PODSJETNIK

PODSJETNIK

Imenice

*Imenice koje u nominativu zavravaju na nepanik (, , d, , j, lj, nj, , ) imaju u vokativu nastavak u: kraju, konju, muu, miu, vozau

* Imenice na ak mogu imati dva oblika: patku, pate

*Ako se u slogu ispred nalazi e, u dvoslonim i troslonim oblicima u instrumentalu ne zamjenjuje se o sa e: keljom, hmeljom. Beom, bodeom

*U instrumentalu, imenice koje zavravaju na nepanik imaju nastavak em: krajem, vozaem, konjem, muem, kao i imenice na (a)c s nepostojanim a: svecem, apcem

*Manji broj imenica mukog roda ima u nominativu jednine nastavak o ili e. To su preteno osobna imena, prezimena, imenice odmila i rijei stranoga podrijetla:

N auto Hrvoje radio Ero Mile

G auta Hrvoja radija Ere Mile

D autu Hrvoju radiju Eri Mili

A auto Hrvoja radio Eru Milu

V auto Hrvoje radio Ero Mile

L autu Hrvoju radiju Eri Mili

I autom Hrvojem radiom Erom Milom

*Kao auto mijenjaju se: kakao, loto, tango, Teo, Janko, Karlo, Mirko, Sreko, Vlatko

*Kao Hrvoje mijenjaju se: Julije, Valerije, Poncije, ore, Alojzije

*Kao radio mijenjaju se : Fabrio, Mario, impresario, Tokio.

*Kao Ero mijenjaju se: Anto, Boo, brico, brko, Franjo, Kreo, Kruno, Niko, Pero

*Kao Mile mijenjaju se: Ante, Dane, Jure, Mate, Stipe.

Vlastita imena s nastavkom o ili e obino se ne upotrebljavaju u mnoini. Ako pak dolaze u mnoini, onda se imena kao to su Benko i Boko ili Hrvoje mijenjaju po obinoj mukoj promjeni (Benki, Boki, Hrvoji), a imena Ero i Mile po promjeni imenica enskog roda s nastavkom a (Ere, Mile):

N auti radiji Ere

G auta radija Era

D autima radijima Erama

A aute radije Ere

V auti radiji Ere

L autima radijima Erama

I autima radijima Erama

*instrumental na ju imaju imenice enskog roda kojima osnova zavrava na , -, -, -s, -z,

-r: rijeju, uju, laju, kokoju, vlasju, sluzju, stvarju

*Instrumental na u imaju imenice enskog roda kojima osnova zavrava na , , lj: pomou, cijeu, obitelju.

*Nastavak ju (-u, -lju) valja upotrijebiti onda kada se njime rjeava nedoumica da li je upotrijebljen instrumental ili dativ.

PODSJETNIK

Pridjevi

*Svaki pridjev moe imati sva tri roda i oba broja, to zavisi od roda i broja imenice koju pridjev poblie oznauje: velik kamen, veliko more, velike stvari

*Razlikujemo odreene i neodreene pridjeve. Odreenim pridjevom se predmet identificira (koji je), a neodreenim kvalificira (kakav je):

a) Jedan je cvijet bio crven, a drugi ut iznosi se osobina cvijeta koja jo nije bila spomenuta, bila je nepoznata i neodreena prije izricanja reenice;

b) Crveni cvijet mi je brzo uvenuo, a uti je jo dugo mirisao iznosi se osobina cvijeta koja je ve spomenuta u prethodnoj reenici, poznata je, odreena.

NEODREENI OBLIK PRIDJEVA:

Jednina

Muki rod Sredni rod enski rod

N crven crveno crvena

G crvena crvena crvene

D crvenu crvenu crvenoj

A crvena ili crven crveno crvenu

V - - -

L crvenu crvenu crvenoj

I crvenim crvenim crvenom

ODREENI OBLIK PRIDJEVA:

Jednina

Muki rod Srednji rod enski rod

N crveni crveno crvena

G crvenog, crvenoga crvenog, crvenoga crvene

D crvenom, crvenome,crvenomu crvenom, crvenome, crvenomu crvenoj

A crvenog, crvenoga, crveni crveno crvenu

V crveni crveno crvena

L crvenom, crvenome, crvenomu crvenom, crvenome, crvenomu crvenoj

I crvenim crvenim crvenom

*pridjevi kojima osnova zavrava na nepanik umjesto og, -om, -omu imaju nastavki eg, -em, -emu: loeg, loem, tuemu.

*Posvojni pridjevi s nastavcima ov, -ev, -in mijenjaju se u mukom i srednjem rodu jednine kao pridjevi u neodreenom obliku: Dobio sam je od bratova prijatelja. Pisao sam oevu znancu. Radujem se majinu pismu.