1

INDUSTRIJSKA I PODUZETNIČKA

POLITIKA EU

Prof.Prof.drdr..scsc. Vinko Kand. Vinko KandžžijaijaEkonomski fakultet RijekaEkonomski fakultet Rijeka

MikrosustavMikrosustav EU, EU, 2011./2012. 2011./2012.

2

Industrijska politika

� obuhvaća sve državne intervencije koje:� su usmjerene na stranu ponude u gospodarstvu (poduzeća, industrije, sektori)

� i ciljaju utjecati na industrijsku strukturu gospodarstva i/ili njene promjene

� ...smisleno utječe na poticanje proizvodnje specifičnih dobara ili potiče ulazak/izlaz na specifična tržišta dobara

� ...nije ograničena samo na prerađivačku industriju nego se može odnositi na sve tipove komercijalnih djelatnosti u gospodarstvu

3

Tipovi industrijske politike

� Selektivne industrijske politike �favoriziraju specifična poduzeća, industrije ili sektore

� Opća industrijska politika � nema diskriminacije između poduzeća, industrija ili sektora

4

Pristupi industrijskoj politici

� Tržišno orijentiran pristup� Najdjelotvorniji način poticanja konkurencije je

omogućavanje što slobodnijeg djelovanja tržišnim mehanizmima

� Eliminiranje distorzija konkurenciji � uklanjanje trgovinskih barijera, prevencija monopola, neiskrivljujuće državne pomoći, poboljšanje poslovne klime...

� Intervencionistički pristup� Državne aktivnosti koje pomažu određena poduzeća

ili industrije, kako bi se pojačala produktivnost i konkurentske prednosti

� Pomoć granama u opadanju ili strateškoj ekspanziji� + � mlade industrije, strateška trgovina,

nacionalna sigurnost...� - � visoki troškovi protekcionizma, teško

pronalaženje “pobjednika”, rizik politizacije...

5

Instrumenti industrijske politike

� Osnovni instrumenti:� Subvencije� Porezne olakšice

� Pomoćni instrumenti:� Zajmovna jamstva (garancije)� Utvrđivanje normi (standarda)� Javne nabavke� Kampanje “kupujmo domaće”...

� Instrumenti koji nisu karakteristični za tržišna gospodarstva� javno vlasništvo, kontrola cijena, regionalno industrijsko planiranje, kontrole ulaganja...

6

Smisao industrijske politike

� Intervencije u okviru industrijske politike moraju biti opravdane �ako konkurentna tržišta djeluju adekvatno, bilo bi koja intervencija:� iskrivila optimalnu alokaciju

� iskrivila dinamično tržišno natjecanje i njene koristi (inovacije, fleksibilnost, suverenost potrošača...)

� privilegirala specifična poduzeća/industrije/sektore na štetu drugih

� oštetila porezne obveznike i potrošače

7

Smisao industrijske politike

1) Ispravljanje tržišnih nedostataka

� Politika istraživanja i razvoja(eksternalije i spill-over)

� Stvaranje i razvoj tržišta(strateške industrijske politike, “Europski prvaci”)

� Asimetrija informacija �

politika rizičnog kapitala (venturecapital) i politika zaštite potrošača

8

Smisao industrijske politike

2) Ispravljanje institucionalnih nedostataka� Troškovi prilagodbe � institucionalna

ograničenja (npr. pretjerano regulirano tržište rada, nedjelotvorni sustavi socijalne sigurnosti...) ometaju prilagodbe strukturalnim i industrijskim promjenama� Često se zbog političkih i socijalnih razloga

ova politika koristi za usporavanje promjena i nije optimalna

� Sustav inovacija � institucionalni okviri uvelike utječu na tržište, inovacije i rast, a također su važni faktori kultura, tradicija, običaji, politika itd.

9

Razvoj industrijske politike u Europi

� Europska zajednica za ugljen i čelik (1951.) i Euratom (1957.)

� Premda je EU nastala na ideji razmjene industrijskih proizvoda, Rimski ugovor ne spominje “zajedničku industrijsku politiku”

10

Razvoj industrijske politike u Europi

� Rimski ugovor ne precizira ovlasti komunitarnih institucija o koncipiranju i realizaciji strukturne i sektorske industrije, ali sadrži značajne elemente industrijske politike � pravila tržišnog natjecanja, porezne odredbe, zakonodavnu harmonizaciju i sl.� Tržišno orijentiran pristup ���� ukidanje trgovinskih barijera, stvaranje zajedničkog tržišta, politika tržišnog natjecanja ...

� Raznolike ideologije i tradicija u zemljama članicama

� Intervencionistički pristup �poljoprivreda i transport

11

Razvoj industrijske politike u Europi

� industrijski sektor imao je koristi od carinske unije, ali uvođenje zajedničkog tržišta nije imalo jednaki uspjeh u svim sektorima industrije

� 1970-ete � Intervencionističke politike za specifične sektore u problemima (čelik, brodogradnja, tekstil...)

� 1980-ete � poticanje industrija visokih tehnologija

� Komunitarni programi R&TD � ESPRIT (informacijske tehnologije), JET (termonuklearna fuzija), RACE (komunikacijska tehnologija)

� Eureka (Europska istraživačka agencija za suradnju) � javna potpora za poduzeća koja potiču konkurentost u ključnim područjima (visoka tehnologija)

� Poticanje R&D za MSP

12

Razvoj industrijske politike u Europi

� 1990ete � formuliranje širih načela industrijske politike (BangemannMemorandum)� Horizontalni pristup � odmicanje od selektivnih intervencija za pojedina poduzeća i industrija prema stvaranju preduvjeta za blago prilagođavanje tržišta

� Osnovni ciljevi politike:� Održavanje konkurentnog okruženja

� Katalizator i akcelerator za strukturalne prilagodbe

� Osiguranje jednakih mogućnosti

���� Ključne mjere: • poticanje R&D• bolja upotreba ljudskih resursa

•bolji uvjeti za razvoj poslovnih usluga•podrška MSP

13

Ekonomski i pravni okviri industrijske politike EU

� Ugovor iz Maastrichta uvodi industrijsku politiku kojoj je cilj jačanje međunarodne konkurentne sposobnosti europske industrije s naglaskom na razvoj inovacija, istraživanja i tehnologije!� Članak 173 UFEU navodi područja u kojima Komisija može koordinirati akcijama zemalja članica u industriji

� Nadležnost EU-a i zemalja članica

� Nadnacionalne intervencije koje mogu dovesti do iskrivljenja konkurencije su isključene

14

Uvažavajući različite instrumente djelovanja i nadležnosti EU-a ili zemalja članica, razlikuju se tri

temeljna stupa zajedničke industrijske politike:

1) okviri EU-a za tržišnu integraciju � povezani su sa stvaranjem i odgovarajućim funkcioniranjem Unutarnjeg tržišta, nadnacionalnom politikom tržišnog natjecanja, regionalnom i socijalnom kohezijom, boljom regulacijom i privatizacijom

2) horizontalna industrijska politika � obuhvaća novije instrumente djelovanja i usmjerena je na cjelokupno gospodarstvo (istraživačke strategije, stimuliranje inovacija, poduzetništvo i rizični kapital, osposobljavanje i ljudski kapital, fondovi restrukturiranja, poticanje konkurentnosti, javne nabavke)

3) sektorske ili specifične industrijske politike �sektorske politike i intervencije, klasterizacija i specifični aspekti kohezijske ili regionalne politike, tehnološke politike, javne nabavke u području obrane i trgovinska politika

15

Instrumenti industrijske politike EU

� Nadzor državnih pomoći� Državne pomoći ne smiju iskriviti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu

� Iznimke: poljoprivreda, poticanje zaostalih i izoliranih područja, “važni projekti od zajedničkog interesa”

� Politika istraživanja i tehnološkog razvoja� Izravne subvencije za određene istraživačke aktivnosti

� Iznimke antitrustovskog zakonodavstva za istraživačke aranžmane suradnje među poduzećima

16

Instrumenti industrijske politike EU

� Politika konkurentnosti (competitiveness)� Stvaranje povoljnog okvira za razvoj poduzetništva (Poduzetnička politika) i za inovacije

� Benchmarking i prijedlozi najboljih praksi za zemlje članice

� Pristup “odozdo prema gore” � suradnja vlada i poduzeća

� Ostale politike� Politika normizacije (standardizacije)� Trgovinska politika� Osposobljavanje i programi prekogranične razmjene...

17

Industrijska politika i državne pomoći

� Državne pomoći dio su prihvaćenih okvira zajedničke politike EU:� Učinkovitost � suočavanje s tržišnim nepravilnostima

� Strategija preusmjeravanja sa međunarodnih oligopola

� Pomoć industrijama u opadanju i tržišnim gubitnicima

� Regionalni razvoj

� Smanjenje � sa 1% (1995.) na 0,6% BDP-a (2005.) � aktualna kriza ih je povećala nakon 2008.g.

18

Industrijska politika i državne pomoći

� Na prerađivačku industriju otpada cca. 2/3 ukupnih pomoći:� Horizontalne pomoći (41%)

� Regionalne pomoći (15%)

� Sektorske i pomoći za opstanak i restrukturiranje (44%)

� Vertikalna industrijska politika – “pomoć gubitaša”

� Državne pomoći prerađivačkoj industriji negativno djeluju na višefaktorski rast produktivnosti (tehnološka difuzija, konvergencija prema lideru...), a R&D pozitivno!

19

Bijela knjiga o unutarnjem tržištu

� Novu klimu u gospodarstvu Unije uvodi Bijela knjiga Komisije iz 1985.

� naglašava nužnost rasta integriranog tržišta, što bi EU industriji omogućilo određene prednosti � veliko tržište, mogućnost masovne proizvodnje i specijalizacije, ekonomiju obujma, transnacionalnu suradnju poduzeća, tehničku harmonizaciju, istraživanja i inovacije, investicije i javno nadmetanje (javne nabavke � 15% BDP-a Unije, 2008.g.: 1,7 trilijuna EUR) na EU razini

20

Izazovi europske industrije

� globalizacija � potiče konkurenciju, ekonomiju obujma, specijalizaciju u jasno segmentiranom tržištu� Multinacionalne kompanije� Seljenje pogona u zemlje s jeftinom radnom snagom

� Prava intelektualnog vlasništva

� tehnološke promjene (zahtijevaju bolje osposobljavanje)� rizik deindustrijalizacije� europska industrija suočava se s novom industrijskom revolucijom koja se bazira na razvoju ICT-a

21

Izazovi europske industrije� inovacije i poduzetništvo

� razvoj poduzetništva i optimizacija proizvodnog procesa, veće ulaganje u R&D

� održivost i novi društveni zahtjevi� sigurnost, zdravlje, zaštita potrošača, socijalna zaštita, okoliš…

� klimatske promjene

� U takvom okruženju nužno je usredotočiti se na faktore produktivnosti �investicije, istraživanje i tehnološki razvoj, stupanj korištenja kapaciteta, troškove kvalificirane radne snage, upravljanje poduzećima i organizaciju proizvodnje

22

Rast produktivnosti po zaposlenom (1995.-2005.) ���� produktivnost u EU se mora povećati!

prosječni godišnji rast produktivnosti u %����

Kako? ���� inovacije, strukturalne prilagodbe, sustavno vrednovanje prakse

Broj godišnjih radnih sati po zaposlenom

Globalni inovacijski indeks (2011. )� 29 China 46.43

56 Russian Federation 35.85

62 India 34.52

24

Ekonomski patriotizam

� Globalizacija i porast prekograničnih spajanja poduzeća potiču protekcionističke reakcije

� Ekonomski patriotizam � ne stvara zaposlenost niti rast, dugoročno� zemlje koje se “kriju” iza barijera ili iskrivljuju tržišno natjecanje dugoročno gube na konkurentnosti, a ograničenja i državne pomoći odlažu potrebne prilagodbe

� Premda se država ne bi trebala miješati u korporativno odlučivanje, to ne znači da država ne djeluje na području tržišta rada i oporezivanja, ulaganja u infrastrukturu, produbljavanja obrazovanja i smanjenja birokracije

25

Smjernice industrijske politike EUU prosincu 2002. postavljene su smjernice (strategija) stvaranja konkurentnije industrije, uz uvažavanje socijalnih ciljeva i zaštite okoliša � poseban je naglasak na:

Potrebu da sve EU politike pridonose konkurentnosti te da se optimiziraju sinergijski učinci europskih politika i konkurentnosti

Pristup tržištima izvan EU i međunarodna suradnja u industriji i trgovini

Potrebu da se uvažavaju specifične potrebe industrijskih sektora kod horizontalne politike, koja vodi računa o horizontalnim okvirnim uvjetima za poduzeća

26

Nove smjernice industrijske politike EU

travanj 2004.g. � produbljuju se smjernice date 2002.g. identificiranjem konkretnih inicijativa za poboljšanje konkurentnosti europske industrije, uvažavajući proces strukturnih promjena koji je u tijeku i koji bi trebao otkloniti rizik deindustrijalizacije

Posebna pažnja usmjerava se na slabe točke �europsku produktivnost, istraživanje, osposobljavanje i inovativnost - te na pojavu novih konkurenata(Kina, Indija)

Revidirana Lisabonska strategija (2005.) poziva na više integriran pristup jačanju EU industrije

Europa 2020 � zelena industrija

27

Malo i srednje poduzetništvo u Europi

� Okosnicu europske privrede čine mala i srednja poduzeća (MSP) � gotovo 99% industrijskog tkiva EU (oko 23 milijuna) i zapošljavaju 70% radnika iz privatnog sektora

� Politika poduzeća jača od 1980.g., a glavni su joj ciljevi:

� uključivanje poduzeća Unije u zakonodavne i administrativne okvire unutarnjeg tržišta radi poticanja njihova razvoja

� stvaranje ekonomskih preduvjeta za razvoj poduzeća na unutarnjem tržištu

� poticanje transnacionalne suradnje između europskih poduzeća

28

EU27 (2007.) Udio (%)

Ukupnomikro-

poduzećamala pod. srednja pod. velika pod.

Broj poduzeća

20.452.000 91,87 6,86 1,08 0,21

najviše poduzeća ���� Italija (3,8 milijuna), Španjolska (2,6 milijuna), Francuska (2,3 milijuna), Njemačka (1,77 milijuna)…

Broj zaposlenih

130.805.000 30 21 17 33

najviše zaposlenih ���� Njemačka (21,5 milijuna), Vel.Brit. (17,7 mil.)

primjeri:Grčka:

57Estonija: 28

Litva:28

Slovačka: 46

Ostvarena dobit

5.990 mlrdeura

21 19 18 42

najveća dobit ���� Njemačka (1,15 mlrd EUR), Vel.Brit. (1,07 mlrd EUR)

primjeri: Grčka: 38,6Estonija:

23,7Litva: 25,7

Slovačka: 55,5

29

Sektorska politika� Glavne sektorske mjere stimulacije industrije

su subvencioniranje istraživačkih organizacija te širenje informacija, dokumentacijskih, obrazovnih i centara za produktivnost

� Najviše utjecaja na industrijske sektore ima trgovinska politika Unije, koja carinskim, antidampinškim i drugim mjerama djeluje na europsku industriju

� Većina mjera je nadnacionalne razine, ali npr. poticanje izvoza zahtijeva usklađivanje među zemljama kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija unutar industrije u EU

� Većina specifičnih i sektorskih mjera EU-a je ukinuto ili su reducirane!

30

Sektorska politika� Karakterističan primjer sektorskih akcija su pomoći “mladoj industriji”, a glavni motivi su � zapošljavanje, regionalni razvoj ili nacionalni prestiž (ukoliko se poduzeća bave izvozom)

� Članci 107 i 108 UFEU � dodjeljivanje pomoći poduzećima ili sektorima ovisi o pojedinim zemljama, ali uz odobrenje Europske komisije, koja brine o mogućem iskrivljavanju tržišnog natjecanja

� Najosjetljivi sektori � crna metalurgija, brodogradnja, tekstil, automobili, te jošnedovoljno razvijeni sektori poput informatičke industrije, telekomunikacija i svemirske industrije (aeronautika i sl.)

31

Primjer:Crna metalurgija

� sektorom je upravljao Ugovor ECSC/CECA do 2002., a od tada trgovinu čelika reguliraju odredbe Ugovora o EZ-u, odnosno Ugovora o funkcioniranju EU-a od 1.12.2009.

� EU je drugi najveći proizvođač čelika (oko 30%), nakon Kine

� Postoji 300-injak poduzeća (uglavnom velikih), koji ostvaruju oko 1,8% dodane vrijednosti i 1,5% zaposlenosti EU proizvodnje � Arcelor Mittal (2006.) � vodeća svjetska kompanije

(61 postrojenja u 27 zemalja, 320.000 zaposlenih)

32

Crna metalurgija� Nakon osnivanja Zajednice interna se razmjena

brzo povećavala, međutim energetska kriza i recesija 1970-tih primorale su Zajednicu da poduzme mjere pomoći ovom sektoru

� 1980-tih godina pooštravaju se propisi o pomoći crnoj metalurgiji, te se potpuno ukidaju 1988.g.

� Prelazi se na racionalizaciju i restrukturiranje proizvodnje kroz kvote te potom na smanjenje kapaciteta � “Socijalne pomoći čeliku”

� Unija ukida pomoći sektorima u opadanju (crnoj metalurgiji) u svrhu ostvarenja potpune konkurencije na tržištu ili ekspanzije proizvodnje

33

Stanje europskog sektora čelika

� Od 2004. nema uvoznih carina za većinu zemalja

� Cijene su naglo porasle premda je EU potražnja opala (Kina nadoknađuje) � nepovoljan utjecaj na neke industrije, npr. automobilsku

� Proizvođači se udružuju zbog razvoja novih tehnologija

� Sukob EU � SAD zbog uvođenja zaštitnih visokih carina

� Oko 30% industrijske emisije CO2 u EU, uz smanjenu potrošnju energije i konstantno recikliranje

� Važnost sektora za neke nove članice EU

34

Primjer:Brodogradnja u EU

� Zajednička politika brodogradnje EU svodi se na koordinaciju nacionalnih pomoći, u skladu s člankom 173 UFEU

� Politika Komisije očituje se u 7 direktiva kojima je cilj bio povećanje konkurentnosti europske brodogradnje � smanjenje kapaciteta proizvodnje, prilagodba konkurenciji, načela pomoći zemljama s problemima u brodogradnji

� Od 1960.g., počinje pad europske brodogradnje

� Japan, Koreja, Kina � smanjenje cijena i državna pomoć

35

Brodogradnja u EU

� EU brodogradnja obuhvaća najrazvijeniji tehnički segment proizvodnje, a neke zemlje su se opredijelile za specijalizaciju

� Sporazumom u okviru OECD-a 1994. (SAD�ne!) zabranjene su sve mjere pomoći brodogradnji osim onih koje se odnose na istraživanja i socijalnu pomoćradnicima uslijed zatvaranja brodogradilišta

� U okviru WTO-a, EU pokušava natjerati Koreju na smanjenje kapaciteta i ukidanje državne pomoći

� LeaderSHIP 2015

36

Vrijednost ostvarene proizvodnje u milijunima eura za glavna područja

brodogradnje (1998.-2008.)

37

Europska industrija i politika istraživanja

� Sedmi okvirni istraživački program �FP7

� Okvirni program za konkurentnost i inovacije – CIP

� ICT-PSP

� EIP

� inteligentna energija

38

Europska industrija i politika istraživanja

� Cilj je politike istraživanja jačanje znanstvene i tehnološke osnove industrije EU i pogodovanje razvoju međunarodne konkurentnosti na temelju okvirnih višegodišnjih programa akcija

� Značajna područja istraživanja:

� aeronautika i svemir, energetika (npr. fuzija) i transport, ICT, održivi razvoj, nanotehnologija, medicina i genetika…

39

Izdvajanja za R&D (% BDP-a)

40

Europski konzorciji� Europski konzorcij je organizacijsko tijelo u koje više europskih poduzeća radi dugoročnog upravljanja i suradnje u nizu proizvoda unosi jedan dio svog sustava

� Na početku se konzorciji uglavnom pojavljuju na državnoj razini u visokim tehnologijama sa znatnim troškovima istraživanja (svemir, aeronautika)

� Konzorciji koriste posebnu zaštitu vlasti koja im omogućava oblikovanje i postizanje stupnja eksploatacije, kako bi se postigla određena ekonomija obujma

41

Poslovni klasteri u EU

� obuhvaća zemljopisnu koncentraciju međupovezanih poslovnih jedinica, proizvođača, dobavljača i pridruženih institucija (npr. istraživački centri, sveučilišta…) specifičnih za određenu proizvodnju

� …radi povećanja produktivnosti, konkurentnosti i inovativnosti

� sektorski (npr. drvni), horizontalni (dijeljenje znanja i resursa) ili vertikalni (povezani kroz opskrbni lanac)

� Najpoznatiji “tehnički” klaster � «Silicijskadolina»

� U skladu s Lisabonskom strategijom, EU potiče razvoj klastera i to posebno u okviru regionalne, industrijske i inovacijske politike

42

Primjer: Svemirska industrija EU

� Inovacijama u svemirskoj industriji, razvojem sustava GALILEO i GMES (Globalni nadzor okoliša i sigurnosti), te programima satelitske komunikacije EU se postavlja kao globalni lider ovog područja

� 1/3 svjetske proizvodnje � veliki civilni zrakoplovi (AIRBUS), poslovni mlažnjaci i helikopteri, zračni strojevi i obrambena elektronika

� 56% prihoda zrakoplovne industrije predstavlja izvoz

� vitalna je zbog ekonomskog rasta, sigurnosti i kvalitete života

� Cilj je bolja koordinacija aktivnosti EU, zemalja članica i Europske svemirske agencije (ESA)

� «Clean Sky

� Arianespace

43

Svemirska industrija EU –ciljevi:

� razvoj i iskorištavanje aplikacija vezanih za svemir koje koriste ciljevima europske javne politike i potrebama europskih građana i poduzeća

� udovoljavanje europskim potrebama sigurnosti i obrane vezanih za svemir

� osiguravanje jake i konkurentne svemirske industrije u Europi, koja je inovativna i nudi održive, visokokvalitetne i troškovno učinkovite usluge

� doprinos društvu utemeljenom na znanju (svemir)

� osiguravanje neograničenog pristupa najboljoj tehnologiji, sustavima i kapacitetima za Europu, kako bi se osigurala neovisnost europskih svemirskih aplikacija

44

Bilanca europske industrije

� EU ne intervenira u sektoru industrije, nego stvara povoljnu okolinu za razvijanje poduzeća na cijelom unutarnjem tržištu (politika poduzeća) ili za poticanje aktivnosti određenih industrijskih grana koje imaju izvjesne probleme u stvaranju konkurentnosti na europskom tržištu (sektorska politika)

� U 1990-tim godinama, ostvarenje unutarnjeg tržišta snažno je djelovalo na restrukturiranje europske industrije �ukidanje fizičkih, tehničkih i fiskalnih prepreka u unutar-europskoj razmjeni izazvalo je jačanje trgovinske razmjene i konkurencije unutar EU-a

45

Odbacivanje manje konkurentnih proizvođača omogućava:

� ekspanziju postojećih poduzeća na tržištu� bolju eksploataciju i rentabilnost proizvodnih kapaciteta

� povećanje djelovanja “ekonomije obujma”� jačanje interne efikasnosti restrukturiranjem i koncentracijom aktivnosti te poticanjem bolje alokacije ljudskih, tehničkih i financijskih resursa

� iniciranje poboljšanja organizacije, kvalitete i različitosti proizvodnje te posebno

� inoviranje u procesu proizvodnje i u proizvodnoj ponudi

46

Bilanca europske industrije� sve veći akcent na horizontalne politike � R&D,

inovacije, poduzetništvo, konkurentnost, javne nabavke, ljudski kapital...

� EU je najveći svjetski industrijski proizvođač, a najvažniji udio u tome ima Njemačka

� između 2005. i 2010. najbrži rast u proizvodnji ostvaren je kod farmaceutske industrije, proizvodnje računala i elektronike, popravaka i instaliranja strojeva te transportne opreme (2-4% godišnje), a najveći pad zabilježen je u sektorima proizvodnje, duhana (-6%), rudarstvu i ekstrakciji nafte i plina te proizvodnji tekstila i kože (-4 do -5 %)

� Između 1997. i 2007.g. broj radnika u industriji se smanjio za oko 12%, najviše u sektorima rudarstva (-7%), tekstila i odjeće (-5%), kože i obuće (-4,5%)

Bruto novostvorena vrijednost EU-a 1998. i 2009. godine po sektorima

U 2009. godini ukupni bruto domaći proizvod je iznosio 11.790,8 milijardi PPS-a (SAD je iste godine imao 10.613,5 mlrd PPS-a).

47

48

Indeks proizvodnje za EU-27 (2000. = 100)

49

Politika poduzetništva EUPolitika poduzetništva ima cilj stvaranje povoljnog (dinamičnog) okruženja za poduzeća i poslovanje u Europi te rast proizvodnosti, zapošljavanja i bogatstva, što će omogućiti ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020Nadalje, važni ciljevi jesu:poticanje razvojne i inovacijske sposobnosti poduzećaosiguravanje pristupa na tržišta članica EU i druga tržištapoticanje poduzetništva i poduzetničkih sposobnostipojednostavljenje administrativnog opterećenjajačanje dijaloga i savjetovanja s uključenima u malo i srednje poduzetništvo

50

Članak 173 UFEU-a poziva na:

osiguravanje uvjeta za konkurentnost EU industrije ubrzanjem strukturnih prilagodbi

razvoj pogodnog okruženja za pokretanje novih inicijativa i razvoj poslovnih pothvata s naglaskom na mala i srednja poduzeća

praktičnu primjenu najnovijih istraživačkih i tehnoloških dostignuća

poticanje suradnje među poduzetnicima

51

Strategija razvojaPoduzetnička politika EU danas obuhvaća cijelu poslovnu zajednicu i njezino okruženje � obuhvaća sva MSP, tz. i uslužni sektor, turizam, trgovinu...Kao posljedica pokušaja monopolizacije tržišta i rasta multinacionalnih (američkih) kompanija � Komunitarna politika za malo i srednje poduzetništvo (1983.)

Višegodišnji program (MAP) za poduzeća i poduzetništvo s naglaskom na mala i srednja poduzeća

Program za poduzetništvo i inovacije (EIP)

52

Povelja za mala poduzeća

Europska povelja za mala poduzeća (2000.) poziva zemlje članice i Komisiju na potporu i poticanje malih poduzeća u 10 ključnih područja:

1) Obrazovanje i osposobljavanje za poduzetništvo

2) Jeftinije i brže pokretanje poduzeća

3) Bolje zakonodavstvo i regulativa

4) Dostupnost potrebnih radnih vještina

5) Poboljšanje on-line pristupa

53

Povelja za mala poduzeća

6) Bolje korištenje prednosti unutarnjeg tržišta

7) Porezna i financijska pitanja

8) Jačanje tehnoloških sposobnosti malih poduzeća

9) Korištenje uspješnih modela za elektroničko poslovanje i razvijanje vrhunske potpore malim poduzećima

10) Bolja zastupljenost interesa malog poduzetništva u tijelima Unije i na nacionalnoj razini

54

Poduzetništvo i Europa 2020

Lisabonska strategija donesena je 2000.g. � stvaranje svjetski najkonkurentnijeg gospodarstvatemeljenog na znanju (“društva znanja”), sposobnog za održivi rast, te s više kvalitetnijih radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom, a jedno od ključnih područja djelovanja upravo je poticanje poduzetništva!

Suočavanje s izazovima globalizacije

Inovacije � zapošljavanje i gospodarski rast

Europa 2020 – nova strategija od 2011.g., nastavak Lisabonske str.

55

Pravno okruženje europskih poduzeća

Novi globalni pristup Unutarnjem tržištu:

doprinos planiranju, uvođenju i unaprjeđenju fleksibilnog pravnog okvira, koji omogućuje pristup Unutarnjem tržištu

Europski sustav normizacije �olakšava djelovanje i konkurentnost poduzetnika, neovisno o njihovoj veličini

Zaštita okoliša

56

Pravno okruženje europskih poduzeća

Harmonizacija/koordinacija prava trgovačkih društava i računovodstva

mobilnost poduzeća (sloboda poslovnog nastana), prikupljanje podataka o poduzećima i nadzor

Societas Europaea (SE) � omogućuje fleksibilnije prekogranično poslovanje i upravljanje

osnovano prema europskim zakonima koje priznaju sve članice

ima kapital od najmanje 120.000 EUR

“Europsko kooperativno društvo”

EEIG (European Economic Interest Grouping) � hibrid između društva i ugovornog odnosa koji jamči jednakost sudionicima grupe

57

Poslovno okruženje europskih poduzećaEU nastoji uskladiti zakonodavstvo s potrebama razvoja poduzetništva

Metoda procjene učinaka (impact assesmentmethod)

Metoda otvorene koordinacije («open method of coordination»)

Pojednostavljenje administracije � BEST

«Enterprise Europe Network» �poduzetnička mreža pruža potporu i savjete poduzećima (ponajprije MSP) širom Europe i pomaže u iskorištavanju njihovog poslovnog potencijala

«Your Europe» poslovni portal

58

Financiranje europskih poduzećaProblemi oko pokretanja i preseljenja poduzeća, kašnjenja u plaćanjima, poreznom opterećenju...Pored nacionalnih mehanizama financiranja, Unija iz zajedničkih izvora izravno ili neizravno financira razvoj MSP-aod 2007.g. uveden je CIP � Okvirni program za konkurentnost i inovacije

U okviru toga EIP - Program za poduzetništvo i inovacije

neizravno financiranje MSP putem financijskih posrednika, investicijskih fondova i «poslovnih anđela», te sustava kreditiranja i bankovnih jamstava ili pomoći izgradnji kapacitetamikrokreditiranje (krediti vrijednosti manje od 25.000 eura) je posebno važno s obzirom da mikropoduzeća čine najveći broj MSP-a

59

Financiranje europskih poduzeća

� Mreže pomoću kojih MSP-i imaju olakšan pristup financiranju kapitala:

� Europa INNOVA (mreža financiranja inovacija)

� Gate2Growth.com� NEFI - Mreža europskih financijskih

institucija za MSP� EVCA – Europska asocijacija za

poduzetnički i privatni kapital � EBAN - Europska mreža poslovnih anđelastrukturni fondovi EU-aEuropska investicijska banka i Europski investicijski fondFP7 � sudjelovanje MSP-a u projektima R&D

60

Small Business Act(“Akt o malom poduzetništvu za Europu”)

� priopćenje iz lipnja 2008.� Sastoji se iz raznih inicijativa i načela, a cilj mu je stvaranje novog političkog okvira koji bi obuhvatio postojeće instrumente i nadogradnju Europske povelje o malim poduzećima te moderne politike MSP-a

� Zakonodavni prijedlozi u skladu s načelom «thinking small first»�«Societas Privata Europaea (SPE)»

�Smjernica o sniženim stopama PDV-a

61

Okoliš i održivi razvoj

Ugovor o EU zahtijeva integraciju potreba zaštite okoliša u okvir svih zajedničkih politika i aktivnosti

ravnoteža između gospodarskih i socijalnih ciljeva te zaštite okoliša

Održivi razvoj integriran je s ciljevima poduzetništva, što bi trebalo potaknuti inovativnost i konkurentnost europskog poduzetništvaLIFE+

novi sustav ekološkog upravljanja - EMAS

Mreža IMPEL

Koncept održivog razvoja

62

Trendovi emisije stakleničkih plinova u EU

63

Promjena (%) u emisiji stakleničkih plinova u EU 2007. godine u odnosu na baznu godinu

Upravljanje prirodnim resursima i održiva proizvodnja� zaštita flore i faune + gospodarenje otpadom

� nove tehnologije i inovacije trebale bi omogućiti duži vijek proizvoda i ponovno korištenje ili recikliranje određenih materijala («Life-Cycle Thinking»)

� gradski otpad u EU prema metodi zbrinjavanja (1995. - 2007.):

64

Ekološka industrija u Uniji

� 2007.:� oko 3,5 milijuna radnika (najviše u Njemačkoj)

� prihod oko 2 - 2,5% BDP-a Unije

� ekološki učinkovite industrije efikasnije raspolažu resursima, ponajprije energentima

� Skandinavska industrija, koja najviše ulaže u ekološke standarde i energetsku učinkovitost, vodeća je po konkurentnosti, što znači da troškovi zaštite okoliša ne znače nužno gubitak konkurentnosti!

65

Integrirana prevencija i nadzor od zagađenja (IPPC)

� smjernica 2008/1/EC � «Integratedpollution prevention and control»

� obuhvaća mjere prevencije i smanjenja zagađenja zraka, vode i zemlje iz industrijskih aktivnosti, a posebno je značajno zbog prekograničnog karaktera, jer predviđa prekogranična savjetovanja i licenciranje novih postrojenja koji mogu imati negativne učinke na okoliš! 66

Akcijski plan iz srpnja 2008. godine

� Potiče održivu potrošnju i proizvodnju te održivu industrijsku politiku

� � povećana dostignuća u zaštiti okoliša, poticanje ekoinovacija i konkurentnosti te globalnom doprinosu niskoj razini ugljika u proizvodnji, a sve to poticanjem ekoloških normi i ekoloških oznaka (“ekoetikete”), povlasticama za ekološke proizvođače, promicanjem globalne održivosti industrije i sl.

� «Eco Business Award» � za poduzeća koja su učinila iskorak u upotrebi ekoloških tehnologija i metoda 67