IMPRESSUM.IZDAVAČ Hrvatska demokratska zajednica BiH Organizacija za Brčko Distrikt BiH

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK dr. Anto Domić

GRAFIČKO OBLIKOVANJE GRAFIČKI I TEHNIČKI UREDNIK marichart

LEKTOR I.K, J.K.

FOTOGRAFIJAfotoart

UREDNIŠTVO Dr. Anto Domić, Ankica Gudeljević, Ivo Filipović, Pero Gudeljević, Ilija Marić, Ružica Jokić, Delfa Dejanović, J. K. R. M., Emanuel Zakarić, Ljubica Jurić, Ankica Franjić, S. D., V. N., Marinko Geljić, I. K., Jelena Nikić, Darjan Nikić,Adrijana Pavić, Miroslav Geljić, J. G., Marina Lučić, Ljubica Sluganović, Marija Medar, Nataša Medar, M. P. Lucija Ždravac, M. P., Z. B., Darko Antić, M. M., Ružica Ilić, I. B., Mara Pavlović, Tea Ružić, M. R., I.C, Daniela Zečević, Irena Trifunović, Nina Letić

ADRESA Bulevar mira 2 76100 Brčko Distrikt BiH Bosna i Hercegovina

tel./fax: ++387 (0)49/21 73 76

eMail: info@hdzbrcko.org

www.hdzbrckodistrikt.org

NAKLADA 3000 primjeraka

Besplatan primjerak

SADRŽAJUVOD 3

Predsjedavajući Predsjedništva BIH

prof. dr. Dragan Čović s izaslanstvom HDZ-a BiH

posjetio Zidine u Gornjoj Skakavi 4

IZBORNE SKUPŠTINE ORGANIZACIJE HDZ-a I

ZAJEDNICE ŽENA ORGANIZACIJE HDZ-a

U BRČKO DISTRIKTU BiH 6

ZAJEDNIČKO HODOČAŠĆE MEĐUGORJU

MLADEŽI HDZ-a BiH I MLADEŽI HDZ-a RH 7

OKRUGLI STOL MLADEŽI HDZ-a BiH U BRČKOM 8

U Brčkom obilježena Večer sjećanja na žrtve Vukovara 9

RAZGOVOR S MIROM IVAKOVIĆ 10

TEA RUŽIĆ, POLAZNICA V. GENERACIJE

POLITIČKE AKADEMIJE HDZ-a BiH 12

Završena izgradnja kapele i

posvećeno zvono na groblju u Donjem Zoviku 13

RAZLIČITI AUTORI O SVETOM NIKOLI 14

ZLATNA MISA FRA TIHOMIRA SADRIĆA 15

Blagoslovljena i posvećena kapela podignuta

u čast sv. Franji Asiškom u Gornjem Vukšiću 16

Blagoslovljena zvona za novu župnu crkvu u Ulicama 16

Večer Hercegovine u Posavini 20

VRH – KNJIGA ZA SVAKI HRVATSKI DOM 21

PROZA U TRAPERICAMA 22

Božićne pjesme i njihov značaj 23

Hrvatske božićne pjesme 23

Sveti Nikola - dodjela paketića 25

27Kad se vrijedne ruke slože

Poštovani ljubitelji „Glasa HDZ-a“, pozdravljam vas dvadeseti put u našem glasilu. Općeprih-

vaćena ideja Mladeži i ostalih članova brčanskoga HDZ-a datrajno otrgnu od zaborava djelovanje Hrvata i članova Hrvatskedemokratske zajednice Bosne i Hercegovine naišla je na odo-bravanje hrvatskoga puka u distriktu Brčko. Ovakav način ču-vanja našega političkog djelovanja na hrvatskome jezikuprijeko je potreban jer smo u Distriktu svoji na svome.

Zbog svakodnevnih političkih i verbalnih nasrtaja na pri-padnike hrvatskoga naroda koji služe interesima hrvatskoganaroda, važno je trajno zabilježiti kako odgovaramo na te na-srtaje. Istinski hrvatski domoljubi i zaštitnici hrvatskih interesabrane svoj dom i domovinu upornim radom i promicanjem vri-jednosti ljubavi prema svima, poštovanjem drugih i drugačijih,razumijevanjem različitosti, ali braneći svoj nacionalni integri-tet i biće hrvatskoga naroda. Promicanje vrijednosti hrvatskoganaroda često je na meti onih koji bi željeli da s ovih prostora ne-stane katoličke vjere, nestane Hrvata i hrvatske tradicije, je-zika, kulture i običaja.

U ovom se broju prisjećamo svih naših izdanja glasila kojesmo s ponosom predstavili našim čitateljima u proteklih osamgodina. Prisjetit ćemo se i događaja važnih za hrvatski narod,poput obilježavanja vjerskih blagdana, obilježavanja povijesnihdatuma iz Domovinskoga rata i drugih civilnih manifestacija.One svjedoče o tragovima naše povijesti na ovom prostoru uproteklih tisuću godina, kao i o sudbini našega hrvatskog čo-vjeka koji se bori za opstanak na svome ognjištu. Naročito suvrijedne fotografije mnoštva naših aktivista, simpatizera i svihdrugih koji žive s HDZ-om BiH, iz kojih se iščitava uspjeh, entu-zijazam i optimizam, kao i naš ostanak i opstanak. Naši člancipodsjećaju i na mnoge naše ljude koji su napustili ovaj svijet, alikoji i dalje žive u našim sjećanjima i srcima.

Ovo su prvenstveno političke novine koje pišu o temamagledanim iz kuta mladih ljudi koji tek kroče u život, a koji ih jeprisilio da prerano odrastu i omudre. Oni vrlo ozbiljno sagle-davaju političke teme, jer drugačije ne bismo bili u mogućno-sti nositi se s prečestim nasrtajima na integritet i dostojanstvopreponosnoga hrvatskog naroda. Naša imena i nacionalna obi-lježja prečesto su predmet napada koje drugi žele vezati s di-jelom mračne povijesti i staviti stigmu kolektivne krivnjehrvatskoga naroda, ali naši ih mladi proziru i svoja obilježja do-življavaju na najplemenitiji način. Takva je mladež jamac da miHrvati nećemo dopustiti naš nestanak s ovih prostora niti ćemodopustiti da se ubije naš osjećaj nacionalne pripadnosti, kao iljubav prema našoj domovini i našim nacionalnim obilježima.

Pošast suvremenoga doba jesu migracije ljudi, što je zah-vatilo i naš narod. Mnogi naši mladi vjeruju da će u tuđini pro-naći bolji i topliji dom i da će tamo biti bezbrižniji. To me žalostijer, i pored velikog truda, nismo uspjeli svima osigurati dobarposao i dobra primanja za pristojan život ovdje. Odlazak mla-dih jest opasnost za našu opstojnost, ali je i poticaj da još višei upornije radimo na stvaranju uvjeta za njihov ostanak i po-vratak. Uz Božju pomoć, naš narod i mladež punu nade, želimvjerovati u naš uspjeh.

Ovaj dvadeseti, na neki način, jubilarni broj dijelit ćemo zaBožić. To je vrijeme svjetlosti, ljubavi i mira, vrijeme praštanjai vrijeme osjećaja pripadnosti svojoj obitelji, svojemu narodu,a i svojoj stranci. Moći ćete čitati ove novine i na našem božić-nom domjenku, na dan svetoga Ivana 27. prosinca 2015. go-dine.

Kao glavni i odgovorni urednik želim svima nama čestit iblagoslovljen Božić, rođendan našega spasitelja koji nas uistinuštiti i spašava kroz vrlo burna i teška stoljeća. Vjerujem da ćenas Božja milost i providnost voditi i dalje te da naša buduć-nost na ovim našim prostorima nije upitna. Također, želim če-stitati imendan svima koji nose ime svetoga Ive, da ih služidobro zdravlje, sreća i uspjeh.

Čestit Božić i sretna nastupajuća nova 2016. godina! Živjeli!

3

UVOD

Izaslanstvo HDZ-a BiH, predvođeno predsjednikom HDZ-aBiH i predsjedateljem Predsjedništva BiH, dr. Draganom Čovi-ćem, odlučilo se za posjet Zidinama franjevačkoga samostanau Gornjoj Skakavi, gdje su pronađene vrijedne arheološke isko-pine koje datiraju još iz 13. stoljeća. U narodu ovoga kraja idanas postoji vrlo živa predaja i sjećanje na porušeni samo-stan: na Zidinama se održavaju vjerski obredi i pale svijeće, a umjesecu rujnu, o blagdanu Rana sv. Franje, onamo se hodoča-sti. Prvi posjet našega predsjednika koji je priređen upravo 17.rujna 2015. godine bio je od velikoga značaja za Hrvate ovogakraja. Kako bi cjelokupan dojam bio još ljepši, napomene radi,sv. Franjo zaštitnik je ovoga mjesta.

U sastavu izaslanstva uz predsjednika Čovića boravili su idopredsjednik HDZ-a BiH, Davor Čordaš, te Josip Jerković, do-predsjednik Republike Srpske.

Nakon misnoga slavlja žitelji Gornje Skakave priredili su za-jednički ručak za sve hodočasnike te brojne goste, istaknutepredstavnike političkoga i društvenoga života, kao i tradicio-nalnu, 9. po redu smotru folklora na kojoj su nastupila mnogakulturno-umjetnička društva iz Brčko distrikta i okolnih mjesta.

Domaćin manifestacije, fra Marko Antić, gvardijan franje-vačkoga samostana Dubrave, ističe da su ovakva okupljanjaizuzetno značajna ne samo zbog hodočašća nego i zbog činje-

nica koje potvrđuju postojanje Hrvata više od 1000 godinaupravo na ovim prostorima.

Ponosni su na naše Zidine svi, među njima rekli bismo naj-ponosniji je naš gradonačelnik dr. Anto Domić koji je sljedećimriječima dokazao da Hrvati ovoga kraja sjeverne Bosne imajumnogo toga za ponuditi, te učiniti Brčko distrikt turistički raz-vijenim prostorom.

„Ovo mjesto koje zovemo Zidine, postojalo je prije više odtisuću godina i svake godine privlači sve više ljudi koji ovdje do-laze da se pomole, uz nakanu za sebe, svoju obitelj i za boljiživot. Koliko ovo mjesto privlači govori i činjenica da smo danasu prigodi ugostiti najviše zvanice iz reda hrvatskoga narodapredvođene predsjedateljem Predsjedništva BiH dr. DraganomČovićem, predsjednikom HNS-a, HDZ-a BiH, te mnoštvom iza-slanika. Sve to govori da je ovo mjesto uistinu sveto i da priv-lači ljude na ovaj prostor kako bismo našli inspiraciju za našbudući život“, izjavio je dr. Anto Domić.

Nije samo naš gradonačelnik ponosan na Zidine. Riječi prof.dr. Dragana Čovića govore da i oni koji nisu s ovoga prostora ci-jene i prepoznaju njenu vrijednost jer su upravo Zidine te kojesu pravi dokaz o postojanju Hrvata dugi niz godina, dokaz da sunaši preci ovdje živjeli i nama omogućili život kakav danasimamo na ovome prostoru.

4

Predsjedavajući Predsjedništva BIH prof. dr. Dragan Čović s izaslanstvom HDZ-a BiH

posjetio Zidine u Gornjoj Skakavi

„Prije svega, ovo su posebna i osobita mjesta. Sličnih mje-sta nema pretjerano mnogo u BiH i zbog toga ih treba na po-seban način vrjednovati, ali treba još puno raditi kako bi doistana neki način spoznali što je naša povijest na ovome prostorusjeverne ili sjeveroistočne Bosne. Siguran sam da današnji danima jednu posebnu poruku i težinu, i upravo zbog toga sam sei odazvao pozivu da danas, s drugim žiteljima i svima onimakoji su hodočastili, boravim na ovome mjestu koje ima svojupovijest.“

Tijekom ovoga posjeta prof. dr. Dragan Čović nazočio je iradnom sastanku s članovima Odbora HDZ BiH Organizacije zaBrčko distrikt, na čelu s predsjednikom Organizacije za Brčkodistrikt i gradonačelnikom Brčkog, dr. Antom Domićem.

Riječi našega gradonačelnika dr. Ante Domića u uvodnomedijelu glasile su:

„Riječ je o uobičajenom radnom posjetu predsjednika Čo-vića članstvu stranke u Brčko distriktu kako bi se sagledaliučinci te razradili planovi za daljnje stranačko djelovanje i ciljevirada u budućem razdoblju.“

Članovima Odbora naše stranke obratio se naravno i dr.Čović te obrazložio da je cilj sastanka da se s predstavnicimaHDZ-a i gradonačelnikom porazgovara i informira o aktualnojsituaciji i unaprjeđenju rada stranke, te naglasio da je kvaliteta,organiziranost i promoviranje naše Hrvatske demokratske za-jednice u Brčko distriktu na zavidnoj razini.

Zahvaljujemo se našemu predsjedniku prof.dr. Draganu Čo-viću te njegovu izaslanstvu, kao i svim gostima na dolasku, tedodavanju posebne čari, ovome ionako odveć posebnom blag-danu, svim Hrvatima Brčko distrikta, posebice žiteljima GornjeSkakave.

Jelena Nikić i Tea Ružić

5

Za kraj predsjednik Čović obratio se prisutnima ovim riječima:

U proteklom razdoblju brčanski HDZ održao je dvije važneizborne skupštine.

Prva je održana tijekom ljeta, točnije 14. srpnja 2015., kadasu seniori održali Izbornu skupštinu HDZ-a BiH Organizacije zaBrčko distrikt. Nakon himne hrvatskoga naroda i himne BiH,pozdravnu riječ održao je dr. Anto Domić. Izabrano je radnopredsjedništvo od šest članova, nakon čega je predložen dne-vni red koji je jednoglasno usvojen. Izabrana su radna tijela, apotom je pročitano i izvješće o radu. Uslijedio je izbor članovabrčanskoga odbora HDZ-a i izbor članova Nadzornoga odbora.Pristupilo se glasovanju, te je nakon prebrojavanja listića, iz-borno povjerenstvo podnijelo izvješće. Imenovani su novi čla-novi Odbora Organizacije HDZ-a za Brčko distrikt i Nadzornogodbora organizacije HDZ-a za Brčko distrikt. Izborna skupštinazavršena je inoniranjem himne „Bože čuvaj Hrvatsku“.

Druga održana izborna skupština je Izborna skupština Za-jednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“, koja je odr-žana 15. studenog 2015. godine u Domu HKD-a „Napredak“ uBrčkom s početkom u 14:00 sati. Predsjednica Zajednice žena

Mara Pavlović podnijela je izvješće o radu Zajednice žena zaprotekle tri godine. U ovom dugom razdoblju zalaganja i sura-dnje, prijateljstava i posjeta, zavidna je brojka od ukupno 2.018članova i 806 članica. Na Izbornoj skupštini izabran je OdborZajednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“ Organiza-cije za Brčko distrikt koji broji 13 članica : Mara Pavlović, Dra-gica Sluganović, Mira Ivaković, Ružica Viljušić, Ankica Franjić,Biljana Jakić, Mara Milić, Mara Jokić, Luca Barišić, Ljubica Ždra-vac, Selena Goričkić, Dubravka Letić i Jelica Pavić.

Dana 19. studenog 2015. godine održana je i konstituira-juća sjednica Odbora Zajednice žena HDZ-a BiH „Kraljica Kata-rina Kosača“, na kojoj je nazočilo 11 članica. Za predsjednicuizabrana je jednoglasno Mira Ivaković, dopredsjednice su MaraPavlović, Dragica Sluganović i Dubravka Letić, a Selena Goričkićizabrana je za tajnicu.

Bog blagoslovio i podržao naše nove izabrane članove i čla-nice odbora, a mi im samo možemo poželjeti zdravlje i još punouspjeha u daljnjem radu.

I. C.

6

IZBORNE SKUPŠTINE ORGANIZACIJE HDZ-a IZAJEDNICE ŽENA ORGANIZACIJE HDZ-a

U BRČKO DISTRIKTU BiH

Lijepa sunčana subota. Reklo bi se da ljepše ne može biti, no zajedničkim snagama naše Mladeži i Mladeži sestrinske orga-nizacije dokazali smo da, ipak, može.

Više od 800 mladih HDZ-a BiH i HDZ-a RH doputovalo je 29. kolovoza 2015. godine u našu voljenu, suncem obasjanu Her-cegovinu. Okupljanjem, razgovorom te upoznavanjem mladih iz različitih gradova i sestrinskih država, započeo je naš susret uHerceg etno selu Međugorje. Prigodan program započet je dobrodošlicom našeg predsjednika Mladeži Vedrana Kožula.

Ono što je ovaj dan učinilo posebnim jest obraćanje jedne od vidjelica ukazanja Gospe u Međugorju. Divna i blaga gospođa,koju život baš i nije mazio, ispunjena vjerom, blagošću i ljubavlju, učinila je naša srca poniznim i ispunjenim. Oduševila nas jeporukama koje Gospa šalje. Njezine riječi nikada neće biti izbrisane iz moga sjećanja, kao ni osjećaji ljubavi i mira koje sam tamoosjetila. Oči naših mladih bile su pune suza i boli zbog spoznaje o neizmjernoj patnji koju su vidioci zbog Gospinih ukazanja pro-šli i prolaze i dan-danas.

Potaknuti njezinim riječima, moleći se zajednički s našim voditeljem, unatoč gotovo nepodnošljivoj vrućini, snažni, ispunjeniljubavlju i voljom, penjali smo se ka Brdu ukazanja.

Gradonačelnica Knina Josipa Rimac pridružila se našem hodočašću. Predsjednici Mladeži HDZ-a BiH, Mladeži HDZ-a RH iMladeži DSHV-a Vedran Kožul, Josip Bilaver i Mario Vrselja kazali su da je ovo hodočašće još jedan dokaz kako su mladi Hrvati,odakle god dolazili, jedno biće. Izaslanstvo HDZ-a BiH, vođeno predsjednikom HDZ-a BiH i predsjedateljem Predsjedništva BiHdr. Draganom Čovićem, bilo je također oduševljeno cijelom organizacijom i jedinstvenim djelovanjem Mladeži HDZ-a BiH i HDZ-a RH.

Dan koji svi pamtimo, zabilježen je brojnim fotografijama, a nama je posebno draga zajednička fotografija svih sudionika ho-dočašća, koja dokazuje da snaga mladih nije samo prazna priča.

Tea Ružić

7

ZAJEDNIČKO HODOČAŠĆE MEĐUGORJU MLADEŽI HDZ-a BiH

I MLADEŽI HDZ-a RH

Dana 28. lipnja 2015. godine, polaganjem vijenca ispredspomenika poginulim braniteljima 108. pješačke brigadeHVO-a u Brčkom, započele su aktivnosti Mladeži HDZ-a BiH,treća redovita sjednica Predsjedništva i Okrugli stol na ko-jemu je predstavljen Program rada Predsjedništva MladežiHDZ-a BiH za razdoblje 2015.-2017., s posebnim osvrtomna položaj mladih.

U uvodnom je dijelu dobrodošlicu iskazao dopredsjed-nik Hrvatske demokratske zajednice BiH, predsjednik HDZ-a BiH Organizacije za Brčko distrikt i gradonačelnik Brčkodistrikta BiH dr. Anto Domić koji je Mladeži poželio uspje-šan rad i ugodan boravak u Distriktu.

Na Okruglom stolu raspravljalo se o problemima s ko-jima se susreću mladi u Bosni i Hercegovini:

“Treba spriječiti iseljavanje mladih iz Bosne i Hercego-vine osiguravanjem novih radnih mjesta. Nije dovoljno rećiostanite ovdje u vašim domovima nego je tim ljudima po-trebno osigurati egzistenciju. Rješenje koje nudi Mladežkroz usvojeni program u Predsjedništvu Mladeži, posti-gnuto je u suradnji sa svim razinama vlasti. Rješenje vidimu zajedništvu, kontinuiranom radu, u stvarnoj želji i uklju-čivanju svih važnih aktera radi rješavanja problema s ko-jima se mladi susreću”, izjavio je predsjednik MladežiHDZ-a BiH Vedran Kožul.

“Mi smo vrlo aktivan odbor i ponosimo se time. Našaorganizacija u Brčkom prepoznata je po aktivnostima zakoje dobivamo pohvale od naših sugrađana”, kazala je Ru-

žica Jokić, predsjednica Mladeži HDZ-a BiH u Distriktu, do-dajući da je tematika Okrugloga stola vrlo zanimljiva mla-dima jer je riječ o njihovoj budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Mladež HDZ-a BiH i dalje nastavlja s aktivnostima na po-boljšanju života mladih u Bosni i Hercegovini, stoga planiraorganizirati još tematskih okruglih stolova koji će se bavitiproblemima mladih u našoj zemlji.

Ružica Jokić

8

OKRUGLI STOL MLADEŽI HDZ-a BiH U BRČKOM

Dana 17. studenog 2015. godine u organizaciji Mladeži HDZ-a BiH u Brčkom ispred spomenika poginulim braniteljima 108.HVO brigade, obilježena je „Večer sjećanja“ u spomen na obljetnicu pada grada Vukovara i na sve žrtve brojnih mjesta strada-nja hrvatskog naroda.

Mladeži HDZ-a Brčko Distrikta pridružili su se i drugi članovi HDZ-a BiH kao i gradonačelnik Brčkog dr. Anto Domić, te palje-njem svijeća i molitvom dostojanstveno i u tišini odali počast poginulim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata, kako u Bosnii Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj.

Ovom prigodom, svi koji su nazočili šalju poruku zajedništva, kojom iskazuju suosjećanje sa obitelji svih stradalih žrtava uziskrenu nadu kako se tako nešto nikada više neće ponoviti.

M. R.

9

U Brčkom obilježena Večer sjećanja na žrtve Vukovara

Recite nam nešto ukratko o sebi.Rođena sam 3. listopada 1966. godine u Lipovcu u katoličkoj

obitelji, od oca Vlade i majke Ruže. Odrastala sam, školovala teudala u Lipovac, gdje i danas živim sa suprugom. Majka sam dvijeudane kćeri i baka jednog malenog, jednogodišnjeg Nice.

Naobrazba: SSS (administrativno – upravna) III. i IV. stupanj,26 godina radnoga iskustva.

Aktivna sam članica HDZ-a BiH Organizacije za Brčko distriktBiH od 2008. godine. Obnašala sam funkciju člana Odbora Za-jednice žena „Kraljica Katarina Kosača“ od osnutka do danas tepredsjednika TO Lipovac.

Dobitnica sam zahvalnice za osobit doprinos u radu HDZ-aBiH.

Na konstituirajućoj sjednici koja je održana nakon Izborneskupštine Odbora Zajednice žena HDZ BiH „Kraljica Katarina Ko-sača“ Organizacije za Brčko distrikt BiH, jednoglasno ste izabraniza predsjednicu.

Kakvi su vaši prvi dojmovi?Da, imate pravo, izabrana sam jednoglasno za predsjednicu

Zajednice žena „Kraljica Katarina Kosača“. Bila sam prvobitno iz-nenađena, veoma počašćena ukazanim povjerenjem. S obziromna to da je velika odgovornost na stranci, osjećam još veću od-govornost i obvezu da opravdam ukazano mi povjerenje. Samimtim što je prvi čovjek naše stranke, naš predsjednik dr. AntoDomić i prvi čovjek ovog grada, naš gradonačelnik, te brojni drugizvaničnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, i na meni je velika od-govornost da opravdam ukazano mi povjerenje, te predstavimkako Zajednicu žena tako i stranku u najboljem svjetlu. Euforija jebrzo splasnula jer je već vrijeme da se pristupi izradi planskih ak-

tivnosti za naredni vremenski period, te se ozbiljno počne sradom.

Na Izbornoj skupštini Zajednice žena HDZ BiH „Kraljica Ka-tarina Kosača“ za Brčko distrikt izabran je novi Izvršni i Nadzorniodbor. Koja su Vaša očekivanja kada je u pitanju njihov rad?

Da, izabrani su novi Izvršni i Nadzorni odbor. Moja očekivanjasu da nastavimo s kontinuiranim radom kao i do sada. S obziromna to da nije došlo do nekih drastičnih promjena u smislu novoi-zabranih članica, čvrsto vjerujem da će opravdati ukazano im po-vjerenje. Dakako da uvijek može i više i bolje. Sve su to članicekoje su isključivo svojim radom zaslužne da su tu gdje jesu i ja,kao predsjednica, čvrsto vjerujem u njih i u uzajamno razumije-vanje i suradnju.

Možete li nam reći Vaš kratak osvrt o radu Zajednice žena naprostoru Brčko distrikta od godine utemeljenja pa do danas?

Da, pokušat ću. Teško je ukratko sažeti djelovanja naše za-jednice u proteklih sedam godina, od 2008. godine od osnutkado danas. Bilo je tu niz aktivnosti kulturnoga, društvenoga i hu-manitarnoga karaktera.

S obzirom na to da se Zajednica žena HDZ BiH „Kraljica KatarinaKosača“ zalaže za promicanje ljudskih prava i sloboda, jednako-pravnosti spolova u društvu i političkome odlučivanju, promicanjeravnopravnosti spolova kao temeljnoga kriterija demokracije, za-laganje za što bolji i kvalitetniji život obitelji koja je temelj zdravogi sretnog društva u cjelini, tako smo i mi u našoj Zajednici žena pr-venstveno vodili brigu o očuvanju hrvatskoga identiteta. To jemožda i najvažnija briga na ovim prostorima - očuvanje naše kul-ture, tradicije i običaja, a sve u međusobnoj suradnji i dopunjava-nju s našom mladeži kroz sljedeće aktivnosti: izložbe naših

10

RAZGOVOR S MIROM IVAKOVIĆ

tradicinalnih jela prigodom svih blagdana, sudjelovanje na svim gastromanifestacijama u Brčko distriktu BiH u suradnji s drugim udrugama (apod pokroviteljstvom Bimala izdali smo našu zajedničku kuharicu tradici-nalnih jela s ovih prostora), posjeti Osijeku, Vukovaru, Međugorju, Mo-staru, svetištu Mariji Bistrici, hodočašće na Bobovac. Također,organiziranje okruglih stolova na temu „Očuvanje hrvatskoga jezika“,„Prevencija karcinoma dojki i grlića maternice“, te dragovoljno darivanjekrvi, prikupljanje humanitarnih akcija za najugroženije obitelji, podjela po-klon paketa članicama srednje dobi za Sv. Katu. Pored toga, bilo je i zabavei druženja, a sve je to, dakako, uvijek bilo medijski popraćeno.

Koje projekte Zajednica žena planira realizirati u sljedećem raz-doblju?

S obzirom na to da smo imali i konstituirajuću sjednicu na kojoj smo iza-brali novo rukovodstvo Zajednice, nismo usvojili Plan djelovanja za nare-dni vremenski period, ali to ćemo učiniti na jednoj od narednih sjednicakoju smo u planu zakazati poslije božićnih blagdana. Pored gore već nave-denih realiziranih projekata, nezaobilazni projekt bit će vezan za što više or-ganiziranja okruglih stolova i predavanja na teme: „Očuvanje zdravljažene“, „Uloga majke – žene u obitelji“, „Uloga žene u političkom djelova-nju“ i niz drugih uobičajenih projekata koje realiziramo u suradnji s našommladeži, a sve u cilju jačanja i napredovanja naše stranke. Dakako, nezao-bilazne teme tiču se i priprema za predstojeće lokalne izbore 2016. godine,tako da ćemo imati niz javnih tribina, skupova, dosta, dosta rada i truda.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim radom članica Zajednice žena iostvarenom suradnjom s udrugama na prostoru Brčko distrikta i su-sjednih općina?

Da, izuzetno sam ponosna na dosadašnji rad članica Zajednicežena, kao i ostvarenom suradnjom s drugim udrugama koje se ogle-daju kroz kulturno-umjetničke susrete, suradnjom s Maticom hrvat-skom u organiziranju tribine na temu „Aktualni položaj hrvatskogajezika“, s posebnim osvrtom na položaj hrvatskoga jezika u Brčko dis-triktu, nevladinom organizacijom IRA koja je organizirala edukaciju ojačanju žena HDZ-a BiH „Kraljica Katarina Kosača“, gdje su udjel uzelei naše članice iz Brčkog. Dakako, uvijek može i više i bolje.

Postoji li nešto što biste posebno istaknuli u organizaciji Zajednicežena za Brčko distrikt?

Da, ono što bih posebno istaknula u organizaciji Zajednice žena pr-venstveno je dosadašnja potpora predsjednika dr. Ante Domića kao ičlanova Odbora u svim našim projektima, na čemu smo im neopisivozahvalne jer bez te potpore naš rad ne bi bio tako prepoznatljiv i uspje-šan. Također, veliki akcent stavila bih na dosadašnju uspješnu suradnjus mladeži. Naše uzajamno dopunjavanje od iznimnog je značaja za us-pješan i prepoznatljiv rad na području Brčko distrikta BiH, a i šire.

Prema Vašem mišljenju, kakvi su izgledi za budućnost Zajednicežena na prostoru Brčko distrikta i šire sredine?

Što se tiče budućnosti i opstojnosti naše zajednice, ja sam veliki op-timist. Dakako, Zajednica koja trenutačno broji 806 članica, a svakimdanom je masovnija, nema straha za opstojnost na ovim prostorima,kao i da se šire nametne i uzme udjel u radu. Ja, kao novoizabrana pred-sjednica, niti jednog momenta nisam posumnjala u potpunu odanost ipožrtvovnost svih naših članica jer je prepoznata u narodu na prosto-rima Brčko distrikta BiH, a i šire. Dapače, izuzetno sam ponosna na njihi njihov dosadašnji rad.

Marija Medar

11

Ponosna sam polaznica V. generacije Političkeakademije HDZ-a BiH, koja se organizira u Mostaruuz potporu ureda Zaklade Hanns Seidel iz Zagreba.Također, članica sam Odbora Mladeži HDZ-a BiHu Brčkom i studentica prve godine Fakulteta poli-tičkih znanosti na odsjeku Međunarodnih odnosai diplomacije. Želja i volja za izučavanjem političkihsustava naše Bosne i Hercegovine, ali i šire, teupoznavanje s mladim ljudima koji imaju iste afi-nitete i ambicije, glavni su motivi moga velikogiskoraka ka budućoj političkoj karijeri.

Nakon dva mjeseca predavanja i druženja s ko-legama polaznicima iz BiH, mislim da bi riječ „kva-liteta“ bila odgovarajuća. Dom HDZ-a u Mostarudokaz je da se Političkoj akademiji pristupa vrlo oz-biljno, budući da nam je na raspolaganju prostor ukojemu se osjećamo kao doma. Predavači koji do-laze s različitih i istaknutih sveučilišta, diplomati teosobe iz političkog, javnog, kulturnog života, uka-zuju na ozbiljnost i visoku razinu. Prepoznali su unama osobe koje su željne promjena i napretka unašoj Bosni i Hercegovini, stoga ne štede ni vri-jeme ni trud kako bi nam prenijeli svoja znanja, načemu smo im neizmjerno zahvalni.

Naglasit ću značaj prijateljstva i međusobnogaupoznavanja nas polaznika koji imamo iste ciljeve:ostanak u Bosni i Hercegovini i borba za stvaranjeuvjeta kako bi nas što više ostalo s prijateljima iobiteljima u našoj domovini.

Radujem se druženjima, zimskim i ljetnim ško-lama, koje će sigurno stvoriti neraskidive veze iz-među nas polaznika Političke akademije, kao inašoj suradnji u skorijoj budućnosti.

Tea Ružić

12

TEA RUŽIĆTEA RUŽIĆPOLAZNICA V. GENERACIJE POLITIČKE AKADEMIJE HDZ-a BiH

Posljednjega dana mjeseca listopada, uoči svet-kovine Svi sveti i Dušni dan, otvorena je i u upo-trebu stavljena novoizgrađena kapela naseoskome groblju u Donjem Zoviku. Aktivnosti ov-dašnjih ljudi na uređenju i proširenju groblja zapo-čete su još 2011. godine, kada je projektnom igrađevinskom dokumentacijom predviđena izgra-dnja nove ograde, postavljanje glavnih i među-grobnih staza, ravnanje novoformiranoga dijelagroblja, dogradnja prostora za parking te izgradnjanove kapele.

Idejno rješenje za novu kapelu predložili su po-jedini žitelji zajedno sa župnikom župe Zovik. Ka-pela je izgrađena tijekom 2014. i 2015. godine, asastoji se od tri funkcionalne prostorije i pristup-nih staza ukomponiranih u spomen-obilježje pogi-nulim braniteljima ovoga mjesta. Spomenuti ćeprostor omogućiti pristojno i praktično obavljanjevjerskih obreda prilikom sahrana te misnih slavlja,koja se obavljaju nekoliko puta godišnje. U sastavukapele izgrađen je odgovarajući zvonik i u njemupostavljeno zvono. Za izgradnju ovoga objekta iuređenje pristupnih staza utrošeno je 75 000 KM,od čega je za nabavu i ugradnju zvona potrošeno 9500 KM. Veći dio tih sredstava osiguran je dotaci-jama iz proračuna Brčko distrikta BiH, a također,značajan dio novčanih sredstava donirali su i samižitelji. Uz nazočnost mnogobrojnih gostiju, te ve-ćega broja svećenika predvođenih župnikom fraMarkom Stjepanovićem, zvono je posvećeno 31.listopada 2015. godine. Tom je prigodom obiteljJanje i Luke Grgić iz Donjeg Zovika proglašenakumom zvona donirajući novčani iznos u visini ko-štanja zvona.

S obzirom na to da se ova kapela nalazi poredglavnoga puta iz smjera grada i da je prvi objekt naulazu u selo i cijelu župu Zovik, nadamo se da će ubudućnosti simbolizirati mnogobrojne vrijednostinašega naroda. To će biti prvi pozitivan utisak sva-kome tko dolazi na ovaj prostor. Žitelji su posebnoponosni na zvukove zvona koje prvi put zvoni uovome selu najavljujući i upozoravajući na sva-kodnevne obveze, pozivajući na molitvu i sjećanjena pokojnike. Od sada će Donjozovičani svoje pre-minule ispraćati u novoj kapeli! Hvala svima koji sudali doprinos da i Donji Zovik dobije ovakav objekt.

Mato Grgić i Jelena Nikić

13

Završena izgradnja kapele i posvećeno zvono na groblju u Donjem Zoviku

Završena izgradnja kapele i posvećeno zvono na groblju u Donjem Zoviku

Kako je naš sveti Nikola postao Djed Božićnjak?

Sama priča o našemu svetom Nikoli poznata je u cijelom svi-jetu.

Na dan 6. prosinca katolici iz cijeloga svijeta proslavljaju blag-dan Svetoga Nikole biskupa. Poznato je da se tom blagdanuposebice raduju djeca jer ih se toga dana daruje. Sam običajda roditelji daruju svoju djecu prigodom ovoga blagdana imakorijene još iz srednjega vijeka.

I sada mogu da se sjetim onoga radosnog treperenja u srcukada sam, kao malo dijete, pripremala svoju i bratovu čizmicu,željno iščekujući što mi to donosi sveti Nikola. Uoči 6. prosincanisam mogla spavati od znatiželje što ću pronaći u svojoj či-zmici, odnosno čarapi, jer sam cijelu godinu bila dobra. Bratasam, kao mlađega, znala pomalo zadirkivati da će dobiti šibu odkrampusa i to je uvijek završavalo njegovim plačem. Naravno,moja čarapa ili čizmica uvijek je morala biti veća jer sam bilastarija. To je, valjda, nepisano pravo starije sestre, a njega samznala uvjeriti da mi je i noga veća. Ova je priča bila za njega vje-rodostojna sve do trenutka kada je valjda i sam shvatio o čemuse radi. Sada se tomu često zajedno smijemo i svim onim ša-lama, koje su mi se, kao bumerang vratile kada je i sam odra-stao. Jednom prigodom u čarapi sam našla dva zlatnika i svaushićena mislila sam da je to dar od bake iz Slavonije. No, ubrzosam shvatila da mi je moj mlađi brat (tada tinejdžer) iz šale za-mijenio prave dukate s plagijat žvakama u obliku dukata. Netrebam opisati scenarij koji se potom odigrao.

Sveti Nikola

Povijest nam kaže da je naš sveti Nikola rođen u 3. stoljeću uMaloj Aziji, u gradu Patari (današnji grad Demre u Turskoj) udobrostojećoj obitelji. Roditelji mu dugo nisu imali djece i kadaim se konačno uslišila molitva kod Boga i rodio sin, ime Nikoladobiva po svome stricu, biskupu u Miri. On kasnije preuzimabrigu o malome Nikoli jer mu roditelji, nažalost, brzo umiru.Tako on uz strica postaje svećenik, sa željom da u duhu togapoziva širi ljubav i dobrotu, kao i ljepotu svećeničkoga poziva.Kako mu ubrzo umire stric, smatralo se da će ga on naslijeditii postati biskup, ali on odlazi u Palestinu. Legenda kaže da jetamo živio samačkim životom, te da se nakon nekoliko godinavratio u Miru, upravo u vrijeme kada umire tadašnji biskup -nasljednik njegova strica. Ista legenda kaže da on postaje novibiskup jer je svećenstvo odlučilo da to bude onaj koji prvi uđeu crkvu. To je bio naš sveti Nikola i tada on, kao veoma mladsvećenik, postaje biskup.

U tijeku svoga života uvijek se borio protiv nepravde i pokazi-vao velikodušnost prema svom bližnjem. Postoje mnoge pričei legende o njemu i njegovu životu, te o njegovoj nesebičnojljubavi prema drugima i mnogim čudima. Poznato je da je oso-bitu ljubav pokazivao prema djeci, siromašnima i potlačenima.I sam je bio progonjen i zatvaran za vrijeme vladavine rimskoga

imperatora Dioklecijana, poznatoga po nemilosrdnom progonukršćana. Smatra se zaštitnikom djece, ali i pomoraca, jer je kaomladi hodočasnik putovao po Svetoj zemlji u želji da prođe Isu-sovim putovima. Tako ga je jednom zadesila snažna oluja i bro-dolom, ali on nije izgubio nadu, nego je skrušeno molio. Nazaprepaštenje mornara olujni vjetar iznenada je stao i tako bi-vaju svi spašeni.

Preminuo je u Miri 343. godine.

Zbog stalnih ratova i turskih osvajanja tijelo mu je 1087. go-dine preneseno u talijanski grad Bari, gdje se i danas nalazenjegove relikvije u crkvi Basilica di San Nicole koja je postaladestinacijom za hodočasnike iz cijeloga svijeta.

Legenda o dimnjaku i čizmicama

U blizini roditeljskoga doma svetoga Nikole živio je bogat čo-vjek koji gubi sav imetak, te u želji da uda svoje tri kćeri odluči„trgovati“ njihovom ljepotom i mladošću, kako bi im osiguraomiraz. U strahu da se to i ne dogodi, legenda kaže da su se mo-lile Bogu da ih sačuva od toga zla i nakane izopačenog oca, teim sveti Nikola ubacuje zlatnike kroz dimnjak. Kako su se u tovrijeme na otvorenome ognjištu sušile čarape, zlatnici su padaliu njih i od tada dolazi običaj stavljanja poklona u čarape ili či-zmice.

Sveti Nikola i Djed Božićnjak

Priča o Santa Clausu (Djedu Božićnjaku) počinje sa Saint Nic-holasom (svetim Nikolom).

Vjerujem da je mali broj onih koji znaju da se sveti Nikola, nasvom dugom putu od gotovo 15 stoljeća, pretvorio u SantaClausa (Djeda Božićnjaka). Naime, nakon reforme kršćanstva,njemački protestanti odlučili su djecu darivati na sam dan Isu-sova rođenja, odnosno na Božić.

Američki ilustrator Thomas Nast dorađuje dalje ovu njemačkupriču o Djedu Božićnjaku koji čak ima i svoju radionicu na Sje-vernom polu (u Laponiji).

Godine 1931. kompanija Coca-Cola proslavila je lik Djeda Bo-žićnjaka putem svoje promidžbe proizvoda. Nekoliko godinakasnije 1939. godine u Montgomery Ward Company nastaje injegov glavni pomoćnik Rudolf, prepoznatljiv po crvenomenosu.

Upravo iz tog razloga smatra se da su u ovoj transformaciji naj-više sudjelovali Amerikanci, davši tom blagdanu novu dimen-ziju.

Tako je naš sveti Nikola „transformiran” u Djeda Božićnjaka kojii sam postaje poznat u cijelom svijetu, kao i vrijeme darivanjakoje on donosi.

Zašto je i kako iz svakodnevne potrošačke božićne ikonogra-fije izostavljen lik Maloga Isusa, Kristkindla, odgovor ćemo vje-

14

RAZLIČITI AUTORI O SVETOM NIKOLInaši mladi na istu temu

rojatno naći u samome pijetetu prema nedodir-ljivosti Božanstva, u čistoj pristojnosti prema sve-tosti Imena. I raduje me da je to tako.

Sam duh pomaganja i darivanja siromašnih, kojije bio smisao i životni put svetoga Nikole, pret-voren je u potrošački blagdan kojemu je za cilj ku-povanje. Darivanje koje je samo sebi svrha, nije uduhu s moralnim stavom koji se vezuje uz lik idjelo svetoga Nikole.

U 16. i 17. stoljeću reformacija koja je dominiralau Europi nastojala je zatrti mnoge kršćanskesvece pa tako i svetoga Nikolu.

Da uistinu ništa nije moglo trajno ugasiti spomenna tog omiljenoga sveca dokazuje i blagdan Sve-toga Nikole koji se i dalje svetkuje s još većimžarom i ljubavlju, ne samo među djecom, nego isvima nama.

Moje sjećanje na blagdan Sv. Nikole

A meni se i dan danas, kao odrasloj osobi, javijedno lijepo sjećanje na blagdan Svetoga Nikole,kada se na trenutak vratim u one sretne danedjetinjstva. Pomalo sa sjetom poželim ponovnopripremati svoje i bratove crvene čarape, kakobih pronašla poklon ili dukat, pa makar bio i odžvake.

To je za nas djecu bio dan u godini koji smo, po-sebice brat i ja, dugo iščekivali. Ranim smo ju-trom, još onako pospani i radoznali, zavirivali usvoje obješene čarape i sa strepnjom se nadali daćemo dobiti svoj toliko očekivani dar. Znali smoda smo bili dobri i da će nas za tu dobrotu i po-slušnost sveti Nikola nagraditi.

Sada znam i vjerujem da jedina radost nije bila udarivanju, nego i osjećaju da me netko voli i mislina mene. Nezamjenljiv osjećaj sigurnosti i zaštiteu liku svetoga Nikole koji se javlja u toj dobi, rije-tko sam doživjela kasnije kao odrasla, ali sam uje-dno naučila da je mnogo vrjedniji dar pružiti ilidarovati pravo prijateljstvo, iskrenu ljubav,pomoć, pa i dobrotu... što je nama svima, u ko-načnici, u ovim vremenima itekako potrebno.

To su prave vrijednosti i tomu nas uči sveti Nikola.

Možda misterij njegove velike popularnosti krozstoljeća i obilježavanja te svetkovine leži u ovojčinjenici.

Kako god, ja još uvijek čuvam svoju prvu crvenučarapu za uspomenu i sjećanje na svoje djetinj-stvo i na svetoga Nikolu.

Netko je jednom rekao da u svakome od nas čučijedno dijete i da svako dijete ima svoga svetogNikolu.

Nina Letić

15

KAKO JE SVETI NIKOLA POSTAO DJED BOŽIĆNJAK

Sveti Nikola živio je krajem III. i početkom IV. stoljeća. Njegovi bogatiroditelji umrli su vrlo rano, a on se tijekom života nastojao boriti protiv ne-pravde i za ljubav prema bližnjemu. Bio je cijenjen zbog svoje plemenito-sti, naročito prema siromašnima i djeci. Danas ga Crkva štuje kao zaštinikapomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara,zatvorenika, trgovaca, putnika i, naravno, djece. U spomen na svetog Ni-kolu roditelji su svake godine u vrijeme došašća, a osobito 6. prosinca, da-rivali svoju djecu.

Međutim, svjedoci smo kako je u mnogim obiteljima Svetog Nikolu za-mijenio, ili, blaže rečeno, postao njegova komercijalizirana kopija, djedicasa sijedom bradom, odjeven u crveno, kojeg jedni nazivaju Djed Božićnjak,drugi Djed Mraz, treći Božić Bata, četvrti Santa Claus... A kako se to dogo-dilo? Kako su štovanje i običaj stari preko petnaest stoljeća zamijenjenijednim „djedicom“?

Tijekom XIX. stoljeća američki novinari u SAD-u popularizirali su izmi-jenjenu verziju Svetog Nikole, koji je postao veseli, debeljuškasti djed kojiživi na Sjevernom polu i koji, putujući na svojim saonicama, djeci donosibožićne darove. U razdoblju od 1863. do 1886. godine, Thomas Nast ne-koliko je puta ilustrirao Djeda Božićnjaka prema opisu iz pjesme za djecuiz 1823. godine Noć prije Božića (engl. The night before Christmas). Me-đutim, Djed Božićnjak kakvog mi danas poznajemo nastao je 1931. godinekada ga je ilustrator Haddon Sundblom stvorio prema narudžbi Coca-Coleza marketinške potrebe te tvrtke. Tek tada je Djed Božićnjak dobio okru-glo lice s naglašenim jamicama na obrazima, crven nos, okrugao trbuh ibijelu bradu. Također, odjenuo ga je u Coca-Coline boje, odnosno u crvenuodoru s bijelim detaljima. Otada Djed Božićnjak, kao svojevrsna pop-kul-turna ikona XX. stoljeća, započinje tranziciju Božića od vjerskog i obitelj-skog blagdana do potrošačke euforije i histerije. Tako Svetog Nikolu, koji

je djeci donosioskromne ali daroveod srca, polako umnogim domovimazamjenjuje Djed Boži-ćnjak koji donosiskupe i dobro marke-tinški osmišljene da-rove.

Ni u kojem slučajune želim osuditi ovogsimpatičnog djedicu,ali isto tako moramsve podsjetiti tko jenas darivao stolje-ćima i čija je marke-tinški osmišljenakopija Djed Božićnjak.Sretan i blagoslovljennam Božić, a darovesmo već dobili odSvetog Nikole!

M. M.Thomas Nast

Priča o sv. Nikoli odavno je poznata u cijelom svijetu. Sv. Ni-kola je ranokršćanski biskup koji je živio u 4. stoljeću. Za vrijemeživota postao je poznat po svojoj velikodušnosti prema siroma-šnima, ljubavi prema djeci, i brizi za pomorce. Borio se protiv ne-pravde i za ljubav prema bližnjemu. Od sv. Nikole možemonaučiti kako se živi vjera i ljubav. Današnje vjerovanje o sv. Nikolikao zaštitniku i darivatelju stvoreno je na temelju mnogih le-gendi. Jedna od najpoznatijih potječe iz njegove rodne Patare. Unjoj je za vrijeme Nikolina života živio propali plemić koji nijeimao novaca za udaju svojih triju kćeri, pa ih je odlučio prodatidrugim mladićima. Nikola je čuo za tu priču, te je noću pod pro-zor njegove kuće donosio zlatnike. Kad je došlo vrijeme udaje inajmlađe kćeri, otac je odlučio saznati tko mu to pomaže, pa jeNikolu čekao čitavu noć. Sv. Nikola se snašao i popeo na krovkuće, a zlatnike je ubacio kroz dimnjak. Na ognjištu se sušile ča-rape, pa su zlatnici pali ravno u njih. Iz tog mitološkog predanja,legende, razvila se tradicija Djeda Božićnjaka koji dolazi kroz dim-njak, te tradicija stavljanja poklona u čizmicu. Nakon toga se tra-dicija proširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali sarazličitim tumačenjima i nazivima. Kako se mijenjao njegov iz-gled biskupa s mitrom na glavi i biskupskim štapom, mijenjalo sei njegovo ime iz Saint Nicholasa (Sv. Nikola) u Santa Clausa (DjedBožićnjak). U transformaciji najviše su utjecali Amerikanci davšitom blagdanu novu dimenziju. Tijekom 19.-og stoljeća američkinovinari popularizirali su izmijenjenu verziju sv. Nikole koji je po-stao veseli, debeli djed koji živi na Sjevernom polu, i koji putujućisvojim saonicama, donosi u vrijeme Božića djeci poklone. Slikasv. Nikole kao veseljaka u crvenom odijelu dodatno je osnaženapoemom iz 1823. „Posjet sv. Nikole“, danas poznata pod ime-nom „Dan prije Božića“. U njoj je opisan sv. Nikola obučen ukrzno, s darovima na leđima, crvenim obrazima i nosom, i bije-lom bradom, s lulom u ustima i okruglim trbuhom. Tijekom ame-ričkog građanskog rata politički karikaturist Thomas Nast crtao

je seriju karikatura koje su utvrdile lik Santa Clausa kao čovjekas velikom bradom, obučenog u krzno i s lulom u ustima. HaddonSundblom tek je 1931. godine za Coca Colu, slavljeći 35 godiš-njicu popularnog napitka, počeo crtati Djeda Božićnjaka, koji jepostao ikona moderne komercijalne kulture. Djed Božićnjak sepojavljivao u časopisima, na plakatima, u izlozima, i poticaoAmerikance piti Coca Colu. Njegov komercijalni uspjeh doveo jei do „izvoza“ ovakvog lika diljem svijeta.

Masovna histerija kupovanja svega i svačega, s prepunim iz-lozima iz kojih se smiješi dobroćudno lice veselog djedice s vre-ćom prepunom darova, potiče našu potrošačku maštu sjedinim ciljem, kupiti još. Na tom nemilosrdnom civilizacijskomputu prema blagostanju, želji imati i više nego što nam je po-trebno, jedna ideja o milosrđu, ljubavi i darivanju onih koji ne-maju, začeta još u srednjem vijeku, nepovratno se izgubila. Duhpomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životnoopredjeljenje svetog Nikole, pretvoren je u potrošački praznikkojemu je cilj kupovanje. Darivanje oni koji i tako imaju do-voljno, darivanje koje je samo sebi svrhom te nije u duhu samoralnim stavom i naukom koji se vezuje za sv. Nikolu.

Put od biskupa sv. Nikole iz 4. stoljeća do američkog vese-ljaka trajao je dugo. Zanimljivo, kako pišu na stranici centrasv. Nikole, u SAD-u postoji sve veći interes za vraćanjem iz-vornog lika sv. Nikole, kako bi se praznicima vratila duhovnadimenzija. Jer sv. Nikola, zaštitnik djece, model je ispravnog kr-šćanskog načina života, kojem je u temelju vjere siromaštvo iskromnost, a ne obratno – prekomjerno halapljivo uzimanje.

U ovo praznično vrijeme trebali bi se svi podsjetiti pravih iistinskih vrijednosti koje je promicao sv. Nikola. Istinska porukanisu vrijedni pokloni, nego obitelj, zadovoljstvo, prijateljstvo.Možda bi trebali u nastupajućim prazničnim danima o toj po-ruci razmisliti.

Mara Šimić

16

KAKO JE SVETI NIKOLA

POSTAO DJED BOŽIĆNJAK

Zimska idila, radost, pokloni, čestitke - samo su neke odasocijacija uz koje se vežu božićni blagdani, a usko uz topovezuju se sveti Nikola i Djed Mraz.

Sveti je Nikola rođen u 3. stoljeću. Njegovi su roditelji biliimućni, ali on je rasprodao sve što su mu ostavili i posvetio sepomaganju siromašnima, starima i nemoćnima. Jednomprilikom, već kao vrlo mlad momak, ugledavši siromaha bezogrtača na ulici, nije mogao proći ravnodušno. Skinuo je svojogrtač i poklonio mu. Znao je prepoznati potrebite, te im jepomagao na raznorazne načine. Donosio je i širio radost gdjegod bi se pojavio, a osobito u okruženju djece, jer bi im svojimdarovima izmamio osmijehe i zahvalnost. Bio je skromneprirode. Legenda o njemu kaže da je dukate običavao spuštatikroz dimnjak kako bi sačuvao svoju anonimnost. Čarape su seobično sušile nad ognjištem i dukati su upadali u njih.Običavao je obilaziti domove na Badnjak i djeci ostavljatidarove u čarapice, čizmice ili tanjure. Opredijeljen za pravduširio je ljubav među ljudima koja postojanost crpi iz ljubaviOca. Neka od čudesa koja je činio su: smanjivanjeuzburkanosti mora, ozdravljanje djeteta kojemu je zapelariblja kost u grlu, itd. Zbog raznoraznih čudesa proglašen jesvetim i smatra se zaštitnikom pomoraca, djece, trgovaca,putnika, siromaha, ribara, djevojaka, studenata, farmaceuta,pekara, zatvorenika.

Veliki doprinos u osmišljavanju Djeda Mraza nalazimo upjesmi Clementa Moorea koja je objavljena 1823. godine.Djeda na saonicama vuče osam sobova, a on kroz dimnjakspušta darove djeci i ostavlja ih u čarape iznad ognjišta iliispod jelke. Kasnije je Thomas Nast Djeda Mraza nacrtaoprema opisu iz te pjesme. Smješten je u Laponiji koja se nalazina sjeveru Finske i marljivo čita pisma koja mu šalju djeca.Pomoć u izradi poklona pružaju mu supruga Muori (BakaMraz) i patuljci koji marljivo rade tijekom godine u svojojkreativnoj radionici i na koncu pakiraju poklone. Djeda Mrazau crvenome odijelu, s velikim crvenim nosom, punimobrazima, dugom, sijedom bradom i velikim stomakom prvije put prikazao ilustrator Haddon Sundblom 1931. godine, i topo narudžbi multinacionalne kompanije Coca-Cola. To je DjedMraz kojega vidimo u promidžbenim programima i na raznimprodajnim mjestima.

Postavljaju se pitanja: Kako je sveti Nikola postao DjedMraz? O kakvoj je zamjeni zapravo riječ?

Kako se reformacija širila Europom i lik svetoga Nikole pomalose stavljao u drugi plan, osobito u vrijeme komunizma. Zarazliku od europskoga svetoga Nikole, na Zapadu inovativnimpothvatom nastaje Djed Mraz kao njegova svojevrsna kopija.Djeda Mraza zovu Santa Claus na engleskom jeziku, što jeskraćeno od Santa Nikolaus (sveti Nikola). Možemo zaključitida su društvene, političke i povijesne okolnosti utjecale i naprenošenje naglaska s jednoga lika na drugi.

No, što im je zajedničko?

Određene karakteristike Djeda Mraza, kao što su: crvenoodijelo, duga, sijeda brada i vreća puna poklona, preuzete suod svetoga Nikole, a neke su spontano i/ili planski pridodane.Svrha im je ista u segmentima koji se ogledaju u dijeljenjupoklona djeci i poticanju na radost u zimskim blagdanima, dokkomercijalizirana slika Djeda Mraza očigledno nema nikakvupoveznicu sa svetim Nikolom.

Je li u današnjem društvu sveti Nikola uistinu „postao“ DjedMraz i u kojim kontekstima ih se uopće može uspoređivati,ostaje na čitateljima da sami prosude.

Nataša Medar

17

Kako je sveti Nikola postao Djed Mraz?

Fra Tihomir Arkanđeo Sadrić rođen je 16. 2. 1937 u katoličkojobitelji u Ulicama, Župa Ulice. Jedan je od troje djece oca Lovrei majke Anice rođene Bijelonjić. Još u svojim školskim danimaodlučio je postati svećenik. Njegov mlađi brat Ivo je također kre-nuo njegovim stopama. Zlatomisnik fra Tihomir Sadrić postao jesvećenik, franjevac 2. 5. 1965. godine. Mladu misu imao je u ŽupiUlice. Cijelu svoju službu proveo je u Bosni, a najduži period uŽupi Zovik.

Proslavu pedeset godina misništva dočekao je i proslavio unatoč raznim zdravstvenim problemima, vrlo sretani ponosan. Na proslavi se okupio veliki broj vjernika iz svih okolnih Župa usprkos velikoj vrućini. Zlatomisnik fra Ti-homir Sadrić se posebno zahvalio svojoj obitelji, te zajednici Bosne Srebrene koji su udarili temelje dobrog od-goja i školovanja.

Nije mu bilo uvijek lako odupirati se raznim kušnjama, ali je bio oslonjen na pravog svećenika koji ga je pozvaou svoju službu Krista. Uvijek je bio svjestan da je propovijedanje Božije riječi uz obnavljanje Kristove žrtve najvećiizvor dostojanstva ali i težine svećeničkog zvanja. Služba Bogu je tražila i mnoga odricanja, koja je fra Tihomir ne-sebično prihvaćao. Na kraju se zahvalio Bogu za sve darove koje mu je darovao kroz pedeset godina svećeničkeslužbe. Slavlje je nastavljeno pod šatorom sa mnogobrojnim svećenicima i vjernicima u dobrom raspoloženju.

I.S.

18

ZLATNA MISA FRA TIHOMIRA

SADRIĆA30. 8. 2015, Dubrave-Brčko, BiH

Blagoslovljena i posvećena kapela podignuta u čast

sv. Franji Asiškom u Gornjem Vukšiću

Dana 8. kolovoza, 2015. godine u Gornjem Vukšiću-župaUlice, blagoslovljena je kapela, kameni oltar i kip sv. FranjeAsiškog. Mnogobrojni vjernici i žitelji okupili su se kako bi pri-sustvovali posveti kapele. Misno slavlje predvodio je provinci-jal Bosne Srebrne fra Lovro Gavran. Slavlje je pjesmomuveličao zbor Blažene Djevice Marije Ulice. Gradnja objektatrajala je tri godine i financirana je iz proračuna Brčko distrikta,te dobrovoljnih priloga vjernika. Predviđeno je i vanjsko ure-đenje u kojem će posebno mjesto naći vrt sa ružama, kako bisve bilo u duhu sv.Franje koji je i zaštitnik prirode.

Blagoslovljena zvona za novu župnu crkvu

u UlicamaVrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio

je u subotu, 18. srpnja 2015. u Župi Rođenja Blažene Dje-vice Marije u Ulicama euharistijsko slavlje u zajedništvu sdvadesetak svećenika, među kojima su bili župnik fra AntoTomas te vikar Provincije Bosne Srebrne fra Marijan Ka-raula. Tijekom mise, vrhbosanski je nadbiskup blagosloviočetiri zvona, od kojih će tri biti postavljena na toranj novežupne crkve, a jedno na toranj kapele sv. Franje Asiškog uGornjem Vukšiću.

Kumovi za tri veća zvona su Ivo Sadrić,Tomislav Antu-nović i Pero Martinović, a za zvono kapelice u Gornjem Vu-kšiću kum je bio Anto Pavlović. Prisustvovao je veliki brojžupljana i vjernika koji su bili jako ponosni što će se napo-kon čuti zvuk novih zvona koji će ih pozivati na misno slav-lje. Posebno je dirljivo bilo na kraju mise kada su nazočni uzzvuke novih zvona izmolili anđeoski pozdrav Gospi. Nakonsvete mise veselje je nastavljeno pod šatorom.

19

Plodovi krša i ravnice susreli su se treći put na sada već tra-dicionalnoj „Večeri Hercegovine u Posavini“ u svadbenom sa-lonu “Golden Palast” u Orašju. Organizirali su je vlade ŽupanijeZapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije,čime se nastavlja druženje koje Posavljaci priređuju u travnjuu Mostaru.

Na “Večeri Hercegovine u Posavini” okupilo se oko 600 Her-cegovaca i Posavljaka, kao i brojni gosti iz Središnje Bosne, Re-publike Srpske, Žepča, Distrikta Brčko, Tuzlanske županije iRepublike Hrvatske. Među stotinjak dužnosnika hrvatskoga na-roda u BiH, velikim je pljeskom pozdravljen Vjekoslav Bevanda, uulozi izaslanika predsjedatelja Predsjedništva BiH, predsjednikaHDZ-a BiH i predsjednika HNS-a BiH prof. dr. sc. Dragana Čovića.

“Hrvatsko zajedništvo preduvjet je za rješavanje svih pro-blema koji nas prate i na ovakvim druženjima naši dužnosnicitrebaju ga ojačati. Svaki od ovih skupova ima tri osnovne di-menzije. Najprije, upoznajemo kulturnu baštinu koja nam jezajednička i ugodno se družimo. Druga je susreti naših gospo-darstvenika i poduzetnika koji unaprjeđuju poslovnu suradnju,razmjenjuju iskustva i uspješno sklapaju nove poslove. Trećadimenzija je što na ovim druženjima možemo razgovarati o za-jedničkim problemima, političkim okolnostima u kojim živimote, radeći na tom zajedništvu, pokušavamo i probleme lakšerješavati”, istaknuo je, između ostalog, Zdenko Ćosić, pred-sjednik Vlade ŽZH-a.

“Cilj još bolje suradnje jest povezivanje ljudi ova dva po-dručja. Plodove suradnje očekujem u idućem razdoblju kad go-spodarstvenici, koji su večeras u posebnoj misiji, međusobnopronađu zajednički interes za dobrobit svih nas koji živimo uPosavini i Hercegovini”, naglasio je Marijan Klaić, predsjednik

Vlade Posavske županije, poručivši da je “Večer Hercegovineu Posavini” ujedno i uvertira za svečano otvorenje jubilarnemanifestacije 20. dana hrvatskog filma u Orašju.

“Dragi moji Posavljaci i dobri moji Hercegovci, drago mi ješto vas mogu pozdraviti u ulozi posebnog izaslanika predsjed-nika Dragana Čovića koji je u službenom posjetu Republici Kini.Jedna lijepa ideja i entuzijazam nekoliko ljudi izrodi često dru-ženje Posavljaka, Hercegovaca, Hrvata i Hrvatica iz svih krajevaBiH i Republike Hrvatske te sam uvjeren da će započeta tradi-cija još dugo trajati”, poručio je Vjekoslav Bevanda i u ime ve-like obitelji HDZ-a svima poželio ugodno druženje i lijepprovod. Potom je uslijedila razmjena darova između trojicepremijera. U bogato popunjenim košarama našli su se sočniplodovi s posavske ravnice i hercegovačkog krša, a prigodnedarove u ime Vlade Distrikta uručila je Delfa Dejanović, izasla-nica gradonačelnika Ante Domića.

Voditelj Veselko Čerkez na samom početku programa upu-tio je srdačne pozdrave dobrodošlice, a potom izrecitirao pje-smu “Hrvatska domovina”. Glazbenu dobrodošlicu gangom ibećarcem uputili su na hercegovački način članovi HKUD-a“Hercegovac”, a dobrodošlicu na posavski način članovi HKUD-a “Kralj Tomislav” spletom pjesama uz šargiju i violinu. Čla-novi HKUD-a “Linđo” predstavili su se poznatomigrom-poskočicom “Linđo”.

Na ovoj tradicionalnoj manifestaciji nije se moglo odoljetini hercegovačkim slanim specijalitetima, a Posavinom se dodugo u noć čula pjesma. Odjekivali su zvuci gusala, gange, be-ćarca, šargije, lijarice, te je ovo bila još jedna nezaboravnavečer druženja Hercegovaca i Posavljaka.

Marina Pančić

20

Večer Hercegovine u Posavini

VRH – KNJIGA ZA SVAKI HRVATSKI DOM

VRH, na osobnu inicijativu dr. sc. Ante Žužula, konačno je ob-javljen 2015. godine u „Školskoj knjizi“ u Zagrebu. Zamisao Veli-kog rječnika hrvatskoga standardnog jezika ima dubokokorijenje. Proizlazi iz leksikografskoga rada u novije vrijeme u Hr-vatskoj. Školska knjiga je ovime dosegla vrhunac leksikograf-skoga rada, a sam VRH stoji uz bok svjetskim leksikografskimizdanjima i pripada svim naraštajima koji su pridonijeli velikimnacionalnim projektima.

Jedan od recenzenata akademik Radoslav Katičić kazao je daje zamišljen kao iscrpan priručni jednojezični rječnik koji oda-branim primjerima ilustrira svu slojevitost značenja riječi hrvat-skoga književnog jezika i jasno određuje njihov standardni status.Omogućuje onom tko ga konzultira vrlo temeljito snalaženje uhrvatskom standardnom leksiku i upućuje o standardnom sta-tusu svake pojedine riječi. Nikomu ništa ne nameće, a svakomuomogućuje dobro utemeljenu orijentaciju. Nije niti isključiv nitimu je obzorje usko ograničeno, ali pruža onu pomoć pri izboruriječi koju je jezična politika srpskohrvatskog unitarizma podsvaku cijenu htjela uskratiti i onemogućiti, pa se takve težnje unas ispod žita javljaju još i danas.

On donosi, bar u načelu, sve leksičko bogatstvo hrvatskogaknjiževnog jezika kako se ono zbiljski pojavljuje, ali ne tek naba-cano, bez ikakva unutrašnjega ustrojstva, nego upućuje na ne-utralnu porabu bez osobita stilskoga naboja, a upravo to i jestjezični standard: jednoznačno utvrđivanje stilski neutralne po-rabe. Stilska vrijednost svih drugih poraba hrvatskih riječi i nji-hovih pojedinih značenja jasno je određena i označena. Takostoje svakomu tko se tim rječnikom služi na slobodnom raspo-laganju da orijentiran o stilskim vrijednostima slobodno bira svojizraz. Jasno je da je upravo to ono što nam treba.

Značajno je i to što je svakom korisniku tiskanoga izdanjana portalu Školske knjige rjecnici.hr dostupna elektronička ina-čica pomoću koda koji dobije pri kupnji.

Izvor: Školska knjiga

21

Put je tako dug, a svijeća kratka..Začetnik novoga tipa proze u hrvatskoj književnosti - proze utrapericama ili jeans proze, Antun Šoljan, svojim je romanomKratki izlet privukao posebnu pozornost. Napisao ga je 1965. go-dine u vrlo kratkom vremenskom razdoblju od svega osam dana.Okolnosti u kojima je nastala ova umjetnička tvorevina, kao i Šo-ljanove stvarne preokupacije, bile su povodom za razne diskusijei specifične interpretacije romana. Dominantna je vlast u to vri-jeme od književnika tražila da život prikazuju onakvim kakvimga je predstavljao socijalizam. Socrealističke intencije u knjiže-vnosti sputavale su piščevu slobodu izražavanja. No, Šoljan jeitekako imao što reći u ime cijeloga naraštaja koji je nastupio naumjetničku scenu, odvažno zastupajući slobodu izražavanja. Toje vrijeme svojevrsnoga preporoda književnosti jer, umjestookova ideologije, do izražaja dolazi sloboda izražavanja u kojoj sezrcali osobni iskaz, kritičko mišljenje i svjetonazori.Šoljan koristi jednostavan literarni potupak, oslobođen name-tljivosti i nerazumijevanja. Fabula je prilično jednostavna i obuh-vaća jedan jedini dan. Radnja se događa u vrelom ljetnom danui teče kronološki. Sadržaj obuhvaća pripovjedačevo sjećanje naizlet u Gradinu. Riječ je o skupini arheologa koji kreću na put uGradinu pod vodstvom Roka, inicijatora svih putovanja. Privi-dni im je cilj pronaći i istražiti srednjovjekovne freske u samo-stanu. Na pola puta pokvari se autobus, ali Roko i dalje potiče ihrabri znanstvenike da nastave pješačiti. Hodali su prašnjavimputovima bez ikakvoga znaka. Jedini putokaz na koji su naišli,OVDJE SKRENI LIJEVO, vodio je u ravno u provaliju. Svojevrsnaklapa formirana na početku romana pomalo se raspadala kakoje put odmicao. Na kraju ostaju samo Roko i lik fotografa Ante,koji je ujedno i pripovjedač ovoga romana. Dolaskom do sa-mostana susreću fratra koji ih vodi do fresaka kojih, zapravo,više nema. Roko, žustri vođa s početka romana, konačno odu-staje i želi se vratiti natrag. Ante, slijepi Rokov sljedbenik, odlu-čuje nastaviti dalje i kontrirati Rokovu izboru, ali, prolaskomkroz podzemni hodnik, izlazi ravno u jednolični kamenjar.

Iako nije imao odlike kvalitetnoga vođe, u Roku bukti ma-gnetsko svojstvo koje privlači pasivne i nesigurne ljude, zrcalaizgubljene generacije. Odnosi i događaji u romanu nisu trajniniti stabilni, što je i jedna od odlika proze u trapericama. Izletje metaforička potraga za nečim novim i nedostižnim. Za svečlanove ekspedicije, osim za Roka, kratki je izlet simbol samogaživota.

Za druge, znao sam, nema više pravog povratka.Nisu se imali kamo vratiti, ostavljeni u bespuću,izgubljeni. Za njih više ništa nije moglo početiispočetka, kao ni za ovog fratra ovdje, na krajuputa, ostaje da umre. Ovo što je za Roka biosamo kratak izlet, za njih je bilo konačno puto-vanje nakon kojeg se ne putuje više.

Pasivni i labilni mladi buntovnici zapravo su u potrazi za svojomspecifičnom arkadijom, žuđenim utopijskim mjestom, odn. sa-vršenim nemjestom u kojem će stvarati neki novi svijet, u opu-štenosti, neradu i dokolici. U svom alternativnom svijetuformiraju generacijsko zajedništvo - klapu. Zanos kojim su pr-votno vođeni naglo nestaje, a s njim se i klapa osipa. Ni o jed-nom Šoljanovu junaku ne saznajemo ništa o njegovoj prošlosti,roditeljima, podrijetlu, prijateljima, imovini. Kao da je presje-kao sve ono što ih spaja s prošlošću i fiksira ih u određenomvremenu i društvu. Stilske inovacije mogu se prepoznati i u je-ziku koji junaci koriste, a to je kolokvijalni gradski govor.Uzimajući u obzir sve okolnosti, Šoljan je vjerojatno podsvjesnobio potaknut tadašnjim političkim okolnostima i nešto od togada se naslutiti u njegovu peru. Najlogičniju potvrdu možemopronaći u dijelu romana u kojem skupina, pod vodstvom Roka,nailazi na putokaz na kojem piše OVDJE SKRENI LIJEVO, a vodiravno u provaliju punu rude crvene boje. Ta se ruda može dvo-jako interpretirati. Radi li se ovdje odista o rudi crvene bojekoja je karakteristična za to područje? Ili se možda aludira nakrv pripadnika socrealističke koncepcije? Ono što se sa sigur-nošću može zaključiti, a što je i sam autor istaknuo u Kratkojpovijesti Kratkog izleta, jeste to da je jednolikost i monotonostkrajolika u romanu preslika njegova unutarnjega ništavila kojeje osjećao tih nekoliko dana tijekom kojih je napisao roman.Poniranje u egzistencijalna pitanja i traganje za svrhom samogpostojanja filozofske su i literarne preokupacije Šoljana. Ovaj jeroman izlet u ljudsko traganje za smislom samoga djelovanja ikretanja čovjeka, a u tom kontekstu, traganje za svrhom po-stojanja. Zbog odvažnoga zastupanja autentičnih i nepokoleb-ljivih stavova, kao i zbog stilskih inovacija koje je Šoljan unio uknjiževnost, razdoblje u kojem je stvarao često se naziva i Šo-ljanovim dobom.

Nataša Medar

22

PROZA U TRAPERICAMAANTUN ŠOLJAN – KRATKI IZLET

Božić je blagdan mira. Naišao je na odraz u književno-sti, umjetnosti, a osobito u spletu običaja i u božićnim pje-smama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a najvišebožićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjeruu Božić i njegov doživljaj, u velikoj pripremi za blagdan i uslavljenju samoga blagdana.

Kršćani su vrlo rano taj dan Isusova rođenja smatrali ipočetkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapad-nog Rimskog Carstva gotovo je u čitavoj Europi početaknove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Naro-dil nam se kralj nebeski sa stihom: na tom mladom ljetu ve-selimo se upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Tekje 1691.godine Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Treba napomenuti da je Božić stoljećima odgajao hr-vatskoga čovjeka i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego je ioblikovao njegove temeljne ljudske vrijednosti.

Veliku ulogu u tome imaju i božićne pjesme. Možemoslobodno reći da odgajaju našu dušu za osjećajnost i suo-sjećanje jer, tko ne osjeća mir i neko blagostanje u tom pe-riodu? U takvom ozračju razvijamo te stavove prema Isusu,Sinu Božjem, rođenom kao dijete, ali i prema svim ljudimakoji trpe. Pogodilo ih je siromaštvo, odbijanje ljudi i nepri-jateljska prijetnja samoga kralja Heroda. Upravo tu i takvustvarnost živjela su pokoljenja koja su stvorila te božićnepjesme i zatim mnoge druge generacije koje su pjesme pje-vale.

Tako da nas one odgajaju da osjećamo solidarnost sasvom djecom svijeta koja dijele sudbinu maloga Isusa jertakvih je zaista mnogo...

Božićne pjesme nas uče da nije najveće zlo kada je di-jete rođeno na slamici oštroj, ako može računati na ljubavroditelja. Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili utakvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastiteduše, povijesti i sadašnjosti. Istodobno dopuštaju da ih tepjesme odgajaju i oblikuju, te se nadamo da će tako ostatii u budućnosti. Te su pjesme, doista, pjesme Božjega na-roda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje iupravo njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kr-šćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, sprem-nost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas.

Bez obzira na mnoštvo različitih običaja, s pravom semože reći da je Božić čisti obiteljski blagdan. U duhovnomsvijetu Božić je mjera vrijednosti, mira, sloge, poštovanjadoma, moralnih normi i obilja. Jer, u Božiću je skrivena op-ćeljudska čežnja i ostvarenje. Radi toga Božić svakomu od-govara bez obzira na jačinu i nejakost vjere. S Isusom je

oživljena nada i povjerenje u ljude, pa i opraštanje ljudima.To je blagdan koji potiskuje mržnju iz ljudskih srdaca, a tose može dogoditi samo s ljubavlju božanskom i ljudskom.Blagdan je to koji svakom čovjeku otkriva božanski pozivkoji je skriven u svakome od nas. Isto tako, to je blagdanradosti koju je vrlo teško pretvoriti u bilo kakvu teoriju.

Nina Letić

Legenda o dimnjaku i čizmicama

U blizini roditeljskoga doma svetoga Nikole živio jebogat čovjek koji gubi sav imetak, te u u želji da uda svojetri kćeri odluči „trgovati“ njihovom ljepotom i mladošću,kako bi im osigurao miraz. U strahu da se to i ne dogodi, le-genda kaže, da su se molile Bogu da ih sačuva toga zla i na-kane izopačenoga oca, te im sveti Nikola ubacuje zlatnikekroz dimnjak. Kako su se u to vrijeme na otvorenome ognji-štu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tada dolaziobičaj stavljanja poklona u čarape ili čizmice.

Prvi bradati starac koji u prosincu posjećuje djecu jeSaint Nicholas (sveti Nikola). Nadamo se da je pregledaosve čizmice i ostavio darove. Nekad je tu bilo riječi o šibamai pravljenim slatkišima. Iako postoji srebrna i zlatna, sim-bolika šibe oduvijek je ista i predstavlja Krampusovo upo-zorenje. Slatkiši, kao nagrada svetoga Nikole, ipak suponešto modernizirani. Bake se još uvijek sjećaju oraha usrebrnim folijama, bombona u šarenim papirićima i na-ranče koja je, kao ondašnji simbol blagostanja, današnjojdjeci potpuno nerazumljiva. Zavladali su industrijski slat-kiši, ali ostala je i tradicija. Stoga, iskoristite današnji dan zapriču o zaštitniku djece, pomoraca i prijatelju siromašnih.

Sveti je Nikola uistinu pozitivan lik bez kojega bi advent-ska bajka bila mnogo siromašnija. Legenda o tome zaštodarove ostavlja u čarapi, odnosno čizmicama i dalje živi. Začarape je kriv njegov prvotni običaj da darove spušta nizdimnjak. No, jednom su se ispod dimnjaka sušile čarape idar je upao ravno u jednu od njih. Čizmice su ipak vezaneza siromašnu prošlost kada su djeca zimi imala tek jedanpar visoke obuće koju bi svakodnevno čistila. Na SvetogaNikolu stavljala su ju na prozor hvaleći se koliko lijepo onjima brinu i kao nagradu dobivala bi drvenu igračku i/ilislatkiše. Ljepota i jednostavnost ovoga običaja ostala je dodanas. Stoga, njegujmo ju i u ovim modernim vremenima.

Nina Letić

23

Božićne pjesme i njihov značaj

VESELJE TI NAVJEŠĆUJEM

Veselje ti navješćujem, puče kršćanski.Jerbo se kralj u Betlemu rodi nebeski.

Još mali, u štali, kog stvorenje svako slaviŠtuje, diči, jer je pravi

On naš Spasitelj i Otkupitelj.Pored njega stoji Majka, Djeva Marija.Pa sveg svijeta Spasitelja lijepo povija.

O PASTIRI, ČUDO NOVO

O, pastiri, čudo novoNiste nigda vidjeli ovo:

U jaslicam prostim rodio se BogKoji s neba siđeradi puka svog.

Betlem, evo, nije daleko,Znajte da vam istinu rekoh:

U štalici prostoj leži djetešceNa slamici oštroj,

kano janješce.

Ljubav Božja prevelikaPrimi pravu put čovjeka:

S neba siđe dolje radi grješnikaRodi se u štali,radi čovjeka.

Hajdmo, sada k BetlehemuKlanjati se Spasitelju.

Nosimo mu dare svoje ljubavi,On sve nas sirote ne zaboravi.

Oj, Isuse, Božji Sine,Spasenje nam s tobom sine.

Zato na sve vijeke orit će se glasslavne tvoje dike što izbavi nas.

ČESTIT SVIJETUČestit svijetu, danak svemu

Jer ogranu sunce njemu,Tužni mrak je prošao,

Sunce Isus došao!

Zapjevajmo malenomuKralju danas rođenomu

Slava Bogu višnjemu:A mir ljudem po njemu.

Došao je uzdisaniI od Boga obećani

Željni sviju spasiteljSvijeta razveselitelj!

Zapjevajmo malenomuKralju danas rođenomu:

Slava Bogu višnjemuA mir ljudem po njemu.

GLORY, GLORY, ALELUJA

Glory, Glory, Aleluja.Glory, Glory, Aleluja,

Rodio se Krist.

Danas se rodi Isus u toj štalici,Danas se rodi Isus tu na slamici.Danas se rodi Isus u toj štalici,

Sam na slamici.

Svi smo radosni i sretni sada mi,Jer smo sada s Njime opet slobodni;

Svi smo radosni i sretni sada mi,S Njim smo slobodni.

24

HRVATSKE BOŽIĆNE PJESMEOduvijek, Božić je ljudima najradosniji blagdan. Na stolu je adventski vijenac, a u najvidljivijem kutu

sobe bor se ponosno šepuri. Dok kuća neodoljivo miriše na svježe pečene kolače, dječji smijeh neprestano iz-mamljuje osmijehe ostalih ukućana. I naravno, svugdje odjekuje poj božićnih pjesma. Većina pjesama koje sepjevaju u doba došašća i božićnih blagdana u našim domovima i našim crkvama izvorno su hrvatske božićnepjesme. Neke od njih predstavit ćemo vama, dragi čitatelji i čitateljice.

RADUJTE SE NARODIRadujte se narodi

kad čujete glasda se Isus porodi u blaženi čas.

Svaki narod čuj, čuj,i Betlemu pristupljuj, pristupljuj.

To otajstvo čuj, čujk jaslicama pristupljuj, pristupljuj.

Raduje se Marijas Josipom gledeći.

Anđeo pjeva Glorijapo zraku leteći.

Pođi i ti narodeBetlemskome dvorupridruži se klanjajući

anđeoskom koru.M. M.

25

26

27

KAD SE VRIJEDNE RUKE SLOŽE!Njihova uigranost plod je dugotrajnog i mukotrpnog rada, ali i prijateljskih druženja tijekom kontinuiranih susreta. Oni se

kreću baš poput preciznoga satnog mehanizma u kojem svaka poluga ima svoju ulogu, a uspjeh cijeloga stroja ovisi o pojedin-cima i njihovoj savršenoj izvedbi...

Prethodne riječi najslikovitije opisuju Uredničko vijeće „Glasa HDZ-a“ čijim je vrijednim djelovanjem uz dosta volje, ljubavi ipozitivnoga naboja stvoren i 20. jubilarni broj. Ovakav način čuvanja našega političkog djelovanja na hrvatskome jeziku bašti-nimo još od 2007. godine kada je Mladež brčanskoga HDZ-a osmislila prvo glasilo. Od tada ga redovito izdajemo, razvijamo i osu-vremenjujemo, nadahnuto i kreativno, a tijekom proteklih godina postali smo prepoznatljivi, pa smo kvalitetom već nadmašiliprvotna izdanja i samu zamisao.

Svi koji vole pisanje i cijene rad i doprinos članova Uredničkog vijeća, bit će posebno oduševljeni 20. jubilarnim brojem kojije nastao upravo u vrijeme ovogodišnjih božićnih blagdana. Naše vrijedne ruke ispisale su dosad tisuće riječi! Time je uistinu stvo-rena impresivna slika koja je otisnula svoj povijesni trag! Prisjetit ćemo se nizom fotografija samo nekih od važnijih naslova uproteklih 20 izdanja.

Prvo Božićno drvce u BrčkomIntervju s dr. Antom Domićem, gradonačelnikom Brčko distrikta BiH

Vaša žrtva nama putokazSpomenik palim braniteljima

Dan sjećanja na žrtvu VukovaraVečer sjećanja u Brčkom

Posjet brčanske zajednice žena  HDZ-a “Kraljica Katarina Kosača” Vukovaru i Osijeku

Zidine Skakavačkog samostana ugledale svjetlo dana

Kardinal Vinko Puljić u DistriktuHabemus Papam

“Mir vama” građanima Bosne i Hercegovine; Posjet Pape Franje Sarajevu

Hrvatski odgovorDr. Dragan Čović jednoglasno je izabran za predsjednika na XII. Saboru HDZ-a BiH

Hrvatska je dobila prvu predsjednicu25. obljetnica HDZ-a BiH Organizacije za Brčko distrikt

ORGANIZACIJA ZA BRČKO DISTRIKTORGANIZACIJA ZA BRČKO DISTRIKTORGANIZACIJA ZA BRČKO DISTRIKTBOSNE I HERCEGOVINEBOSNE I HERCEGOVINEBOSNE I HERCEGOVINE

^estit i blagoslovljen Bo`i}.^estit i blagoslovljen Bo`i}.

Sretna i uspje{na Sretna i uspje{na Nova 2016. godina. Nova 2016. godina.

^estit i blagoslovljen Bo`i}.

Sretna i uspje{na Nova 2016. godina.