoHrvati u svijetunemaju utjecajan lobi,nedovoljno suorganizirani te jepotrebno više rada nazajedništvu cijelogahrvatskoga naroda

Pula, 4.10.2006. (IKA) -Godišnji pastoralni skuphrvatskih svećenika, đakona,pastoralnih suradnica isuradnika iz hrvatskihkatoličkih misija iz ZapadneEurope o temi "Aktualnitrenutak Crkve i domovine"nastavio je s radom u hoteluBrioni u Puli u utorak 3.listopada popodne predavanjemglavnog urednika Katoličkogtjednika iz Sarajeva dr. IveBalukčića o problemima iperspektivi Katoličke crkve uBiH pred izazovima današnjice.Istaknuo je kako jeglobalizacija zahvatila i BiH."Tako su se npr. pred oveizbore i u BiH pokušavalenametnuti teme poput:legalizacije lakih droga, odnosprema istospolnim zajednicamai kulturi koju oni već promiču,legalizacija prostitucije, smrtnakazna. Radi istine, nekiproblemi kao što je droga iorganizirana prostitucija kojaveć zahvaća i naše izrazitokatoličke sredine sve više seširi pa dolazi i do učenika uosnovnim školama", kazao je,dodavši kako i među onimakoji se nazivaju katolicima i napodručju BiH ima sve više onihkoji podliježu načinu života ukojemu se čini kako Bog ikatolička vjera ne provodeskoro nikakav utjecaj. "Vjeraizgleda ispražnjenom u svomsadržaju i više se ne iskazujeosobnim angažmanom, dok nasvjetlo izlazi neskladispovijedane vjere isvjedočanstva u konkretnomživotu. Unatoč svih dobrihodlika kršćana katolika u BiHipak podrobnijom analizommoramo priznati kako sekršćanski život svjedoči naprilično osrednjoj razini osobitomeđu mlađim generacijama",kazao je. Predavanje o temi " BiH danasi stanje Hrvata u njoj" održao jedr. Mladen Bevanda izSarajeva, koji je istaknuo kakorazlike i različitosti prožimljutkivo BiH. "To je ujednonjezina glavna značajka pa turazličitost treba gledati kaoistinsku vrijednost, a ne nikakokao prepreku i problem. Nužnoje afirmirati pluralizam, pravona izbor. Međutim, mnogo seenergije i prostora traži i koristiza međusobne optužbe,stvaranje umjetnih problema,nesporazuma, kao i uvjeravanjedrugog, drugačijeg što mu je

bolje i korisnije. Pritom je ipreviše isključivosti,nepovjerenja, zazora. Presudnoje pitanje kako osiguratiravnopravnost naroda ustvarnosti, u zbilji a ne tek uproklamacijama. Nametanjezakona, rješenje mimo voljenaroda, protiv njegovihinteresa, valjda je prošlo.Pritisci pojedinih predstavnikameđunarodne zajednice zaočekivati je da je takođerprošlost. Naravno treba jošmnogo rasprava, dobre volje,međusobnog uvažavanja ipovjerenja da se dođe dooptimalnog političkog ustrojaBiH. To želimo, jer hrvatskomnarodu odgovara pravna,uređena, demokratska,pravedna, decentralizirana BiH,država usmjerena europskimintegracijama", istaknuo je dr.Bevanda. Doravantelj Hrvatske maticeiseljenika Domagoj Ante Petrićpredavanje je naslovio "Odnegativnih dijagnoza dopozitivnog djelovanja". "Kaovećina naroda na svijetu, i mismo narod u kojem mnogisamo jadikuju, jer stvari ne iduu smjeru u kojem bi trebale ići.Ali isto tako, mi Hrvati smonarod koji kao rijetki na svijetupronalazimo snage kad je tokrajnje potrebno. Imamo nekeosnovne točke na čijojrealizaciji se temelji našapozitivna vizija, naša pozitivnadjelatnost, a već nakon prvihostvarenja opće stanje će sepromijeniti, pokrenut će sepozitivni tijek zbivanja. Snagaprivlači snagu, rad privlačiradnike, uspjesi privlače onekoji su obeshrabreni", kazao jepredavač te je izrazio uvjerenjeda i Crkvi to treba, a dadomovina to očekuje. O sadašnjim predvidivimdemografskim potencijalimadruštveno-gospodarskograzvitka Hrvatske govorio je dr.Dražen Živić iz Zagreba."Demografski potencijali nekezemlje čine stvarni i predvidiviokvir (kvantitativni ikvalitativni; društveni ibiološki) unutar kojega seodvija odriješeni društveni igospodarski razvitak.Stanovništvo je najvažnijistvaralački čimbenikproizvodnje dobara, ali ičimbenik njihove potrošnje, pastoga dinamične i strukturnedemografske promjene

predstavljaju bitnu funkcijusvekolikog društva", kazao jedr. Živić, istaknuvši kakostanovništvo Hrvatske danaskarakteriziraju depopulacijskiprocesi u gotovo svimsegmentima demografskograzvoja. Već krajem 1950-tejedna žena u fertilnomrazdoblju života počela je rađatimanje od jednog ženskogdjeteta, pa je na demografsku"scenu" nastupio prvi parcijalnidepopulacijski proces -reprodukcijska depopulacija.Desetljeće kasnije totalna stopafertiliteta pala je ispod graničnevrijednosti 2,1 što znači da je,pojednostavljeno rečeno, jednažena u fertilnom razdobljuživota počela rađati manje oddva djeteta. Tako je nastupiodrugi parcijalni depopulacijskiproces - generacijskadepopulacija. Navedeno značida je u Hrvatskoj već više odčetiri desetljeća prisutnaopadajuća reprodukcija. Ona jeuz "potporu" kontinuiranogiseljavanja stanovništva unajpovoljnijoj reproduktivnoj iradnoj dobi (između 20. i 40.godine starosti), sve bržegstarenja stanovništva, te vrlovisokih demografskih ratnihgubitaka u Domovinskom ratu,početkom 1990-tih godinadovela do pojave prvog općeg iglobalnog depopulacijskogprocesa u Hrvatskoj - prirodnedepopulacije. Uzajamnimdjelovanjem ti su procesi utijeku posljednjegameđupopisnog razdoblja (1991-2001) rezultirali razvojemnajnepovoljnijeg globalnogdepopulacijskog procesa -ukupnom depopulacijom, tj.smanjenjem broja stanovnika.Zabrinjavajuća demografskakretanja nisu izražena samo udinamičnom, nego i ustrukturnom razvojustanovništva Hrvatske. Tako jeproces demografskog starenja,primjerice, preuzeo vodećuulogu u daljnjem produbljenjudepopulacijskih procesa.Budući je dobno-spolnastruktura najvažnijidemografski okvir zaformiranje reproduktivnih iekonomski aktivnihkontingenata stanovništva,demografsko će starenjeindicirati daljnje snižavanjenataliteta, a time i dodatnoubrzavanje starenja, predvidivosmanjivanje radne snage tepovećanje obujma staračkog iumirovljeničkog stanovništva

6 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

koje će zahtijevati i povećanaulaganja u njihovo mirovinsko,socijalno i zdravstvenozbrinjavanje", kazao je dr.Živić, zaključivši kako će svenavedeno negativno utjecati narazinu socijalne politike, ali i naukupne perspektive društvenogi napose gospodarskog razvitkazemlje. Misno slavlje toga danapredvodio je porečko-pulskibiskup Ivan Milovan zajedno sravnateljem dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu donAntom Kutlešom i delegatomza hrvatsku pastvu u Slovenijifra Markom Prpom. Priređen jei okrugli stol tijekom kojega jeistaknuto kako Hrvati u svijetunemaju utjecajan lobi te kakosu Hrvati nedovoljnoorganizirani. Također je kazano

kako je potrebno više rada nazajedništvu cijeloga hrvatskoganaroda. Skup je uz prigodnuriječ zatvorio delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkojfra Josip Bebić. U srijedu 4. listopadaorganizirano je cjelodnevnostudijsko putovanje po Istri utijeku kojega su sudioniciposjetili Svetvinčenat gdje su sepomolili na grobu sl. BožjegaMiroslava Bulešića. U Pazinuje u župnoj crkvi Sv. Nikoleslavljena misa u povodublagdana sv. Franje. Posjetili sui Pazinski kolegij - klasičnugimnaziju. Potom su krenuli uLupoglav, Aleju glagoljaša iHum. U Poreču, gdje ih jeprimio biskup Milovan,razgledali su Eufrazijevubaziliku. Priređena je također

duhovno kulturna večer tijekomkoje je biskup Milovan govorioo povijesti Porečko-pulskebiskupije i Istre. Predstavljen jei zbornik s prošlogodišnjegskupa održanog u Freisingu otemi "Budućnost hrvatskihkatoličkih misija u Europi" uizdanju Hrvatskogadušobrižničkog ureda izFrankfurta. Gospićko-senjskibiskup Mile Bogović govorio jeo napredovanju gradnje Crkvehrvatskih mučenika u Udbini teo njezinoj važnosti. Predstavioje i višelisni katolički kalendarza 2007. godinu "Mučeničkisjaj na licu Hrvatske". Uduhovno-umjetničkomprogramu nastupili su s.Bernarda i vlč. Atilije Krajcar,te pjesnik Danijel Načinović ikantautor Bruno Krajcar.

Frančiškova na KukuljanovuZapočeloobilježavanjedvjestote obljetnicežupe sv. FranjeAsiškog

Kukuljanovo, 4.10.2006. (IKA)- Nakon trodnevne duhovne ikulturne priprave vjerniciKukuljanova i brojni štovateljisv. Franje proslavili su 4.listopada svečanim misnimslavljima blagdan zaštitnikažupe sv. Franje Asiškog. Poslijepodnevno misno slavljepredvodio je gospićko-senjskibiskup Mile Bogović, a uzžupnika Petra Belanićakoncelebrirali su svećeniciBakarskog dekanata. Zaokosnicu svoje propovijedibiskup Bogović uzeo jeblaženstva o kojima je Isusgovorio, a koja su bila i uzor ivodilja sv. Franje Asiškog, kojije nasljedovanjem putasiromaštva učinio velikipreokret u Crkvi 13. stoljeća ipoveo za sobom mase mladihljudi. Biskup je spomenuo i sv.Vinka Paulskog, koji jeosnovao red sestara milosrdnicakoje brinu za siromašne ipotrebite. Isus nije došao da seokoristi prilikama koje mu se

pružaju, nego da koristi ljudimakojima je došao.Tako i sv.Franjo i sv. Vinko. A takvimputem mogu ići samo oni kojisu slušali Isusa Krista, imalisposobnost da ga razumiju,samo oni koji su osjetili da jeevanđeoski korak onaj koji jeiskoračio u 13. st. sv. FranjoAsiški. Nije vrijednost i pravaveličina da znadeš iskoristitidrugoga, da znadeš ići k njemukada ti njega trebaš, nego daznaš ići čovjeku kada on tebetreba. Tu je prava snaga, koju jeimao sv. Franjo i zato će ostatiu Crkvi trajno nadahnuće - bitina raspolaganju drugom svimsvojim bićem kao što je to Kristbio, rekao je biskup Bogović,dodavši kako je i papa IvanPavao II. na pragu trećegtisućljeća i ovoga novogastoljeća predložio da uzori isvjetla za novo vrijeme buduoni koji su svojim životomznali koristiti drugima, koji susebe ugradili za dobro svojihsuvremenika, a najviše oni kojisu prihvatili i mučeništvo.

Stoga je Papa pozvao svenarode da iz svoje prošlostitakve izabiru, popišu i imajukao svjetla za svoju budućnost.U našoj Crkvi je kao izraz togapokrenut projekt Crkvehrvatskih mučenika na Udbini.Želio bih da doista svi hrvatskimučenici budu svjetla na našemživotnom putu, da i miznademo naučiti kako ćemo sedarovati i ovom vremenu iljudima s kojima živimo, rekaoje biskup Bogović.Nakon misnog slavlja u crkvi jeodržan duhovni koncertOratorijskog zbora IvanMatetić Ronjgov podravnanjem maestra DuškaPrašelja. Jutarnju misu s vjernicimameđu kojima su bila i školskadjeca, predvodio je vlč. FrancŠiško. OvogodišnjomFrančiškovom, Kukuljanovo jezapočelo obilježavanje svojevelike obljetnice - dvjestoteobljetnice župe koja jeosnovana 1807. godine.

Svjetsko priznanje Hrvatskoj pošti za marku s likomIvana Pavla II.

Za marku "KarolWojtyla (1920.) -papa Ivan Pavao II.(2005.)" Hrvatskojpošti dodijeljenaposebna nagrada zanajbolju poštanskumarku izdanu u svijetuu spomen na papuIvana Pavla II.

Zagreb, 4.10.2006. (IKA) - Usklopu izbora najboljegumjetničkog rješenja poštanskemarke s religioznim motivom,koji je ove godine 24. putodržan u talijanskom graduLegnagu (Verona), ukonkurenciji poštanskih marakaiz cijeloga svijeta Hrvatskoj jepošti za marku "Karol Wojtyla

(1920.) - papa Ivan Pavao II.(2005.)" dodijeljena posebnanagrada ocjenjivačkog suda za,kako stoji u obrazloženju,najbolju poštansku markuizdanu u svijetu u spomen napapu Ivana Pavla II. Autorica marke je SanjaRešček, višestruko nagrađivana

zagrebačka slikarica,dizajnerica i ilustratoricadječjih knjiga. Za središnjimotiv marke koristila jefotografiju Gabriela Bouysa izFrance Pressea, stoji upriopćenju objavljenom naInternet stranici Hrvatske pošte.

7v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Susret franjevačkih i dijecezanskih bogoslova iodgojitelja

Nadbiskup Barišićproslavio blagdan sv.Franje s odgojiteljimai bogoslovima splitskefranjevačke provincijei Centralnogabogoslovnogsjemeništa uprivremenomklerikatu kodmilosrdnica u Splitu

Split, 4.10.2006. (IKA) - Nablagdan serafskog oca sv.Franje 4. listopada splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić predvodio je svečanumisu u privremenom klerikatufranjevaca provincije PresvetogOtkupitelja kod milosrdnica uSplitu. UjedinjavanjemTeologije u Splitu iFranjevačke visoke teološkeškole iz Makarske u jedinstveniKatolički bogoslovni fakultetSveučilišta u Splitu, franjevačkibogoslovi sa svojimodgojiteljima i profesorimapreselili su u Split. Budući dazgrada franjevačkog klerikatanije dovršena, sestremilosrdnice rado su izišle ususret braći franjevcima iustupile im dio njihovasamostana za smještaj. Gotovo već tradicionalno nablagdan sv. Franje, nadbiskupBarišić predvodi misno slavljeza bogoslove splitske

franjevačke provincije, kojiblagdan svoga utemeljiteljaslave zajedno s bogoslovima iodgojiteljima Centralnogabogoslovnog sjemeništa. Upropovijedi je nadbiskupBarišić pokušao razmišljati nanačin sv. Franje koji kliče "Ti siGospodine baština moja". Tajnam se usklik čini gotovoheretičnim, jer Sveto pismogovori o nama kao baštiniGospodnjoj, ali shvaćajućibaštinu kao najveće bogatstvo,sreću i ispunjenje onda imožemo sa sv. Franjom klicati"Ti si Gospodine baština moja".Tumačeći Franjino siromaštvokoje trebamo nasljedovati svi, izavjetovani i nezavjetovani,nadbiskup je kazao:"Nazivajući stvari i pojavebraćom i sestrama sv. Franjonam je ukazao da stvorenoupućuje na Stvoritelja i da se sastvorenim trebamo odgovornoslužiti. Franjo je slijedioKristovo siromaštvo. Bog koji

je uzvišen i neizmjerno bogat,silazi na zemlju, osiromašuje sei postaje čovjekom. TakvogaKrista trebamo nasljedovati dabismo bili prepoznatljivi uovom svijetu". Zahvaljujući nadbiskupu kao iodgojiteljima i bogoslovimaCentralnoga bogoslovnogsjemeništa, magistarfranjevačkih bogoslova dr. fraŠimun Bilokapić istaknuo jekako je lijepo i ugodno kaobraća zajedno živjeti. "Ovakvisusreti između bogoslova iodgojitelja, franjevačkih idijecezanskih, veliko subogatstvo i nužna potreba, jerbi bilo neoprostivo da sutradanradimo u istoj njivi Gospodnjoj,s istim Božjim narodom, a dase međusobno ne poznajemo",zaključio je fra Šimun s nadomda će se dogodine ponovnosastati, ali u novomFranjevačkom klerikatu.

Blagdan sv. Frane u ZadruSlavlje Franjevačkeprovincije sv.Jeronima

Zadar, 4.10.2006. (IKA) -Franjevačka provincija sv.Jeronima sa sjedištem u Zadru,koja u 30-ak samostanskih kućau Hrvatskoj okuplja oko 70braće, proslavila je u srijedu 4.listopada blagdan sv. FranjeAsiškoga. Provincijal JosipSopta predvodio je svečanovečernje misno slavlje u crkviSv. Frane u Zadru, a u njemu susudjelovali i zadarskisjemeništarci predvođenirektorom Nadbiskupskogsjemeništa Zmajević donMarinom Ninčevićem. Slavimo tradiciju franjevaštvakoja je i u Zadru duga, odsamih početaka reda, dakleosam stoljeća, rekao jeprovincijal Sopta, pozivajućimlade da se na razne načinepriključe franjevačkojduhovnosti. Blagdan sv. Franeokupio je u samostanskoj crkvibrojne Franjine štovatelje, štoje dokaz da još uvijek privlačiljude. Provincijal je izrazioradost i zahvalnost zbogduhovne i molitvene potpore,koja im "daje nadu da će seoduprijeti pošasti i neće bitirelikvija prošlosti, nego živasnaga budućnosti". U propovijedi je provincijal

Sopta spomenuo i nedavnoimenovanje novoga biskupa uAsizu. Tom prigodom papaBenedikt XVI. mu je rekao:"Franjo je ključ tvoje službe iključ Crkve". "Papa mu jerekao da je Franjo ključ zarazumijevanje Crkve i pastirskeslužbe u Crkvi, jer je Franjovolio Crkvu i svećenike, bezobzira kakvi su. Ključ u Crkvije uvijek ljubav. U središtuCrkve mora biti ljubav koju jeFranjo širio bez obzira nahijerarhijske mjere, a i oni kojisu na vlasti, njihova mjera jeljubav. To je Papa htio rećinovom mladom biskupu koji jesvoje pastirsko pismo posvetiofranjevačkom jubileju, 800godina od početka Reda", rekaoje fra Josip. Franjo se obratio 1206. g., a trije godine prošlo do papinskogpriznanja njegova puta. Stogase i u trogodišnjem razdobljuod 2006. do 2009. franjevcižele obnoviti u Franjinu duhu,te će se raznim događajimapredstaviti široj crkvenoj ikulturnoj zajednici. Ta jeobljetnica doprinos razvoju inašeg naroda, poticaj koji nasobvezuje, rekao je fra Josip,poručivši da "Franjo nijezašutio govoriti". Istaknuo je

poruku njegova života i redakoji je Crkvu obnovio i u njojstasao kao prosjački. "Danasima gladnih najteže bolesti,najvećih prosjaka, prosjakasmisla života. Oni sunajmasovnija pošast današnjice.Današnje društvo im ne znaponuditi taj kruh smisla. A mimislimo da je put sv. Franjekruh smisla i da zajedno sljudima prosjačimo taj kruh",rekao je provincijal. Poželio jevjernicima da se ne bojeavanture s Kristom, u koju jepošao i sv. Franjo, avanturuobraćenja. "Franjo pokazujekako Bog od malena činiveliko. Krist ga je pozvao napatnju i trpljenje i svojim mu ježivotom postao sličan.Promicao je dijalog,uvažavanje, blizinu svakomčovjeku, pa i gubavcu kojeg jepoljubio", rekao je Sopta,zaključivši riječima toga svecakoje je na kraju svogzemaljskog života uputio braći:"Ja sam svoje učinio, a što jevama činiti, neka vas poučiGospodin". Živio je 45 godina,a danas godišnje 6 milijunaljudi pohodi njegov grob uAsizu i nadahnjuju se duhomkoji je sv. Franu uputio učudesnu avanturu Božjeljubavi.

8 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret premijera Sanadera i kardinala PuljićaHrvatskogpredstavnika uPredsjedništvu Bosnei Hercegovine trebaobi birati hrvatskinarod, izjaviokardinal Puljić

Zagreb, 4.10.2006. (IKA) - "Niovi izbori u Bosni iHercegovini nisu bili u duhuDaytona, jer bi hrvatskogpredstavnika u PredsjedništvuBiH trebao birati hrvatskinarod, a ne jedna stranka,stavljajući jednoga Hrvata načelo". Izjavio je to vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić za Hrvatski katoličkiradio (HKR) nakon susreta spredsjednikom Vlade RH IvomSanaderom 4. listopada uBanskim dvorima u Zagrebu.Prema riječima kardinalaPuljića, premijer Sanader je nasusretu izrazio stav hrvatske

države da podržava BiH kaosamostalnu državu u kojojhrvatski narod treba bitisamostalan, u kojoj hrvatskinarod treba biti državotvoran,konstitutivan i suveren."Činjenica je da su i ovi izboripokazali kako je izborni zakonkao produkt Daytonskogsporazuma još jedna nepravdaprema hrvatskom narodu uBiH", istaknuo je kardinalPuljić.Komentirajući stanje nastalonakon objave privremenihizbornih rezultata, kardinalPuljić izrazio je uvjerenje da će,kako je kazao, "sada političari

ozbiljno shvatiti da, ako želeistinski nešto poraditi zadobrobit hrvatskog naroda,moraju startati zajednički i statina poziciju onih točaka koje suzajedničke svim strankama iono što se zove opće dobrohrvatskog naroda u ostvarenjujednakopravnosti u BiH". "Jaočekujem da se glave sadaohlade i da ozbiljno porade natom strateškom planu", izjavioje kardinal te dodao "kako suoni koji su izašli na izbore,ujedno pokazali da im je stalo uborbi za jednakopravnosthrvatskog naroda u BiH".

Blagdan sv. Franje na Svetom DuhuSv. Franjo uči nas daživimo siromaštvo,usvajajući solidarnostkao uobičajeni oblikdijeljenja s braćom,istaknuo provincijalHontić

Zagreb, 4.10.2006. (IKA) - Uzagrebačkom svetištu sv.Antuna Padovanskog naSvetom Duhu svečanom misom4. listopada proslavljen jeblagdan sv. Franje Asiškoga.Misu je predvodio provincijalHrvatske provincije s. Jeronimafranjevaca konventualaca fraĐuro Hontić, u koncelebraciji sdefinitorima provincije tebraćom iz svetoduškogsamostana. U propovijedi je fraĐuro istaknuo kako nam se uprvoj godini hoda u pripravi naslavlje 800. obljetnice postavljapitanje koje si je sv. Franjopostavio pred križem:Gospodine, što želiš da učinim?Što nam je činiti? Izmeđurazličitih odgovora, jedan seocrtava na poseban način, a toje odgovor koji se već nalazi uprogramu obljetnice: "trebamoprovesti u sveta djela ono štosmo primili u molitvenom

slušanju Kristova evanđelja,zaputiti se s odvažnomodlukom - živjeti kao Krist teživjeti evanđelje soduševljenjem, kao Franjo",kazao je propovjednik. Franjonas uči da živimo siromaštvousvajajući solidarnost kaouobičajeni oblik dijeljenja sbraćom. Njegovo upornonastojanje oko povrataGospodinu svih primljenihdobara nalazi u solidarnostiprvi način kako bi se vratiloono što nije u našem vlasništvu,nego nam ga daje Onaj koji jeprovidnost i naše dobro dositosti. Franjo je uporan gledevažnosti "povrata" Gospodinu ibraći svih darova koje smoprimili i tko to ne čini,kradljivac je, jer prisvaja onošto nije njegovo. Stoga jenajvažnije podijeliti dobra kojanam je Gospodin udijelio. Nijedovoljno "ne imati" ili "imati

malo", to može biti znaklijenosti ili neodgovornosti.Propovjednik je pozvaosljedbenike sv. Franje da imsiromaštvo ne bude poticaj zaosuđivanje onih koji imaju, kojisu bogati, već neka ono što"posjedujemo ne bude zaprekada jedni s drugima surađujemoi jedni s drugima dijelimo, nesamo od svog suviška, nego iono što je potrebnije bratu ilisestri pored nas i s nama".Vjernici su se za blagdan sv.Franje pripremalitrodnevnicom. Prve dvije večerimisu je predvodio ipropovijedao vikar provincijalai asistent Franjevačkogasvjetovnog reda fra LjudevitMaračić, a posljednjeg danavikar u župi sv. AntunaPadovanskog i asistentfranjevačke mladeži fra JosipMarjanović.

Djelatnici Glasa Koncila i Maka u Karmelu BrezoviciBrezovica, 4.10.2006. (IKA) -Urednici, djelatnici i suradniciGlasa Koncila i Malog koncila,njih pedesetak, i ove su godinesvoju zaštitnicu sv. MaluTereziju proslavili u KarmeluBrezovici svečanomeuharistijom u srijedu 4.listopada. Misno slavljepredvodio je vlč. Ivica Zlodi,gost GK-a i zamjenikpredstojnice Ureda vjeronauk uškoli. Koncelebrirali su direktori glavni urednik Glasa KoncilaNedjeljko Pintarić i preč. IvanMiklenić, a pjevao je Zborsestara Karmela-Brezovice.Zapitavši što zapravo pokrećečovjeka na zemlji,propovjednik je zaključio da je

"senzibilitet izvor iz kojegaizviru sve naše mogućnosti, svevrijedno što čovjek može dati".Naša sposobnost dubokogdoživljavanja nečega, pa onda ipravoga primanja znanja, ovisio senzibilitetu koji je u temeljusvega plodnoga što iz nasizvire, svake nadarenosti,spoznaje, umjetnosti, filozofije,a i vjere, rekao je vlč. Zlodi. Nakon blagoslova ruža,direktor Pintarić zahvalio sevlč. Zlodiju na predvođenjuslavlja i značajnoj propovijedi,kao i svim sudionicima slavlja,te zaključio da je sv. MalaTerezija objedinila u svomživotu sve spomenuto: ljudsku,

naravnu, nadnaravnu i duhovnudimenziju i ostavila namprimjer ljubavi i zajedništva uCrkvi. Susret u govornici,izmjena iskustava iz životaCrkve i Karmela, osvrt nadjelovanje i kreativnosti GlasaKoncila, radost zbogzajedništva i izmjena darova,bili su izazov redovnicama nanjihovu karmelskom putu. USpomen knjizi samostana vlč.Pintarić zapisao je: "Djelatnici isuradnici Glasa Koncilaposjetili su sestre karmelićanke4. listopada 2006. Naš godišnjisusret molitvena je potporabrojnim inicijativama nahrvatskom medijskomprostoru".

9v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Dan učitelja u Požeškoj biskupijiSlavlje Katoličkogdruštva prosvjetnihdjelatnika

Požega, 5.10.2006. (IKA) -Katoličko društvo prosvjetnihdjelatnika u Požeškoj biskupiji,osnovano u lipnju ove godine,prigodnim programom udvorani bl. Alojzija Stepinca uPožegi 5. listopada prvi je putaproslavilo Dan učitelja. Ovajdan ne želimo obilježiti nitiprosvjedom niti štrajkom, negoovoga dana želimo potaknutisvoju duhovnost kako bi svojeposlanje i zvanje učitelja štodostojnije svjedočili kao

kršćani, kazao je Pavle Bucić,predsjednik društva i ravnateljpožeške Gimnazije. Ujedno jenajavio brojne aktivnostidruštva, od predavanja i tribinado seminara koji se planira udrugoj polovici ove školskegodine, a koje bi trebalepomoći članovima u rješavanjubrojnih dilema na koje nailazeu svom poslu. Članovimadruštva obratio se generalnivikar biskupije Josip Krpeljevići pozvao ih da razvijaju svoju

duhovnost nasljedujući IsusaKrista, istinskog učitelja života.On je druge učio služeći sezanimljivim metodama kao štosu isticanje primjera, govorio jeu prispodobama te oponašaosvoga Oca. Od vas se, kazao jegeneralni vikar, očekuje da usvom pozivu bude upravo takvizanimljivi i aktualni, a tomožete samo oponašajućivelike ljude kao što su bilisveci.

Stručni savjet za sakralnu baštinu Šibenske biskupijeOsnovano tijelosvojim će mišljenjima,prijedlozima izaključcima utjecatina iznalaženjenajboljih rješenja ucilju očuvanja, zaštitei prezentacijeistaknutih sakralnihspomenika Šibenskebiskupije, prije svegakatedrale Sv. Jakova

Šibenik, 5.10.2006. (IKA) -Inicijativom šibenskog biskupaAnte Ivasa u četvrtak 5.listopada u dvorani biskupskepalače u Šibeniku održana jekonstituirajuća sjednicastručnog savjeta za sakralnubaštinu Šibenske biskupije.Osnivanje savjeta potaknuto jeteškim stanjem u kojem senalaze brojni kulturno povijesnispomenici grada Šibenika ibiskupije s naglaskom nakatedralu Sv. Jakova. U savjetudjeluju akademik VladimirMarković, dr. Joško Belamarić,pročelnik konzervatorskogodjela Split, prof. MarkoMenđušić, pročelnikkonzervatorskog odjelaŠibenik, Miro Škugor,konzervator zadužen zakatedralu, gradonačelnica gradaŠibenika Neda Klarić i biskupIvas. Tajnik vijeća je FrankoČeko, voditelj ureda za kulturuŠibenske biskupije. Članovisavjeta jednoglasno su zapredsjednika izabrali dr.Predraga Markovića, profesora

na Filozofskom fakultetu uZagrebu, povjesničaraumjetnosti koji je svojznanstveni rad posvetiošibenskoj katedrali. Nužnostosnovanog tijela dolazi izpotrebe očuvanja katedrale Sv.Jakova, ali i iz preporukeUNESCO -a na čijem se popisunalazi katedrala. Kako je riječ odjelu koje svojim izvanrednimgraditeljskim i stilskimosobinama nadrasta regionalnei nacionalne granice, naša jeodgovornost za očuvanje idoličnu prezentaciju katedralevelika, istaknuo je dr.Marković. Osnovano tijelo odvelikog je značaja jer će uidućem razdoblju svojimmišljenjima, prijedlozima izaključcima utjecati naiznalaženje najboljih rješenja ucilju očuvanja, zaštite iprezentacije istaknutihsakralnih spomenika Šibenskebiskupije, a prije svegakatedrale Sv. Jakova. Iz tograzloga od savjeta se očekujeda u skladu s najvišim

kriterijima struke predlaže iplanira sve one aktivnosti kojeće kako na stručnom tako i naorganizacijsko-financijskomplanu omogućiti poboljšanjefizičkog stanja crkvenihspomenika. Poseban naglasakbit će stavljen na jačanjesvijesti građana i institucija ovrijednosti spomeničke baštinekao preduvjetu dugoročnogočuvanja i zaštite, usvojeno jena osnivačkoj skupštini. Danasje katedrala Sv. Jakova ozbiljnougrožena. Javnost je slaboupoznata s poremećajima ustatici objekta uzrokovanimaktivnošću tla u temeljima. Kaoprvi zadatak savjeta najavljenoje pokretanje akcije sondiranjatemelja i sprečavanja daljnjihnaprezanja. Na sjednici jenajavljeno skorašnjepredstavljanje savjeta javnosti,te brojne aktivnosti koje ćeznanstvenim, kulturnim idruštvenim krugovima ukazatina nužnost očuvanjanaslijeđene baštine.

Otočac: Sastanak Odbora za UdbinuOvogodišnja proslavaDana hrvatskihmučenika protekla jeu mirnom, staloženomi odmjerenom tonu, akod pobožnostikrižnog puta osjetilose da je hrvatskivjernik prepoznaoznačaj mučeništva,istaknuo je biskupBogović

Otočac, 5.10.2006. (IKA) - UOtočcu je 5. listopada održansastanak Odbora za Udbinu, nakojem je izvršena analizaovogodišnje proslave Danahrvatskih mučenika na Udbini9. rujna. Sastanak je održan užupnom stanu župe PresvetogTrojstva pod predsjedanjemgeneralnog vikara Gospićko-senjske biskupije mons.Tomislava Šporčića, unazočnosti biskupa MileBogovića i svih članovaOdbora.Ovogodišnja proslava Danahrvatskih mučenika protekla jeu mirnom, staloženom iodmjerenom tonu, a kodpobožnosti križnog puta

osjetilo se da je hrvatski vjernikprepoznao značaj mučeništva,iznio je svoje dojmove o slavljuna Udbini biskup Bogović.Izvješća su podnijeli članovisvih pododbora. Uimetehničko-ekonomskog opripremama samog tijekuproslave na Udbini kao ikasnijih poslova izvješće jepodnio ekonom biskupijeNikola Turkalj te župnikUdbine fra Nediljko Knezović.Uime pododbora za liturgijuiskustva s udbinske proslaveprenio je župnik i dekangospićki Antun Luketić, a saspekta nastupa zborskogpjevanja Ivan Prpić Špika.Uime odbora za medije izvješća

su podnijeli biskupov tajnik fraDraženko Tomić i ZvonkoRanogajec. Predsjednik Odboramons. Tomislav Šporčićgovorio je o iskustvima strodnevnom pripravom uočiproslave na Udbini. Biskup jena kraju ukazao na potrebupodrobnije analize projektaCrkve hrvatskih mučenika spotrebom pronalaženjaadekvatnog mjesta zapostavljanje bine na budućimslavljima. Za narednu godinuplanira se križni put posvetiti60. obljetnici smrti istarskogsvećenika Miroslava Bulešića,čime će se u proslavu višeuključiti vjernici Porečko-pulske biskupije.

10 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Likovna kolonija u ČakovcuČakovec, 5.10.2006. (IKA) - Užupi sv. Antuna Padovanskog uČakovcu održana je likovnakolonija pod nazivom "SvetiAntun" na kojoj je aktivnosudjelovalo 30-tak slikara, a još

šest ih se uključilo darujućisvoje slike. Kad se popuniplanirani fundus bit će održanaaukcija slika. Prodajom slikaprikupit će se novac za kip sv.Antuna Padovanskoga koji će

biti postavljen na Trgu sv.Antuna ispred župne crkve. Kipizrađuje akademski kipar prof.Josip Poljan iz Zagreba, atrebao bi biti postavljen dokraja godine.

Predstavljen zbornik dr. Emanuela HoškaKnjiga "Tkivokulture" svečanopredstavljena uHrvatskoj čitaonici naTrsatu

Rijeka, 6.10.2006. (IKA) -Zbornik dr. Emanuela HoškaTkivo kulture svečano jepromoviran 6. listopada uHrvatskoj čitaonici na Trsatu uRijeci. Djelo je predstavljeno uorganizaciji Teologije u Rijeci,područnog studija Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu iFranjevačkog samostana naTrsatu, a objavljeno je uizdanju izdavačke kućeKršćanska sadašnjost izZagreba. Povod izlaskuZbornika bila je 65. obljetnicaživota toga trsatskog franjevca,a veliki broj onih koji su došlina promociju govori kako je fraHoško prije svega franjevac,svećenik i prijatelj, čovjekpovezan s ljudima, a tek potomznanstvenik i istražiteljkulturne baštine Rijeke iokolice.U uvodnoj riječi predstojnikTeologije u Rijeci dr. MilanŠimunović istaknuo je kako je

bogat životni opus fraEmanuela Hoška prožetevangelizacijskim djelovanjemosobito u svetištu Majke BožjeTrsatske. Zahvalivši dr. Hoškuna doprinosima koje je kaoznanstvenik dao Crkvi idruštvu, podsjetio je nainicijativu zbornika riječkeTeologije: Prošlost obvezuje.Povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije, Zbornikbiskupa Mile Bogovića 2004. iO čovjeku i Bogu, ZbornikMarijana Jurčevića 2005., a čijije dr. Hoško bio urednik. UZborniku su sabrani radovi 25autora, prije svega povjesničarai crkvenih historičara,povjesničara književnosti iumjetnosti, te pastoralnihteologa. Riječ je ointerdisciplinarnome djelu,rekla je urednica dr. sestra NelaGašpar, podijelivši 25 radova upet skupina. Djelo započinjeosvrtima i prosudbama doknajbrojniju skupinu čine

povijesni i crkvenopovijesniprilozi. Zasebnu skupinu čineradovi iz povijesti književnostii jezika te povijesti umjetnosti,rekla je dr. Gašpar.Dr. Marijan Jurčević rekao jekako su u djelu zastupljenaposljednja tri stoljeća crkvenepovijesti te je istaknuo kako suiste teme i danas aktualnečitatelju. Zbornik nije upućensamo vjernicima većpredstavlja prikaz povijestijezika i kulturnog identiteta.Profesor s Filozofskog fakultetau Rijeci i priznati istražiteljkulturne baštine Rijeke iokolice Irvin Lukežićpredstavio je okupljenima nekaod poglavlja Zbornika, rekavšikako su upućena, ne samoznanstvenim krugovima, nego iširoj populaciji. Zbornik semože nabaviti na Teologiji uRijeci ili u knjižaramaKršćanske sadašnjosti.

Program za svećenike i đakone prigodom 10.obljetnice Požeške biskupije

Svi redoviti susreti nabiskupijskoj idekanatskoj raziniobjedinjeni su uprogramuBiskupijskoghodočašća svećenika iđakona, na kojem ćese posjetiti četiriarhiđakonatskapodručja, upoznati ses određenimpovijesnim i kulturnimdatostima te pohoditisvetišta

Požega, 6.10.2006. (IKA) - NaSkupštini arhiđakona i dekanaPožeške biskupije dogovoren jei poseban program za svećenikei đakone u tijeku spomenadesete obljetnice utemeljenja iuspostave požeške mjesneCrkve. Svi redoviti susreti nabiskupijskoj i dekanatskojrazini, kao što su permanentnaformacija, dekanatske korone irekolekcije, objedinjeni su uprogramu Biskupijskoghodočašća svećenika i đakona,na kojem će se posjetiti četiriarhiđakonatska područja,upoznati se s određenimpovijesnim i kulturnimdatostima te pohoditi određenosvetište. Biskupijsko hodočašćesvećenika i đakona započet će usubotu 14. listopada uKatedralnom arhiđakonatupohodom katedrali u Požegi

dan prije svetkovine sv.Terezije Avilske. Hodočašće senastavlja u ponedjeljak 6.studenoga u Slavonsko-podravskom arhiđakonatuokupljanjem i molitvom uSlatinskom Drenovcu na mjestumasovne grobnice iz II.svjetskog rata u kojoj su međuostalima pokopana i trojicažupnika, koje su ubilikomunisti: Josip Martinac izVoćina, Ivan Đanić izOrahovice i Julije Bürger izSlatine. Nakon toga put vodi uVoćin, na prvo zajedničkosvećeničko i đakonskohodočašće Voćinskoj Gospi,gdje će se održati duhovniprogram. Svećenici i đakoni pohodit ćePosavski arhiđakonat uponedjeljak 26. veljače 2007.godine u Kloštru krajSlavonskog Kobaša,

najstarijem prošteništu MajkeBožje u Požeškoj biskupiji. Uzduhovni program u svetištuupoznat će se sasrednjovjekovnim crkvama uzrijeku Orljavu od Požege donjezina ušća u Savu, u kojimasu među ostalim pronađeninatpisi na glagoljskom, uglatoćiriličnom i latiničnom pismu. U korizmi, u ponedjeljak 12.ožujka 2007. svećenici i đakonihodočastit će u Zapadno-slavonski arhiđakonat. Pohodće započeti u Staroj Gradiškigdje će iskazati poštovanjeprema svećenicima koji sutamnovali u tamošnjem logoru,a zatim će poći u Jasenovac,gdje će kao hodočasniciJasenovačkoj Gospi imatiduhovni program i moliti zanedužno ubijene slovenskesvećenike i druge žrtvetamošnjeg logora.

11v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Splitska mladež pobožna Presvetom Srcu IsusovuU organizacijisjemenišne zajednice iUreda za duhovnazvanja Splitsko-makarskenadbiskupije većsedmu godinu u nizuza mladež se priređujepobožnost PresvetomSrcu Isusovu svakogaprvog petka u mjesecuu Nadbiskupskomsjemeništu u Splitu

Split, 6.10.2006. (IKA) - Uorganizaciji sjemenišnezajednice (odgojitelja,sjemeništaraca i redovnica) iUreda za duhovna zvanjaSplitsko-makarske nadbiskupijeveć sedmu godinu u nizu zamladež se priređuje pobožnostPresvetom Srcu Isusovusvakoga prvog petka u mjesecuu Nadbiskupskom sjemeništu uSplitu. Pobožnost počinjepokorničkim bogoslužjem imolitvom krunice, a potom jeslavlje mise i euharistijskoklanjanje, koje je ovoga petka6. listopada predvodio splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić. "Ako ljubim neku osobu, ondane mogu živjeti kao da ona nepostoji, jer ona bitno određujemoj život i ima nezamjenjivuulogu u njemu", kazao jenadbiskup, obraćajući semladima čiji su životi satkaniod ljubavi i traženja. Stavljajućiim na srce riječi BenediktaXVI.: "Tko vjeruje nikada nijesam" potaknuo ih je na dublji iintimniji odnos s Isusom;umom, ponirući u Njegovuriječ i srcem, komunicirajućinjegovu ljubav. Razlika izmeđuonoga koji za sebe kaže davjeruje i onoga koji uistinuvjeruje očita je, kazao je

nadbiskup i dodao: prvi živitrgovinski odnos s Isusom iostaje na površini, a drugi živiiz odnosa s Njim i želi ga svebolje upoznati. Život s Kristom ima radosneposljedice, istaknuo jenadbiskup Barišić i u duhunavještenog evanđelja ohrabriomladež da se prepuste tojživotnoj avanturi, koja istinaiziskuje žrtvu i puno ljubavi, alii čini jaram slatkim te bremelakim. Potom je uslijedilaslužba svjetla i obnova krsnihobećanja. Na kraju je vikar zaduhovna zvanja don JureVrdoljak zahvalio nadbiskupuna poticajnim riječima ipastirskoj brizi te ga pozvao dasredinom ožujka 2007. godinesvojim blagoslovom prati ovuhodočasničku ekipu u svetišteMajke Božje u Mariazellu uAustriji na seminar za duhovnazvanja. U misnom slavljusudjelovalo je oko 400 splitskihsrednjoškolaca, osobitoNadbiskupijske klasičnegimnazije, II. gimnazije i IV.gimnazije Marko Marulić sasvojim vjeroučiteljima iodgojiteljima sjemeništa tesvećenicima iz drugih crkvenihustanova. Pjevanje je predvodiosjemenišni band"Blagovjesnici".

Pobožnost "prvih petaka uSjemeništu" osobita je prigodaza mlade koji traže nešto višeod uobičajenoga i svakidašnjeg.Mladi aktivnim sudjelovanjemkroz molitvu, pjesmu i Riječnastoje otkriti Božju blizinu usakramentu pomirenja ieuharistijskom slavlju. Ugođajuuvelike pridonosi prigodniglazbeni sastav koji vode mladii njihove vjeroučiteljice.Odgojitelji sjemeništa uzpomoć drugih svećenika,odgovorno brinu za susrete iinicijative mladih vjernika, akapela sjemeništa tako sve višepostaje mirni i radosni kutak zaone koji se žele odmoriti odnajrazličitijih životnihpoteškoća i briga. S tim sesusretima želi približiti Božjuriječ i Božju volju posebnoonim mladima koji se bore sasvojim životnim zvanjem, kao ionima koji osjećaju Božji pozivte u tom smislu žele probuditi ipročistiti svoju vjeru. Iz tihsusreta niču različite inicijativekao što su: hodočašća mladih,duhovne vježbe i obnove,seminari za obnovu vjere,duhovno i ispovjedno vodstvopojedinih mladih te rješavanjeodređenih osobnih i obiteljskihpoteškoća.

Duhovne vježbe vojnih svećenikaDr. don Ante Mateljanza temu izabrao liksvećenika u zrcaluhrvatskih svetačkihuzora te obradiosvećeništvo podkristološkim,pneumatološkim,ekleziološkim ieuharistijskim vidom

Split, 6.10.2006. (IKA) -Koncelebriranom misom usplitskoj konkatedrali Sv. Petra,gdje su im domaćini bili župnikdon Radojko Vidović isužupnik don Dušan Vuković,završile su 6. listopada duhovnevježbe svećenika Vojnogordinarijata u RH, koje su podvodstvom dr. don AnteMateljana, profesora nasplitskom KBF-u, započele uponedjeljak navečer 2.listopada. Dva prijepodnevnarazmišljanja s moljenjemČasoslova bila su u vojnomhotelu "Zagreb" u Splitu, gdjesu sudionici bili smješteni, aposlijepodnevna meditacija imisa bili su svaki put nadrugom mjestu. Voditelj je zatemu duhovnih vježbi izabraolik svećenika u zrcalu(hrvatskih) svetačkih uzora, asvećeništvo je obradio podkristološkim, pneumatološkim,ekleziološkim i euharistijskimvidom. Vojni kapelani u utorak poslije

podne posjetili su hrvatskomarijansko prasvetište Gospeod otoka u Solinu, gdje su seupoznali s vjerskim inacionalnim značenjem togalokaliteta te imali trećerazmatranje. Potom su posjetiliZvonimirovu krunidbenubaziliku Sv. Petra i Mojsija teobišli Manastirine,starokršćanske i ostalelokalitete antičke Salone, nakončega su u župi sv. Kaja slavilimisu, gdje ih je primio župnikdon Pavao Piplica i svimadarovao monografiju župe. Sutradan su na jednak način i sasličnim programom, nakon štosu zadržavši se kratko kodcrkve Sv. Jure na povijesnomGradcu, rekapitulirali povijestdrevne kneževine Poljičkerepublike, posjetili svetište Sv.Leopolda Mandića u Zakučcukod Omiša, gdje su zajedno sažupljanima slavili misu. Nakraju euharistije župnik donIvan Delić upoznao ih je spoviješću svetišta i podijelio im

monografiju svetišta, a potomsu posjetili rodnu kuću Svečevadjeda, koja se nalazi ukompleksu HE "Zakučac", gdjeih je ugostio direktor NikolaTičinović te im nakon togaomogućio da razgledaju diopostrojenja hidroelektrane iupoznao ih s njezinompoviješću, tehničkimposebnostima i važnošću usklopu hrvatskogelektroprivrednog sustava.Na kraju duhovnih vježbi, kojeVojni ordinarijat tradicionalnosvake godine organizira zasvoje svećenike u prvom tjednunakon vojno-redarstvenoghodočašća u Mariju Bistricu,vojni biskup Juraj Jezerinac igeneralni vikar mons. JosipŠantić, koji su sve danesudjelovali u programu, uimevojnih kapelana zahvalili suvoditelju don Anti Mateljanu naduhovnom osvježenju koje jesvima ulio i time potaknuo nanovi polet u pastoralu međuvjernicima hrvatske "vojno-redarstvene Crkve".

12 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Ukop svećenika Ilije ZečevićaNakon oproštaja uGaju, misu zadušnicui pogrebne obrede usvećenikovoj rodnojGradini predvodiobiskup Škvorčević

Gaj, 6.10.2006. (IKA) - Župniku Gaju i Antunovcu IlijaZečević preminuo je 5.listopada nakon teške bolesti, u56. godini života i 30. godinisvećeništva. Ispraćajpreminulog svećenikapredvodio je u župnoj crkvi uGaju 6. listopada zapadnoslavonski arhiđakon i pakračkižupnik Marko Pišonić uzsudjelovanje svećenikaPakračkog dekanata,Katedralnog i Posavskogarhiđakonata te svećenikaZagrebačke nadbiskupije iVaraždinske biskupije. Uimesvećenika Pakračkog dekanataod pokojnika se oprostio dekanBranko Gelemanović, a uimežupljana Gaja Drago Fezi ižupe Antunovca AndrijaHoško. Potom je tijelopreminulog svećenikaispraćeno na put prema rodnojžupi Gradina. Istoga dana u popodnevnimsatima misu zadušnicu u župnojcrkvi u Gradini predvodio jepožeški biskup AntunŠkvorčević uz koncelebracijučetrdesetak svećenika Požeškebiskupije i Zagrebačkenadbiskupije. Biskup je izmeđuostaloga istaknuo kako su seminulih godina kod vlč.Zečevića očitovale ozbiljnijezdravstvene poteškoće te da seposljednjih nekoliko tjedanazdravlje tako pogoršalo da je

morao ostati u bolnici uPakracu i Zagrebu pa ponovnou Pakracu. Rekao je kako ga jeu pakračkoj bolnici posjetioprije trinaest dana. Tomprigodom, nastavio je biskup,Ilija je posvjedočio kako jesvjestan svoga teškogzdravstvenog stanja te daprihvaća i smrt za koju sespremio ispovijeđu, pričešću ibolesničkim pomazanjem.Dodao je, kako je razumljivo daono što je naviještao vjernicimate mnogo puta činio drugima neželi propustiti za sebe.Biskup je podsjetio nanaviještenu Božju riječ, kojoj jepreminuli svećenik služio, ukojoj sv. Pavao, pišućiRimljanima, vrlo realističkirazmatra ljudski život kaostvarnost označenu grijehom ikonačno smrću. Na završetkumise zadušnice od pokojnika seuime župljana Gaja iAntunovca oprostio DragoFezi, ispred generacije ređenikai svećenika koji rodom potječuiz župe Gradina oprostio seslatinski župnik mons. VladoŠkrinjarić, zatim pakračkižupnik Marko Pišonić igradinski župnik Ivan Pofuk.Potom je biskup izrekaozahvalnost svima koji supreminulom svećeniku iskazalipoštovanje i ljubav svojimsudjelovanjem na sprovodu kaoi onima koji su mu bili dobritijekom života, posebno na času

smrti. Nakon obreda posljednjepreporuke i oproštaja iz crkvesu se uputili na mjesno grobljegdje mu je tijelo položeno ugrob. Vlč. Zečević rođen je u Gradini18. srpnja 1951. Osnovnu školupohađao je u rodnom mjestu,nakon čega je ušao u Dječačkosjemenište u Zagrebu snamjerom postati svećenikomte je ondje završio Klasičnugimnaziju. U Nadbiskupskombogoslovnom sjemeništu i naBogoslovnom fakultetu uZagrebu pripravljao se zasvećenika. Zaređen je 26. lipnja1977. u zagrebačkoj katedralipo rukama nadbiskupa FranjeKuharića. Godine 1978.imenovan je kapelanom uPleternici i u toj službi ostao ječetiri godine. Premješten je zaupravitelja župe u Lipnik 1982.godine, te je nakon punihčetrnaest godina imenovanupraviteljem župe u VelikojTrnovitici. Uz tu službu od1999. godine do 2001.privremeni je upravitelj i župeStara Pločica. Nakonutemeljenja Požeške biskupije2002. zamolio je ekskardinacijuiz Zagrebačke nadbiskupije teje razriješen upravitelja župe uTrnovitici i inkardiniran ubiskupiju svoga podrijetla. Istegodine u mjesecu srpnjuimenovan je župnikom župeGaj i Antunovac.

Dan obrane grada ZadraNa svečanosti uGradskoj vijećnicinadbiskup Prenđapoželio je Božjiblagoslov naporimada izgradimodomovinu i društvo ukojem će vladatizakonitost ipravednost

Zadar, 6.10.2006. (IKA) - Upovodu proslave Dana obranegrada Zadra u petak 6.listopada, zadarskigradonačelnik Živko Kolegaorganizirao je svečano primanjeu Gradskoj vijećnici, koje jeokupilo predstavnike gradske,županijske, vojne, policijske isudbene vlasti te članoveudruga proizašlih izDomovinskog rata. Uzgradonačelnika Kolegu,prigodnom riječju nazočnimase obratio i zadarski nadbiskupIvan Prenđa. Dva dana prije državnogblagdana Dana neovisnostiZadar proslavlja Dan svojeobrane, evocirajući prigodom15. obljetnice agresije irazaranja Zadra s mora, kopna izraka dramatične listopadskedane 1991., kad je nazadarskom područjuzaustavljena velikosrpska

agresija. U prvom tjednuobrane poginulo je 23 civila i19 vojnika. "Tada nije bilodvojnosti treba li ići naprijed,nego samo kako. Nije se moglaizbjeći moralna obveza obraneonoga što nam je tako sveto. Izato smo uvijek govorili: onošto se zbiva u obrani je imoralno dopušteno, do te mjereda možemo odbiti neprijateljapo katoličkom moralu i ondakad je on u opasnosti da izgubisvoj život", rekao je nadbiskupPrenđa. Bili su to najteži, ali inajponosniji dani kad jejedinstvom i hrabrošću Zadranabrzo organizirana vojska icivilni život, rekao jegradonačelnik Kolega, ističućizasluge i tadašnjeg državničkogvodstva i predsjednika FranjeTuđmana. Prisjetio se zadarskihteških dana bez struje (više odtri mjeseca) i vode, uz

neprestano granatiranje i skrbza gotovo 25.000 prognanika. Inadbiskup i gradonačelnikistaknuli su osobite zaslugepoginulih hrvatskih branitelja,izražavajući im najdublji pijeteti zahvalnost. "Danas kadgradimo lijep i jači Zadar islobodnu domovinu, možemoreći da njihove žrtve nisu bileuzaludne", rekao je dr. Kolega,a nadbiskup istaknuo da sunjihovi životi bili zrna kojaumiru da bi novi život nicao.Podsjetio je i na pitanja koja suse javljala u nutrini našihbranitelja. "Bilo je pitanje doklese može ići u susretu sneprijateljem, što mu se možeučiniti. I uopće uDomovinskom ratu, javljala sedilema kod naših branitelja,koji su gotovo svi bili kršćanskiodgojeni, dokud može ićiobrana, dokle je ona zakonita ipostavlja ozbiljna moralnapitanja i dileme". Nadbiskup

13v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Prenđa je zahvalio Bogu za svedarove koji su nikli iz hrabrostii života živih i mrtvih, svih kojisu sebe izložili svojommudrošću i spremnošću. "Biloje to vrijeme jakihemocionalnih naboja i izazovarazumu; naboja, jer smo svidoživljavali strahotu sukoba,sudara koji je bio bez izgleda zaDavida. Činilo se da je Golijatprejak i prevelik. Ipak, i ti sutrenuci pokazali da Golijat nijeuvijek u prednosti i da nijeuvijek pobjednik", rekao je

nadbiskup, dodavši da smo seosjećali ujedinjeni u nečem štoje moralno, pravo i dužnost. Slobodna domovina mogla sepostići samo hodom naprijed uizgradnji onog što nam je Bogpodario i našom suradnjom,poručio je nadbiskup. "Mi smotada bili uz svoje branitelje.Crkva je bila sa svojimbraniteljima i pokušala služitine samo ohrabrivanjem, nego ijasnoćom naviještanja imoralnih pouka. Tad smo i s

propovjedaonica i u rovovimajasno kazali da su obitelj, dom idomovina nešto što imamopravo braniti. Ali, ne samopravo, nego i dužnost. I to teškadužnost", poručio je nadbiskupPrenđa. Poželio je Božjiblagoslov naporima daizgradimo domovinu i društvou kojem će vladati zakonitost ipravednost, rekavši da nikadnismo sve ostvarili i da uvijektrebamo ići naprijed.

Dani kruha Vukovarsko-srijemske županije u VrbanjiSvečano misno slavljepredvodio biskupHranić

Vrbanja, 6.10.2006.(IKA/BTU) - Osnovna školaMara Švel-Gamiršek u Vrbanjibila je 6. listopada domaćinsvečanosti Dani kruha - danizahvalnosti za plodove zemljeVukovarsko-srijemskežupanije. Tim povodomđakovačko-srijemski pomoćnibiskup dr. Đuro Hranićpredvodio je u župiPreslavnoga Imena Marijinaeuharistijsko slavlje.Koncelebriralo je sedamsvećenika, a na slavlju su seokupili učenici svjeroučiteljima, nastavnicima,ravnateljima škola sdomaćinom Ivanom Šušnjarom,roditelji, gosti, načelnik OpćineVrbanja Ivica Sep ivukovarsko-srijemski županBožo Galić. Zahvalivši na početkueuharistijskoga slavlja zadarove naših polja, za kruh,biskup Hranić je rekao kako tajkruh stavljamo na oltar dabismo se njime hranili, dabismo u svakodnevnom radubili bolji ljudi, solidarniji iimali više osjećaja za druge, dabismo voljeli jedni druge kakobi ova zemlja bila kraljevstvoBožje, prostor u kojemuvladaju ljubav, zajedništvo,uzajamno prihvaćanje, ukojemu su svi vedri i veseli, ukojemu je svaki čovjek voljen iprihvaćen. Dok su se zajedno svjeroučiteljima, nastavnicima iravnateljima pripremali za

Dane kruha učenici su senadopunjavali međusobnomkreativnošću i suradnjom ihranili se ljubavlju premaSlavoniji, prema prirodi, rekaoje biskup i istaknuo kako ovanaša zemlja treba njihovukreativnost, mladost, ljubav,radost, pjesmu, ljubav prematamburi i ovome kraju, zemlji.To je bogatstvo naše domovine,a vi ste budućnost u koju suuprte oči nas starijih, poručio jebiskup Hranić. U ovom kruhu koji danasprinosite, prinosite i svojepoteškoće u poljoprivrednojproizvodnji, u plasiranju svojihproizvoda, prinosite želje da odpoljoprivrede možete živjeti tenastojanja kako osobna, tako idruštvene sredine da se ugospodarstvu i poljoprivrednojproizvodnji prestrukturira onošto je potrebno, da se sve stavina zdrave noge kako bismomogli ići u susret budućnosti, ususret širokoj Europskojzajednici kako bi se ovaj krajrazvio i kako bismo ovdjemogli živjeti kvalitetno. Sve tonije moguće bez kreativnosti,bez doprinosa, domišljatosti,inicijative, rekao je biskupHranić i poručio: Buditekreativni i dajte sve od sebe.Nemoj te se zadovoljavatiminimalizmom, osrednjošću daidete linijom manjeg otpora,nego se trudite dati sve od sebe,sve najbolje. Tako ćemo semeđusobno obogaćivati i u

svemu što činimo i radimoimati ćemo osjećaja jedni zadruge. Isus nije sasvim slučajnoizabrao da među ljudima ostanetrajno prisutan. Izabrao je kruhkoji je simbol svih ljudskihnastojanja, izričaj nas i čitavoganašega života i svih našihpotreba. Blagujući Isusov,euharistijski kruh i mipostajemo ljudi sebedarja, ljudizajedništva, ljudi ljubavi premadrugima i postajemo bitispremni i sposobni bitigraditeljima novoga svijeta,bratskijega svijeta.Liturgijsko pjevanje animiralisu učenici vrbanjske školepredvođeni vjeroučiteljicamaTatjanom Purić i MarijomTrtolja.S obzirom da je svečanost Danikruha natjecateljskogakaraktera, prije misnoga slavljaistu je na Trgu dr. FranjeTuđmana gdje su bili izloženištandovi i predstavljeneosnovne škole, otvorio županGalić i obišao biskup Hranić.Ovogodišnji pobjednik jeosnovna škola Mato Lovrak izŽupanje, odnosno učenicisedmih i osmih razredapredvođeni učiteljicamahrvatskoga jezika RadojkomMatić, Ružom Mikić ivjeroučiteljicom JosipomVincetić. Tema njihovasudjelovanja bila je Objed upolju i posleničke pjesme.

Otvoreni Napretkovi dani 2006.Zagreb, 6.10.2006. (IKA) - Usklopu Napretkovih dana 2006.u knjižnici i čitaonici "BogdanOgrizović" u Zagrebu 6.listopada održana je književnatribina u kojoj su sudjelovaliZdravko Luburić, pjesnik iprevoditelj iz Belgije, RužicaElez-Lazarov, pjesnikinja iz

Đakova, Stela Trošelj,pjesnikinja iz Zagreba, ipjesnikinja Vesna MiculinićPrešnjak iz Rijeke. Nakon pozdrava predsjednikaHKD Napredak, glavnepodružnice Zagreb VladeLuburića i Vesne Pancirov u

ime knjižnice i čitaonice"Bogdan Ogrizović", IlijaMatić je ispred UG SAPHOpredstavio humanitarni projekt"Knjiga za mladež Hrvatske"kojim se od prodaje knjigastipendiraju učenici i studentislabijeg materijalnog stanja.

14 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dokumentarni film zagrebačkih studentica oCaritasovim štićenicima

Dokumentarac o djecis posebnim potrebamakoja se nalaze uCaritasovom domu uOborovu bit ćeprikazan na Festivalutelevizijskihnovinarskih radova uBerlinu

Zagreb, 6.10.2006. (IKA) -Studentice novinarstva sFakulteta političkih znanosti izZagreba dokumentarnimfilmom "Moje pjesme, mojisnovi" sudjelovat će naFestivalu televizijskihnovinarskih radova koji seodržava u Berlinu od 27. do 29.listopada.Film je nastao u tijekutradicionalne radionicedokumentarnog filma podvodstvom prof. Louis Bianchiiz New Yorka, u sklopupredmeta Televizija. Mjesec

dana se na radionici istraživalo,snimalo i montiralo mini-dokumentarce. Studentice IvaBodiš, Nina Ćorić i JasenkaTudor odlučile su snimiti mini-dokumentarac o djeci sposebnim potrebama koja senalaze u Caritasovom domu uOborovu. Dokumentarac govorio životu u Centru za radnuterapiju i rehabilitaciju "sv.Vinko Paulski" u kojemuboravi stotinjak djece sposebnim potrebama, oslikavanjihovu svakodnevnicu, njihovarazmišljanja, želje i osjećaje, te

predstavlja ljude koji o njimaskrbe. Autorice su odabiromteme željele pridonijetiosvještavanju društva i ukazatina potrebe ove djece kao i nanjihove posebnosti, a zadokumentarac su dobileRektorovu nagradu za 2005/06.godinu. Film se možepogledati, komentirati i zanjega glasati na adresihttp://www.videomission.com/index.php?display=all podbrojem "0005".

Đakovo: Biskupijska glazbena školaZapočeo drugidvogodišnji ciklus

Đakovo, 7.10.2006. (IKA) - NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu u Đakovu u subotu 7.listopada započeo je drugidvogodišnji ciklus Biskupijskeglazbene škole (BGŠ) u koju seupisalo četrdeset polaznika.Nastavni program predviđa 30školskih dana s ukupnomsatnicom od 150 školskih sati.Liturgiku će predavati mo.Vinko Sitarić, liturgijski

glazbeni repertorij kao ivokalnost i dirigiranje predavatće mo. Ivan Andrić, inačevoditelj Biskupijske glazbeneškole, a sviranje i temeljni tečajsolfeggia predavat će apsolventglazbene kulture naUmjetničkoj akademiji uOsijeku Marin Vučković iprofesorica glazbene kulture uŽupanji Marija Knežević.

Biskupijska glazbena školaosnovana je 2004. u sklopuŠkole za župne suradnike. CiljBGŠ je tijekom dvogodišnjegaciklusa predavanja pružitipotrebno poznavanje liturgike iglazbe onima koji su već uslužbi glazbenih animatora uliturgiji, kao i onima koji senamjeravaju posvetiti tojzadaći.

Požega: Susret dječjih crkvenih zborovaSudjelovali članovidječjih zborova izjedanaest župaPožeške biskupije

Požega, 7.10.2006. (IKA) - Usklopu priprava za svetkovinusv. Terezije Avilske, zaštitnicepožeške katedrale, 7. listopadau Požegi je održan susretdječjih crkvenih zborova injihovo hodočašće sv. Terezijiu katedralu u organizacijiKatehetskog ureda Požeškebiskupije, pod vodstvom vlč.Maria Sanića. U dvorani sv.Terezije Avilske naKatedralnom trgu okupili su sečlanovi dječjih crkvenihzborova iz jedanaest župaPožeške biskupije: Zbor "Sv.Cecilije" iz Davora, "Sv.Barbare" iz Jakšića, "Bl.Alojzija Stepinca" iz istoimenežupe u Virovitici, "Marijinadjeca" iz župe Pleternica,"Svetog Vida" iz župe Okučani,"Zvončići" iz župe sv. Roka uVirovitici, "Tratinčice" iz župeFeričanci, "Bezgrješne" iz župeBezgrješnog začeća BDM uNovoj Gradiški, "Krista Kralja"iz župe Rešetari, "SalveRegina" iz župe NovaBukovica i "Požeških slavuja"iz župe sv. Terezije Avilske uPožegi.Pozdravio ih je požeški biskupAntun Škvorčević i protumačiokako je uz druge priprave za

svetkovinu sv. Terezije odposebnog značenja susretmladih pjevača i njihovapjesma kojom će počastitizaštitnicu svoje katedrale.Podsjetio je na zaključak da ćese svake godine održavatiovakvi hodočasnički susretimladih pjevača u subotu prijesame svetkovine. Predstavio jedjeci lik sv. Terezije od Isusakao čovjeka koji sluša čežnjesrca i dolazi do zaključka da jeza njih pravi odgovor samoBog te je potaknuo djecu daupravo crkvenom pjesmomgaje blizinu Bogu. Nakonmolitve svaki zbor nastupio je spo dvije pjesme: jedna povlastitom izboru a druga s.Tarzicije Fosić u čast sv.Terezije Avilske "U ovaj danpoletjela" ili biskupijsko geslo"Krist danas i uvijeke", koje jeuglazbio Anđelko Klobučar.Svi zborovi pod ravnanjemredovnica, vjeroučitelja ilidrugih dirigenata i sviračaotpjevali su svoje dionice suzbuđenjem pokatkad i tremoma bili su nagrađeni velikimpljeskom. Sve je koordiniralavjeroučiteljica Patricija Brdar.Za vrijeme odmora djeca su seokrijepila i ujedno pod

vodstvom Alena KopunovićaLegetina pripravila zajedničkopjevanje za misu u katedrali.Požeška katedrala bila jeispunjena posebnim ugođajemkada je zapjevalo više od petstotina mladih pjevača u častsv. Terezije pod misom koju jepredvodio biskup Škvorčevićuz koncelebraciju kanonika isvećenika iz župa nazočnihpjevača.Na završetku euharistijskogslavlja pod biskupovimvodstvom djeca su izmolilamolitvu sv. Tereziji Avilskoj iotpjevala pjesmu njoj u čast "Uovaj dan poletjela".Predstavnici pojedinog zboraprimili su iz biskupove rukepovelje o sudjelovanju nasusretu i hodočašću. Ujedno jebiskup Škvorčević proglasio daće o desetoj obljetniciutemeljenja i uspostavePožeške biskupije svi dječjicrkveni zborovi iz biskupijepripraviti pjesme za hodočašćeškolske djece u Voćin 5.svibnja iduće godine. Najavioje i da će se njihov susret ihodočašće sv. Tereziji ukatedralu održati iduće godineu subotu 13. listopada.

15v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Dokumentarni film o uništavanju sakralnih objekatatijekom Domovinskog rata

Film "Istina će vasosloboditi" govori ostradanjima iuništavanju sakralnihobjekata od 1991. do1995. na područjučija je pastoralna skrbpovjerena franjevcimaprovincije PresvetogaOtkupitelja

Zagreb, 7.10.2006. (IKA) - Ukinu Europa u Zagrebu 7.listopada prikazan jedokumentarni film "Istina ćevas osloboditi" koji govori ostradanjima i uništavanjusakralnih objekata tijekomDomovinskog rata (1991. -1995.) na području čija jepastoralna skrb povjerenafranjevcima provincijePresvetoga Otkupitelja. Kratkiuvod u film prije samogprikazivanja iznio je akademikJosip Pečarić. Istaknuo je kakoslike porušenih hrvatskihsvetinja, tijekom velikosrpskeagresije jasno otkrivanjuzločinca u namjeri da ubiječovjeka, zatre njegov narod ikulturu, ubije Boga u njemu ioduzme mu nadu. Nazočnimase obratio i provincijalFranjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja fraŽeljko Tolić. On je podsjetio daje provincija od svog osnutka1735. godine primjenjivalafranjevačko načelo "ne živjetisamo sebi, nego i drugima okosebe". Provincija se jasnoprepoznaje po dvije crtedjelovanja: duhovno-pastoralnai kulturno-intelektualna. Ni

jedna provincija u Hrvatskoj, ani jedna franjevačka provincijau svijetu ne djeluje u tolikožupa i pastoralnih jedinica kaoova provincija (samo uHrvatskoj na više od 85 župa).Članovi provincije danas osimna području koje je određenodekretom o osnivanju (područjekoje omeđuje rijeka Neretva,Zrmanja, Sumartin, Brač iGračac), djeluju i u Zagrebu,Americi, Kanadi, u većinihrvatskih katoličkih misijama uNjemačkoj, te u misijama Redau Africi. Na kulturno-intelektualnompodručju od samih početakaprovincija je spremalasvećenike za kulturnodjelovanje na svome području.A Franjevačka bogoslovija,koja je djelovala u Makarskoj,sad je preselila u Split te seujedinila s bogoslovnombiskupskom teologijom.Nadalje provincijal Tolić jenapomenuo da su kroz sve tegodine franjevci dijelili sudbinuvjernika. TijekomDomovinskog rata više od 105objekata (stambenih,gospodarskih, sakralnih) je

porušeno ili uništeno. Nije tobio samo etnocid, kulturocid,nego i sakrocid. Nadalje,provincijal Tolić je rekao kakoi ovaj film ima za poruku da je"svaka sila za vremena, aliistina ostaje za vječnost". Istinaje da je srpski hegemonizam unakani, da se poruši, dazauzme, da otme, da protjera,uništi nakanio sve sravniti sazemljom. No, u toj namjeri nijeuspio. Hrvati su se vratili tamogdje su bili, a s njima ifranjevci. Danas su gotovo sviobjekti obnovljeni, a s njima inova nada. Film su režirali Dario Bajurin ifra Josip Gotovac, asinkroniziran je na hrvatski,engleski, njemački, talijanski,poljski, francuski i španjolskijezik. Film je dio DVD uizdanju Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja. NaDVD osim filma nalazi sebogata foto-dokumentacijaporušenih i oštećenih sakralnihobjekata, te popis poginulih istradalih u Domovinskom ratuod 1991. do 1995. na područjudjelovanja ProvincijePresvetoga Otkupitelja.

Nadbiskup Barišić predvodio misu za poginulehrvatske branitelje

Hrvatsko društvologoraša srpskihkoncentracijskihlogora svake godine udrugoj županijiorganizira "Danelogoraša", a ove jegodine domaćinpodružnica Splitsko-dalmatinske županije

Split, 7.10.2006. (IKA) - Usklopu održavanja "Danalogoraša" splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišićpredvodio je u subotu 7.listopada u splitskojprvostolnici misu za svepoginule hrvatske branitelje. Ukoncelebraciji je bio vojnikapelan don Branimir Projić.Hrvatsko društvo logorašasrpskih koncentracijskih logorasvake godine u drugoj županijiorganizira "Dane logoraša", aove je godine domaćinodržavanja podružnicaSplitsko-dalmatinske županije.Na početku mise nadbiskup jeuputio riječi pozdravačlanovima Društva na čelu spredsjednikom DanijelomRehakom i predsjednikomsplitske podružnice PetromGojunom, predstavnicimagradske i županijske vlasti načelu s dožupanom LukomBrčićem te predstavnicimaMORH-a i Udruga proizišlih izDomovinskog rata.

Vjerujem da je svatko od vasponosan na ono što ste prošli iučinili za Domovinu te da jevrijedilo cilja, usprkosrazočaranju što pravda ijednakost svih još u potpunostinije ostvarena, kazao jenadbiskup u propovijedi,obraćajući se članovimaDruštva. Potom im je skrenuopozornost na Isusa kao onogakoji je prije njih, ali i s njima,sve to prošao te na nasiljeodgovarao milosrdnomšutnjom. Ne zato što ne bimogao progovoriti, nego zatošto Ljubav vidi šire i dublje,strpljivo čeka na obraćenje iželi oprostiti. U svima je nama,istaknuo je nadbiskup, tragtame i grijeha iz kojega nijejednostavno izići, ali je i usvima nama iskra nade, onodobro, koje moramo jedni udrugima podupirati. Istina,najteže je što nerijetko moramotrpjeti od svojih. Okupljenima ukatedrali nadbiskup je ukazao

na simboliku mjesta, govorećikako upravo splitskaprvostolnica nosi poruku dazlo, koje naizgled pobjeđuje,biva pobijeđeno, a dobrouskrsava te upravo to čini dapovijest tu nije šutjela. Na krajuih je nadbiskup Barišićpotaknuo na ustrajnostsvjedočenja ljudskosti ipoštenja, dobrote i nade.Misi je prethodilo polaganjevijenaca na splitskom grobljuLovrinac, a nakoneuharistijskoga slavlja uslijedilaje izvještajna sjednica u hotelu"Zagreb" kojoj su nazočili gostiiz cijele Hrvatske i susjedneBiH. Tim se susretomobilježava četrnaesta obljetnicaizlaska logoraša iz srpskihlogora.Hrvatsko društvo logorašasrpskih koncentracijskih logoraima 5200 članova. PodružnicaSplitsko-dalmatinske županijedjeluje već 6 godina i ima 212članova.

16 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakonsko ređenje u OpatijiMarinko Kajić, SinišaVujčić, Kristijan Zebai Tomislav Zečevićzaređeni za đakone

Opatija, 7.10.2006. (IKA) -"Vjerujem da se mnogi od vaspitaju što je potaknulo ovemlade ljude da ostave svojeobitelji, svjetovnu karijeru ikrenu putem koji je danasmnogima, pa i onima unutarCrkve, nerazumljiv", rekao jeriječki nadbiskup Ivan Devčićna ređenju četvorice riječkihbogoslova za đakone 7.listopada u opatijskoj crkviNavještenja BDM. Marinko Kajić, Siniša Vujčić,Kristijan Zeba i TomislavZečević zaređeni su đakonepred brojnim svećenicima ivjernicima koji su se okupili namisi u opatijskoj crkvi i na tajim način izrazili podršku nanjihovu putu prema svećeničkojslužbi. "Ova četvorica našihređenika otkrili su kakvo seskriveno blago nalazi u Kristu,kakav je On dragocjeni biser, tesu odlučili poći za Njime, svojživot suobličiti njegovu i takose uključiti u njegovo poslanjekoje je poslanje spašavanja iusrećivanja ljudi, pogotovoonih najnesretnijih i

najslabijih", rekao je nadbiskupDevčić i objasnio kako su novizaređeni đakoni smisao svogaživota našli u Kristu, u životu sIsusom, dijeljenju njegovesudbine i služenju braći. Nadbiskup je u propovijediuputio izazov vjernicima."Preko ovih đakona Isus nas naneki način provocira pitajućinas što smo mi spremnižrtvovati radi Njega izajedništva s Njime", kazao je.Potaknuo je vjernike daspremno prihvate život sIsusom čak i ako ta odlukazahtijeva određene žrtve. Zasve što vrijedi i što čovjekzaista želi, nije teško podnijetižrtvu. U Godini duhovnihzvanja u Riječkoj metropolijipozvao je vjernike na ustrajnumolitvu za đakone, svećenike inova svećenička zvanja. Namolitvu je pozvao i noveđakone, posebno molitvukrunice kako bi u zajedništvu sMarijom razmatrali Isusovaotajstva. Superior isusovačkog

samostana o. Zvonko Vlahuime domaćina u opatijskojcrkvi, koja ove godineproslavlja 100. obljetnicupolaganja kamena temeljca,pozdravio je vjernikeOpatijskog dekanata koji su nablagdan Gospe od svete krunicehodočastili u crkvu NavještenjaBDM u Opatiji. Posebno jepozdravio učenike opatijskihsrednjih škola, od kojih su nekisudjelovali u prinosu darova.Četvorica đakona zahvalili susvima koji su ih poduprli nadosadašnjem putu, posebnoobiteljima, te izjavili kakoustraju u molitvi Bogu da ihprati u sljedećoj godini doostvarivanja svećeničkogpoziva i nakon toga uostvarivanju svećeničke službei služenju Crkvi i narodu. Đakoni će se u sljedećih godinudana pripremati za primanjesvećeničkog reda. Trojica odnjih pastoralnu praksu stjecat ćeu župama Riječke nadbiskupije,a Siniša Vujčić ostat će uisusovačkom sjemeništu uZagrebu.

Biskup Puljić: Ima li ljudsko trpljenje smisla?Predavanje na IV.hrvatskompsihijatrijskomkongresu

Cavtat, 7.10.2006. (IKA) - UCavtatu je od 4. do 8. listopadaodržan IV. hrvatskipsihijatrijski kongres "Zaboljitak bez stigme". Na pozivpredsjednika znanstvenogodbora dr. Ljubomira Hotujca,na kongresu je 7. listopadapredavanje "Ima li ljudskotrpljenje smisla?" održao idubrovački biskup ŽelimirPuljić. Govoreći okupljenimpsihijatrima o odnosu religije iduševnog zdravlja, biskupPuljić istaknuo je važnost"nutarnjeg milieua" od kojegovisi hoće li čovjek patnikklonuti ili se oduprijeti. Religijapomaže stabilizaciji tognutarnjeg milieua, jer čovjekaoslobađa osjećaja krivnje,straha, srdžbe, ljubomore,zavisti, neprijateljstva, kao isvega što ga smeta, uznemiruje,sprječava i ograničava, ustvrdioje biskup. Ona čovjeku ulijevasigurnost. Onima, pak, koji sedaju formirati religioznimstavovima te postanu "novim

stvorenjima" (Gal 5,16) dajesvjetlo u razlikovanju što jemoralno dobro, a što zlo.Budući da takvi pojedincihodaju "putovima Božjim" ibore se za pravdu, njih posebiceraduje kad mogu nešto dobroučiniti. Oni mrze korupciju inepoštenje, te se trudenajboljim mogućim načinomizvršiti povjerene zadatke.Budući da im religija pomažezaputiti se "u nutrinu", ona imai moć liječiti zadobivene rane,rekao je biskup. Nije nikakva tajna kako brojniznanstvenici, a među njima ipsiholozi, vjeruju da su njihoviistraživački napori neutralni iobjektivni, ustvrdio jedubrovački biskup i dodao kakoće se rijetko sresti skromnogznanstvenika koji će priznatikako je njegov rad podložanpredrasudama i pristranostimakoje na njega utječu. Mnogisvoju "znanstvenost" grade nanekim od sljedećihpretpostavki: empirizmu,determinizmu, relativizmu,

redukcionizmu i naturalizmu. Budući da se brojni psiholozitoga čvrsto drže, oni na ono štoje nadnaravno gledaju saskepsom ili pak podrugljivo.Dr. Puljić istaknuo je primjerViktora E. Frankla, psihologakoji nije zanijekaotranscendenciju, a oštro seusprotivio zabludamadeterminizma i relativizma. Baveći se uz ostalo problemompatnje i trpljenja, Frankl jeustanovio kako je glavni uzrokbolesti današnjice pomanjkanjesvrhe i smisla u životu. Franklposebice cijeni vjeru i doprinosreligije u razvoju čovjeka,rekao je biskup Puljićpsihijatrima. Njegovalogoterapija je nešto novo napodručju suvremenihpsiholoških strujanja. Onauspješno pomaže ljudima naćismisao na tri načina: stvarajućineko djelo, doživljavajući nekuvrijednost i trpeći. Uvijek podgeslom "bezuvjetne vjere ubezuvjetan smisao života".

17v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

O odgojnim i duhovnim ulogama roditelja djeteta steškoćama u razvoju

U Đakovu održanosmi seminar zaanimatore i suradnikeu radu s osobama sinvaliditetom injihovih obitelji tevjeroučitelje koji usvojim odjeljenjimaimaju djecu spoteškoćama urazvoju

Đakovo, 7.10.2006.(IKA/BTU) - Crkva postajeautentična i vjerodostojna tekonda kad je prepoznatljivozauzeta na strani potrebnih imarginaliziranih te kad svojimdjelom i zauzimanjem postajeglas onih koji nemaju glasa,rekao je 19. listopada 2002.pomoćni biskup đakovački isrijemski dr. Đuro Hranić uđakovačkoj katedrali na misi upovodu prvoga susreta osoba sposebnim potrebama, njihovihobitelji i pratitelja Đakovačke iSrijemske biskupije. Upravo toželi mjesna crkvena zajednicakoja je prije četiri godine zanjih osnovala Biskupijski ured spovjerenikom vlč. AlojzomKovačekom. S tim ciljem,između ostaloga, Povjerenstvoorganizira formacije animatorai suradnika u radu s osobama sinvaliditetom i njihovih obiteljite vjeroučitelja koji u svojimodjeljenjima imaju djecu spoteškoćama u razvoju i toputem seminara poput osmogau nizu održanoga u subotu 7.listopada na Katoličkombogoslovnom fakultetu uĐakovu. Riječ je odefektološko-pastoralno-teološkim seminarima sradionicama koji seorganiziraju dva puta godišnje.Tematski i sadržajno osmi jebio posvećen problematiciodgojne i duhovne ulogeroditelja djeteta s teškoćama urazvoju, odnosno osobe sinvaliditetom. Predavanje"Obitelj, kućna Crkva i dijete steškoćama u razvoju" održao jeprof. dr. Nikola Dogan, dekanKBF-a u Đakovu. Nastojao jeiskazati opću prihvaćenu normuda je obitelj na razini društvatemeljna stanica života. Potomse posvetio vjerskom govoru oobitelji koji ima svoju dubljusadržajnu razliku od društva,jer sociološka kategorijadruštva počiva na zajednici, azajednica je uvijek jednapovezanost s potrebamačovjeka, zato što čovjek nemože sam živjeti. Međutim,onaj vrijednosni život čovjekostvaruje prije svega u obiteljikoja ima svoju teološkukvalitetu, jer je obitelj kućnaCrkva. I Crkva kao velikazajednica počiva na malojživotnoj stanici koja se zoveobitelj. Međutim, u teološkomgovoru o Crkvi i obitelji mistavljamo naglasak na jednu

duhovniju kvalitetu, a to jezajedništvo obitelji izajedništvo Crkve. Zajedništvoje po svojoj definiciji onaj životu kojemu osobe žive jedna zadrugu, odnosno one su unajdubljim korijenima duhovnopovezane i tu je prototip obitelj- roditelj i djeca. Roditelji idjeca u teološkom smislu nisusamo graditelji društva, ali suprije svega graditelji Crkve ikraljevstva Božjega na zemlji,jer je obitelj ono zajedništvokoje je u svome praiskonuzajedništvo u samome Bogu -Presveto Trojstvo. Sv. Ivankaže Bog je ljubav. PresvetoTrojstvo je praksa te ljubavi.Otac živi za Sina, Sin sepredaje Bogu na križ i obojicana taj način iskazuju ljubav uzajedništvu Duha Svetoga,rekao je prof. dr. Dogan. Bog jeu sebi sebedarje, odnosnoproegzistencija što znači živjetiza drugoga. I kada taj drugi živiza tebe onda se stvara jedannovi život u kojemu je Bognazočan. I zato za obiteljkažemo da je ona jednateološka stvarnost, mjesto gdjese Bog uprisutnjuje izmeđumuža i žene i djece. Obitelj jetrostruko zajedništvo. Iz togaonda izrasta spoznaja da dijetekoje se rađa u jednoj zreloj,zdravoj, kršćanskoj obitelji,koje doživi ljubav roditeljaizmeđu njih dvoje i ljubavroditelja prema djetetu i ljubavdjeteta prema roditelju, to dijeteima sve preduvjete da izraste unormalnu, zrelu, odgovornuosobu. Naprotiv, ako to dijetene doživi, u kasnijoj dobisukobi koje osoba u sebidoživljava redovito suuzrokovani tim nedostatkomiskustva ljubavi. Čovjek moraosjetiti ljubav, sudjelovati unjoj, u protivnom ostajenedovršen, rekao je prof. dr.Dogan. U tom kontekstugovorio je i o pitanju što je tohendikepiran. To je stručannazivnik koji kaže da je netkoza nešto prikraćen bilo psihički,bilo fizički ili jedno i drugo.Hendikepiranost načelno jestneki nedostatak, ali ne moraznačiti odmah i nesreću, jer imaljudi koji su fizički i psihičkizdravi, ali su hendikepirani uduši, jer nisu doživjeli ljubav.U fizičkom i psihičkom smisluhendikepirana osoba ako doživiljubav, prihvaćenost i da joj senetko raduje, bit će normalna,

premda je hendikepirana iobrnuto, a to je kod mladihčešći slučaj - mlada osoba,zdrava, nezadovoljna, drogirase, alkoholizira, bježi, ubija se ina kraju se ispostavi samo zatošto nije bila voljena i nijedoživjela ljubav, istaknuo jeprof. dr. Dogan.Tonka Odobašić, tajnicaBiskupijskog povjerenstva,održala je predavanje "Roditelji- prvi odgojitelji djece steškoćama u razvoju". Istaknulaje kako su roditelji prviodgojitelji i prolaze kroz sveteške životne faze kada shvateda će u njihovu obitelj doćidijete s teškoćama u razvoju. Utoj fazi roditeljima trebasocijalna potpora na svimrazinama, treba imrazumijevanje kao i podrškacijele lokalne zajednice i ukasnijem djetetovu razvoju,rekla je Odobašić i poručila:Dijete s teškoćama u razvojutreba prihvatiti kao i svakodrugo dijete. Govorila je i tomekako bi bilo da postojiinkluzivni model, kakva jestvarna suradnja i kako zakonpredviđa da bi bila suradnjastručnjaka koji bi trebalipomagati osobama sinvaliditetom, odnosnoroditeljima da kod kuće budušto bolji pravi odgojitelji svojojdjeci.Pedesetak sudionika seminarasudjelovalo je i u radionicamakoje su animirale Vesna Krtalići Ivana Kljaić. Upriličen je ikratki susret animatora poregijama.Povjerenstvo i ovim seminaromostvaruje i potiče svoje ciljeve.Tako će uskoro na Internetskimstranicama Đakovačke iSrijemske biskupije biti i webstranica Povjerenstva kao izajednice Vjera i svjetlo.Aktivno radi na senzibiliziranjusvećenika i vjernika da seosobe s invaliditetom što boljeintegriraju u Crkvu i društvo.Surađuju s udrugama kojeokupljaju osobe s posebnimpotrebama. Organizira iokupljanja na biskupijskojrazini osoba s invaliditetom itreću godinu na regionalnojrazini. Budi svijest da crkve uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji budu prilagođeneosobama s invaliditetom, i gdjese po tom pitanju, premdasporije, već vide rezultati.

18 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Bogović otvorio manifestaciju "Jesen u Lici"Gospić, 7.10.2006. (IKA) - Usportskoj dvorani u Gospiću usubotu 7. listopada osmi put unizu otvorena je manifestacijanarodnih rukotvorina i domaćihproizvoda "Jesen u Lici", nakojoj ove godine nastupa 140izlagača iz Ličko-senjskežupanije i 15 iz susjedne BiH.Izlagače i brojne gostepozdravili su gospićkigradonačelnik Milan Kolić,ličko-senjski župan MilanJurković, izaslanik ministrapoljoprivrede Petra

Čobankovića državni tajnikŽarko Krmek, potpredsjednikHrvatskog sabora DarkoMilinović te gospićko-senjskibiskup Mile Bogović. Prije nego je blagoslovionazočne i njihov rad, biskup jeistaknuo rad kao ključničimbenik u nastanku svih tihproizvoda i rukotvorina. Biskupje na početku poručio da osimvlastitoga rada, u te proizvodeje uključeno i sve ono što sedobilo od drugih. Također

izrazio je zahvalnost Bogu štonam je darovao Liku. Uime tezahvalnosti nazočne je pozvaoda se mole da bi naš rad postaodar bližnjima, te je na krajublagoslovio nazočne i njihoveproizvode. Program je nastavljennastupom KUD-ova (Perušić,Gacka, Gospić, Napredak idrugi) prezentacijama idodjelama nagrada.

Katehetski dan Šibenske biskupijeGovorilo se oHrvatskomnacionalnomobrazovno standardu

Šibenik, 7.10.2006. (IKA) -Katehetski dan Šibenskebiskupije održan je u subotu 7.listopada u prostorijamaKatoličkog doma biskupaJeronima Milete u Šibeniku.Vjeroučiteljima su oHrvatskom nacionalnomobrazovnom standardu (HNOS)govorili dr. don Ante Pavlović,viši savjetnik Nacionalnogakatehetskog ureda, i SabinaMarunčić, viša savjetnica zavjeronauk u Agenciji za odgoj iobrazovanje. Katehetama se najprije obratiošibenski biskup Ante Ivas, koji

je istaknuo važnost vjerskogodgoja i nastave vjeronauka unavještaju Kristove Radosnevijesti. Nastavu vjeronauka iHNOS pozitivno je ocijenila iVesna Marović iz Agencije zaodgoj i obrazovanje, poručivšikako je Katehetski dan potvrdadobre suradnje između Crkve iprosvjetnih institucija. Bez vjeronauka, bez religioznepoduke, nije moguće graditihumaniji svijet i društvo,istaknuo je dr. Pavlović.Vjeroučitelj treba biti svjedok itreba raditi na unaprjeđenjunastave vjeronauka. Nužna je

integriranost vjeronauka uškolski sustav, rekao je dr.Pavlović, ukazujući kakometodika nastave vjeronauka uskladu s Hrvatskimnacionalnim obrazovnimstandardom treba bitiosuvremenjena. U tim okvirimavjeroučitelj treba biti svjedokvjere, odgajatelj i animator.Sabina Marunčić govorila je opraktičnim primjenama HNOS-a, nakon čega su vjeroučitelji uradionicama primjenjivaliizrečeno u teoretskom dijeluKatehetskog dana.

Biskupijski susret supružnika i roditeljaGospićko-senjske biskupije

Teme predavanja bilesu "Vještinaprenatalnekomunikacije i razvojprenatalneprivrženosti" i"Kršćani u javnomživotu"

Otočac, 7.10.2006. (IKA) - UOtočcu je u subotu 7. listopadaodržan biskupijski susretsupružnika i roditeljaGospićko-senjske biskupije. Uorganizaciji predstojnikaPovjerenstva za pastvu braka iobitelji Gospićko-senjskebiskupije mons. TomislavaŠporčića, u župnoj dvorani uOtočcu okupilo se više od 60supružnika iz većine dekanatabiskupije, a susret je započeomolitvenim dijelom kojeg je uzdomaćina mons. Šporčićapredvodila voditeljicabiskupijskoga obiteljskogsavjetovališta prof. NivesTomić. Središnje predavanje opočecima roditeljstva "Vještinaprenatalne komunikacije irazvoj prenatalne privrženosti"održao je voditelj Ureda HBKza obitelj dr. med. Petar-Krešimir Hodžić sa suprugomRafaelom. Ukazali su da nijesve u genima već je važnaduhovna okolina prije začeća u

koju spadaju sakramentalnostbraka te fizičko i mentalnozdravlje. Istaknuli su da jepotrebno naučiti trudniceprenatalnoj komunikaciji prekoprenošenja osjećaja dodirom,pokretom i zvukom. Integralnipristup čovjeku znači sintezuduhovne, psihološke i tjelesneinteligencije. Odgovornoroditeljstvo znači izvršitiodgovornu pripremu, istaknulisu i ukazali na četiri kanalaprenatalne komunikacije uproto-razvojnom razdobljudjeteta, jer otac se postaje nerođenjem već začećem.Predavanje "Kršćani u javnomživotu" održao je IvicaRelković, koji je istaknuo danered u odgoju mladih počinjenesudjelovanjem kršćana ustvaranju reda, odnosnoapstiniranjem kršćana ukonzumiranju članakaobiteljskog zakona kao inedovoljnim sudjelovanjemkršćana u udrugama civilnogdruštva za promoviranje svojihciljeva. Upravo zato je

osnovana udruga Grozd o čijemdjelovanju je govorio Relković. Nakon toga je održan rad poskupinama te su usvojenizaključci. Prema riječima dr.Hodžića, potrebno je provoditiDirektorij HBK za obitelj,odnosno temeljito i odgovornoodržavati priprave za brak kao ipomoći obiteljima spoteškoćama. Za to trebaosnovati obiteljskapovjerenstva u svimbiskupijama. Relković jeporučio da roditelji krozpodršku GROZD-u mogupomoći da se autentičniprogram zdravstvenog odgojauvede u škole. U popodnevnom dijelu podvodstvom mons. Šporčićaodržana je pobožnost križnogputa u crkvi Presvetog Trojstva,u kojoj su sudjelovali svisudionici obiteljskog susretakao i članovi malog zbora župeiz Otočca pod vodstvom s.Krešimire i Darija Košćaka.

19v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Zadrani slave svetkovinu sv. Šimuna BogoprimateljaHodočasničko svetištesv. Šimuna u Zadruodredište je tisućavjernika iz cijeleZadarskenadbiskupije.Zahvaljuju i utječu sezagovoru sveca čijeneraspadnuto tijelopočiva u čuvenojpovijesnojdragocjenosti,srebrno-pozlaćenojraci iznad glavnogoltara

Zadar, 7.10.2006. (IKA) -Svetkovinu sv. ŠimunaBogoprimatelja, zaštitnikagrada Zadra, prisutnog u Zadruosam stoljeća, Zadrani slave unedjelju 8. listopada.Hodočasničko svetište sv.Šimuna u Zadru odredište jetisuća vjernika iz cijeleZadarske nadbiskupije.Zahvaljuju i utječu se zagovorusveca čije neraspadnuto tijelopočiva u čuvenoj povijesnojdragocjenosti, srebrno-pozlaćenoj raci iznad glavnogoltara. Jutarnje svečano misnoslavlje u crkvi Sv. Šimepredvodio je umirovljenizadarski nadbiskup MarijanOblak, zajedno s nadbiskupomIvanom Prenđom, upraviteljemsvetišta sv. Šime don JosipomLenkićem i ostalimsvećenicima. Proslavasvetkovine započela je u subotu7. listopada svečanomVečernjom koju je predvodionadbiskup Prenđa.Nadbiskup Oblak zahvalio je iza hrvatski Dan neovisnosti,pozivajući na ljubav za našnarod, da ga gradimo u istini,pravičnosti i zakonitosti. Nablagdan sv. Šimuna, prije 15godina, Zadar je bio razaran, tese, za razliku od današnjih pet,nadbiskup Oblak prisjetio jednemise toga dana. Ljudi u crkvimogli su se pobrojiti na prsteruke, rekao je, poručivši da jesv. Šime dar Zadru,nadbiskupiji, a time i cijelomhrvatskom narodu. Evanđelistopisuje sv. Šimuna kaopravednog, bogobojaznog, DuhSveti bijaše na njemu, podsjetioje nadbiskup Oblak. Sv. Lukaga jednostavno naziva čovjek,po imenu Šimun. Sva jeŠimunova veličina ukreposnom životu, njegovojunutarnjosti, duhovnosti,

bogobojaznosti. Potaknut odDuha došao je u hram i doživiovrhunski događaj svoga života -susret s Isusom, istaknuo jenadbiskup Oblak. U 40 danastarom djetetu Isusu prepoznaoje Mesiju i držao ga na svojimrukama, kad su ga u HramuBogu prikazali Josip i Marija.Izrekao je svoj glasovitihvalospjev "Sad otpuštaš svogaslugu..." Evanđelist Luka uzŠimuna spominje i moliteljicu,isposnicu Anu. "Šimun prorok iAna proročica su svjetovnjaci,laici. Duh Sveti je u naševrijeme, osobito dokumentimaDrugoga vatikanskog sabora,pobudio u Crkvi dostojanstvo idužnosti Kristovih vjernikalaika", kazao je nadbiskupOblak, citirajući papu Pavla VI.da Crkva laika ne prepoznajesamo kao vjernika, nego i kaoapostola. Aktualizirao je i Šimunovoproroštvo osporavanja Kristovanauka, rekavši da se onoobistinjuje, primjerimanespominjanja kršćanskihkorijena Europe, eutanazije,homoseksualnih brakova."Šimunovo proroštvo oosporavanju Isusa očigledno sedogađa kroz cijelu 2000-ljetnupovijest, događa se i u naševrijeme, nažalost i na našimprostorima", upozorio jenadbiskup Oblak, dodavši da jeu takvom vremenu svakomKristovom vjerniku potrebnobolje poznavati svoju vjeru."Zato je i potreba župnekateheze za svaku životnu dob.Zato je ove pastoralne godine usredištu djelovanja našenadbiskupije župna kateheza.Jer smo indiferentni, mlohavi,pospani, kako Pavao reče",prokomentirao je nadbiskupOblak. Zaključio je propovijed

drevnom molitvom sv. Šimunusa zadarskog područja, koju jeu knjizi "Duhovni velikani"zapisao isusovac JosipAntolović. U propovijedi SvečaneVečernje na otvaranjusvetkovine 7. listopada,nadbiskup Prenđa je rekao da jesv. Šimun u Isusu proglasioostvarenje Božjih obećanja odiskona do povijesnog događajau hramu. Ukazao je tako napovijesnost osobe Utemeljiteljanaše vjere. "Objavio mu DuhSveti da neće vidjeti smrti dokne vidi PomazanikaGospodnjega", istaknuo jenadbiskup Prenđa zapisevanđeliste Luke, rekavši da sevrlo rijetko među biblijskimlicima nalazi takvo priznanjejednom smrtniku nazemaljskom hodu. "On je saZaharijom, Elizabetom, IvanomKrstiteljem i Josipom u skupiniosoba koje su uvele Krista usvijet", rekao je nadbiskupPrenđa. Opisao je sv. Šimunakao nepokolebljivog vjernika uBoga svojih Otaca, sigurnog unjegova obećanja. On osluškujeBožja nadahnuća u nutrini dušei oslanja se na Božju riječizgovorenu preko proroka."Ujedno je čovjek koji se držiZakona Gospodnjeg u svomeživotu. Biti pravednik u Božjimočima znači svojim životomostvarivati Riječi Saveza kojesu bile pravilo života svakogvjernog Izraelca", kazao jenadbiskup Prenđa, moleći sv.Šimuna za milost vjere,prianjanja uz Gospodina kojegje on nosio, jer vjera daje poletanašem moralnom životu, temilost da ga slijedimo svojimživotom i postanemo pravedni ibogobojazni.

Biskup Bogović na blagdan BDM od Krunice u OtočcuOtočac, 7.10.2006. (IKA) -Svečanu misu na blagdan BDMod Krunice u subotu 7.listopada u župnoj crkviPresvetog Trojstva u Otočcupredvodio je gospićko-senjskibiskup Mile Bogović ukoncelebraciji generalnogvikara biskupije mons. mr.Tomislava Šporčića, tajnika mr.fra Draženka Tomića iumirovljenog svećenika JureLadišića. Na misi su se okupilisudionici biskupijskog susretasupružnika i roditeljima kojimase biskup na početku i obratio.

"Vi ste poslanici koji ćetedobivene spoznaje prenijeti usvojim župama", rekao im je.Govoreći o spomendanu BDMod Krunice, biskup je okupljenepozvao da prihvate Mariju kaosvoju učiteljicu i da uoče kadase to ona radovala, kada ježalovala, odnosno kada jeslavila. To Marijino iskustvonalazi se u krunici i njezinimotajstvima koje je pobližeobjasnio te ukazao da se o timraspoloženjima i ljudskimosjećajima najbolje uči uobitelji. Buduće naraštaje tim

temeljnim osjećajima uče očevii majke, čija su zvanja najstarijai najvažnija na svijetu. Prekoobitelji uči se kako se valjaradovati kada u nju dolaziživot, odnosno kako valjažalovati kada netko pati te kakotreba slaviti kada je i drugimadobro. Biskup je na krajuzaželio da uz zagovor BDMrastu duhovna zvanja u našemnarodu, pogotovo u njezinumjesecu listopadu kada trebamoliti za njih.

20 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

6. hodočašće hrvatskih branitelja u trsatsko svetištePostoje li većistrateški interesi inacionalni prioritetiod "duhovnogpreustroja" u smislupromjene života.Krunica je bez sumnjenajbolje sredstvo toganašeg "duhovnogpreustroja" izavrjeđuje da bude islužbeno proglašenasimbolomDomovinskog rata,poručio biskupJezerinac

Rijeka, 7.10.2006. (IKA) -Hrvatski branitelji i njihoveobitelji hodočastili su u subotu7. listopada šesti put u svetišteMajke Božje Trsatske. Svečanumisu u trsatskome svetištupredvodio je vojni biskup JurajJezerinac. U propovijedi jebiskup govorio o velikimmisliocima i misticima koji suveoma cijenili molitvu,posebno molitvu krunice te seosvrnuo na blagdan BlaženeDjevice Marije od krunice.Obraćajući se hodočasnicima,štovateljima Majke BožjeTrsatske, biskup Jezerinacizrazio je želju da krunica nebude samo u osobnimautomobilima i na grudima,nego i u srcu. Ne smijemozaboraviti, kazao je, da je ihrvatska vojska nosila krunicu,da su je mnogi molili u vrijemeDomovinskog rata. I dok sedanas sjećamo slike "ratnih

krunica" naših branitelja, kojaje obišla cijeli svijet, kaoposebnost naše obrane, i dok ihčuvamo kao dragu uspomenu,pitamo se može li ta krunicadanas ponovno biti poruka ipoticaj? Često se govoriloposljednjih godina o hrvatskimstrateškim interesima i našimnacionalnim prioritetima.Postoje li veći strateški interesii nacionalni prioriteti od"duhovnog preustroja" u smislupromjene života", zapitao jebiskup, poručivši da je krunicabez sumnje najbolje sredstvotoga našeg "duhovnogpreustroja" te stoga zavrjeđujeda bude i službeno proglašenasimbolom Domovinskog rata.Osim toga, rekao je biskup, bilobi hvalevrijedno da se podigne ispomenik hrvatskom braniteljus krunicom, kao znakomnjegove prepoznatljivosti uDomovinskom ratu. "Nadamo

se da će podizanjem jednogtakvog spomenika biti odanazahvalnost hrvatskom braniteljukoji nije želio rat. Rat je njemunametnut. Stoga se i moraobraniti, jer mu je na srcu bilodobro naroda i Domovine,dobro čovjeka i građanina ovezemlje. A mi i dalje molimokrunicu u obitelji, u autu, naputu do radnog mjesta inatrag", istaknuo je vojnibiskup, prokomentiravši da kadovim hodočašćem ne bi ništadrugo postigli nego pobudilizanimanje za molitvu krunice,ono je, može se reći, postiglosvoju svrhu. Hodočašćehrvatskih branitelja izDomovinskog rata organiziraloje Ministarstvo obitelji,branitelja i međugeneracijskesolidarnosti, a nazočna je bila ipotpredsjednica Vlade iministrica Jadranka Kosor.

Duhovni susreti studenata u SplituSvake subote tijekomakademske godine ucrkvi Svetog Duha -Misno slavlje započetak studentskeakademske godinepredvodio nadbiskupBarišić

Split, 7.10.2006. (IKA) - Upastoralni projekt Ureda zamlade Splitsko-makarskenadbiskupije od ove akademskegodine uvršteni su i duhovnisusreti za studente u Splitu.Tako će svake subote u crkviSvetoga Duha u 19.30 bitimolitva krunice i ispovijed, a u20 sati misa. U subotu 7.listopada misno slavlje započetak studentske akademskegodine predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić. U propovijedi im jegovorio o težini i važnostipočetnih koraka kako zaduhovne susrete tako i za sambrak. Kada Bog čini novo ondaje učinak uvijek pozitivno"revolucionaran" u nama i okonas. Tako je bilo i kod stvaranjažene, kada je Bog muškarcudarovao ravnopravnu

suputnicu. Uzeta iz muškarčeva"rebra", središta, ona nije netkotko će mu biti u posjedu, negonadopuna i s njim činiticjelovitost, čovjeka, jednotijelo. Ne mogu se sjedinitidvije istospolne osobe, nitiegocentrične i samodostatne.Jedina tajna koja može privući isjediniti muškarca i ženu jetajna ljubavi. Čuvar ljubavi izaštitnik vjernosti je Krist, kojije dao svoj život da bi ostaovjeran ljubavi. Nadbiskup jepotaknuo studente na pozoran iodvažan hod traženja njihova"rebra", suputnika/ice, te da imi ovi duhovni susreti pomažu dabi duhovno i umno izgrađeni iljubavlju nošeni pridonosilioplemenjivanju društva iširenju Kristova Evanđelja.Mnogi od onih koji su prije 15godina dolazili na duhovne

susrete u crkvu Sv. Filipa tu sunašli svoje "rebro" i sada suroditelji petero-šestero djece,posvjedočio je generalni vikarmons. Ivan Ćubelić, tadašnjiduhovnik studenata. Povjerenikza mlade i za studente dr. donAlojzije Čondić riječimaproroka Hošee pozvao jestudente na zajedničko krčenjenovih putova, da svojommolitvom, nazočnošću izauzetošću, mladenačkimiskustvom i žarom ukažu napastoralne mogućnosti tepotaknu svoje prijatelje naduhovnu dobrobit svih.Bogoslužje je pjevanjem učinioljepšim VIS Dujam. Mladež jesa svojim nadbiskupom isvećenicima ostala u druženju irazgovoru ispred crkve SvetogaDuha.

Hodočašće vjernika južnog dijela Istre u HreljićeBiskup Milovanpozvao vjernike damole za nova duhovnazvanja

Vodnjan, 8.10.2006. (IKA) -Vjernici južnog dijela Istre oblagdan Blažene DjeviceMarije od Krunicetradicionalno hodočaste unjezino svetište u Hreljiće kodVodnjana. Tako je bilo i ovegodine, na drugu nedjelju umjesecu listopadu. Ovogodišnjemisno slavlje predvodio je 8.listopada porečko-pulski biskupIvan Milovan zajedno sasvećenicima Vodnjanskogdekanata i generalnim vikarombiskupije mons. Marijanom

Kancijanićem. Molitveni program prije mise isamu misu animirao je mons.Kancijanić. Cijelo slavlje biloje prožeto molitvom za novaduhovna zvanja, budući da seove godine na području Riječkemetropolije slavi Godinaduhovnih zvanja. BiskupMilovan propovijed je intoniraorečenicom iz evanđelja "jošblaženiji oni koji slušaju RiječBožju". Istaknuo je kako jebitna kvaliteta vjernika da slušaBoga koji se objavljuje

čovjeku, ali isto tako da slušabližnjega svoga. Slušanje jepreduvjet za komunikaciju ineotuđenost. Na kraju je biskuppozvao vjernike da mole zanova duhovna zvanja, koja suplod Božjeg poziva i molitve.Na kraju misnog slavlja svimase zahvalio rektor svetišta ižupnik župe Hreljići StipanCvitić te poželio da "Milostipuna zagovara svoj vjerni pukpred prijestoljem Gospodnjim".

21v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Fra Josip Ante Soldo - život i djeloSvećenik, profesor,odgojitelj,znanstvenik,povjesničar,povjesničarumjetnosti, pisac,knjižničar, arhivar iarhivist, muzikolog iglazbenik, solo pjevači zborovođa obilježiohrvatski znanstveno-kulturni život

Sinj, 8.10.2006. (IKA) - Ufranjevačkom samostanu uSinju 7. i 8. listopada održan jeznanstveni skup "Fra JosipAnte Soldo - život i djelo". FraJosip Ante Soldo bio jesvećenik, profesor, odgojitelj,znanstvenik, povjesničar,povjesničar umjetnosti, pisac,knjižničar, arhivar i arhivist,muzikolog i glazbenik, solopjevač i zborovođa koji je bitnoobilježio hrvatski znanstveno-kulturni život te je stoga uprigodi prve obljetnice njegovesmrti priređen znanstveni skups kulturnim i vjerskimprogramom, kazao jepredsjednik organizacijskogodbora fra Zvonko Tolić,profesor povijesti i zemljopisau Franjevačkoj klasičnojgimnaziji u Sinju. Pozdravivšigoste, osobito vikara ProvincijePresvetog Otkupitelja fra PetraMilanovića-Litru, sinjskogagradonačelnika NikoluTomaševića, saborskogzastupnika Juru Bitunjca,dekana umjetničke akademijeMiljenka Grgića,potpredsjednika Maticehrvatske Stjepana Sučića, fraZvonko je izrazio želju da se uznak zahvalnosti fra Josipovimimenom imenuje jedna gradskaulica te da se izradi bista kojubi se postavilo u jednom odgradskih parkova. U radnom dijelu simpozijapredavanja su održali istaknutistručnjaci i poznavatelji fraJosipa, svaki je govorio o dijelunjegove osobnosti i širokogpolja rada. O njegovu životu idjelu govorio je umirovljeniprofesor latinskoga i grčkog fraGabrijel Jurišić, a o njemu kaosvećeniku, odgajatelju iprofesoru pastoralni vikarSplitsko-makarske nadbiskupijemons. Drago Šimundža. Ovrednovanju njega kaopovjesničara govorio jeakademik Nikša Stančić, a fraZvonko Tolić obradio jenjegovu nemjerljivu ulogu uproučavanju povijestiprovincije. Njegov glazbeni imuzikološki opus opisala je dr.Hana Breko Kustura,znanstvena suradnica na HAZUu Zagrebu. Predavanje jezavršila ulomkom izmarijanskoga napjeva Ivanplemeniti Zajc "ZdravoZvijezdo mora", koji je pjevao isnimio fra Josip Soldo. OSoldinu arheološko-muzeološkom radu govorio je

akademik Nenad Cambi, onjegovu radu u Matici hrvatskojprofesor povijesti i zemljopisafra Blaž Toplak, a njegovarhivski i bibliotekarski radpredstavio je fra JoškoKodžoman, profesornjemačkoga i filozofije iknjižničar samostanskeknjižnice. Fra Josip Ante Soldo rođen je29. lipnja 1922., u starojhajdukovoj baraci kraj stareplinare u Splitu, gdje je završioosnovnu školu. Franjevačkuklasičnu gimnaziju završio je uSinju i obukao franjevački habit1939. na Visovcu. Filozofiju iteologiju studirao je naFranjevačkoj visokojbogosloviji u Makarskoj, gdjeje položio svečane zavjete1943. Za đakona i svećenikazaređen je u Splitu u proljeće1946. godine, a mladu je misuslavio u crkvi Gospe odZdravlja. Kao mladomisnikposlan je u svetište ČudotvorneGospe Sinjske, gdje je preuzeoslužbe orguljaša svetišta,odgojitelja u Sjemeništu iprofesora crtanja, pjevanja,vjeronauka i povijesti (1946-1952). Ratni je vihor "odnio"nekoliko profesora i odgojiteljapa ga je 1952. upravaprovincije poslala u Zagreb nastudij glazbe. No, već su musljedeće godine odredili daprekine studij glazbe i da upišepovijest na Filozofskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Diplomirao je u Zagrebu 1958.i odmah je imenovanprofesorom povijesti i povijestiumjetnosti na Franjevačkojklasičnoj gimnaziji u Zagrebu,odnosno onim razredima kojisu bili prisiljeni raditi uzagrebačkom samostanu M. B.Lurdske u Vrbanićevoj, jer supartizanske vlasti oduzelezgradu Sjemeništa i Gimnazijeu Sinju, pa su neki razredi bili uSinju, drugi u Makarskoj, trećina Visovcu i ostali u Zagrebu,gdje je fra Josip bio profesor od1958. do 1962. godine. Kada suse Sjemenište i Gimnazijasmjestili u sinjskom samostanu,profesori i učenici su izZagreba preselili u Sinj izapočeli šk. god. 1962/63. Odtada do umirovljenja 1994.cijeli je svoj život proveo uSinju, s izuzetkom kada je uMakarskoj preuzeo brigu zaglazbeni i društveni životbogoslova (1972-1974). USinju je uz svoje predmete

prema potrebi predavao ivjeronauk, filozofiju pa čak ineke nametnute komunističkepredmete. U predavanjima setrudio biti objektivan, osobito upitanjima hrvatske povijesti paje dopunjavao mnogeudžbenike koji su preskakalivažne dijelove hrvatskepovijesti te je priredio dodatneskripte.Uz djelovanje u školi, osobitoje brinuo za glazbeni životučenika, pripremao raznepriredbe i igrokaze krozgodinu. U međuvremenu je1958. imenovan provincijskimarhivarom i bibliotekarom,zatim tajnikom i definitoromprovincije. Bio je član višeprovincijskih vijeća, zamjenikravnatelja Gimnazije i ravnateljSjemeništa, kustos tj. upraviteljsamostanskoga Muzeja i zanjegova je mandata muzejdobio novu i suvremenu zgradui postav. Zbog velikosrpskeagresije Sjemenište iGimnazija, svi profesori iučenici s njima i fra Josip, šk.god. 1991/92. premješteni su usamostan u Živogošću. Kada jeteže obolio, 2004., radi bolje iprimjerenije skrbi premješten jeu samostan Gospe Karmelske uOmišu, gdje je proveoposljednje dane svoga života iokrijepljen sakramentimapreminuo 31. kolovoza 2005.Pokopan je 2. rujna ufranjevačku grobnicu u Sinju.Misu zadušnicu predvodio jesplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić uzkoncelebraciju dvojiceprovincijala i oko 120svećenika. Fra Josip dugo je godina bioknjižničar u Sinju, uredio je ipopisao oko 16.000 knjiga. Kaoarhivar uredio je višesamostanskih arhiva uProvinciji. Bio je jedan odpokretača i prvi suurednikzbornika Kačić (1967-1973)koji je kao nasljednik Noverevije počeo izlaziti 1967.godine. Kao predsjednikogranka Matice hrvatske uSinju pokrenuo je i uređivaočasopis Cetinska vrila (1993-2004). Objavio je 25 knjiga ibrošura, više od 300znanstvenih i popularnih studijai članaka, sudjelovao unastanku 40-ak znanstvenihzbornika i uredio 8 zbornika,pisao je važne monografije, auredio je i 20 turističkih vodiča.Povijesti je pridonio s mnogo

22 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

vrlo vrijednih znanstvenihradova, između kojih: Sinjskaspomenica 1715. - 1965.(1965), Franjevačka provincijaPresvetog Otkupitelja(shematizam, 1979.), Mir idobro. MonografijaFranjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja (1982.) iSinjska krajina u 17. i 18.stoljeću (1. dio 1995., 2. dio1997.). Nastupao je na brojnimdomaćim i međunarodnimznanstvenim skupovima, a nekeje i organizirao. Uz apostolattiska bio je traženipropovjednik u misijama,duhovnim obnovama iprigodnim slavljima, a također iispovjednik, posebno uGospinu svetištu u Sinju. Baviose i poviješću umjetnosti iglazbom. Ne samo da je o timtemama pisao, nego je vodiobrojne zborove, organiziraorazne priredbe, nastupao kaosolist, npr. u Hrvatskomnarodnom kazalištu u Splitu,Splitskom ljetu i Dubrovačkim

ljetnim igrama. Surađivao je saskladateljem BorisomPapandopulom koji je zanjegov glas prilagodio uloguEvanđelista u Muci Gospodinanašega Isukrsta. Godinama je uSinju na Cvjetnicu pjevaoMuku te na Vigiliju VelikeGospe sastavio i utradicionalnom tonu pjevaoPohvale Gospi Sinjskoj.Organizirao je brojne koncertesolista i zborova u svetištu uSinju.Surađivao je s umjetnicima priizradi umjetničkih djela. Kaosinjski knjižničar i arhivistmnogim je učenicima,studentima i znanstvenicimapomagao u njihovimreferatima, maturalnim,diplomskim, magistarskimradovima kao i disertacijama. Ito je pomoglo da je stekao vrlomnogo poznanika, suradnika iprijatelja. Za pedagoški,prosvjetni, kulturni i znanstvenirad dodijeljeno mu je višenagrada i priznanja, kao što su:Državna nagrada Ministarstvaprosvjete Ivan Filipović (1995)

te odličje Red Danice Ilirske slikom Marka Marulića (1996)koje mu je udijelio predsjednikRepublike dr. Franjo Tuđman. Nezaobilazan je njegovdoprinos Matici hrvatskoj kojaje 1971. osnovala svoj Ogranaku Sinju. Nakon njezineobnoviteljske skupštine 1990.ubrzo je postao predsjednikOgranka u Sinju koja velikuzahvalnost za svojuprepoznatljivost i postojanjezahvaljuje fra Josipovudugogodišnjem radu.Budući da je fra Josip vrlointenzivno surađivao saBrodosplitom, njemu u čast i uznak zahvalnosti splitskborpriredio je koncert u sinjskojcrkvi. U nedjelju 8. listopadasvečano bogoslužje predvodioje provincijal dr. fra ŽeljkoTolić. Zahvalivši seorganizatorima simpozija, upropovijedi je istaknuo da je tajznanstveni skup mali znakzahvalnosti fra Josipu, koji jeuvelike zadužio Provinciju.

Hodočašće Krčke biskupije na TrsatPosvećeno prenošenjuvjere u obitelji

Rijeka, 8.10.2006. (IKA) -Vjernici Krčke biskupije,predvođeni biskupom ValteromŽupanom i svećenicima,okupili su se u nedjelju 8.listopada u svetištu GospeTrsatske na zajedničko zavjetnohodočašće što se većtradicionalno, svake godine,organizira druge nedjelje ulistopadu. Vjernici su na ovohodočašće pristigli iz svojihžupa s više od dvadesetautobusa, a mnogi su došli iosobnim vozilima. Potaknuti 5. Svjetskimsusretom obitelji koji se održaou Valenciji u Španjolskoj podgeslom: "Prenošenje vjere uobitelji", kao i međunarodnimteološko-pastoralnimkongresom koji je u sklopu togSusreta održan, organizatori suovo hodočašće odlučiliposvetiti istoj temi: prenošenjuvjere u obitelji, te zamolitiGospu Trsatsku da svojimzagovorom osvijesti i usmjerivjernike kako bi predanoprihvatili i izvršavali onu uloguu obitelji koja im pripada i kakobi odgovorno prenosili vjeru nabuduće generacije. Petnaestak minuta prijesvečanog euharistijskog slavljašto ga je predvodio biskupŽupan, generalni vikar i

povjerenik za pastoral braka iobitelji biskupije Krk mons.Ivan Kordić, zajedno s mladimbračnim parom iz Krka,pročitao je poneke naglaske saspomenutog kongresa uValenciji te najavio neke odplanova na polju pastoralaobitelji, ali i promicanjaduhovnih zvanja, budući da jeza područje Riječke metropolijenedavno započela Godinaduhovnih zvanja. Za organizirani dolazakvjernika brinuo se biskupijskiekonom Ivan Brnić, dok jeorganizacija liturgijskog slavljapovjerena mr. Ivanu Milovčiću,povjereniku za liturgiju.Liturgijsko pjevanje animiralisu crkveni zborovi iz M.Lošinja, V. Lošinja i Nerezina.U liturgiji su sudjelovali i krčkibogoslovi iz Bogoslovnogsjemeništa u Rijeci, a evanđeljeje navijestio vlč. dr. BožidarMrakovčić. Na početku misnogslavlja sve je pozdraviogvardijan franjevačkogsamostana na Trsatu fra LucijeJagec. U propovijedi je krčki biskupistaknuo kako se osoba upotpunosti ostvaruje samo kadase iskreno daruje drugima, aprimanje i darivanje ljubavi učise upravo u obitelji. No, to

darivanje, taj altruizam, mogućje samo ako se obitelj, poputIsusa i poput Marije, daruje spovjerenjem Bogu. U tomsmislu ističe: "Ne može serazumjeti ni oca ni majku, nisvećenika ni redovnicu beztemeljnoga Božjeg pozivačovjeku na ljubav" te daljenastavlja: "Pravu ljubav, vjernui ustrajnu, može se crpiti samona Božjoj ljubavi". Govor odužnostima i moralu nikada nemogu zamijeniti vjeru u Boga. Biskup također napominje kakose obitelji ne mogu samesusretati s izazovima te raznimpogrešnim modelima i idejamao obitelji koje im sesvakodnevno nameću ipokušavaju obitelji učinitinesposobnima za prihvaćanjeistine, te kako nezamjenjivu ineizostavnu ulogu u životusvake vjerničke obitelji moraimati župska zajednica kojoj taobitelj pripada, odnosnoobiteljske zajednice koje se užupi okupljaju. Krčki biskuppropovijed je završio molitvomkoju je Sveti Otac zajedno shodočasnicima molio uValenciji. Na kraju euharistijebiskup je izmolio posvetnumolitvu Bezgrešnom SrcuMarijinu, kojem je preporučio,predao i posvetio krčku Crkvu.

23v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Školujmo djecu AfrikeHumanitarni koncertu Solinu uorganizaciji misijskeskupine HKZ-a MI upovodu Svjetskogadana misija

Solin, 8.10.2006. (IKA) - Uorganizaciji misijske skupineHKZ-a MI - Solin u crkviGospe od Otoka održan je 8.listopada humanitarni koncert"Školujmo djecu Afrike". Upovodu Svjetskoga dana misijakoji se obilježava 22. listopadana koncertu su se prikupljalidobrovoljni prilozi zaškolovanje siromašne djece uAfrici. Župnik Gospe od Otokai duhovnik HKZ MI-Solin donVinko Sanader u pozdravu jepohvalio mladež grada Solinaod kojih je potekla idejaorganizacije humanitarnogakoncerta, istaknuvši da jekvalitetna i humana mladež

perspektiva sretnije budućnostinašega naroda. Nazočnima se obratila i članicamisijske skupine HKZ MI -Solin Matea Boškić koja jeistaknula da prema izvješćuUNESCO-a u 21. stoljećugotovo 115 milijuna djeceuopće ne ide u školu i 97% njihživi u zemljama u razvoju.Šezdeset posto od toga sudjevojčice, a od 854 milijunanepismenih u svijetu, 544milijuna su žene. U Africi je40,2% nepismenih, daklenajveći broj. Ti grubi statističkipodaci govore nam koliko smomi sretni jer svaki dan možemo

uzeti knjigu u ruke i učiti, kakoBogu trebamo zahvaliti kad godvidimo vrata svoje škole ilifakulteta, kazala je Matea.Potom su na koncertu nastupilivokalno-instrumentalni sastaviPapa band - Solin, Dujam -Split, Gloria - Split - Kman,Via Crucis Split - Veli Varoš iIvan Merz - Kaštel Novi. Nakoncertu je prikupljeno 3900kuna koje će članovi misijskeskupine ovaj tjedan predatifranjevkama s Lovreta u Splitu,koje će nakon što utvrde zakoliko se djece skupilo,darovati sličice s djecom kojaće se tim novcem školovati,kazala je Josipa Dabro.

Slatina: Dani kruha - dani zahvalnosti za plodovezemljeSlatina, 8.10.2006. (IKA) - Podvisokim pokroviteljstvomHrvatskoga sabora, a uorganizaciji Pokreta prijateljaprirode Lijepa naša teMinistarstva znanosti,obrazovanja i sporta u Slatini je8. listopada održana središnjadržavna i svehrvatska svečanostDani kruha - dani zahvalnostiza plodove zemlje. Središnjidio te svečanosti bilo jeeuharistijsko slavlje koje je užupnoj crkvi Sv. Josipapredvodio kanonik stolnogkaptola sv. Petra preč. NikolaJušić u koncelebraciji sdomaćim župnikom mons.Vladimirom Škrinjarićem,mons. Matijom Stepincem i

župnim vikarom StjepanomŠkvorcom. Premda je ove nedjelje u Slatinibilo prikazano obilje jesenskihplodova kao i prepuni stolovikruha i krušnih proizvoda, preč.Jušić u propovjedi je upozorioda se nikada u svijetu nijeproizvodilo više hrane, aliistodobno nikada nije bilotoliko gladnih. Nikada se nijebacalo više hrane, bez obzirašto neki umiru jer nemajuhrane. Nikada se nije tolikogovorilo o kruhu i pravileizložbe kruha, a toliki sugladni. Nikada toliko zakonakoji štite čovjeka, a čovjek ježrtva prije poroda kroz pobačaj,

u porodu kroz čedomorstvo,kroz život u prisilama sustava iinteresa, u starosti žrtvaodbačenosti i eutanazije.Čovjek želi čovjekaposjedovati. Isus je radi naspodnio muku i smrt. Ljubio nasje do te mjere da je umro za nasi kruh postao za nas, upozorioje preč. Jušić. Stojimo danaspred darom hrane, ne da bi setoj hrani klanjali, nego da bi utom daru prepoznali Boga Ocau stvoriteljskoj darežljivosti terazumjeli Isusa Učitelja kojinam govori: "Živite tako daljudi vide vaša dobra djela islave Oca Vašega koji je nanebesima", zaključio je preč.Jušić.

Biskup Škvorčević u Slavonskom BroduPožeški biskupposjetio grad u kojemje proveo svojemladenačke ibogoslovne dane

Slavonski Brod, 8.10.2006.(IKA) - Svetište Gospe brzepomoći u Slavonskom Brodupohodio je u nedjelju 8.listopada, prvi put kao biskup,požeški ordinarij AntunŠkvorčević, koji je u tom graduproveo svoje mladenačke ibogoslovne dane. U zajedništvusa slavonskobrodskim dekanomStjepanom Belobrajdićem,domaćim župnikom IvanomLenićem i tajnikom IvicomŽuljevićem predvodio jesredišnje euharistijsko slavljepod geslom "Ostvareni brak isveta obitelj - budućnost Crkvei domovine". Uz osmihodočasnički dan župe bila jeto prigoda i za proslavu Danahrvatske neovisnosti te su uzpredstavnike Grada i Županije.Slobodnu domovinu Bog dajekroz čovjeka, osnažujući ga

svojim duhom. Stoga jeosnovno pitanje je li Bog ostaoi jest naše polazište u životnimopredjeljenjima irazmišljanjima ili smo ga staviliu stranu, rekao je u propovijedibiskup. Govoreći o braku,kazao je da je on svetinja,Bogom dana stvarnost i možeopstati samo ako je u njemuzajedništvo i ljubav, jer ječovjek biće ljubavi. Osobnuslobodu, slobodu obitelji, gradai cijele domovine živjet ćemoako u unutarnjoj duhovnojneovisnosti kaonajdragocjenijem daru od Bogau kome se čovjek moraopredjeljivati, pronađemo iprihvatimo zakonitost Kristoveljubavi. Rekao je i kakosloboda nije samo da činimošto hoćemo, nego da sve činimoza dobro, potvrđujemo to u

svom dostojanstvu i rastemo uslobodi za vječnost. Brojnimprognanima i izbjeglima koji suu tijeku Domovinskog rata utom gradu našli utočište, kazaoje kako razumije sve njihoveteške rane, one materijalne, anapose one duhovne. Upravo jeuloga ovoga svetišta dragocjenapo našem okupljanju po kojemsve svoje rane po zagovoruMarijinu predajemo Bogu kojijedini može liječiti naša srca iduše, poručio je biskupŠkvorčević.Slavlje su pjevanjem uzveličaličlanovi FAB i župnog zbora.U znak zahvalnosti za sve što jekao bogoslov i svećenik, a sadai biskup učinio za to svetište,župnik Lenić darovao jebiskupu umjetničku sliku crkveGospe od brze pomoći.

24 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Nadbiskup Barišić posvetio oltar i blagoslovio crkvuU jednoj odnajstarijihsrednjovjekovnihpoljičkih župaSrijane-Dolac Gornjiobnovljena jevišestoljetna župnacrkva Uznesenja BDM

Srijane-Dolac Gornji,8.10.2006. (IKA) - U župiSrijane-Dolac Gornji, jednoj odnajstarijih srednjovjekovnihpoljičkih župa, obnovljena jevišestoljetna župna crkvaUznesenja BDM. Predvodećieuharistijsko slavlje 8.listopada, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišićposvetio je novi oltar iblagoslovio obnovljenu crkvu.Kroz stoljetnu prošlost drevnepoljičke župe ovo je svetište uzgodna i nezgodna vremena,dozivalo snagu neba za sveljude: radnike i težake, vojnikei bolesnike, očeve i majke te ses pravom može kazati da jesadašnji čin najsvetija trenutakžupe, istaknuo je župnik donAnte Bekavac, zaželjevši svimadobrodošlicu. Ova kolijevka vjere, rodoljubljai duhovnih zvanja svjedoči datu žive obitelji koje se ne dajuzavesti modernim kulturalnimstrujama nadahnutimhedonizmom i relativizmom,nego su spremne velikodušnomzauzetošću vršiti svoje poslanjeu Crkvi i u društvu, kazao je

nadbiskup. Župa danas ima oko600 stanovnika, a veliki je brojneoženjenih i neudatih, stoga jenadbiskup upozorio na važnostsakramenta ženidbe - temeljaCrkve, društva i života - vezajačega od krvnoga koji odkršćanskih supružnika iroditelja čini Kristove svjedoke"sve do kraja zemlje" te istinskemisionare ljubavi i života. Ovaje župa rasadište svećenika,kojih danas ima 12, a da bi tajbroj rastao nadbiskup jesupružnike pozvao na vjernostu braku i otvorenost životu tenedjeljno zajedništvo oko stolaGospodnjega, izvora i središtaživota i ljubavi, zahvalnosti inade.Uslijedio je čin posvete novogaoltara. Novi je i ambon i kor,rasvjetna tijela i fuge nazidovima, saniran je zvonik izvona. Student umjetničkeakademije Ivan Perak obnovioje kip Srca Isusova i tri oltarnepale, a u tijeku je obnovakipova sv. Blaža, sv. Josipa iUznesenja BDM. Nakon riječizahvale župnika svimdobročiniteljima: Ivi Puljkuglavnom izvoditelju i Ivanu

Ćurlinu glavnom voditeljuradova s kojima se krenuloprije dvije godine, omiškomgradonačelniku Ivanu Škarićute svima ostalima, odministranata do onih koje sebrinu o misnom ruhu iuređivanju crkve, nadbiskupBarišić čestitao je župniku nesamo na lijepoj crkvi, nego i naživoj zajednici vjernika. Na misnom slavlju nazočni subili i župan Splitsko-dalmatinske županije AnteSanader i dožupan Luka Brčić,predsjednik županijske Udrugehrvatskih dragovoljaca ibranitelja Domovinskog rataAnte Grubišić, a ugođaju supridonijela i trojica župljana"predstavnika pradjedova",odjeveni u nošnje poljičkogakraja. Današnji je oblik crkva dobila1934. godine. U tijeku vremenajoš je obnovljena i produživana.Kod crkve se nalazi groblje, a ucrkvi su stari obiteljski grobovis natpisima na bosančici.

Ljubljanski nadbiskup predvodio zahvalnu misuVaraždinskih baroknih večeri

Zajedništvo u ovimtrenucima dobivadublje i savršenijeznačenje, jer smo okooltara okupljeni nesamo kao izvođači islušatelji barokneglazbe, nego kaodjeca Božja i istinskabraća po vjeri", kazaoje nadbiskup Uran

Varaždin, 8.10.2006. (IKA) -Posljednjeg dana 36.Varaždinskih baroknih večeri unedjelju 8. listopada u katedraliUznesenja BDM u Varaždinuzahvalno misno slavljepredvodio je ljubljanskinadbiskup i metropolit AlojzUran. Na mjestu gdje se većtradicionalno održava većinafestivalskih koncerata okupilisu se brojni vjernici i pokloniciglazbe te predstavnici Baroknihvečeri na čelu s ravnateljemmo. Vladimirom Kranjčevićem.Bogat program s djelimaLojzeta Mava i WolfgangaAmadeusa Mozarta u tijekuslavlja izveo je katedralni zborsv. Nikolaja iz Ljubljane, kojimje ravnao Jože Trošt, uzorguljašku pratnju GregoraKlančiča. U pozdravu je dijecezanskiupravitelj Varaždinskebiskupije mons. Ivan Godinakazao kako na nedjeljuzahvalnosti za Božjadobročinstva i na završetku 36.Baroknih večeri nazočni želeotpjevati veličanstvenu himnuhvale Bogu, nebeskom Ocu,

koji je iskazao svoju beskrajnuljubav darujući nam svijet ukoji ulazimo krhkošću djetetada ga tako čudesno oblikujemograndioznim djelima,prepoznajući u njemu tragoveBožjeg kraljevstva u kojiželimo ući čežnjama svojeduše. Istaknuo je kako suproteklih dana u prostorimabarokne katedrale odjekivalipredivni zvuci instrumenata istopljeni s još divnijimljudskim glasovima tvoriliraskoš i ljepotu glazbeneumjetnosti koja je još jednombila svjedokom čovjeka. Nadbiskup Uran u propovijedije kazao kako svetomliturgijom završava ovogodišnjifestival koji je i ovaj put bioprigoda za povezivanjehrvatskog i slovenskog narodate izrazio radost što može bitinazočan kao veliki ljubiteljklasične glazbe. "Ova suradnjamože biti primjer kako glazbapovezuje narode i susjednedržave te poticaj za povezivanjei na drugim područjimakulturnoga, crkvenog ipolitičkog života", rekao je

nadbiskup Uran, dodavši kakoeuharistijskim slavljemokupljeni zahvaljuju za darzajedništva, stvorenog prekobarokne glazbe. "No, zajedništvo u ovimtrenucima dobiva dublje isavršenije značenje, jer smooko oltara okupljeni ne samokao izvođači i slušateljibarokne glazbe, nego kao djecaBožja i istinska braća po vjeri",kazao je nadbiskup. Istaknuvšida je barokna glazba ovih danavraćala u povijest od 16. do 18.stoljeća i otkrivala rajskeplodove duše ondašnjegčovjeka izražene u baroknojglazbi, rekao je kako je svakovrijeme povijesti obilježenokulturom i načinom života."Tako barok predstavlja jednoumjetničko usmjerenje u kojemdolazi na vidjelo pretjeranoizražena osjećajnost i raskoš, pase do 18. stoljeća smatralo da jebarok nešto patetično ineprihvatljivo sa stajalištaklasične estetike. Tek 19. st.otkriva prave vrijednostibaroka. U povijesti se uvijekponavlja činjenica da čovjek ne

25v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

razumije vrijeme u kojem živite mnoge stvari shvaća negledajući prošlost", upozorio jenadbiskup Uran te u nastavkuusporedio Barokne večeri sBožjom Riječi, koja vodi uodređeno vrijeme u kojem seobjavljuje Božji nacrt sčovjekom. Svečano zahvalno misno slavljezaključeno je himnama "TebeBoga hvalimo" i "Lijepa našadomovino". Ranije istoga danadodijeljene su nagradeovogodišnjih Baroknih večeri.Stručni ocjenjivački sudpredvođen Zoranom Brajšomdodijelio je nagradu "IvanLukačić" za muzikološki radkoji bitno pridonosi istraživanjunaše glazbene baštineproslavljenoj opernoj divi RužiPospiš Baldani u povodu 45.obljetnice njenog umjetničkograda te za izuzetan doprinosrazvoju i značaju Varaždinskihbaroknih večeri. Nagrada "IvanLukačić" za najvećimuzikološki domet ansambladodijeljena je Slovenskomkomornom zboru koji je ovegodine nastupio čak tri puta,oduševivši svojimmuzikološkim umijećem.Nagradu "Jurica Murai" zanajbolju interpretaciju solista,dirigenta ili komornogansambla ocjenjivački sud jedodijelio Varaždinskom

komornom orkestru, teviolinistima braći Davoru iHrvoju Philipsu za koncerte uTrakošćanu i Ludbregu. Dnevnilist "Vjesnik" nagradu "Kantor"dodijelio je maestru VladimiruKranjčeviću za njegovuizvedbu "Muke po Ivanu"Johanna Sebastiana Bacha uvaraždinskoj katedrali, koja jebila posvećena uspomeni nanedavno preminuloga prvogvaraždinskog biskupa MarkaCuleja. U posljednjem tjednu Baroknihvečeri održano je višekoncerata. "Muka po Ivanu"Johanna Sebastiana Bachaizvedena je 3. listopada uvaraždinskoj katedrali.Nastupili su Slovenski komornizbor i Camerata Serbica podravnanjem mo. VladimiraKranjčevića, a scensku postavuuprizorio je Georgij Paro. Naorguljama je svirao AlenKopunović-Legetin, a napozitivu Pavao Mašić. Istogadana u župnoj crkvi Sv. Nikoleu Koprivnici južnonjemačke italijanske orguljske majstore17. i 18. stoljeća predstavio jeorguljaš Norbert Duechtel, kojije koncert ponovio i 5.listopada u župnoj crkvi Sv.Martina u VaraždinskimToplicama. U srijedu 4.listopada u grkokatoličkojkatedrali u Križevcima

nastupili su zagrebački solisti srogistima RadovanomVlatkovićem i BoštjanomLipovšekom, dok je uvaraždinskoj katedrali djelaJohanna Sebastiana Bacha nakoncertu u spomen na mons.Alojzija Domislovića izveoorguljaš Christoph Bossert.Nastupio je na orguljama kojesu nabavljene zauzetošću mons.Domislovića, rektora katedrale,koji je zaslužan zanajzahtjevniju obnovu te crkveprije nego što je podignuta nastupanj katedrale 1997. godine.U četvrtak 5. listopada u palačiSermage u Varaždinu glazbu zaklavikord i fortepiano izveo jeLjubomir Gašparović. U petak6. listopada u svetištu MajkeBožje Bistričke nastupio jeSimfonijski orkestar i ZborHrvatske radio-televizije podravnanjem Tončija Bilića sizvedbom djela Jakoba PeteraHaibela i Wolfganga AmadeusaMozarta. U subotu 7. listopadau varaždinskoj katedralimezzosopranistica RužaPospiš-Baldani proslavila je 45.obljetnicu svog umjetničkograda nastupivši zajedno sKomornim orkestrommuenchenske filharmonije. Uzglazbene programe, priređen jei niz popratnih sadržaja, poputizložaba i raznih predstavljanja.

Misa zadušnica za prof. Maricu StankovićMisu zadušnicu zaprof. MaricuStanković o 49.obljetnici njezinesmrti predvodio uzagrebačkoj katedraliprelat VladimirStanković

Zagreb, 8.10.2006. (IKA) -Misu zadušnicu za prof. MaricuStanković o 49. obljetnicinjezine smrti u nedjelju 8.listopada predvodio je uzagrebačkoj katedrali prelatVladimir Stanković, zajedno spostulatorom kauze bl. IvanaMerza o. Božidarom Nagyemte prebendarom Prvostolnogkaptola zagrebačkog mons.Alojzijem Čunčićem.Podsjećajući na veličinu težene, mons. Stanković upropovijedi je također podsjetiona riječi o. Bonaventure Dude,koji je u pogovoru njene knjige"Žene evanđelja" istaknuo kakose Marica Stanković stavlja ured suvremenih žena koja jeprije pape Ivana XXIII.govorila o ulozi žena iredovnica u svijetu i Crkvi.Govoreći nadalje o spomenutojMaričinoj knjizi objavljenoj1969. godine, prelat Stankovićistaknuo je kako je ona punasuosjećanja s onima kojepritišću predrasude i

ograničenja te predstavlja izrazsolidarnosti i vjere s onima kojiod nečega trpe. Spomenuo sepotom i Maričinih riječi koje jeiz zatvora u obliku pismauputila svojoj prijateljici, akojima svjedoči kako Hrvatskuvoli do krvi i suza, ali je ipakviše zauzimaju pitanja koja nisuod ovoga svijeta. "Bog ne možeostaviti onoga koga ljubi, aneće ostaviti ni Hrvatsku, jerrađa se nova Hrvatska. Glavnoda naše patnje tome pridonose",isticala je Marica, čiji datumsmrti može biti dobrapoveznica s danom kada cijelaHrvatska slavi Dan neovisnosti,zaključio je propovjednik. Marica Stanković rođena je uZagrebu 31. prosinca 1900.godine. Školovanje je započelakod Sestara milosrdnica sv.Vinka, a kao maturanticasudjelovala je 1920. godine nasletu Orlovske mladosti uMariboru, gdje se upoznala sobnoviteljskim nastojanjima

krčkog biskupa AntunaMahnića i zauzetim nositeljemkatoličke obnove u hrvatskomorlovstvu dr. Ivanom Merzom.Godine 1927. postala jepredsjednicom "Svezehrvatskih orlića", a 1938. smalom skupinom istomišljenicaudara prve temelje zajednice,koja će se pod imenom"Suradnice Krista Kralja"razviti u prvi svjetovni institutu Hrvatskoj. Za svojedjelovanje 1943. godine primilaje visoko crkveno odličje "ProEcclesia et Pontifice". Zbogsvoje je katoličke javnedjelatnosti i ugleda 1947. bilazatvorena te je na suđenju, gdjeje neustrašivo zasvjedočilasvoju odanost Kristu i njegovojCrkvi, osuđena na pet godinazatvora. Kaznu je odslužila uKazneno-popravnom domu uSlavonskoj Požegi. Teškonarušena zdravlja vratila se1952. g. u Zagreb, a umrla je 8.listopada 1957. godine.

26 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

60. obljetnica Stepinčeva ulaska u lepoglavskukaznionicu

Dijecezanskiupravitelj Varaždinskebiskupije mons. IvanGodina predvodiomisno slavlje uzatvorskoj kapeli Bl.Alojzija Stepinca uKaznionici Lepoglava

Lepoglava, 8.10.2006. (IKA) -Dijecezanski upraviteljVaraždinske biskupije mons.Ivan Godina predvodio je unedjelju 8. listopada uzatvorskoj kapeli Bl. AlojzijaStepinca u KaznioniciLepoglava misno slavljezajedno sa zatvorskimdušobrižnikom MarkomŠmucem. Nazočno je bilo višedesetaka osoba lišenih slobodete djelatnici Kaznionice na čelus pomoćnikom upraviteljaNevenom Putarom. Slavlje jebilo posvećeno 8. obljetnicibeatifikacije zagrebačkognadbiskupa i mučenikakardinala Alojzija Stepinca,kojeg je papa Ivan Pavao II.proglasio blaženim 3. listopada

1998. godine u svetištu MajkeBožje Bistričke. Tom jeprigodom Papa blagoslovio iviše temeljnih kamena za novesakralne građevine, od kojih sejedan nalazi i u zatvorskojkapeli u Lepoglavi, gdje je okonjega uređen prigodni malioltar. Misa bila je posvećena ispomenu na 60. obljetnicu odStepinčeva uhićenja,montiranog procesakomunističkog režima isramotne sudske osude na 16godina tamnovanja. Ulepoglavsku kaznionicunadbiskup Stepinac stupio je19. listopada 1946. Nakon 1874dana provedenih u zatvorskoj

ćeliji, otpušten je narušenazdravlja 5. prosinca 1951. nakućni pritvor u rodnu župuKrašić, gdje je umro 10. veljače1960. Mons. Godina podsjetioje na misnom slavlju naStepinčeve riječi koje jezapisao upravo 5. prosinca, nadan izlaska iz kaznionice, akoje zorno oslikavajublaženikov karakter, život iuvjerenje te vjernost Kristu iKatoličkoj crkvi. Okupljenimzatvorenicima i djelatnicimazatvora na kraju susreta mons.Godina darovao je brošuru oVaraždinskoj biskupiji, kojagovori i o katoličkomdušobrižništvu u dvamazatvorima na područjubiskupije.

Zadar: Svetkovina sv. ŠimunaNadbiskup Prenđapozvao na molitvu zaduhovni i materijalninapredak grada idomovine, poželio miri slogu u domovini, dase u okviru kojegimamo stvori društvos prepoznatljivomkršćanskompripadnošću

Zadar, 8.10.2006. (IKA) - Nasvetkovinu sv. Šimuna,zaštitnika grada Zadra, u crkviSv. Šime zadarski nadbiskupIvan Prenđa predvodio je 8.listopada središnje euharistijskoslavlje koje tradicionalnookuplja mnoštvo hodočasnikaiz cijele nadbiskupije.Nadbiskup je pozvao namolitvu za duhovni imaterijalni napredak grada idomovine, podsjetivši na Danneovisnosti, kad smo prije 15godina samostalno započeli putu zajednici europskih naroda.Poželio je mir i slogu udomovini, da se u okviru kojegimamo stvori društvo sprepoznatljivom kršćanskompripadnošću. "Šimun je lik koji govoridanašnjem kršćaninu: TražitiBoga u okviru svoje zajednicekoja me je primila i u kojojrastem kao član velike Božjeobitelji, Crkve, kojoj je Kristzajamčio trajnu prisutnost. Nijeviše pitanje njegova povijesnogdolaska. Pitanje je našegosobnog traženja Boga ipristupa njemu. To je zasvakoga od nas počelo sobiteljskim životom i prvimsusretom s Bogom u vjerskojpraksi roditelja. Oni prihvaćajupred Crkvom obvezu: odgajatidijete u vjeri Otaca, u biblijskojvjeri koju nosi Crkva", poručioje nadbiskup Prenđa. Istaknuo

je pritom potrebu župnekateheze i zajedničkog rasta uvjeri, osnaženog primjerom izagovorom ŠimunaBogotražitelja, koji je upotpunosti bio otvoren poticajuDuha Svetoga. "Šimun jepredstavljen kao tražitelj Bogau liku Isusa-Mesije koji jeobećan i koji dolazi", istaknuoje nadbiskup, dodavši da je onizrekao sav sadržaj Kristovaulaska u svijet: biti svjetlo.Svjetlo na prosvjetljenjenaroda. Zasjao je kao svjetloBožje istine u svojoj Riječi ikao svjetlo Ljubavi na svomekrižu. "Naš sv. Šimun, čije tijeločuvamo u Zadru, vodi nas uIsusovu blizinu", poručio jenadbiskup, opisujući biblijskiokvir povijesnog događajasusreta Šimuna i Isusa. "Svetaobitelj se podlaže zakonuMojsijevu. S vjerom otacadonosi svoga prvorođenca ijedinorođenca. Hram je DomGospodnji, radost svakog sinaIzraela. To mjesto susretasvakog Izraelca i Boga postajemjesto susreta Mesije -Otkupitelja sa svojim narodomi ljudskim rodom", rekao jenadbiskup. Ohrabrio je vjernikeda budu prožeti Božjimživotom i vjerom, jer svjetlokoje od vjere nosimo u sebipostaje svojevrsni nemir štodrugi nisu zahvaćeni Bogom.

"Kad se to događa u obitelji, sroditeljima koji se trude djeciprenijeti i posvjedočiti vjeru,govorimo o svjesnoj katoličkojobitelji. Kad se to događa užupi koja raste u vjeri dobroorganiziranom katehezom isakramentalnim životom,osobito euharistijom, govorimoo živoj župnoj zajednici", rekaoje nadbiskup Prenđa. Raka u kojoj počivaneraspadnuto tijelo sv. Šimunau ovoj je blagdanskoj osminitijekom cijelog dana otvorenadolasku i poklonu Šimunovihštovatelja njegovimrelikvijama. Nadbiskup Prenđapotaknuo je na još intenzivnijahodočašća župa iznadbiskupije, koje tijekomgodine organizirano dolazeiskazati štovanje tom velikomčovjeku Novog zavjeta i pritomslave mise u njegovu svetištu.Pozlaćena raka sv. Šimunateška je 250 kg i dala ju jeizraditi ugarsko-hrvatskakraljica Elizabeta rodomKotromanić. Sadašnja crkvaSv. Šimuna prvotno se zvalacrkva Sv. Stjepanaprvomučenika, a od 16. st., kadje raka sa svečevim tijelom izcrkve Marije Velike prenesenau tu crkvu iz 12. st., naziva secrkva Sv. Šimuna i danas jesredišnje hodočasničkoodredište Zadrana.

27v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

Biskup Mrzljak na proslavi jubileja župe u Savskomgaju

Svete anđele čuvare,svoje nebeskezaštitnike,novozagrebačka župaproslavila u znaku trijubileja: 40. obljetniceosnutka filijale Savskigaj, 25. obljetniceosamostaljenja župete 10. obljetnicedovršenja gradnježupne crkve

Zagreb, 8.10.2006. (IKA) -Svete anđele čuvare, svojenebeske zaštitnike,novozagrebačka župa Savskigaj, ove je godine proslavila uznaku tri jubileja: 40. obljetniceosnutka filijale Savski gaj, 25.obljetnice osamostaljenja župete 10. obljetnice dovršenjagradnje župne crkve. Svečanavanjska proslava blagdana, kojise liturgijski slavi 2. listopada,po župnoj je tradiciji održana unedjelju 8. listopada, a na svatri euharistijska slavlja, crkva jebila premala da primi svežupljane i vjernike iz okolnihžupa, koji su željeli zajedničkiproslaviti te značajneobljetnice. Središnju misupoldanicu sa župnikom IvanomTopolnjakom i utrinskimžupnikom i novozagrebačkimdekanom Josipom Golubićempredvodio je pomoćnizagrebački biskup Josip

Mrzljak. Svečano je bilo i naprvoj jutarnjoj misi, koju jepredvodio župnik Topolnjak,ako i na đačkoj misi, koju jepred više stotinaosnovnoškolske isrednjoškolske mladeži uzpratnju zbora mladih predvodioi propovijedao biskupski vikarza grad Zagreb dr. Josip Oslić. Svečanost je nastavljenapopodnevnom akademijom iskupom na kojemu je opovijesti župe govorio župnikTopolnjak. Uz više stotinauzvanika, nekadašnjih župnika,članova župnoga pastoralnog iekonomskog vijeća, pjevačesva tri župna zbora, župljane,župne dobročinitelje i donatore,predstavnike gradske četvrtiSavskog gaja te brojne drugegoste u svečanom su programupriređenom u župnoj crkvi, apotom i na domjenku za

zajedničkim stolom u velikojžupnoj dvorani, sudjelovali isvi majstori i radnici koji suprije deset godina radili nagradnji župne crkve. Uglazbenom programu nastupilisu vokalni sastav "Jane" izVelike Gorice te tamburaškiorkestar iz Siska. Za proslavu župnih jubilejavjernici su se duhovnopripravljali od 1. do 7.listopada, a u prepunoj župnojcrkvi kroz sedam dana svaku jevečer propovijedanu misu uzpratnju svojeg župnog zborapredvodio druginovozagrebački župnik.Duhovna priprava završavala jeu župnoj dvorani, gdje je uzvečernji domjenak biloupriličeno zajedničko druženjezborova domaće i gostujućihžupa.

Mjesečni susret svećenika Porečko-pulske biskupijeSvećenici raspravljalio načinu pastoralnograda s ciljem buđenjanovih duhovnih zvanja

Pazin, 9.10.2006. (IKA) - Namjesečnom susretu svećenikaPorečko-pulske biskupije 9.listopada u Pazinskom kolegijuu Pazinu okupilo se oko 60svećenika, redovnika iredovnica. Na svom prvomovogodišnjem pastoralnomsusretu svećenici su raspravljalio načinu pastoralnog rada sciljem buđenja novih duhovnihzvanja u "Godini duhovnihzvanja" u Riječkoj metropoliji.Nakon molitve za Duhovnazvanja, sve sudionike pozdravioje biskup Ivan Milovan te

zaželio dobrodošlicu dr.Božidaru Mrakovčiću,profesoru biblijskih predmetana Teologiji u Rijeci ivicerektoru Bogoslovije uRijeci. Dr. Mrakovčić održao jepredavanje "Pastoral zvanja udanašnjim prilikama" teponovno istaknuo važnostdokumenta Papinskog djela zacrkvena zvanja "Nova zvanja zanovu Europu". Nakon iscrpnogpredavanja razvila se raspravana koji način oduševiti mladeza duhovno zvanje te kakoprobuditi svijest kod roditelja o

uzvišenosti svećeničkog iliredovničkog zvanja. Na kraju su o. Tomislav Hrstići vlč. Ilija Jakovljevićpredstavili neke modele rada imolitve u ovoj Godiniduhovnih zvanja. Također,popodne na sjedniciSvećeničkog vijeća nastavljenje rad i razmatranje o buđenjuduhovnih zvanja. Kratkorazmatranje i ideje iznio je vlč.Simon Kvaternik, župnikKanfanara.

Susret trajne formacije svećenika ZagrebačkenadbiskupijeZagreb, 10.10.2006. (IKA) -Susret tri najmlađe generacijesvećenika Zagrebačkenadbiskupije, njih 21, održan je9. i 10. listopada u Duhovnomcentru Kćeri Božje Ljubavi uGranešini.Prvoga dana susretasvećenicima su o pitanjimavezanim uz školski vjeronauk,permanentnu izobrazbuvjeroučitelja, HNOS ikorelaciju sa župnomkatehezom govorile profesoriceKatehetskog institutaKatoličkog bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebudr. Ružica Razum i s. dr.Valentina Mandarić, koja jeujedno predstojnica Ureda za

vjeronauk u školi Zagrebačkenadbiskupije. Tema drugogdana susreta bila jeupoznavanje s djelovanjemNeokatekumenskog puta uZagrebačkoj nadbiskupiji.Susret je započeo zajedničkommolitvom Jutarnje, a nakontoga svećenicima je u triskupine predstavljenodjelovanje Neokatekumenskihzajednica. Rad u skupinamavodili su prezbiteri AlojzijeŽlebečić, Pjotr Maj, PšemekPalmowski i bračni paroviKatarina i Đuro Barković,Andrea i Robert Matoković teJasminka i Darko Majdić.Završnom dijelu susretapridružio se zagrebački

pomoćni biskup Josip Mrzljak.Tom prigodom iznesena su jošneka pitanja i pojašnjenja, azaključeno je kako jeNeokatekumenski put dobrapastoralna opcija i nadopunaredovitom župnom pastoralu.Istaknuto je također kako jevažno poslanjeNeokatekumenskog puta iponovno vraćanje udaljenih ukrilo Katoličke crkve, kao isvjedočenje vjere i vjerničkiangažman ne samo u župi negoi u svim životnim situacijama:obitelj, radno mjesto, škola,fakultet što su voditelji susretaposvjedočili osobnimiskustvom.

28 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Međunarodna izložba o sv. StošijiIzložba "SvetaAnastazija/Stošija -most izmeđukršćanskog Istoka iZapada" pod visokimpokroviteljstvomUNESCO-a iPapinskog vijeća zakulturu dio jemeđunarodnogprojekta "Umjetnostza mir u Europi i usvijetu"

Zadar, 10.10.2006. (IKA) -Međunarodna izložba "SvetaAnastazija/Stošija - mostizmeđu kršćanskog Istoka iZapada", posvećena svetojmučenici Stošiji, zaštitniciZadarske nadbiskupije inaslovnici zadarske katedrale,otvorena je u utorak 10.listopada u Gradskoj loži icrkvi Sv. Donata u Zadru. Izložba je pod visokimpokroviteljstvom UNESCO-a iPapinskog vijeća za kulturu idio je međunarodnog projekta"Umjetnost za mir u Europi i usvijetu", idejnog začetnikaPierre Tchakhotina iz Italije,akademskog slikara ipredsjednika Međunarodnogodbora "Sveta Anastazija".Postav s 233 umjetnička djela,193 autora iz 14 zemaljasvijeta, u Zadru se izlaže potreći put u svijetu, nakonYaroslavla u Rusiji i SrijemskeMitrovice u Srbiji. Samo zazadarsku izložbu nastalo jedvadesetak novih radovahrvatskih slikara, pretežnozadarskih, izloženih u Gradskojloži. U Gradskoj straži uprostoru Sata na Narodnomtrgu izložena je fotodokumentacija svih crkava,relikvija, oltara, gradova,mjesta, ulica i trgova u svijetukoje nose ime sv. Anastazija ilisu na bilo koji način povezane snjom te zemljopisne karteEurope i svijeta s označenimmjestima Stošijina štovanja. Uz mnoštvo zainteresiranihZadrana, svečanosti otvaranjanazočili su brojni uglednici izsvih područja javnog života ičlanovi Međunarodnog"Stošijinog projekta". KancelarZadarske nadbiskupije JosipLenkić pročitao je pismo papeBenedikta XVI., koje jepotpisao nadbiskup LeonardoSandri iz Državnog tajništvaSvete Stolice. Sveti Otacpoželio je da ta hvalevrijednaekumenska inicijativa, koja usredište razmišljanja stavljaizvanredno i autentičnosvjedočanstvo vjere i ljubavi iveć 17 stoljeća nadahnjuje ipotiče sav kršćanski svijet nasvetost, pridonese zbližavaju izajedništvu svih koji vjeruju uKrista. Čestitao jepromicateljima tog značajnogdogađaja i zazvao na sve Božjiblagoslov. Izložbu je otvorio zadarski

nadbiskup Ivan Prenđa,istaknuvši koliko je Stošijin likaktualan i relevantan."Anatazija, Uskrsnica, što jojime znači na novozavjetnomgrčkom, uskrišava danas usvijesti i kreativnosti ljepotom isnagom svog života, ideala ineodoljivošću mučeničkogsvjedočanstva. Uskrišavaporukom koja do danas svijetlivrednotama koje čovjek usvakom vremenu prepoznajekao vječne, općeljudske ikozmičke", rekao je nadbiskupPrenđa, opisujući tu sveticu porođenju Rimljanku, pohorizontu djelovanjaEuropljanku, po uvjerenjukršćanku. Djelovala je u Rimu,Akvileji, na obali sjevernogJadrana, te u Panoniji gdje je uSirmijumu 304. g. spaljena nalomači. Njeni su ostacipreneseni u Carigrad pa uZadar, u sklopu misije mirameđu narodima i državamaondašnje Europe. U 9. st. uZadar ih je donio biskup Donat,dobivši ih od bizantskog caraNicefora u Carigradu kaonagradu za posredovanje umirnom rješavanju sporaizmeđu Bizanta i Franačkogcarstva. I taj čin, dakle,opravdava naziv izložbe kojaStošiju predstavlja kao mostizmeđu Istoka i Zapada, što jesvojim životom, od rođenja domučeničke smrti, u potpunostiostvarila. "Njena poruka je nadišlaprostor i vrijeme, dospjevši ukozmos. Njenih katedrala,crkava, kapela i svetih prikazaima posvuda: od Beringovaprolaza do Atlantika, odsjeverne Volge do obala Grčkei Sicilije. I usred tog križasjevera i juga, te "ekuemeneanastazijane", stoji Zadar, koji sljubavlju i ponosom čuva njenerelikvije u stolnoj crkvi i već1200 godina je štuje za svojuzaštitnicu", istaknuo jenadbiskup Prenđa. "Spaljena naBožić, a imenom Anastazis,Uskrsnica, sažela je dvanajveća misterija kršćanskevjere, utjelovljenje i uskrsnuće,i to životom u kojem je odlučnoživjela Isusov nauk. Ona je simbol kršćanskecivilizacije jer izranja iz baštinejedne i nepodijeljene kršćanskeCrkve prvog tisućljeća",poručio je nadbiskup,istaknuvši da ona svojimzalaganjem za prava potlačenih,

utamničenih i progonjenih,zbog svog uvjerenja, za vrijemecara Dioklecijana, predstavljasuvremen lik samosvjesneosobe koja je mučeničkomsmrću posijala sjeme boljeg,novog svijeta "za kojeg se i midanas, često i s mukom,zalažemo". Njen kult živi utolikim narodima i krajevimaEurope i već stoljećima svojimidealima i porukom potiho, uduhovnom i kulturalnompogledu, stvara ujedinjenuEuropu, rekao je nadbiskupPrenđa, nazivajući izložburijetkim kulturnim, društvenim,ekumenskim i religioznimdogađajem, potvrdom kako sevjera i kultura ne prestajumeđusobno prožimati iizgrađivati čovjekov duh isvijest. Poželio je da nas duhStošije, koji će nam progovaratipreko njenih likova, potiče narast u vrednotama na kojima sestoljećima nadahnjivala zlatnanit civilizacije ljubavi. "Sponosom gledajmo nakršćanske korijene. Gradimomostove ljubavi, razumijevanjai mira, kao što je to činila tasvetica, kako bi se naša, kažuumorna i stara Europa, i našinapaćeni prostori, preporodili izaživjeli novim poletom imladenačkim idealima dobra imira", zaključio je nadbiskupPrenđa. Primio je pozdrave inadbiskupa Catanije na SicilijiSalvatorea Cristine, gdje seosobito štuje sv. Stošija, tevladike Aleksandraarhiepiskopa i metropolitegrada Kostroma u Rusiji, gdjese nalazi katedrala Sv.Anastazije. Na otvaranju u Gradskoj ložinazočnima su se obratili izadarski dogradonačelnik RadeŠkarica i zadarski župan IvoGrbić. Okupivši oko sebe nizslika, prikaza i skulptura,okosnicu izložbe čine dvijeikone, istočne i zapadnevarijante, Nadie Lavrove iNikolaja Gaverdovskog, a dvaih je puta blagoslovio i urukama držao papa Ivan PavaoII. Blagoslovio ih je iruskopravoslavni patrijarhAleksij II., srpskopravoslavnipatrijarh Pavle, carigradskiekumenski patrijarhBartholomaios I., a 1995/96.sedam su mjeseci letjelekozmosom u ruskoj svemirskojletjelici "Mir", noseći misiju"Sveta Anastazija - nada zamir", kao znak molitve za mir

29v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Domovinske vijesti

među narodima jugoistočneEurope. Inicijativu su podržalipredsjednik Papinskog vijećaza kulturu kardinal PaulPoupard i generalni tajnikEuropskog savjeta i UNESCO-a. Kraj te dvije ikone u Gradskojloži i crkvi Sv. Donata stalno subile dvije djevojke u narodnojnošnji iz Biograda i otokaOliba, jer se u tim župamanalaze crkve posvećene sv.Stošiji, koje su ih i prenijelegradom od jednog, Gradskelože, do drugog izložbenogprostora, crkve Sv. Donata. Drugi dio svečanog otvaranjaodržan je u crkvi Sv. Donata,gdje su se okupljenima obratili,između ostalih, idejni začetnikMeđunarodnog projekta "Sv.Anastazija - umjetnost za mir u

svijetu" i organizator izložbeakademski slikar PierreTchakhotine, pomoćnicaministra kulture Branka Šulc,predsjednik Organizacijskogodbora zadarske izložbegeneralni vikar Zadarskenadbiskupije mons. IvanMustać, predstavnik Eparhijedalmatinske i episkopa Fotija o.Petar Jovanović, predstavniktalijanske pokrajine PijemonteEnzo Carnazzo, zamjenikveleposlanika Ruske Federacijeu RH Boris Medvedev, AngeloZampetti iz Generalnogkonzulata Italije u Splitu iizaslanik gradonačelnikaMondovija Livio Attanasio. Svečanost otvaranja završena jesvečanim jednosatnimkoncertom u katedrali Sv.Stošije gdje je Katedralni zborsv. Stošije pod ravnanjem Žana

Morovića i u orguljaškoj pratnjiDragana Pejića, izveo desetsakralnih i liturgijskih djelazapadne i istočne kršćansketradicije koje slave sv. Stošiju,među kojima prvi put nahrvatskom jeziku i "Akatist sv.Anastaziji", hvalospjev odspleta pjesama - molitava kojijoš od 6. st. ima tradiciju nakršćanskom Istoku. Slika sv. Stošije jednetalijanske umjetnice darovanaje zadarskoj katedrali i bit ćeobogaćenje kulta štovanja tesvetice mučenice iz prvihkršćanskih vremena. Izložba jeobogaćena i dječjim radovimazadarske djece koji su nasatovima školskog vjeronaukaraznoliko prikazali likzaštitnice svoje nadbiskupije inaslovnice zadarske katedrale.

Osnovana Katolička malonogometna liga za vinkovačkuregiju

Očekuje se da će se usezoni 2006./2007. uKMNL Đakovačke iSrijemske biskupije uvinkovačkoj regijiuključiti 16 ekipa

Vinkovci, 10.10.2006.(IKA/BTU) - Na poticajžupnika i dekana vinkovačkogmons. Tadije Pranjića ižupnoga vikara u župi sv.Euzebija i Poliona uVinkovcima Borisa Vulića,župnici Vinkovačkog dekanatai regije prihvatili su idejuosnivanja Katoličkemalonogometne ligeĐakovačke i Srijemskebiskupije za tu regiju teimenovali voditelje župnihmomčadi koje će biti uključeneu ligu. Voditelji župnih momčadisastali su se 10. listopada uprostorijama župnoga ureda sv.Euzebija i Poliona uVinkovcima na prvojosnivačkoj sjednici. U uvodnojriječi, nakon molitve, mons.Pranjić opetovano jeposvjedočio prihvaćanja teinicijative od strane župnika,kao i potrebu da se s mladimkatolicima odvija crkveni rad ikroz nogomet, zaželjevši impuno uspjeha u daljnjem radu.Vlč. Vulić, koji je kao svećenikpreuzeo brigu za KMNL teregije, zahvalio se nazočnimašto su prihvatili pozive svojihžupnika i preuzeli odgovornuslužbu voditelja župnihmomčadi. Sjednicu su vodili dr. Drago

Tukara, biskupijski povjerenikza pastoral mladih i supervizorKMNL-a Đakovačke iSrijemske biskupije i TvrtkoGalić, predsjednik Nadzornogodbora KMNL-a Đakovačke iSrijemske biskupije. Dr. Tukaraobrazložio je smisao postojanjai djelovanja Lige kaosvojevrsnog crkvenog rada smladima, ističući kako je uvijeku ovome važno staviti naglasakna ono tko smo i što smo,smjerajući na sadržaj riječikatolička u nazivu Lige, a netoliko na profesionalnost ibesprijekornost samoganogometa. Tvrtko Galić potomje pojasnio pravilnik i norme zaorganiziranje i odvijanje Ligekao i činjenicu pripajanjavukovarske regije vinkovačkoj. Uslijedilo je, preko diskusije iglasovanja, rješavanjekonkretnih pitanja koje namećeželja da se projekt konkretnopočne realizirati. Premaprijavama očekuje se da će se usezoni 2006./2007. u KMNLĐakovačke i Srijemskebiskupije u vinkovačkoj regijiuključiti 16 ekipa i tovinkovačke župe sv. Euzebija iPoliona, sv. Nikole biskupa,Bezgrešnog Srca Marijina, sv.Vinka Pallottija i PresvetogSrca Isusova, te župe Ivankovo,Vođinci, Stari Jankovci, Ilača,Berak, Tovarnik, Privlaka,

Otok i vukovarske župe sv.Filipa i Jakova i BDM Kraljicemučenika te samostan Sv.Antuna iz Vinkovaca. KMNL je projekt Povjerenstvaza pastoral mladih Đakovačke iSrijemske biskupije organizirankroz podružnice pri većimcentrima biskupije. Djeluje već4 godine, a pokrenut je prvo uOsijeku te potom u Vukovaru, asada i Vinkovcima. Osim uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji KMNL se igra i u 8drugih biskupija u Hrvatskoj teokuplja oko 3000 sudionikaodnosno 220 župa. KMNL želikroz malonogometne aktivnostiobogaćene kršćanskomporukom ljubavi i vjere temjesečnim duhovnim susretimaza članove okupiti mladerazličitih profila i dobi. Organiziranjem sportskihsusreta na taj se način kodsudionika želi razvijati tjelesnai duhovna strana ljudskog bića,redovita fizička aktivnost ievanđeoska poruka ljubavi tecjelovito oblikovanje vlastiteslobode, stvaranje mentalitetacivilizacije ljubavi,sakramentalni život, pomirenje,tolerancija, oživljavanjetradicionalnih vrijednosti idostojanstvo ljudskog života.

30 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Domovinske vijesti

Početak nove akademske godine u Bogosloviji u PuliPula, 10.10.2006. (IKA) -Početak nove akademskegodine svečano je 10. listopadaobilježen u Biskupijskommisijskom sjemeništuRedemptoris Mater u Puli. Napočetku je porečko-pulskogbiskupa i kancelara Visokebogoslovne škole IvanaMilovana, riječkog nadbiskupaIvana Devčića, umirovljenogporečko-pulskog biskupaAntuna Bogetića, odgojitelje,katehiste, profesore, goste te

bogoslove pozdravio je rektorsjemeništa preč. JanezOberstar. Nakon inauguralnog predavanjadr. Ivana Karlića, profesoradogmatike na Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu na temu"Bog i patnja", biskup Milovanuručio je diplome petoricisvećenika te je uslijedio zazivaDuha Svetoga.Zatim je slavljena zajednička

euharistija koju je predvodiobiskup Milovan s biskupima.Predsjedatelj je u propovijedipotaknuo bogoslove da rastuduhovno i intelektualno teistaknuo četiri kvalitete kojetreba posjedovati svećeniktrećeg tisućljeća: osjećaj začovjeka - društvo, osjećaj zapotrebe Crkve, intelektualnirast koji mora biti prožetvjerom te sve to ugraditi upastoralno djelovanje.

Split: Predstavljen roman "Tiho svjetlo"Izdanje splitskogVerbuma

Split, 10.10.2006. (IKA) -Roman Louisa de Wohla "Tihosvjetlo" predstavljen je u utorak10. listopada u splitskojnakladnoj kući "Verbum". Oromanu su govorili glavniurednik i direktor nakladne

kuće Verbum mr. Petar Balta iMiro Radalj. Smještajućipovijesnu radnju romana u 13.stoljeće, u doba križarskihratova i vladavine cara FridrikaII., de Wohl posebnu pozornostposvećuje sv. Tomi

Akvinskom. Slijedeći izblizanjegov život, autor oslikavadramatično i uzbudljivorazdoblje iz kojeg se iznjedrilaeuropska civilizacija.

Promjene u pastoralnim službama Hvarsko-bračko-viškebiskupije

Za župnika katedralnežupe u Hvaruimenovan MiliPlenković, a zageneralnog vikaraStanko Jerčić

Hvar, 11.10.2006. (IKA) -Odlukom biskupa SlobodanaŠtambuka došlo je doodređenih promjena upastoralnim službamasvećenika Hvarsko-bračko-viške biskupije. Promjene sunastupile zbog iznenadne smrtitadašnjega župnika katedralnežupe sv. Stjepana I. pape imučenika, u Hvaru igeneralnoga vikara biskupijemons. Josipa Mihovilovićakrajem kolovoza. Za župnika te

župe imenovan je MiliPlenković, a razriješendotadašnje službe župnika uStarome Gradu na Hvaru.Ujedno, novi će hvarski župniki nadalje obnašati službupredstojnika biskupijskogaKatehetskoga ureda. Generalnim vikarom trootočkebiskupije imenovan jedotadašnji dekan Hvarskogadekanata Stanko Jerčić, kojiostaje na službi župnika u Jelsi

na Hvaru, a novim je dekanomtoga dekanata imenovan EmilPavišić, župnik u Vrboskoj naHvaru. Umjesto odlaska natrogodišnji studij pastorala ikatehetike u Rim, Ivica Huljevimenovan je župnikom uStarome Gradu. Zbog bolestižupnika Teodora Dorotića uMilni na Braču na ispomoć jeposlan đakon Gospićko-senjskebiskupije Nikola Hodak.

31v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Crkva u Hrvata

Kardinal Bozanić sudjelovao na simpoziju profesoraRim, 30.9.2006. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić sudjelovao je od

28. do 30. rujna na petomsimpoziju profesora europskihsveučilišta u Rimu. Tema

simpozija bila je "Kamo ideEuropa? Kultura, narodi,institucije“.

Komšić pisao kardinalu PuljićuSarajevo, 6.10.2006.(IKA/KTA) - Novoizabraničlan Predsjedništva BiH ŽeljkoKomšić uputio je 6. listopadapismo vrhbosanskomnadbiskupu i metropolitukardinalu Vinku Puljiću koji setrenutno nalazi u SanktPeterburgu na zasjedanjuVijeća europskih biskupskih

konferencija. U svom kratkompismu Komšić postavlja pitanjekardinalu Puljiću je li njegovizbor za člana Predsjedništvaispred hrvatskog naroda apriorištetan i poguban za hrvatskinarod, te je li njegovimizborom zaista učinjena, kakoje kardinal Puljić nedavnoizjavio u Zagrebu, "nepravda"

prema hrvatskom narodu uBiH. Kako se još nismo osobnosusreli, niti sam primio Vašučestitku za moj izbor, molimVas da mi odgovorite na mojepitanje, kaže se u pismu članaPredsjedništva BiH ŽeljkaKomšića kardinalu Puljiću,prenosi KTA BK BiH.

Sv. Franjo Asiški proslavljen u Zavalju kod BihaćaZavalje, 7.10.2006. (IKA) - UZavalju kod Bihaća u subotu 7.listopada svečano je proslavljensv. Franjo Asiški, nebeskizaštitnik te župe. Zavalje jejedina župa Gospićko-senjskebiskupije i Slunjskog dekanatakoja se nalazi na područjususjedne BiH. Po tradicijislavlje su uveličali članovi

zavičajnog društva "LičkaPlješivica" iz Zagreba i to stamburama i narodnimnošnjama. Naime, u župiZavalje ostao je uglavnomstariji svijet, a školu pohađa tekčetvero djece. Misu je predvodio AntoTrgovčević, župnik Cvitovića

kod Slunja, a koncelebriralo jesedam svećenika: franjevci izBihaća i fra Petar Žagar, vlč.Ilija Janjić, vlč. Marijan Ožura islunjski dekan i župnik mons.Mile Pecić kao i mjesni župnikMile Ivančić. Propovjednik jepozvao vjernike da slijede sv.Franju u jednostavnosti života ivjernosti Bogu.

Sombor: Seminar za katehete i katehisticeSombor, 8.10.2006. (IKA) -Kateheza crkvenih blagdanaokvirna je tema seminara zakatehete i katehistice koji je od6. do 8. listopada održan u župiPresvetoga Trojstva uSomboru. Sudjelovalo ječetrdesetak kateheta ikatehistica iz Vojvodine i izBeogradske nadbiskupije teviše studenata Teološko-katehetskog instituta izSubotice. Voditelji seminarabili su Pia Zweili, Karin Flury iNorbert Schalk.Sudionike je pozdravio župnik iprofesor katehetike naTeološko-katehetskom institutuJosip Pekanović, podsjetivši ihna sličan seminar koji je održanprotekle godine u Subotici.Katehetama se obratio i župnik

subotičke katedrale ibiskupijski vikar za pastoralmons. Stjepan Beretić,poručivši im da u svojemu radutrebaju tražiti pomoć DuhaSvetoga, jer ih upravo Isuspotiče na molitvu koja jekolijevka katehizacije.Pozdrave je uputila i PiaZweili, izrazivši radost štoimaju priliku jedni od drugihpuno toga naučiti. Programseminara u tijeku tri dana,među ostalim, ostvarivao se uradionicama, nakon čega suzaključci s istih izneseni naplenumu uz međusobnurazmjenu iskustava, a diorazgovora bio je posvećen i igriu vjeronaučnoj pouci.Sudionicima seminara uručenesu na kraju i prigodne diplome.

Na otvorenju seminara bili supredstavnici somborskih škola,pedagoginje i psihologinje.Skupu se u ime somborskihškola obratila Edita Sakali,istaknuvši dobru suradnju školas katehetama i katehisticamakoji predaju vjeronauk u školi.U rad seminara dijelom seuključila i Snežana Stojković,savjetnica u Ministarstvuprosvjete i sporta vlade R.Srbije.Seminar su zajedno organiziraliRegionalni komitet Gemeindegemeinsam iz Švicarske,Teološko-katehetski institutSubotičke biskupije uz potporuMinistarstva prosvjete i župePresvetoga Trojstva uSomboru.

Kardinal Bozanić ponovno izabran za potpredsjednikaCCEE-a

Novi predsjednikVijeća europskihbiskupskihkonferencija (CCEE)kardinal Peter Erdo

Sankt Peterburg, 8.10.2006.(IKA) - Na zasjedanjuskupštine Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) koja je od 4. do 8.listopada održana u SanktPeterburgu za novogpredsjednika Vijeća usljedećem petogodišnjemrazdoblju izabran je najmlađičlan kardinalskog zbora primas

Mađarske i ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskupPeter Erdo.Na zasjedanju su izabrana i dvapotpredsjednika Vijeća:zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić, koji je i uproteklom mandatu obnašaodužnost potpredsjednika, inadbiskup Bordeauxa kardinalJean-Pierre Ricard.

Vijeće europskih biskupskihkonferencija okuplja 34predsjednika biskupskihkonferencija iz cijele Europe, aove godine je prvi putazasjedalo u Rusiji na pozivpredsjednika biskupskihkonferencija Ruske Federacijebiskupa Josepha Wertha.

32 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Biskup Košić u pohodu hrvatskim vjernicima uNjemačkojMoers, 8.10.2006. (IKA) -Biskup Košić je ovih dana bio uposjetu hrvatskim vjernicima uKevelaeru i Moersu uNjemačkoj. U subotu 7.

listopada predvodio jehodočašće hrvatskih vjernika umarijansko svetište Kevelaer sviše naših misionara. Unedjelju 8. listopada je u HKM

u Moersu slavio misu ipodijelio sakrament potvrdekrizmanicima.

Kardinal Puljić ne želi s Komšićem komuniciratiputem otvorenih pisama

Vrhbosanskinadbiskup nenamjerava odgovaratina otvoreno pismokoje mu je uputionovoizabrani članPredsjedništva BiH,jer ne smatra da je tonačin na koji trebajumeđusobnokomunicirati

Sarajevo, 10.10.2006.(IKA/KTA) - U vezi sotvorenim pismom koje jenovoizabrani članPredsjedništva BiH ŽeljkoKomšić uputio metropolituvrhbosanskom kardinalu VinkuPuljiću, te napisima u medijimana tu temu, generalni tajnikBiskupske konferencije BiHmons. Ivo Tomašević zaKatoličku tiskovnu agencijuBK BiH izjavio je kakokardinal Puljić ne namjeravaodgovarati na otvoreno pismokoje mu je uputio Komšić, jerne smatra da je to način na kojitrebaju međusobnokomunicirati. Kardinal Puljić jecrkveni predstavnik i otvoren jeza razgovor s Komšićem na tojrazini. Kada je riječ odogovorima na političkojrazini, to pripada onima koji suza to nadležni. Njegova izjava -da je načinom izbora hrvatskogčlana Predsjedništva BiH

učinjena nepravda hrvatskomnarodu - je činjenica ipokazatelj da treba tako ureditiunutarnje uređenje BiH dasvaki narod može izabrati svogpredstavnika te da se ostvarijednakopravnost sva tri naroda isvih građana u BiH. Takođertreba istaknuti činjenicu da jesusret kardinala Puljića ipredsjednika Vlade RH dr. IveSanadera dogovoren punoranije i nije imao veze sizborima. Budući da se dogodionakon izbora, nije se moglozaobići tu temu. Kada je riječ otraženju lokacije za izgradnjucrkve u sarajevskom naseljuGrbavica, kardinal Puljić seranije susreo s tadašnjimnačelnikom općine ŽeljkomKomšićem. Ta lokacija ninakon više godina nije riješena,a isusovci, koji vode župu naGrbavici, doživjeli su priličneneugodnosti na jednoj javnojdiskusiji u mjesnoj zajednici

gdje je trebala biti lokacija zažupnu crkvu župe sv. Ignacijana Grbavici koja je utemeljenaprije 25 godina. Ni razgovorikardinala Puljića s Visokimpredstavnikom ChristianomSchwarz-Schillingom i šefomEuropske komisije u BiHMichaelom Humphreysom teVeleposlanicima SAD-a iVelike Britanije nisu urodilaplodom. Kardinal Puljić jezajedno sa župnikom naGrbavici uputio i pismonačelniku Komšiću, ali dodanas nije dobio odgovor.Nažalost, kada je riječ olokacijama i građevinskimdozvolama za crkve u ovomgradu, predstavnici vlasti sučesto spremni i otvoreni samona riječima, ali bez djela. Takoje i s lokacijom na Grbavici. Ninakon više godina traženjanema ni lokacije ni građevinskedozvole, ističe se u priopćenju.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 11.10.2006. (IKA) - Utijeku opće audijencije srijedomu Vatikanu papa Benedikt XVI.pozdravio je 11. listopadahrvatske hodočasnike riječima:

"Od srca pozdravljam svehrvatske hodočasnike, osobitovjernike župe svetoga Antunaiz Zagreba, djelatnike Hrvatsketurističke zajednice te skupinu

iz Vinkovaca. Ispunjeni Božjimmirom i ljubavlju, budite radostsvima onima koje susrećete naputu života. Hvaljen Isus iMarija!"

33v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Budimpešta: Ekumenski šator miraEkumenski šatorotvoren danju i noćuza sve one koji želebdjeti u tišini,razmatrati i molitvi zamirno i pravednorješenje prilika uzemlji i za moralnuobnovu naroda

Budimpešta, 4.10.2006. (IKA) -U različitim mađarskimgradovima nastavljaju semirovni prosvjedi kojima setraži ostavka premijera FerencaGyurcsanya. Nakon što su 17.rujna objavljeni audio zapisi ukojima je premijer priznao da jelagao biračima kako bipobijedio na izborima, svakevečeri tisuće ljudi okuplja natrgu pred mađarskimparlamentom u Budimpešti. Na

Trgu Kossuth, smještenom doParlamenta, podignut jeekumenski šator za osobnu izajedničku molitvu koji jeotvoren danju i noću za sve onekoji žele bdjeti u tišini,razmatrati i molitvi za mirno ipravedno rješenje prilika uzemlji i za moralnu obnovunaroda. Crkve u Mađarskojosuđuju nemire i nasilje teističu pravo naroda da mirnoizraze svoju volju. Osuđuju

jednako tako premijerovovladanje koji je zemlju doveodo moralne krize. Raznicrkveni predstavnici podupirumanifestacije osobnomnazočnošću. U raznim crkvamakako u glavnom graduBudimpešti, tako i u ostalimgradovima održavaju sesvakodnevne molitve za mirno ipravedno rješenje nastalogstanja.

Knjiga o papi Ivanu Pavlu II. predstavljena u zatvoruKnjiga "Ivan PavaoII. - tajne jednogpontifikata"predstavljena urimskom zatvoruRebbibia

Rim, 5.10.2006. (IKA) -Čovjek može biti slobodanusprkos zidovima i rešetkama,na te riječi pape Ivana Pavla II.podsjetio je proteklih danaFranco Bucarelli, obraćajući sezatvorenicima u rimskomzatvoru Rebbibia, gdje jepredstavljena njegova knjiga"Ivan Pavao II. - tajne jednogpontifikata".O knjizi su govorili upravitelj

zatvora Carmelo Cantone,postulator kauze za proglašenjeblaženim poljskog papeSlawomir Oder te podtajnikPapinskog vijeća za sredstvadruštvene komunikacije AngeloScelzo. Podsjećajući na posjetpape Wojtyle tome zatvoru iz1983. godine te na njegovposjet zatvoru Regina Coeli2000. godine, mons. Oder jeistaknuo kako duboko

suosjećanje koje je Papa timprigodama iskazaozatvorenicima nije bilosažaljenje, već suosjećanje sboli drugoga. U tijeku susretapredstavljeno je pismo koje jemons. Oderu uputio bivšizatvorenik, pogrešno osuđen zajedno ubojstvo, a kasnijeoslobođen, u kojem objašnjavakako ga je misao Ivana PavlaII. odvratila od samoubojstva.

Papa primio austrijskog predsjednikaBenedikt XVI. s radoprihvatio pozivHeinza Fischera daposjeti marijanskosvetište Mariazell upovodu 850.obljetnice

Vatikan, 5.10.2006. (IKA) -Putovanje Svetoga Oca uAustriju sljedeće godine,duhovni identitet Europe idijalog između kršćanstva iislama bili su u središturazgovora pape Benedikta XVI.s austrijskim predsjednikomHeinzom Fischerom 5.listopada u Vatikanu. Susret, nakojemu je Papa rado prihvatiopoziv predsjednika Fischera daposjeti austrijsko marijanskosvetište Mariazell, bio je vrlosrdačan. Pohod svetištu upovodu njegove 850. obljetnicepredviđen je za rujan sljedećegodine.

U priopćenju Tiskovnog uredaSvete Stolice također se navodikako je na susretu bilo riječi onazočnosti i djelovanjuKatoličke crkve u austrijskomedruštvu, te je izražena radostzbog dobrih bilateralnih odnosai postojećega slaganja okulturnome i duhovnomidentitetu Europe.Razgovarali su i o aktualnimtemama u svijetu, poputpromicanja dijaloga međukulturama i religijama, aposebice između kršćanstva iislama te o odbijanju bilokojega oblika terorizma.

Nakon razgovora u četiri oka,Papa je primio i Fischerovusuprugu i ostale članoveaustrijskoga izaslanstva.Fischer se zatim susreo i sdržavnim tajnikom SveteStolice kardinalom TarcisiomBertoneom. Bio je to drugi susretpredsjednika Fischera s papomBenediktom XVI. Austrijskisocijaldemokrat sudjelovao jena svečanosti uvođenja uslužbu pape Ratzingera utravnju 2005.

Vatikan: Ulagati u pomoć izbjeglicama umjesto unaoružanje

Samo djelić sredstavakoja se godišnje ulažuu oružje ublažio bipatnje milijuna ljudi,poručio nadbiskupTomasi

Ženeva, 6.10.2006. (IKA) -Sveta Stolica zatražila je odmeđunarodne zajednice daumjesto u oružje više ulaže upomoć izbjeglicama. Problemi ipatnje milijuna ljudi koje prekopustinja i mora bježe od rata,kršenja ljudskih prava i gladiublažio bi i samo djelićsredstava koja se godišnje ulažuu naoružanje, istaknuo jepromatrač Svete Stolice priUjedinjenim narodima u Ženevinadbiskup Silvano Tomasi.U govoru u izvršnome vijeću

Visokoga povjerenstvaUjedinjenih naroda zaizbjeglice (UNHCR) nadbiskupje upozorio kako su uposljednjih deset godina vojnitroškovi porasli za 34%, takoda se u naoružanje godišnjeulaže 880 milijardi eura. Osimvećih fondova potrebna je ipolitička volja i kulturnootvaranje u javnome mnijenju.Na stotine života, u posljednjimdanima izgubljenih u potrazi zasigurnijim i dostojnijimživotom, poziv su na uzbunu jer

u našem globaliziranomesvijetu međunarodna zajednicapromašuje ciljeve solidarnosti izaštite, kazao je nadbiskupTomasi. Pozvao je također dase pojasni pojam izbjeglice uodnosu na selioca, jer tapometnja često krši pravo naazil onih kojima prijetiopasnost vraćanja u zemlje kojeih progone zbog političkih,vjerskih, etničkih ili drugihrazloga.

34 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

XII. opća redovna skupština Biskupske sinode ulistopadu 2008.

Tema će biti: RiječBožja u životu iposlanju Crkve

Vatikan, 6.10.2006. (IKA) -Papa Benedikt XVI. zakazao jeodržavanje XII. opće redovneskupštine Biskupske sinode.Sinoda će se održati u Vatikanuod 5. do 26. listopada 2008.godine na temu "Riječ Božja uživotu i poslanju Crkve". Papaje više puta podsjetio kako su"Crkva i Riječ Božjanerazdvojivo povezane", jer,kako govori sv. Petar, "nijednoproročanstvo sadržano u Pismunije stvar samovoljnogtumačenja". Obilježavajući 40. obljetnicusaborske konstitucije o Božjojobjavi 16. rujna 2005.,

Benedikt XVI. podsjetio jekako je bio svjedokpripremanja tog dokumenta,sudjelujući "osobno kao mladiteolog u raspravama prigodomnjegova dorađivanja".Zahvaljujući snažnom poticajutog dokumenta, istaknuo jeSveti Otac, dublje jevrednovana temeljna važnostRiječi Božje, a odatle je poteklaobnova u životu Crkve,poglavito u propovijedanju,katehezi, teologiji, duhovnosti iu samom ekumenskom hodu.Crkva se uvijek treba obnavljatii pomlađivati, a Riječ Božja,koja nikad ne stari niti seiscrpljuje, u tu svrhu jest

povlašteno sredstvo, dodao jeBenedikt XVI. Zaista nas RiječBožja, po Duhu Svetom, uvijekiznova vodi u cjelovitu istinu.U tom smislu Papa je više putapreporučio staru tradicijumeditacije: "Ustrajno čitanjeSvetoga pisma popraćenomolitvom ostvaruje intimnirazgovor u kojemu se čitajućisluša Riječ koja govori, imoleći, odgovara joj sepovjerljivim otvaranjem srca".Ta će praksa, ako je djelotvornopromicana, Crkvi donijeti novoduhovno proljeće, zaključio jeBenedikt XVI.

Borba protiv korupcijeDokument Papinskogavijeća za pravdu i mir

Vatikan, 7.10.2006. (IKA) -"Borba protiv korupcije" naslovje dokumenta Papinskogavijeća za pravdu i mir koji seod 5. listopada može kupiti uVatikanskoj izdavačkojknjižari. Tekst je pripremljenslijedom međunarodnekonferencije te vatikanskeustanove na kojoj su se u lipnjuove godine okupili dužnosnici,znanstvenici i diplomati iz višezemalja. U središtu pozornostibili su narav pojave korupcijena međunarodnoj razini inajdjelotvornije metode zanjezino suzbijanje, kao ipojašnjavanje prinosa koji utom smislu može dati Crkva. Prvi dio dokumenta posvećen jeanalizi pojave korupcije kojaljudima niječe opće dobrozakonitosti. Korupcija postojioduvijek, istaknuto je udokumentu, i ona ne poznajepolitičke ni zemljopisnegranice, kao ni društveneprepreke; odnosno, dotičebogate i siromašne zemlje,pojedine države i međunarodna

tijela. Tek je prije nekolikogodina pobuđena svijest okorupciji, ali je isto tako istinada se osjeća sve veća potreba zanjezinim suzbijanjem, te seutvrđuju i sredstva za to,zahvaljujući ponajviše paduideoloških blokova nakon 1989.godine, i globalizacijiinformacija. Druga sigurnačinjenica, stoji nadalje udokumentu, jest šteta kojuuzrokuje korupcija. Onamaterijalna, budući da oduzimasredstva gospodarstvu isocijalnim politikama, i tozahvaljujući poglavitonedostatnoj transparentnosti umeđunarodnome financijskomposlovanju i razlikama upravnim sustavima. Osimmaterijalne štete, korupcija štetii kvaliteti života, jer podupirenepovjerenje u ustanove,ograničavajući njihovusvrhovitost. Posljedicakorupcije, o kojoj govori iKompendij socijalnoga naukaCrkve, jest i teško izobličenjepolitičkoga sustava i sameuloge institucija, koje su

iskorištene kao teren zarazmjenu zahtjeva od straneklijenata, i usluga vladajućih. U drugome dijelu dokumentaPapinskoga vijeća za pravdu imir istaknuto je, pak, kako jeprijelaz s autoritarnih izatvorenih, na demokratska iotvorena društva, pozitivansamo ako on ne šteti etičkojsuglasnosti građana i čvrstoćidruštvenih odnosa. Kako bi seizbjegle te opasnosti, socijalninauk Crkve upućuje na pojamljudske ekologije, odnosno napoštovanje temeljnih naravnih imoralnih struktura koje ječovjeku darovao Stvoritelj.Njihovo nepostojanje, naime,podupire korupciju. Što se paktiče međunarodne razine, udokumentu je istaknuto kako jeu borbi protiv korupcije nužnatransparentnost transakcija iusklađivanje zakonodavstva, pai neki autonomni autoritet kojibi utvrđivao prekršaje. Na tojsu razini i mjesne Crkvepozvane na suradnju.

Glavne zadaće novog predsjednika CCEE-a:ekumenizami dijalog s islamom

Ekumenski dijalog,suradnja s biskupimas ostalih kontinenata,dijalog s islamom iizazov sekularizacijeosnovne su zadaćekojima se odlučioposvetiti kardinalErdo

Sankt Peterburg, 9.10.2006.(IKA) - Ekumenski dijalog,suradnja s biskupima s ostalihkontinenata, na poseban način safričkim biskupima, dijalog sislamom i izazov sekularizacijes kojim se suočava europskikontinent, to su osnovne zadaćekojima se odlučio posvetiti novipredsjednik Vijeća europskihbiskupskih konferencija

(CCEE) budimpeštanskinadbiskup i mađarski primaskardinal Peter Erdo.Vjera, ističe novi predsjednikCCEE-a, mora predstavljatiprivlačnu snagu našega života.Daljnje područje kojem se kaokršćani moramo potpunoposvetiti, prema kardinaluErdou, jest poštivanje života,obitelji i čovjekova

dostojanstva. Te teme, kao izvanja i svećeničku formaciju,u svojoj poruci europskimbiskupima okupljenim od 4. do8. listopada u Sankt Peterburgupapa Benedikt XVI. nazvao jenužnima za novuevangelizaciju, ali općenitije zasam život i istinski napredakEurope.

35v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Pismo europskih biskupa patrijarhu Aleksiju II.Sankt Peterburg, 9.10.2006.(IKA) - Molimo i molit ćemoza svu našu pravoslavnu braću isestre ove velike zemlje, pišesada već nekadašnjipredsjednik Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) mons. Amedee Grabpatrijarhu Ruske pravoslavnecrkve patrijarhu Aleksiju II. upismu upućenom u ime 34predsjednika europskihbiskupskih konferencija pozavršetku njihova skupa koji jeproteklih dana održan u SanktPeterburgu. Zahvalivši semoskovskom patrijarhu na

sudjelovanju izaslanstva Ruskepravoslavne crkve na tomeskupu, što je, kako piše, "znakzanimanja i sudjelovanja unašim radovima", biskup Grabprimijetio je kako su daniprovedeni u Rusiji bili poputotvorena prozora na dio Europegdje postoji jasan izazov zaupoznavanjem pravoslavnebraće i sestara, ali gdje smotakođer imali priliku upoznatirazličitost katoličkog iskustva idrugih kršćanskih iskustava.Jedan od najvećih blagoslovanašega rada, dodaje se u poruci,bila je povlastica da bolje

upoznamo radosti, nade,strahove i brige muškaraca ižena iz cijele Europe, a ta nasčinjenica još više učvršćuje uuvjerenju da ovaj kontinenttreba iznova čuti Kristovoevanđelje. Za biskupa Graba"ovdje u Rusiji postalo jerazvidno da svaki put možemoučiniti nešto zajedno, nesmijemo to činiti odvojeno". Zanas je veliki izazov shvatiti daje u Europi to vjerojatnosvugdje moguće, zaključio jebiskup Grab u poruci AleksijuII.

Priopćenje sa zasjedanja Vijeća europskih biskupskihkonferencija

U završnoj izjavi 34predsjednikaeuropskih BK izrazilizabrinutost zbogstanja u Darfuru, ŠriLanki, Iraku iPalestini te poduprliprogram "Milenijskiciljevi"

St. Gallen, 10.10.2006. (IKA) -Zabrinutost zbog stanja uDarfuru u Sudanu, u Šri Lanki iIraku izražena je u zajedničkojizjavi sudionika plenarnogzasjedanja Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) održanog od 4. do 8.listopada u Sankt Peterburgu uRusiji, što je sve donedavnobilo nezamislivo. Uz 34predsjednika europskihbiskupskih konferencija ipredstavnike Svete Stolice prieuropskim institucijama, nasusretu su sudjelovaliapostolski nuncij za RuskuFederaciju, predsjednik igeneralni tajnik Vijećabiskupskih konferencijaEuropske unije (ComECE), tepredsjednik Kazahstanskebiskupske konferencije. Međugostima zasjedanja bili su grko-melkitski patrijarh GregorijeIII. Laham, predstavnici Ruskepravoslavne crkve, luteranskibiskupi te predstavnici vlasti uSankt Peterburgu. U poruci sudionicimazasjedanja papa Benedikt XVI.izrazio je želju da taj susretdadne poticaj svjedočanstvu idoprinos koji Katolička crkva,u bratskoj suradnji s ostalimkršćanskim vjeroispovijestima,pruža identitetu i općem dobruEurope, kao predvodnicaistinskog humanizma i glasnicaonoga pravednog i trajnog mirakoji samo Krist može dati.Ruskopravoslavni patrijarhAleksij II. u pismu sudionicimaizrazio je nadu da će taskupština CCEE-a biti drugaetapa u razvoju suradnjeizmeđu pravoslavnih i katoličkeCrkve u afirmaciji kršćanskih

vrijednosti koje su tako traženeu suvremenom svijetu. O prilikama u RuskojFederaciji govorio je biskupNovosibirska Joseph Werth, načiji je poziv skup i održan,istaknuvši kako je povijestCrkve u Rusiji u 20. stoljećubila označena krvlju mučenika.Katolički nadbiskup imetropolit nadbiskupije MajkeBožje u Moskvi TadeuszKondrusiewicz istaknuo jekako u Rusiji danas djeluje oko250 službenih katoličkihorganizacija, od čega su 225župe. U Rusiji pastoralnodjeluje 270 svećenika, ali samoih je 10% Rusa. Katolika je oko600.000 (prema nekimistraživanjima moglo bi ih biti ioko 1% pučanstva, što biznačilo da je u Rusiji 1.400.000katolika). Na skupu je iznesen osvrt nadosadašnji rad CCEE-a, kojiove godine navršava 35 godinadjelovanja. Europa živi uvremenu snažne tranzicije kojaiziskuje da se bude postojano uvjeri i pomno osluškuje što DuhSveti govori Crkvama. Opažase žurnost ponovnog otkrivanjakršćanske vjere i novognavještaja novosti evanđelja.Sve se nužnijom pokazujepotreba da europski biskupisložno istupaju s obzirom naodređene povijesne izazovepoput pojave selilaštva, odnosaizmeđu religija, napose smuslimanima, obitelji te pitanjavezanih uz život. Sve većavažnost i utjecaj europskihpolitika na život europskihbiskupskih konferencijaiziskuje primjeren odgovor od

strane svake nacionalnekonferencije. Na europskoj serazini radi na tješnjoj idjelotvornoj suradnji izmeđuCCEE-a i ComECE-a.Među planiranim događanjimau organizaciji CCEE-a istaknutisu Kongres profesora sviheuropskih sveučilišta koji će seodržati u Rimu od 21. do 24.lipnja 2007. na temu novoghumanizma, Treće europskoekumensko zasjedanje koje ćese održati u Sibiu uRumunjskoj od 4. do 8. rujna2007. te niz seminara na kojimaće europski i afrički biskupiposvetiti temi selilaštva, koji ćebiti zaključeni velikimsimpozijem 2010. godine natemu evangelizacije i kultura. 50. obljetnica Rimskogugovora, koji se smatra činomkojim je utemeljena Europskaunija, koja se slavi 25. ožujka2007. bit će dragocjena prilikaCrkvama u Europi darazmišljaju o vrijednostimakoje su nadahnjivale oceujedinjene Europe, kako bi seojačala odgovornost građana iprodubila uloga kršćana uprocesu ujedinjenja. Što se tičeokvirnog nacrta EU-a zaistraživanje, koji uključujeneprihvatljivo financiranjeistraživanja o matičnimstanicama na ljudskimzamecima, europski biskupiizrazili su želju da se u štoskorije vrijeme odredi krajnjirok za to financiranje programaza svako pojedino istraživanje.Konstatirano je kako surazličite europske institucijeintenzivirale svoje istupe oetičkim pitanjima. Potrebno jesačuvati mjerodavnost

36 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Inozemne vijesti

pojedinih naroda na etičkompodručju: članovi CCEE-aističu važnost poštivanja načelasupsidijarnosti.Biskupi su posebnu pozornostposvetili pastoralu zvanja uEuropi, pri čemu je istaknutokako je u nekada zvanjimaplodnom Starom kontinentuzavladala kriza zvanja. Da bidošlo do novog procvatazvanja, biskupi ističu da je odtemeljne važnosti svjedočenjesvećenika i posvećenih osobasnažnoga duhovnog života. Taje kriza, rečeno je, prije svegakriza vjere.Tema obitelji bila je takođerjedna od tema susreta europskihbiskupa. Istaknuto je kako jeprema istraživanju CCEE-aeuropski biskupi upravo temiobitelji posvetili najvećupozornost, o čemu svjedočebrojni i stručni dokumenti iinicijative. Upozoreno je naveliku opasnost kojupredstavljaju zakoni koji prijeteda sruše tradicionalnukršćansku stvarnost ženidbe iobiteljskog života, u čemuprednjače zakoni kojim seozakonjuju zajednice osobaistoga spola i njihovoizjednačavanje s brakomizmeđu muškarca i žene.Odgovor na tu situaciju je uponovnom otkrivanju bogatstvai dubine braka izmeđumuškarca i žene.Beogradski nadbiskup StanislavHočevar predstavio je Trećeeuropsko ekumenskozasjedanje koje u Rumunjskojiduće godine CCEE priređuje usuradnji s Konferencijomeuropskih Crkava (KEK).Biskupi su se osvrnuli i naširenje pentekostalnih,evangeličkih i slobodnihCrkava u sekulariziranoj Europite su se pitali o razlozima zbogkojih mnogi katolici ulaze u tezajednice. U tome je kontekstuistaknuto kako je potrebno s

njima ući u odnos. Europamože biti uspješna radionicadijaloga s tim novimzajednicama, istaknuli subiskupi.Sve je veća svijest oodgovornosti Europe premadrugim kontinentima, osobitoprema narodima izloženimnasiljima, gladi, nepravdi,nedostatku slobode i odljevupučanstva. Patrijarh GregorijeIII. i kardinal Jean PierreRicard uveli su u raspravu oBliskom istoku nakon sukoba uLibanonu te o odnosima smuslimanima. Činjenica da sukršćani prisiljeni na polagano,ali nezaustavljivo iseljavanje stih teritorija predstavlja velikigubitak za pluralizam arapskogdruštva, ali također za dijalogizmeđu muslimana i kršćana.To je vjerski, ali ujedno ikulturni i civilizacijski dijalog. Na završetku radovaposvećenih razmišljanju osvjetskim problemima,europski su biskupi usvojilizajedničku izjavu u kojoj tražepomoć za stanovnike sudanskepokrajine Darfur u kojoj je200.000 ljudi izgubilo život, amilijun protjerano. Izrazivšibojazan da će prestankom kišnesezone doći do nove eskalacijesukoba na tom području,europski biskupi izražavajuveliku zabrinutost zbog žrtavahumanitarne katastrofe. Biskupipozivaju katolike u Europi damole, financijski pomažu ipobrinu se da se svjetskajavnost upozna s time što sedogađa u toj regiji i drugimpodručjima svijeta kojimaprijete nasilje i rat.Biskupi su jednako takozabrinuti za vijesti koje dolazeod katolika u Šri Lanki, koji suizloženi svakovrsnim nasiljima:mnoga su njihova braća, međukojima i neki svećenici, nestalibez traga, a stotine je osoba

ubijeno posljednjih mjeseci.Neke biskupske konferencije narazne načine pomažu narod ŠriLanke, ali izgleda da i na tomepodručju traje prijetnjapolitičkog i etničkog nasilja.Biskupi su se u završnoj izjaviosvrnuli i na tragične prilike uIraku, kojeg razdirumeđureligijska nasilja kojaživot kršćana u toj zemlji činenepodnošljivim. Istodobno jedošlo i do eskalacije okrutnihnasilja na palestinskomteritoriju, gdje nutarnje podjelepredstavljaju najtežu kušnjukojoj se taj narod do sada bioizložen. Biskupi su zahvalnisvim onim zajednicama koje suvelikodušno odgovorile napozive libanonskog naroda utijeku nedavnog sukoba.Članovi CCEE-a izrazili suželju da se vjernici zauzmu upružanju svake pomoći.Europski biskupi ustraju naozbiljnom prihvaćanjuprograma "Milenijski ciljevi"koji si postavlja za cilj da se do2015. godine iskorijenisiromaštvo, glad, smrtnostdojenčadi, bolesti te se podupreobrazovanje, jednakost iekološkaIduće će se plenarnozasjedanje CCEE-a održati uFatimi u Portugalu od 4. do 7.listopada iduće godine. Vijeće europskih biskupskihkonferencija okupljapredsjednike 34 europskebiskupske konferencije. CCEE-u predsjeda ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskupmađarski primas kardinal PeterErdo. Potpredsjednici suzagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić i nadbiskupBordeauxa Jean Pierre Ricard.Generalni tajnik CCEE-a jemons. Aldo Giordano. Sjedištetajništva je u St. Gallenu uŠvicarskoj.

Teologija ponovno obvezna na HarvarduBoston, 10.10.2006. (IKA) -Studenti na Harvardu uskoro bitrebali ponovno proučavatiteologiju. Nakon višegodišnjedebate oko kolegija koji bitrebali biti obvezni, interna sekomisija toga elitnogameričkog sveučilišta izjasnilada bi svi njihovi studenti trebaliodslušati američku povijest,etiku i teologiju. Osnovan1636. godine u Cambridgunedaleko Bostona kao prvo

visoko učilište u SAD-u,Harvard je u početku služioprvenstveno izobrazbipuritanskih pastora. Premdadanas sveučilište nemareligioznu misiju, u svojojodluci o uključenju teologijemeđu obvezne kolegije internakomisija ustvrdila je da jereligija "činjenica s kojom će seharvardski studenti sretati uživotu". Ankete provedenemeđu studentima tog prestižnog

učilišta pokazale su da 94%brucoša često raspravlja ovjerskim temama, a da njih71% sudjeluje u liturgijskimslavljima. Kao akademici nemoramo se baviti religijom akonismo religiozni, no kao ljudi inositelji odluka u svijetumoramo se suočiti s timpitanjima, obrazložila je odlukukomisije sveučilišnaprofesorica Alison Simmons,prenosi Glas Koncila.

37v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Inozemne vijesti

Papini govori odsad i u arapskom prijevoduVatikan, 10.10.2006. (IKA) -Papine kateheze na općimaudijencijama ubuduće će seobjavljivati i na arapskomjeziku, najavio je katoličkistudijski centar Cisro uVeneciji, prenosi Gals Koncila.Arapski prijevodi najnovijih

govora pape Benedikta XVI.moći će se pronaći nainternetskoj straniciwww.cisro.org, te sunamijenjeni katolicima kojigovore arapski, te kaoinformacija za nekršćane.Nositelj projekta je

Međunarodni centar za studij iistraživanje Oasis (Cisro), kojiizdaje također višejezičnimeđunarodni časopis posvećendijalogu Oasis. Cisro jeosnovan na inicijativuvenecijanskog patrijarhakardinala Angela Scole.

Objavljena nova verzija Papina govora u RegensburguTa rečenica neizražava moju osobnuocjenu Kurana, premakojemu osjećam dužnopoštovanje kao premasvetoj knjizi jednevelike religije, pišePapa osvrćući se nasporni citat koji sumnogi pogrešnoprotumačili,istrgnuvši ga izkonteksta govora

Vatikan, 10.10.2006. (IKA) -Na internet stranici SveteStolice objavljen je konačnitekst govora pape BenediktaXVI., dopunjen napomenama,koji je održao 12. rujna naSveučilištu u Regensburgu. Tajje tekst, naime, bio najavljenistoga dana kada je izgovoren,uz napomenu da stoga onu prvuverziju valja smatratiprivremenom. Intervenirajućiizravno četvrti put po tompitanju, Sveti Otac u 3.napomeni objašnjava riječibizantskoga cara Manuela II.Paleologa, iz njegova razgovoras učenim Perzijancem,vjerojatno održanoga zimi1391. godine. Pokaži mi što jenova donio Muhamed, kazao jecar, i naći ćeš samo loše inehumano, kao što je njegovnaputak da se vjera, koju je onpropovijedao, proširi mačem.Taj je citat u muslimanskomesvijetu, napominje Sveti Otac u

bilješci, nažalost, bio shvaćenkao izraz mojega osobnogstajališta, prouzročivši takorazumljivu srdžbu. Nadam seda čitatelj ovoga mog teksta,nastavlja Papa, može odmahshvatiti da ta rečenica neizražava moju osobnu ocjenuKurana, prema kojemu osjećamdužno poštovanje kao premasvetoj knjizi jedne velikereligije. Citirajući tekst caraManuela II.,dodao je SvetiOtac, samo sam htio istaknutibitan odnos između vjere irazuma. U tome se slažem sManuelom II., ali neprisvajajući njegovu polemiku,zaključuje Papa u bilješci br. 3.U petoj, pak, napomeni SvetiOtac objašnjava odlomak izsvojega govora u kojemu kaže:Odlučujuća rečenica u tojargumentaciji protiv obraćenjasilom glasi: ne djelovati premaumu protivi se Božjem biću.Samo sam za tu rečenicu citirao

dijalog između Manuela injegova perzijskogasugovornika. U toj se rečenicipojavljuje tema moga sljedećegrazmišljanja, istaknuo je Papa ubilješci. Ta su razmišljanjaupravljena posebice zapadnomesvijetu i njegovomeograničavanju razuma na onošto se može utvrditi pokusom.U Regensburgu je Papa pozvaona hrabro otvaranje širinirazuma: samo ako se razum ivjera sjedine na nov način - toje bila srž govora - postajemosposobni za pravi dijalogkultura i religija, dijalog, kakoje napomenuo Sveti Otac, kojinam je tako prijeko potreban.Papin govor na engleskom,talijanskom i njemačkom jezikumože se naći na adresi:http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/speeches/2006/september/index_it.htm.

U Madridu otvoren Svjetski kongres katoličkihtelevizijskih postajaMadrid, 10.10.2006. (IKA) -Svečanim euharistijskimslavljem u Madridu otvoren je10. listopada Svjetski kongreskatoličkih televizijskih postaja.Državni tajnik Svete Stolicekardinal Tarcisio Bertoneističući u poruci, poslanoj uimeSvetoga Oca, veliku važnosttelevizijskoga sredstva,ustvrdio je kako se ono možepokazati izvrsnim sredstvom zaobranu dostojanstva svakeosobe, promicanje mira,solidarnosti, jedinstva izajedništva ljudske obitelji.Crkva danas ne postavljapitanje služiti se ili neobavijesnim sredstvima, negose pita što učiniti da se što boljei vjernije udovolji Kristovuposlanju te da se što žurnijeodgovori na izazove i potrebedanašnjega vremena.Mnogobojne postojećeinicijative savjetuju veću

uzajamnu suradnju, novenapore kako bi se povećalastručna kvaliteta i, u tomeokviru, potrebno je velikojedinstvo između Svete Stolicei episkopata kako bi seanimiralo i dalo potporutelevizijskim ustanovama, kažese u poruci. Treba pružitiprikladno usmjerenje da teustanove budu vjerne svomekatoličkom identitetu i da budusposobne očuvati različitostizražavanja, osjetljivost isvojstvenost kulturnih obilježja. U govoru na otvorenju skupanadbiskup John Foley,predsjednik Papinskoga vijećaza sredstva društvenekomunikacije, kazao je kako sesusret uključuje u okvir stvarnesuradnje i poštivanja razlikenačina i kulturne osjetljivosti.Na Svjetskom kongresusudjeluju katoličke televizijske

postaje sa svih kontinenata.Pomoćni madridski biskupEugenio Romero Pose govorioje na temu "Što znači bitikatolik na televiziji", aprofesorica iz DominikanskeRepublike Marcasela Alvarezgovorila je o nazočnosti laikana televiziji. O. FedericoLombardi, ravnateljTiskovnoga ureda Svete Stolicei glavni upravitelj RadioVatikana, pojašnjavajući uslugeVatikanskoga televizijskogcentra, analizirao je kako seCrkva treba izražavati služećise tehnologijom. Svrhakongresa koji je organiziraloPapinsko vijeće za obavijesnasredstva jest definirati što značibiti katolik na televiziji, učinitimrežu katoličkih televizijskihpostaja, u kojoj će se surađivati,a sve treba biti namijenjenoevangelizaciji.

38 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

Sv. Bartolomej - svjedok jednostavnog prianjanja uzKrista

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 4. listopada2006.

U nizu apostola što ih je Isuspozvao za svoga zemaljskogživota, danas našu pozornostprivlači apostol Bartolomej. Udrevnim popisimaDvanaestorice on je uvijeksmješten prije Mateja, dok nijeuvijek isto ime onoga koji muprethodi. To je ponekad Filip(usp. Mt 10,3; Mk 3,18; Lk6,14), a ponekad Toma (usp. Dj1,13). Njegovo je ime bezsumnje patronimsko, jer jeuključuje ime oca. Riječ je,zapravo, o imenu kojevjerojatno nosi aramejskaobilježja, te je glasilo barTalmaj, što znači "sinTalmajev".O Bartolomeju nemamoznačajnijih izvještaja. Njegovose ime nalazi samo unutarpopisa Dvanaestorice što smoih gore naveli, pa tako nepredstavlja nikad središtenekog pripovijedanja.Tradicionalno ga se, međutim,poistovjećuje s Natanaelom,čije ime znači "Bog je dao". TajNatanael bio je podrijetlom izKane (usp. Iv 21,2), te jemoguće da je bio svjedokvelikoga "znamenja" što ga jeIsus izvršio u tom mjestu (usp.Iv 2,1-11). Poistovjećivanjeovih dvaju likova vjerojatno jemotivirano činjenicom da jeNatanael, u prizoru poziva kakoga donosi Evanđelje po Ivanu,stavljen uz Filipa, to jest namjesto što ga u popisimaapostola u ostalim evanđeljimazauzima Bartolomej. Tome jeNatanaelu Filip javio da jenašao "onoga o kome je pisaoMojsije u Zakonu i Proroci:Isusa, sina Josipova, izNazareta" (Iv 1,45). Kao štoznamo, Natanael tomesuprotstavlja prilično težak sud:"Iz Nazareta da može biti štodobro?" (Iv 1,46a). Ta vrstsuprotstavljanja na svoj je načinza nas značajna. Pokazuje namda, prema židovskimočekivanjima, Mesija nijemogao doći iz tako nepoznatogsela kao što je upravo Nazaret(vidi također Iv 7,42).Istodobno, međutim, istaknutaje tu i sloboda Boga kojiiznenađuje naša očekivanja, tese daje naći upravo ondje gdjega ne bismo očekivali. S drugestrane, znamo da Isus ustvarnosti nije bio isključivo "izNazareta", nego je rođen uBetlehemu (usp. Mt 2,1; Lk2,4). Natanaelova je primjedba

tako bila bezvrijedna, jer je bilautemeljena, kako se često znadedogoditi, na nepotpunojinformaciji.Još nas na jednu misao navodidogađaj s Natanaelom: u svomeodnosu s Isusom ne smijemo sezadovoljiti samim riječima.Filip, u svome odgovoru,upućuje Natanaelu značajanpoziv: "Dođi i vidi" (Iv 1,46b).Naše poznavanje Isusa trebaponajprije živo iskustvo:svjedočanstvo je drugihnaravno važno, jer u pravilu savnaš kršćanski život započinjenavještajem koji stiže do nas pojednom ili više svjedoka.Nakon toga, pak, moramo misami biti osobno uključeni ubliski i duboki odnos s Isusom;slično Samarijancima koji,nakon što su čuli svjedočanstvosvoje sumještanke koju je Isussusreo uz Jakovljev zdenac,htjeli izravno razgovarati sNjime te su nakon togarazgovora rekli toj ženi: "Sadaviše ne vjerujemo zbog tvogakazivanja; ta sami smo čuli iznamo: ovo je uistinu Spasiteljsvijeta" (Iv 4,24).Vraćajući se prizoru poziva,evanđelist nas izvješćuje kakoIsus, vidjevši da se Natanaelpribližuje, kliče: "Evo istinitogIzraelca u kojem nemaprijevare!" (Iv 1,47). Riječ je opohvali koja podsjeća na tekstPsalma: "Blago čovjeku... učijem duhu nema prijevare" (Ps32,2). Ovo potiče Natanaelovuznatiželju, koji začuđenodgovara: "Odakle mepoznaješ?" (Iv 1,48a). Isusovodgovor nije isprve razumljiv.On kaže: "Vidjeh te prije negolite Filip pozva, dok si bio podsmokvom" (Iv 1,48b). Sve dodanas teško je obuhvatitiprecizno značenje tihposljednjih riječi. Držeći seonoga što kažu stručnjaci,budući da se smokva ponekadspominje kao drvo pod kojimsu sjedili učitelji Zakona kakobi čitali Bibliju i naučavali je,moguće je da se želi ukazati naslično zanimanje što ga jemogao imati Natanael utrenutku svoga poziva. Kakobilo, ono što je ponajprijevažno u Ivanovu izvještaju jestispovijest vjere što je na koncujasno izriče Natanael: "Učitelju,ti si Sin Božji!" (Iv 1,49).Premda ona ne dostiže snaguTomine ispovijedi kojom sezaključuje Ivanovo evanđelje:

"Gospodin moj i Bog moj!" (Iv20,28), uloga je Natanaeloveispovijedi da započne čitavočetvrto Evanđelje. U njoj jeprisutan prvi, važan korak naputu prianjanja uz Isusa.Natanaelove riječi donose nasvjetlo dana dvostruki, alikomplementarni vidik Isusovaidentiteta: On je prepoznat kakou svome posebnom odnosu sBogom, čiji je jedinorođeni Sin,tako i u odnosu s izraelskimnarodom, čijim je kraljemproglašen, što je vlastitostiščekivanoga Mesije. Nesmijemo nikada izgubiti iz vidani jedan ni drugi od ovihčimbenika, jer ako u Kristuističemo samo nebeskudimenziju, padamo u opasnostda od njega načinimo nekakvonebesko i maglovito biće, a akopak nasuprot tome priznajemosamo njegov konkretansmještaj u povijesti, na koncućemo zanemariti njegovubožansku dimenziju koja ga naosobiti način obilježava.O kasnijem Bartolomejevu,odnosno Natanaelovuapostolskom djelovanjunemamo točnih saznanja.Prema vijesti što je prenosipovjesničar Euzebije u 4. st.,neki je Panten čak u Indijinašao znakove Bartolomejeveprisutnosti (usp. Hist. eccl.V,10,3). U kasnijoj predaji,počevši od Srednjeg vijeka,pojavio se izvještaj o njegovojsmrti prouzročenoj deranjemkože, a taj je izvještaj potomimao široki odjek. Dovoljno jepomisliti samo na poznatiprizor Sveopćega suda uSikstinskoj kapeli, gdje jeMichelangelo naslikao svetogBartolomeja kako lijevomrukom drži vlastitu kožu, nakojoj je umjetnik ostavio svojautoportret. Njegove serelikvije časte ovdje u Rimu, unjemu posvećenoj crkvi na IsoliTiberini, kamo ih je navodnodonio njemački car Oton III.godine 983. Zaključujući,možemo reći da lik svetogBartolomeja, unatočmalobrojnim informacijama štoih o njemu imamo, ipak stojipred nama kako bi nampotvrdio da se prianjanje uzIsusa može živjeti i svjedočiti ibez vršenja senzacionalnihdjela. Izvanredan jest i ostajesam Isus, kojemu je svatko odnas pozvan posvetiti svoj životi svoju smrt.

39v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog dokumenti

Treba ustrajati u nastojanju oko izvršavanja obvezapreuzetih na dan ženidbe

Papin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju8. listopada 2006.

Draga braćo i sestre!Ove nedjelje evanđelje namdonosi Isusove riječi o braku.Onome koji ga je pitao je limužu dopušteno otpustiti svojuženu, kao što je to predviđaopropis Mojsijeva zakona (usp.Pnz 24,1), On je odgovorio daje to Mojsije dopustio zbog"otvrdlosti srca", dok istina obraku potječe od "početkastvorenja", kad "Bog - kakopiše u Knjizi Postanka - muškoi žensko stvori ih; stoga ćečovjek ostaviti oca i majku ... idvoje njih bit će jedno tijelo"(Mk 10,6-7; usp. Iv 1,27; 2,24).A Isus je još dodao: "Tako višenisu dvoje, nego jedno tijelo.Što dakle Bog združi, čovjekneka ne rastavlja" (Mk 10,8-9).To je izvorni Božji naum, kaošto je napomenuo i II.vatikanski sabor u konstitucijiGaudium et spes: "Intimnazajednica bračnog života iljubavi, koju je Stvoriteljutemeljio i providio vlastitimzakonima, sazdaje se bračnomvezom ... Sam je naime Bog

začetnik braka" (br. 48). Moje se misli upravljaju svimkršćanskim supružnicima:zahvaljujem s njima Gospodinuna daru sakramenta ženidbe, teih potičem da ostanu vjernisvome pozivu u svim životnimdobima, "u radosti i žalosti, uzdravlju i bolesti", kao što su toobećali u obredu sakramentaženidbe. Svjesni primljenemilosti, neka kršćanskisupružnici uzmognu graditiobitelji otvorene životu isposobne da se jedinstvenesuoče s mnogim i složenimizazovima ovog našeg vremena.Danas je na osobiti načinpotrebno njihovosvjedočanstvo. Potrebne suobitelji koje neće dopustiti daih zavedu suvremene kulturnestruje nadahnute hedonizmom irelativizmom, nego će bitispremne da velikodušnomzauzetošću izvrše svojeposlanje u Crkvi i u društvu. U apostolskoj pobudnici

Familiaris consortio, slugaBožji Ivana Pavao II. napisao jeda "sakrament ženidbe odkršćanskih supružnika iroditelja čini Kristove svjedoke"sve do kraja zemlje", teistinske "misionare" ljubavi iživota" (usp. br. 54). Ovoposlanje usmjereno je, kakounutar obitelji - osobito umeđusobnom služenju i odgojudjece - tako i prema van:zapravo, obiteljska je zajednicapozvana biti znakom Božjeljubavi prema svima. To jeposlanje što ga kršćanskaobitelj može izvršiti samo akoje podržava božanska milost.Stoga je potrebno moliti i nikadne klonuti, te ustrajati usvagdanjem nastojanju okoizvršavanja obveza preuzetih nadan ženidbe. Na sve obitelji,osobito na one u teškoćama,zazivam majčinsku zaštituBogorodice i njezina zaručnikaJosipa. Marijo, Kraljice obitelji,moli za nas!

Šimun Kananajac i Juda Tadej otkrivaju nam ljepotukršćanske vjere

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 11. listopada2006.

Draga braćo i sestre! Danas ćemo se osvrnuti nadvojicu apostola: ŠimunaKananajca i Judu Tadeja(kojega se ne smije miješati sJudom Iškariotskim). Na njih seosvrćemo zajedno, ne samostoga što ih popisiDvanaestorice uvijek donosejednog uz drugog (usp. Mt10,4; Mk 3,18; Lk 6,15; Dj1,13), nego i stoga što nemamomnogo podataka koji se na njihodnose, ne uzme li se u obzirčinjenica da je u prošlosti Judibila pripisivana jedna poslanicanovozavjetnog kanona. Šimun dobiva nadimke koji serazlikuju u četiri popisa: dok gaMatej i Marko nazivaju"Kananajac", Luka ga zove"Revnitelj". Ustvari, ova se dvaopisa izjednačuju, jer i značeisto: u hebrejskom jeziku glagolqana znači "biti ljubomoran,strastven", a može seprimijeniti bilo na Boga,ukoliko je on ljubomoran nasvoj izabrani narod (usp. Izl20,5), bilo na ljude koji gore odrevnosti u služenju jedinomBogu, potpuno tomu posvećeni,poput Ilije (usp. 1 Kr 19,10).

Sasvim je moguće, dakle, akomožda i nije pripadaonacionalističkom pokreturevnitelja (zelota), da je imaobarem goruću revnost zažidovski identitet, a time i zaBoga, za njegov narod i zabožanski Zakon. Ako je tomutako, Šimun predstavljasuprotnost Mateju, koji je pak,kao carinik, potjecao izdjelatnosti koju su držalisasvim nečistom. To je očitiznak da Isus svoje učenike isuradnike poziva iz različitihdruštvenih i religijskih slojeva,bez predrasuda. Njega zanimajuosobe, a ne društvenekategorije i etikete! A lijepo jeda su u skupini njegovihsljedbenika, svi, premdarazličiti, zajedno živjeli,nadilazeći sve moguće teškoće:sam je Isus, zapravo, biočimbenik jedinstva, u kojem susvi bili združeni. To je jasnapouka za nas, koji često radonaglašavamo razlike, pa čak isuprotnosti, zaboravljajući danam je u Isusu Kristu darovanasnaga za svladavanje našihsukoba. Što se tiče Jude Tadeja, njegatako naziva predaja, združujući

dva različita imena: ustvari,dok ga Matej i Marko nazivajujednostavno "Tadej" (Mt 10,3;Mk 3,18), Luka ga naziva "JudaJakovljev" (Lk 6,16; Dj 1,13).Nadimak Tadej nesigurnog jeporijekla, a obično se tumači dadolazi od aramejskog tadda, štoznači "prsa" pa bi značilovelikodušan, ili pak da dolaziod kratice grčkog imena"Teodor" ili "Teodot". O njemunam je prenijeto malopodataka. Samo Ivan donosinjegovo pitanje upućeno Isusuza vrijeme Posljednje večere:"Kaže mu Juda, ne Iškariotski:Gospodine, kako to da ćeš seočitovati nama, a ne svijetu?Odgovori mu Isus: Ako me tkoljubi, čuvat će moju riječ pa će iOtac moj ljubiti njega i k njemućemo doći i kod njega senastaniti" (Iv 14,22-23). Isusovneizravni odgovor potvrđujeizuzetno važnu istinu: punoIsusovo objavljenje njegovimučenicima nije izvanjsko, negonutarnje; uvjetovano jeučenikovom ljubavlju premaIsusu, ljubavlju koja nije samoosjetilna, nego i djelotvorna,koja dovodi do poučljivostiIsusovoj riječi, te učenika činimilim Ocu. U skladu s time,

40 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Prilog dokumenti

Otac i Isus dolaze se trajnonastaniti kod učenika. Judi Tadeju pripisano je uprošlosti autorstvo na jednomod poslanica Novoga zavjetakoje se nazivaju katoličkeukoliko su upravljene vrloširokom krugu naslovnika. Onaje doista naslovljena"ljubljenima u Bogu Ocu,čuvanima za Isusa Krista -pozvanima" (r. 1). Središnjaskrb ovoga spisa jest upozoritikršćane na sve one koji kaoizgovor uzimaju Božju milost,ne bi li opravdali svojurazuzdanost i zaveli ostalubraću neprihvatljivim naukom,pa tako dovode do podjelaunutar Crkve, potaknuti svojimsnovima (usp. r. 8). Juda ihuspoređuje čak s palimanđelima, te snažnim rječnikomkaže da "putom Kajinovimpođoše" (r. 11). Osim toga bezikakva ih suzdržavanjaoznačuje: "Oni su ljage navašim agapama, bezobzirno ses vama gosteći i napasajući se;oblaci bezvodni što ih vjetroviraznose, stabla besplodna ukasnoj jeseni, dvaput usahla,iskorijenjena, bijesno morskovalovlje što ispjenjuje svojesramote, zvijezde lutalice

kojima je spremljena crnatmina dovijeka" (rr. 12-13). Ktome, govori o "bezbožnicima"(r. 4), "rogobornimnezadovoljnicima" (r. 16),"sijačima razdora ... kojinemaju Duha" (r. 19). Danas možda više nismonavikli koristiti tako polemičangovor, koji, iako rabeći poetskilijepe slike, uspijeva vrlo jasnoizreći kako ono što ostajeobilježje kršćanstva, tako i onošto s njime nije kompatibilno.Put oprosta i dijaloga što ga jeII. vatikanski sabor sretnozapočeo, sigurno valja nastavitičvrstom ustrajnošću. To nas,međutim, ne smije navesti dazaboravimo jednako važnuobvezu ponovnog promišljanjai isticanja glavnih linija našegakršćanskog identiteta kojih sene možemo odreći. S drugestrane, potrebno je imati svijestda se taj naš identitet neostvaruje samo najednostavnom kulturalnomplanu, ni površno, nego da tražisnagu, jasnoću i provokativnuodvažnost koje su vlastite vjeri.Stoga tekst poslanice ovakonastavlja: "A vi, ljubljeni,naziđujte se na presvetoj vjerisvojoj moleći se u Duhu

Svetom, uščuvajte se u ljubaviBožjoj, iščekujući milosrđeGospodina našega Isusa Kristaza vječni život... svadljivcekarajte" (rr. 20-22). Poslanicase zaključuje ovim prelijepimriječima: "Onomu koji vasmože očuvati od pada ibesprijekorne postaviti predsvoju Slavu u klicanju -jedinomu Bogu, Spasiteljunašemu, po Isusu Kristu,Gospodinu našemu: slava,veličanstvo, vlast i moć i prijesvakoga vijeka i sada, i u svevijeke. Amen" (rr. 24-25). Vidi se jako dobro da autorovih redaka živi u punini svojuvjeru, kojoj pripadaju takovelike stvarnosti kao što jemoralni integritet i radost,pouzdanje i konačno hvala,budući da je u svemu pokretansamo dobrotom našeg jedinogaBoga i milosrđem našegGospodina Isusa Krista. Stoga,kako Šimun Kananajac, tako iJuda Tadej, pomažu nam dauvijek iznova otkrivamo ineumorno živimo ljepotukršćanske vjere, znajući o njojdati snažno, ali i vedrosvjedočanstvo.

41v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog prikazi

Jeronimska "Danica" za 2007.126. godištenajpopularnijepublikacije HKD sv.Jeronima

Nakon što je 30. rujnaproslavilo blagdan svojegazaštitnika, Hrvatsko književnodruštvo sv. Jeronima u svojimje prostorijama na zagrebačkomTrgu kralja Tomislava 5.listopada predstavilo jeronimskigodišnjak "Danicu" za 2007.godinu, s džepnim i zidnimkalendarima. U uvodnoj riječiravnatelj HKD-a sv. Jeronimaprof. Radovan Grgec istaknuoje kako je i ovo 126. godištenajpopularnije jeronimskepublikacije svjedok kontinuitetate, uz Maticu i Akademijunajstarije kulturne ustanove,koju je 1868. osnovao prvizagrebački nadbiskup kardinalJuraj Haulik. Potom je ukratkoupoznao publiku sa sadržajem"Danice", koja i ovaj put donosiastronomsko-kalendarskeinformacije (prir. Gustav Kren),podatke o Crkvi u nas i usvijetu, o obljetnicamazaslužnih hrvatskih javnihdjelatnika, o hrvatskimdušobrižnicima u inozemstvu, osajmovima i poštanskimbrojevima, te obilje tekstovnihpriloga, razvrstanih u stalne

rubrike: "Lijepo i ugodno","Zanimljivo i korisno", dvijerubrike na obojenom papiru -"Braći izvan domovine" i"Mala Danica" (s nagradnimnatječajem), i "Na spomen", snekrolozima nedavnopreminulih prijatelja isuradnika HKD-a sv. Jeronima(mons. Pavlišić, dr. Jure Juras,prof. Branko Brusar, vlč. LazoKrmpotić, Jozo Braenović.mons. Culej). Uz redovitesuradnike (L. Buturac, V.Pribanić, M. Vlah-Hranjec, I.Soljačić, N. Bićanić, Stijepo iSalvo Dabelić, J. Bačić, V.Rešković, I. Munjko, I.Ružička, B. Kruz...) tu su inovi, kao Zdenko Galić, MilanBarišić, Ivanka Manojlović,Pavao Galić i dr., a osobitovalja istaknuti prilog dr. DarkaŽubrinića s dosad nepoznatimpodacima o hrvatskom grbu tedirljivo sjećanje prof. MarijeČalogović, sestre RadovanaGrgeca, na njihova oca prof.Petra Grgeca, koji je kaopolitički zatvorenik ukomunističkoj Jugoslaviji bio isvojoj obitelji, i svojoj

robijaškoj okolini primjerustrajnog svjedočenja vjere i unajtežim životnim okolnostima. No, "Danica" za 2007.ponajprije je posvećena svetimi blaženim utemeljiteljicamaredovničkih zajednica. Odvanaest utemeljiteljica (sv.Skolastika, sv. Anđela Merici,bl. Majka Terezija, bl. Marijaod Propetoga Petković, sv.Klara, sv. Terezija Avilska...)napisani su u kalendariju napočetku "Danice" kratkiživotopisi uz njihove portretešto ih je naslikao akad. slikarBranimir Dorotić, a o tim i ojoš nekim utemeljiteljicamapiše u nastavku "Danice" dr.Stanislav Vitković, tajnikJeronimskog društva, koji je naknjiževnoj večeri govorio o tomsvojem članku, kao i o drugadva svoja priloga za novogodište "Danice", napisana upovodu smrti biskupa MarkaCuleja, odnosno prigodom 130.obljetnice popularne Zajčeveopere "Nikola Šubić Zrinjski".(ika-kj)

CD Hagiotopografija HrvatskeRačunalna bazapodataka o mjestimaposvećenim Bogu ilisvecima

Institut za povijest umjetnosti iKršćanska sadašnjost izZagreba objavili su CD"Hagiotopografija Hrvatske"poznatoga hrvatskog franjevca ipovjesničara umjetnosti dr.Anđelka Badurine. CDpredstavlja računalnu bazupodataka o mjestimaposvećenim Bogu ili svecima.U nju su uključena samokršćanska, još uže katoličkasveta mjesta u Hrvatskoj.Podaci se mogu pretraživati ponekom od atributa svetog

mjesta kao što je npr. svetac,biskupija svetog mjesta, stilgrađenja, blagdan sveca, atributsveca, vrijeme građenja svetogmjesta i dr. Osim toga, na CD-use nalazi i aplikacija za pregled,ažuriranje i ispis podataka. Kako u uvodu ističe sam autor,rad na projektu započeo jesustavno pred 30 godina, a prviizvor za bazu podataka bili sumu šematizmi osobito oni izdoba Austrougarske pa potom isuvremeni, a sve je

nadopunjavao očevidom naterenu te drugom literaturom.Pothvat cjelovite registracijehagiotopografije Hrvatske,kako to ističe akademik TonkoMaroević, "više je nodobrodošao instrument zarazumijevanje mnogih motiva itijekova razvoja uljudbe nanašim prostorima", a osim togasvojim je radom fra Anđelko"neosporno zadužio našupovijest umjetnosti otvaranjemnovih perspektiva istraživanja".(ika-žz/kj)

Anselm Gruen: "Voditi ljude, buditi život"Benediktinski modelvođenja, star većskoro 1500 godina,danas je iznovasasvim moderan temože dati odgovorena važna pitanjanašega vremena

U izdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagreba iz tiskaje izašla nova knjiga AnselmaGruena "Voditi ljude - buditiživot". Riječ je o poticajima izPravila Benedikta iz Nursije,oca benediktinskih monahakojemu pripada i sam autor, izaštitnika zapadne kulture.Gruen je kao ekonom ubenediktinskoj opatijiMuensterschwarzachodgovoran za gospodarskusudbinu više od 20 pogona ioko 300 radnika, te je u tomsmislu vođenje za njegaduhovna zadaća. Knjiga pružaodgovore na pitanja o

osobinama odgovornoga,načinu vođenja i Benediktovojslici čovjeka te vođenja kaoslužbe. Autor govori i oophođenju sa stvarima iljudima, ali i o brizi za samogasebe. Kada govori o ciljuvođenja, u prvi plan stavljaduhovnu kulturu poduzetništva,jer umijeće svakoga vođenjapokazuje se prije svega ukreativnosti i mašti koje serazvijaju u ophođenju s ljudimai u organizaciji rada. Budući daje umijeće vođenja naučio izPravila Benedikta iz Nursije, alii pustinjačkih otaca i modernepsihologije, Gruena mnogi

menadžeri cijene kaoduhovnoga savjetnika, a prekopredavanja, knjiga i nosačazvuka postao je duhovnisavjetnik mnogih te se svrstaomeđu značajnije kršćanskeautore današnjice. Nova knjigamože poslužiti svima koji se uHrvatskoj bave poduzetništvomili nekim od oblika vođenja iupravljanja, jer kako ističeautor "zanimljivo je da jebenediktinski model vođenja,star već skoro 1500 godina,danas iznova sasvim moderante može dati odgovore na važnapitanja našega vremena". (ika-žz/kj)

42 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

Dr. Adalbert Rebić: Mali religijski rječnikDrugo, dopunjenoizdanje na 152stranice

U izdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagreba iz tiskaje izašlo drugo, dopunjenoizdanje "Malog religijskogrječnika" dr. Adalberta Rebića,čiji je sadržaj proširen sdosadašnjih 109 na 152stranice. Nakana je autora,među ostalim bila udovoljitiželjama mnogih u javnimslužbama, osobito u

novinarstvu i u sredstvimapriopćavanja, kako bi pri ruciuvijek imali mali priručnirječnik u kojem bi brzo moglinaći osnovne podatke oreligijama, a prije svega oKatoličkoj crkvi u nas. Stoga Mali religijski rječnik isadrži osnovne natuknice kojesu u vezi s najvećim religijama

svijeta, a posebice sKatoličkom crkvom koja je nanašim prostorima najraširenija inajprisutnija. Za drugo izdanjeautor se poslužio i leksikonomHermana Josefa Fischa,Lexicon des Christentums(Patmos, 2005.), te Općimreligijskim leksikonom(Leksikografski zavod MiroslavKrleža, 2002.). (ika-žz/kj)

Bono Zvonimir Šagi: "Prag na trag"Osvrt na prijeđenovrijeme pokoncilskeobnove

"Prag na trag" naslov je noveknjige Bone Zvonimira Šagijaobjavljenje u izdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagreba, kao 10.knjige u nizu u biblioteci"Koncil". Riječ je o osvrtu naprijeđeno vrijeme pokoncilskeobnove, budući da je 2005.godine proslavljena četrdesetaobljetnica završetka Drugogavatikanskoga koncila.Autor ističe kako tupokoncilsku obnovu gledapretežito s pastoralno-praktičnog vidika, koliko je isam bio i osobno u njuuključen. Sabravši neke odsvojih do sada objavljenihogleda, promišljanja i

pastoralnim iskustvom stečenihspoznaja na tragu Koncila,podijelivši knjigu u dva dijelaautor pruža najprije općipastoralni pogled te govori oKoncilu kao polazištu noveteološko-pastoralne prakse, oiskustvu crkvenosti ievangelizaciji kao i novimmogućnostima koncilskeobnove u Hrvatskoj i dr. Udrugom dijelu tj. pogledu natijek liturgijske obnove, autorpiše o novoj religioznosti isvetom trodnevlju, rađanjunove pučke pobožnosti, liturgijikao javnom skupu tj. javnommediju, o liturgijski usmjerenojduhovnosti i novim

tendencijama dok na krajupruža pogled na četrdesetgodina liturgijske obnove. Radilakšega praćenja uz svaki jeesej označeno kada i gdje jeesej bio objavljen, ali i sobzirom na to da je svaki odnjih pisan u pojedinomaktualnom vremenskomtrenutku, treba ih čitati imajućiu motrištu okolnosti vremenakada su pisani i objavljeni. Samnaslov knjige sugerira da je sveizneseno u teološko-pastoralnim esejima tek napragu onoga što bi sada učetrdeset godina provedbeKoncila trebalo kritički proučitii proanalizirati. (ika-žz/kj)

Društveni konsenzus u HrvatskojKnjiga donosi šestpriloga koji srazličitih vidika želedati odgovor napitanje kako doći dokonsenzusa hrvatskogdruštva gledenajvažnijihnacionalnih,društvenih, političkih igospodarskih pitanja

Centar za promicanjesocijalnoga nauka Crkve iKršćanska sadašnjost izZagreba objavili su knjigu"Društveni konsenzus uHrvatskoj" koju su zajednouredili dr. Stjepan Baloban imr. Gordan Črpić. Knjigadonosi šest priloga koji srazličitih vidika žele datiodgovor na pitanje kako doćido konsenzusa hrvatskogdruštva glede najvažnijihnacionalnih, društvenih,političkih i gospodarskih

pitanja, bez obzira nasvjetonazorske razlike i podjelekoje rasijecaju naše društvo iCrkvu. Kako bi odgovorili na tapitanja autori govore o tome jeli moguć hrvatski nacionalni idruštveni konsenzus gledano izsociopsihološke perspektive, oCrkvi u Hrvatskoj predizazovima društvenih inacionalnih podjela, oteškoćama socijalnogpartnerstva u Hrvatskoj tj.europskim i hrvatskimiskustvima, o doprinosu Crkve

društvenom konsenzusu uHrvatskoj, odgovornostiintelektualaca za društvenikonsenzus u Hrvatskoj te odoprinosu medija društvenomkonsenzusu u Hrvatskoj. Autoripriloga u knjizi su: BonoZvonimir Šagi, Vlado Šakić,Siniša Zrinščak, Josip Baloban,Tomislav Zdenko Tenšek iŽeljko Mardešić. Osimpodataka o samim autorima, uknjizi se nalazi i popis korisnihčlanaka o socijalnom naukuCrkve. (ika-žz/kj)

Knjiga "Zaustavljena u letu"Helmut Kraetzl - Štomi sve nakon Koncilanedostaje

U izdanju Kršćanskesadašnjosti iz Zagreba, ubiblioteci "Polazišta" kao 41.knjiga u nizu objavljena jeknjiga bečkoga pomoćnogbiskupa Helmuta Kraetzla"Zaustavljena u letu" (Što misve nakon Koncila nedostaje).Riječ je o biskupovimsjećanjima, dojmovima izaključcima, sa željom da, kakoističe, "knjiga kod mnogihpobudi interes za koncilskodogađanje i da ih ohrabri da seprema vlastitim mogućnostimau duhu Koncila založe zapotrebnu obnovu Crkve".

Govoreći najprije o tome kakoje njegov svećenički životobilježen Koncilom, autorgovori i o samom Koncilu,točnije o obnovi liturgije, Crkvikao zajedništvu, Bibliji kaoponovno otkrivenoj normivjere, novom gledanju na brak iodgovornom roditeljstvu,vjerskoj slobodi, Židovima kao"našoj starijoj braći" i dr. Unastavku knjige autor pružaodgovor zašto je postkoncilskinapredak zastao te što Crkvimože pomoći u njezinu "skoku"naprijed. Na samom krajunalazi se i popis kratica i kazalo

imena. Dr. Helmut Kraetzlrođen je u Beču. Studijteologije i kanonskoga pravazavršio je u Beču i Rimu. Od1969. godine obavljao jerazličite službe u središtuBečke nadbiskupije, izmeđuostaloga bio je generalni vikarte dijecezanski administrator utijeku ispražnjene biskupskestolice. Imenovan je pomoćnimbečkim biskupom 1977.godine, a u Austrijskoj BKnadležan je za školska pitanjate odgoj i obrazovanje odraslih.(ika-žz/kj)

43v i j e s t i n e w s

www.ika.hr

Prilog prikazi

Biblijska razmatranja za vrijeme kroz godinu 23. -34. tjedan

Knjiga CarrollaStuhlmuellera uizdanju Kršćanskesadašnjosti

"Biblijska razmatranja zavrijeme kroz godinu 23.-34.tjedan" naslov je knjige autoraCarrolla Stuhlmuelleraobjavljenje u izdanju Kršćanskesadašnjosti kao 55. knjige ubiblioteci "Liturgijskapomagala". Razmatranja pratebiblijska čitanja od 23. do 34.tjedna liturgijskoga vremenakroz godinu, čija je svrha u "utišini i smirenosti Božje

prisutnosti ostaviti obogaćenogi ojačanog čovjeka kako bicijenio djelotvornost Božjeljubavi u svojoj svakodnevici".U knjizi podijeljenoj u tridijela, nalaze se tumačenjačitanja za obične dane, odnosnoza nedjelje te blagdane isvetkovine kroz godinu od 23.do 34. tjedna. Na početkurazmatranja donosi se sažetaksvakoga čitanja koji osvjetljuje

glavnu misao razmatranja.Niz "Biblijska razmatranja"sastoji se od šest svezaka ukojima je obuhvaćeno vrijemečitave liturgijske godine. O. Carroll Stuhlmuellerpripadnik je kongregacijepasionista. Autor je brojnihknjiga, a na katoličkom učilištuu Chicagu predaje Stari zavjet.(ika-žz/kj)

Preporod idealizmaIzabrana djelaMarina Sabića

Premda se Marina Sabića(1860-1923) rijetko spominje upovijesnim pregledima iliantologijama hrvatskeknjiževnosti, Kršćanskasadašnjost iz Zagreba objavilaje zbirku njegovih izabranihdjela pod naslovom "Preporodidealizma", jer mnogi se slažuda ovaj pjesnik i književnikkršćanskoga nadahnućazaslužuje daleko veće i jasnije

priznanje. Knjigu koja jeobjavljena u biblioteci "Zrno" aobuhvaća Sabićevu poeziju,prozu, oglede i prepjeve, uredioje Božidar Petrač koji, međuostalim, ističe kako se "izboromiz ukupnoga Sabićevaknjiževnoga opusa može stećidobar uvid u značaj i značenjenjegova književna stvaralaštva,uloge i mjesta što ih ovajzapostavljeni i zaboravljeni

pisac u okvirima hrvatskeknjiževnosti nedvojbenozauzima". Na kraju knjige nalazi se irječnik pjesama i prepjeva,budući da je jezični redaktorSabićev govor prilagodiosuvremenom hrvatskompravopisu i jeziku, a prikazan jei književni opus Marina Sabića.(ika-žz/kj)

Natječaj "Mirisi, zlato i tamjan"Organizatori II.međunarodnogfestivala jaslica ibožićnih običaja uHrvatskoj pozivajupojedince i skupine dase do 3. studenogaprijave zasudjelovanje

Organizatori II. međunarodnogfestivala jaslica i božićnihobičaja u Hrvatskoj "Mirisi,zlato i tamjan" pozivajupojedince i skupine da se do 3.studenoga prijave zasudjelovanje, koje je besplatno.Izložba, koja će se održati upovijesnoj jezgri Dubrovnikaod 13. prosinca 2006. do 6.siječnja 2007. tematizira Božić,jaslice i božićne običaje, kakobi prikazala sve vidovestvaralaštva, bilo da su izraztradicionalnih obrazaca ili pakizraz suvremenog stvaralaštva ikreativnosti pojedinca u ciljupoticanja kreativnosti iočuvanja materijalne inematerijalne tradicijske ikulturne baštine. Autori suslobodni u odabiru materijala,tehnika, dimenzija izrade, teforme samog rada (slikarstvo,kiparstvo, multimedija, grafikadizajn, konceptualna umjetnost,primijenjena umjetnost,fotografija, film, glazba,kulinarstvo, etnografija itd.). U kategoriji "djela/eksponatisuvremenih autora" mogu seprijaviti: ak. umjetnici iprofesionalci, studentinavedenih djelatnosti/granaumjetnosti; umjetnici amateri,pojedinačni izlagači bez obzira

na zanimanje; skupni izlagači(društva, udruge, institucije,vjerske zajednice i dr.), te djecai mladi (pojedinačno, vrtići,škole, udruge i dr.). Ukategoriji "djela/eksponati kaoizraz tradicije i običaja"(jaslice, umjetnine, božićnečestitke, božićni ukrasi, starerecepture božićne kuhinje,filmovi o božićnim običajima)mogu sudjelovatiprivatne/obiteljske zbirke, temuzeji, društva i dr. institucije.Na izložbi se može sudjelovatis više djela, a za svako djelo jepotrebno ispuniti posebanobrazac koji se zajedno sostalim obavijestima onatječaju i izložbi može naći naweb-adresi:www.dubrovnikportal.com. Prijave se šalju poštom,dostavom, faxom ili e-mailomna adresu: Udruga "mARTinDubrovnik" (za natječaj),Čubranovićeva 9, 20 000Dubrovnik, tel. i fax 020/323274, e-mail:martin_dubrovnik@yahoo.it. Prvi međunarodni festivaljaslica i božićnih običaja uHrvatskoj "Mirisi, zlato itamjan" održan je od 13.prosinca 2005. do 6. siječnja

2006. te je ugostio 30 skupinaizvođača s više od 500sudionika iz zemlje i svijetačije su žive jaslice, božićniobičaji i kolende, svakodnevnoodzvanjale gradom. Izložbenidio festivala obuhvatio je djelakako profesionalnih-akademskih umjetnika, tako iamatera i djece, a poseban diozauzele su zbirke povijesnih itradicionalnih jaslica izprivatnih i muzejskih zbirkimeđu kojima i jaslice iz 18.stoljeća. Eksponati, njih 200-akbilo je izloženo na višeotvorenih i zatvorenih prostoragradske jezgre poputEtnografskog muzeja Rupe,Državnog arhiva u Dubrovniku,Atelier-galerije Tina te izlogana Stradunu. Festival jerezultirao istoimenimdokumentarnim filmom koji ćeprikazivanjem na mnogimdomaćim i stranim festivalimate božićnim manifestacijamapromovirati Božić uDubrovniku. Važnakomponenta festivala je ihumanitarna akcija u kojojmože sudjelovati svatko bilopoklonom svog djela izloženogna festivalu ili kupnjom istogod čega će sva sredstva bitidonirana u dobrotvorne svrhe.(ika-mb/kj)

44 11. listopada 2006. broj 41/2006

www.ika

.hr

Prilog prikazi

DVD: Supetar - župa sv. PetraŽupa sv. Petra iz Supetra naotoku na Braču objavila jeDVD na kojem se nalazipovijest grada Supetra i pregledpovijesti župe kao i njenakulturna bogatstva. Na snimcisu također i gotovo svieksponati Muzeja te svi sadržajižupne crkve od oltarnih pala doorgulja. Osim toga, na DVD-use može pogledati i snimkaizravnoga prijenosa mise koja

je 2004. godine slavljena uprigodi završne proslave 400.obljetnice crkve NavještenjaMarijina i 1500 godina izvoraimena Supetar. U tom smisluDVD, kako to ističe župnikAndro Ursić, "predstavlja trajnispomen na njihova slavlja". Zatu prigodu don Andro jeskladao pjesmu pod naslovom"Majko našeg Brača".

U povodu ove proslave, godine2003. koja je bila proglašenaGodinom misija, postavljen jeispred crkve i novi misijski križkao vidljivi znak i poticajobnove vjere. No, 2004. godineisti križ prenesen je prigodomspomenutih slavlja na mjesto ublizini crkve Sv. Roka kaotrajni spomen na velike jubilejegrada i župe. (ika-žz/kj)

Moja prva BiblijaIzdanje splitskogVerbuma

Splitska nakladna kuća Verbumobjavila je "Moju prvu Bibliju",izdanje za najmlađe. Bogatoopremljeno izdanje je ipraktično, s ručkom i kopčomdjeluje poput kovčežića kojeg

će maleni nositi svuda sasobom. Korice knjige suplastificirane i u boji, vrloizdržljive i prikladne zadugotrajnu i čestu uporabu. Svestranice su ilustrirane u boji. U

knjizi se nalaze najvažnijebiblijske priče od KnjigePostanka do Otkrivenja - svevjerne Svetome pismu, aispričane posve jednostavnimrečenicama. (ika-kj)

Ustrojstvo Crkve u HrvatskojMjesečni prilog GlasaKoncila

Katolički tjednik Glas Koncilau broju od 15. listopada donosimjesečni prilog o ustrojstvuCrkve u Hrvatskoj. Nakonnačelnog predstavljanjabiskupija i crkvenih pokrajina

te ustrojstva i funkcioniranjaHrvatske biskupskekonferencije, prilog donosičlanke o svim hrvatskimbiskupijama, njihovimunutarnjim ustrojstvima te

kratko o njihovim prošlostima.U prilogu su sažetopredstavljeni i laičke udruge,pokreti i zajednice. (ika-kj)