I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I ...¡nje izvješće... · Kuharica 1 1 Pomoćna...

DJEČJI VRTI Ć „PČELICA“ ZAGREB, JOSIPA HAMMA 2, KLASA: 601-02/14-05/01 URBROJ: 251-609/14-01 Zagreb, 11. rujna 2014.

I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA ZA PED.GODINU 2013./2014.

Zagreb, rujan 2014.

2

SADRŽAJ IZVJEŠĆA O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA RADA VRTI ĆA

I USTROJSTVO RADA VRTIĆA II MATERIJALNI UVJETA RADA III RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE

DJECE IV ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD V SKRB O DJECI S POSEBNIM POTREBAMA VI SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA VII STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA VIII SURADNJA S RODITELJIMA IX RAD ODGOJITELJSKOG VIJEĆA X RAD UPRAVNOG VIJEĆA XI GODIŠNJA IZVJEŠĆE STRUČNIH SURADNIKA XII GODIŠNJE IZVJEŠĆE RAVNATELJA XIII ZAKLJU ČAK

3

I. USTROJSTVO RADA U pedagoškoj godini 2013./2014. DV “Pčelica“ je djelovao na tri lokacije

i to:

- Josipa Hamma 2 – centralni objekt sa 14 odgojnih skupina, redovitog

10-satnog programa.

- Trepčanska 10 – sa 2 odgojne skupine, redovitog 10 satnog programa

- Aleja lipa 1 – sa 9 odgojnih skupina, redovitog 10 satnog programa

Osim redovitog 10 satnog programa realizirali smo i slijedeće programe:

- Program predškole – 2 odgojne skupine redovitog programa.

- Poseban program engleskog jezika unutar redovitog programa.

- Poseban program engleskog jezika – kraći program.

- Poseban program poludnevnog vjerskog katoličkog odgoja.

- Program rada logopeda.

Planirani programi temeljili su se na osnovu upisa djece te želje roditelja

za uključivanje svojeg djeteta u pojedine programe. Svi programi imaju

potrebnu verifikaciju – potvrđenu od strane Ministarstva i suglasnosti osnivača.

Odgojne skupine formirane su u skladu s prostornim kapacitetima vrtića, a

na osnovu Normativa iz 1983. godine (Službeni glasnik br. 17/83) članak 30.

Pojedine skupine po broju upisane djece bile su i veće od normativa, a razlog

tome je velika potreba zaposlenih roditelja s našeg terena za smještaj djece.

Kako je poznato, nemamo dovoljno smještajnih kapaciteta s obzirom na veliku

naseljenost naše lokalne zajednice i potreba roditelja za smještajem djece u

jaslice ili vrtić.

4

Komisija za upis djece, stručno-razvojna služba i odgojitelji, redovito

su analizirali brojno stanje u pojedinim skupinama i čitavu pedagošku godinu

bila je prisutna tendencija upisa.

U toku 9. mjeseca 2013., anketirani su roditelji vezano za izbor programa.

Analizom ankete utvrdili smo područje interesa i temeljem rezultata oformili

smo skupine.

Programe su realizirale odgojiteljice koje su ispunjavale zakonom

propisane uvjete uz permanentno stručno usavršavanje kako na razini vrtića tako

i van njega, uz stalnu pomoć i nadzor stručno- razvojne službe.

U ped.godini 2013./2014. realizirali smo i program predškole za djecu s

našeg i drugih područja.

1.1. Radno vrijeme dječjeg vrti ća

Ustrojstvo u vrtiću i radno vrijeme postavlja se u skladu sa potrebama

procesa, te djece i njihovih roditelja.

Na početku godine anketom za sve roditelje ispitujemo njihove potrebe i

temeljem toga planiramo kako radno vrijeme vrtića u cjelini tako i naših

objekata.

Rukovodili smo se i odlukom Poglavarstva o produženom boravku djece

do 20h ukoliko za to pojedini roditelj ima potrebu. U suradnji s roditeljima

planirali smo dnevni ritam života djece u vrtiću uvažavajući naše stručne

argumente u cilju pedagoške opravdanosti pojedinih radnji za dobrobit

predškolske djece.

5

U pokrivanju svih potreba odgojno-obrazovnog procesa, povećali smo

broj zaposlenika izvan normativa, a to se odnosilo na 6 pripravnika odgojitelja.

To nam je u mnogome pomoglo da se lakše nosimo sa organizacijom

radnog vremena, produženim poslijepodnevnim dežurstvom a i pokrivanjem u

slučaju čestih bolovanja ne samo odgojiteljskog kadra već i ostalih. Nužno je

spomenuti da je kronološka dob visoka i da često zaposlenici odlaze na

bolovanje što je i normalno s obzirom na zdravstvene probleme koji su kod

starijih radnika učestaliji nego kod mlađih.

Povećani broj izvršitelja temeljem odobrenja od strane Gradskog ureda u

mnogome je doprinio boljoj pokrivenosti svih potreba što se tiče procesa rada a

onda i potrebe koje iz samog procesa proizlaze.

1.2. Bolovanje zaposlenika od 01.09.2013.-31.08.2014. godine

TABLICA1.:Bolovanje zaposlenika od 01.09.2013.-31.08.2014. godine

Sati na teret vrtića Sati na teret Fonda

ODGOJITELJI 880 1680

TEHNIČKO OSOBLJE 448 2352

UPRAVA 648 1728

UKUPNO 1976 5760

SVEUKUPNO 3952 7736

6

1.3. Kadrovska struktura radnika

Na temelju dostavljenih podataka o broju djece, broju skupina, te vrste

programa, uvjetima rada i potrebnoj strukturi radnika Gradski ured odobrio nam

je broj radnika za ped. godinu 2012./2013.

1.4. Kadrovska struktura radnika

Na temelju dostavljenih podataka o broju djece, broju skupina, te vrste

programa, uvjetima rada i potrebnoj strukturi radnika Gradski ured odobrio

nam je broj radnika za ped. godinu 2013./2014.

TABLICA 2. : STRUKTURA RADNIKA

NAZIV RADNOG MJESTA Priznata struktura

radnika

Stvarna struktura

radnika

Ravnatelj 1 1

Pedagog 1 1

Psiholog 1 1

Defektolog 1 1

Logoped 1 1

Voditelj objekta 1 1

Glavna medicinska sestra 2 2

7

Odgojitelj 52 52

Odgojitelj – invalid 1 1

Tajnik 1 1

Voditelj računovodstva 1 1

Administrativno-

računovodstveni radnik

2 2

Glavna kuharica 1 1

Kuharica 1 1

Pomoćna kuharica 5 5

Domar-ložač centralnog

grijanja

2 2

Ekonom vozač 1 1

Pralja-švelja 2 2

Spremačica 12 12

Ukupno 88 88

6 pripravnika – rad bez zasnivanja radnog odnosa.

8

II MATERIJALNI UVJETI RADA

Na početku pedagoške godine 2013./2014. utvrdili smo bitne zadaće

što se tiče materijalnih uvjeta rada, no moramo reći da ih u cijelosti nismo

realizirali. Poznato je da je planom javnih potreba utvrđena suma i određeni

kriteriji za financiranje djelatnosti.

Kriteriji financiranja strogo su namjenski čega smo se dužni pridržavati.

Oni su bili podloga za izradu financijskog plana te plana javne nabave.U tim

kriterijima nije bilo pozicija za finaciranje programa u Gradu mladih pa smo za

sve troškove po odobrenju Gradskog ureda tražili refundaciju.

Vrtić je građen 1972.godine i od tada je vrlo malo mijenjano I ulagano u

vrtić. Vlastitim sredstvima uređena je dvorana za tjelesno vježbanje I zbornica

za sastanke.Sredstvima Gradskog ureda uređena je fasada vrtića, djelomično

promijenjena stolarija I klimatiziran prostor za boravak djece. Uređen je prostor

igrališta sredstvima Gradske četvrti: promijenjene su dotrajale klupe,

postavljena je visoka ograda oko vrtića, izuzev dijela ulice Josipa Hamma 2

čime je sigurnost djece znatno poboljšana, postavljena je multifunkcionalna

sprava I antistresna podloga ispod sprava.

2.1. Vlastiti prihodi

U periodu od 01.09.2013. do 31.05.2014. ostvareni su slijedeći prihodi:

TABLICA 3.: PRIHODI

PRIHOD

Engleski jezik 64.200,00

9

Najam dvorane 43.511,42

UKUPNO 107.711,42

U periodu od 01.09.2012. do 31.05.2013. za potrebe vrtića nabavljeno je i

podmireno slijedeće:

TABLICA 4.: RASHODI

RASHOD Iznos

Plaće djelatnika (20% stimulativni dio) 37.928,48

Uredski materijal 516,92

Seminari i stručna usavršavanja(javna

nabava)

3.064,94

Radna odjeća 793,55

Informatička oprema 11.074,36

Literatura 375,98

Igračke 3.299,58

Radni stolovi 2.833,25

Materijal za održavanje(popravci na

opremi)

3.144,63

Održavanja(staklo, zamjena wc daski

na školjci)

5.987,00

Računalne usluge(instal.na novim

uređajima)

5.400,00

Ostalo(živ.nam.i pot.mat.,tel,pošta) 18.773,90

Članarina(INA kartica) 160,00

Bankarske usluge 784,77

Sitni inventar(radijator) 430,49

10

Usluge promidžbe 369,30

UKUPNO 94.937,15

OSTATAK 12774,27

Ne plaćanja troškova živežnih namirnica, potrošnog materijala, telefona i

pošte proizišli su iz manjka u prihodima koje smo dobivali od Grada Zagreba.

Moramo istaknuti brigu za troškove, cijene, količine i kvalitetu mada

primjećujemo sve veću prisutnost djece ne samo u tijeku pedagoške godine već i

tijekom ljetnih mjeseci.

U ukupnom poslovanju i pokrivanju svakodnevnih troškova koristili

prihodi od strane naših programa i najma dvorane.

Redovito smo pratili troškove poslovanja i o tome redovito izvještavali našeg

poslodavca kako svaki mjesec tako i u okviru periodičnih izvještaja i završnog

računa.

Kako je cijelokupno gospodarstvo pod strogim recesijskim mjerama tako

ćemo i mi morati napraviti detaljnu analizu poslovanja i vidjeti gdje možemo

uštedjeti.

11

III RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAST I

ZDRAVLJE DJECE

Tijekom 2013./2014. godine djelovali smo u cilju zadovoljavanja

primarnih I razvojnih potreba djece predškolske dobi, posebno pridodajući

veliku pažnju procesu integracije djece s posebnim potrebama osiguravajući sve

uvjete za njihov optimalni tjelesni, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj.

Pri realizaciji ove zadaće važan je bio timski rad svih djelatnika kojima je

zajednički cilj unapređenje kvalitete života djeteta. Dijete za vrijeme svog

boravka u vrtiću imalo je određeni raspored dnevnih aktivnosti, a sve u skladu s

njegovim potrebama kao što su pravilna prehrana, boravak na zraku uključujući

i tjelesne aktivnosti te dnevni odmor.

3.1. Prehrana

Prehrana je važan čimbenik za cjeloviti tjelesni rast i razvoj te zdravlje

djece, stoga smo nastojali pravilnom, raznovrsnom i kontroliranom prehranom

zadovoljiti sve djetetove potrebe za hranom u skladu s propisanim normativima.

U vrtiću već šestu godinu u planiranju jelovnika-normativa koristimo Priručnik

za planiranje prehrane djece u Dječjem vrtiću (jelovnici-normativi).Pri uzimanju

obroka, osobito kod doručka, važno nam je samoposluživanje djece što

pridonosi jačanju djetetove kompetencije i stvaranju pozitivne slike o sebi.

U suradnji s roditeljima nove preporuke i smjernice za planiranje

prehrane djece predškolske dobi prenose se i u roditeljski dom. Prehrana je

raznolika i dobro izbalansirana. Njezin utjecaj i značaj presudni su u vrijeme

intenzivna djetetova rasta i razvoja.

12

U procesu pripreme pojedinih obroka koristili smo hladno prešano

maslinovo ulje.Također smo nastojali osigurati raznovrsnost pripremljenih

obroka kako bi se izbjegla jednoličnost (kontinentalni, mediteranski, dijetni).

Svaki obrok prilagodili smo mogućnostima djece posebno u odnosu na dob i

navike s naglaskom u vrijeme prilagodbe. Pratili smo utjecaj prehrane na rast i

razvoj putem antropometrijskih mjerenja te putem individualnih razgovora s

roditeljima.

Osigurali smo adekvatnu prehranu djeci čije zdravstveno stanje zahtijeva

određene promjene u standardnim jelovnicima (alergije – atopijski dermatitis)

individualno se dogovarajući s roditeljima ovisno o potrebama I trenutnom

zdravstvenom statusu djeteta.

3.2. Dnevni odmor

Dnevni odmor provodimo individualno prema potrebama djece osobito

nakon četvrte godine života. Tijekom ove školske godine intenzivnije smo

pratili zadovoljavanje ove potrebe djece u skupinama od 5. i 6. godine života.

3.3. Boravak na zraku i tjelesna aktivnost

Boravak na zraku i kretanje dio su svakodnevnog života i stoga smo

redovito, kad su nam to omogućavali vremenski uvjeti, izlazili s djecom na svjež

zrak. smo to provodili.

Prije izlaska na dvorište osiguravali smo adekvatne uvjete i čist okoliš

(temeljito čišćenje zelene i ostalih površina dvorišta).

13

Za vrijeme boravka djece na zraku sobe smo prozračivali te na taj način

pokušali utjecati na pad širenja respiratornih infekcija. Odgojiteljice su često s

djecom odlazile na igralište te ih poticale na više kretanja i na pravilno disanje.

Ovakvim vidom aktivnosti pozitivno smo utjecali na tjelesni rast i razvoj djeteta,

jačanje muskulature i bolju cirkulaciju organizma te zadovoljavanje djetetovih

potreba za tjelesnom aktivnošću.

U svibnju 2013. organizirali smo izlet u “Contessu” sa skupinama

“Leptirići” I “P čelice” ( područni objekt Retkovec ), te u Varaždinske Toplice

sa skupinama „Loptice“, „Cvjetić“, „Ribice“, „Jabuka“, Jagoda“(Trepčanska)

gdje smo nastojali zadovoljiti potrebe djece za rekreacijom, kretanjem,

boravkom na svježem zraku, druženjem i edukacijom u ugodnom ambijentu

prirode.

Za vrijeme ljetnih mjeseci s obzirom na klimatske uvjete(vrućine) brinuli

smo o zaštiti djece kao i adekvatnosti uvjeta u prostorijama gdje borave

djeca(klimatizirani prostori).

3.4. Praćenje zdravstvenog stanja djeteta

Jedna od važnijih zadaća u provođenju i organiziranju zdravstvene zaštite

je njega, unapređivanje i očuvanje zdravlja djece. Tijekom godine prateći pobol

djece uglavnom su prevladavala respiratorne bolesti, a od dječjih zaraznih

bolesti vodene kozice, šarlah i streptokokne infekcije, te virusna bolest znana

kao Peta I Šesta bolest. Od crijevnih infekcija bilo je enteroviroza koje su se u

djece javljale sporadično u odgojnim skupinama u različitim vremenskim

periodima te stoga nije bilo potrebno poduzimati neke posebne epidemiološke

mjere, osim liječničkog praćenja te pojačanog nadzora nad djetetom i njegovim

higijenskim navikama. Roditelje smo informirali o streptokoknim

14

bolestima,tepostupcima za sprječavanje širenja infekcije putem letaka i drugih

pisanih uputa te individualnim razgovorima s njima.

Glede ozljeda evidentirane su uglavnom posjekotine, ogrebotine i

hematomi od udaraca.

Analiza antropometrijskog mjerenja pokazuje da se djeca uglavnom

razvijaju adekvatno za svoju dob. U slučajevima primijećenog laganog porasta

tjelesne težine, ovisno o dobi djeteta, upućujemo roditelje na daljnju obradu kod

specijaliste endokrinologa.

Kod pojave zaraznih bolesti redovito smo izvještavali HES-Dubrava, te je

liječnik epidemiolog uzimao briseve ždrijela u četiri odgojne skupine nakon

čega su infektivna djece poslana pedijatru.

3.5. Higijensko-sanitarne mjere

Higijena vrtića tijekom godine bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Suradnju sa HES-om provodili smo tijekom cijele godine glede produljenja

sanitarnih iskaznica. Zavod za javno zdravstvo redovito je provodio higijensko-

epidemiološke analize hrane i svega ostalog što dolazi u doticaj s hranom i

njezinom pripremom. Svi nalazi bili su uredni tijekom cijele godine.

15

TABLICA 5.: PROCJEPLJENOST DJECE

SVEUKUPAN BROJ

DJECE

103 546 649

BROJ

NEPROCJEPLJENE

DJECE I KONTROLA

1 2 3

BROJ

NEPROCJEPLJENE

DJECE II KONTROLA

Tijekom godine

izvršena

provjera

dokumetacije o

procjepljenosti

djece,posebna

pažnja

procijepljenosti

posvećena je

djeci koja su

boravila Gradu

mladih

UKUPNO

TABLICA 6.: OZLJEDE DJECE

SVEUKUPAN BROJ

DJECE

103 546 649

BROJ OZLJEDA

VRSTE OZLJEDA

- posjekotina 6

- hematom 7

- hematom 14

- posjekotina 8

BROJ OZLJEDA

OBRAĐENIH IZVAN

VRTIĆA

0 0 0

16

TABLICA 7.:POBOL DJECE

ŠIFRA JASLICE VRTIĆ UKUPNO

1.ZARAZNE I

PARAZITARNE

BOLESTI

AOO-B99

Vodne kozice BO1 18 13 31

Šarlah A38 4 22 26

Dijareja i

gastroenteritis

A09 40 12 62

Virusne infekcije

nespecificirane

lokalizacije

B34 62 52 104

Salmonela A02,0 0 0 0

Rota virus A08,0 4 7 11

Virus meningitis A87 0 0 0

Hripavac A37 0 0 0

Mononukleoza B27 1 1 2

Kandiadijaza B37 0 0 0

Ušljivost B80 0 25 25

2.BOLESTI OKA H00-H59

Upala spojnice oka

(konjuktivitis)

H10 15 7 22

3.BOLESTI UHA H60- H95

Upala vanjskog

uha

H60 1 2 3

Nesupurativna

upala srednjeg uha

H65

10 14 24

17

4.BOLESTI

DIŠNOG

SUSTAVA

JOO – J99

Upale nosa, grla,

pluća, bronchitisi,

viroze itd.

103 348 451

5. BOLESTI

PROBAVNOG

SUSTAVA

K00-K93

Stomatitis K12 0 0 0

Ostali funkcionalni

poremećaji crijeva

K59 0 1 1

6. BOLESTI

KOŽE I

POTKOŽNOG

TKIVA

LOO-L99

Impetigo L01 0 0 0

Akutni

limfadenitis

LO4 0 0 0

Alergijski

kontaktni

dermatitis

L23 2 1 3

Ostali dermatitisi L30 0 0 0

Urtikarija L50 1 4 5

7. BOLESTI

GENITOURIRA

NOG

N00-N99

18

SUSTAVA

Upala mokraćnog

mjehura

N30 2 2 4

8. OSTALI

SIMPTOMI I

LAB.NALAZI

NESVRSTANI

DRUGAMO

R00-R99

Kašalj R05 37 12 49

Boli u trbuhu i

zdjelici

R10 0 0 0

Povraćanje R11 4 7 11

Vrućica

nepoznatog

porijekla

R50 10 18 28

Febrilne

konvulzije

R56,0 4 3 7

19

IV ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

Odgojno-obrazovni rad realiziran je u 16 odgojnih skupina, od toga 3

odgojne skupine s posebnim programom vjerskog katoličkog odgoja i 1 skupina

s posebnim programom engleskog jezika. Programom predškole bila su

obuhvaćena djeca u dvije odgojne skupine. Odgojno-obrazovni rad proizlazi iz

Programskog usmjerenja čija je osnovna osobitost humanističko-razvojni pristup

u odgoju i obrazovanju, a s tim su povezane i bitne zadaće odgojno-obrazovnog

rada, postavljene u Godišnjem planu i programu rada.

Jedna od bitnih zadaća bila je unaprjeđivanje kvalitete prostornih i

materijalnih uvjeta u vrtiću, vremenske artikulacije aktivnosti djece i odgojitelja

te jačanje profesionalnih kompetencija odgojitelja za samorefleksiju vlastitog

rada.. Na internim stručnim aktivima kod planiranja odgojno-obrazovnog rada

naglašena je važnost odnosa djeteta i socijalne okoline, kako u obitelji tako i u

odgojno-obrazovnoj ustanovi jer su ti odnosi esencijalni za opstanak, učenje i

odrastanje svake ljudske jedinke. Dijeljenje ideja s odraslima i primjereno

zadovoljavanje dječjih potreba te osiguravanje uvjeta za razmjene s drugima

promatrali smo u životnim situacijama. Promatrajući proces dječjeg učenja

istaknuli smo suradničku spoznaju koja nastaje zajedničkim građenjem znanja u

maloj skupini djece. Promatrali smo i analizirali interes djece za angažiranje u

socijalnim interakcijama, uspostavljanje odnosa, konstruiranje svog učenja i

pre(do)govaranja sa svime što im okruženje donosi. Pri unaprjeđivanju

konteksta vrtića u dimenziji odgojitelj – dio socio-pedagoškog okruženja,

metodom „brainstorming“ bilježili smo važne postupke odgojitelja u interakciji

s djecom. Analizirali smo odgojiteljevu ulogu kada djeluje na neizravan način uz

promjenu u okruženju i kada promatra i sluša djecu sa strane zatim kada

procjenjuje načine organiziranja prostora i materijala za pojedine aktivnosti i

20

fleksibilno ih primjenjuje, kad naknadno reflektira, evaluira i planira odgojno-

obrazovni proces, kad stupa u interakcije s drugom djecom, odgojiteljima,

ostalim djelatnicima ustanove i s roditeljima te kad kritički, samostalno i s

drugim sustručnjacima, analizira odgojnu praksu i u skladu s tim ju pokušava

mijenjati. Koliko su odgojitelji i drugi odrasli u ustanovi u tome uspješni i u

kojoj mjeri se u njih može imati povjerenja, dijete pomno procjenjuje

promatrajući i osluškujući njihove izravne i neizravne postupke i u skladu s tim

se i ponaša. Zaključili smo da nema recepta i gotovih uputa kako se kvalitetno

ozračje u institucijskom kontekstu može postići. Ono u velikoj mjeri počiva na

poštivanju osobe svih sudionika: djeteta – odgojitelja – roditelja i svih ostalih

djelatnika. Djeca su, također, jedno drugom izvor kognitivne

stimulacije.Osobito smo istaknuli vrijednost stjecanja prijateljstava. I na kraju,

odgojitelji su po timovima radili na vrlo kreativnim rješenjima fizičkog

konteksta odnosno rasporeda, strukture, namjene i općenito organizacije

prostora i opreme, namještaja, materijala i igračaka. Pri tome ističemo i

uključivanje roditelja.

Zajedno sa zdravstvenom voditeljicom dogovarali smo pravila oko

održavanja i higijene igračaka i PNM-a (zamjena potrganog, redovito pranje i

decinficiranje, zdravstvena i pedagoška neopravdanost plišanih igračaka).

Intenzivnije smo realizirali tijekom godine rad na projektnoj metodi rada i

projektnog načina učenja djeteta kroz iskustveno učenje i cjelovito učenje. Pri

tome nam je bila važna interakcija odgojitelja i djeteta te djece međusobno i

samostalno učenje i istraživanje.

Takav didaktičko-metodički pristup bio je povezan sa sadržajno i

vremenski otvorenim planiranjem kao i fazama procesa projektnog učenja

(odabir situacija u suradnji s djecom, razmišljanje o tijeku rada na projektu pri

čemu je bitan doživljaj i iskustvo djeteta, analiza putem izrade postera s foto-

21

dokumentacijom i ostalom dokumentacijom gdje je vidljivo koja socijalno-

komunikacijska umijeća su djeca stekla, koje društvene vrijednosti, nova znanja,

nova iskustva, proširivanja stečenih iskustava, znanja i vještina, zatim

prezentacija projekta te refleksija odgojitelja uz samoanalizu rada).

Prema godišnjim izvješćima odgojitelja realizirani su projekti:

- „Ptice”

- “Životinje”

- “Promet”

- “Dvorac”

- “Kukci”

- “Životinje koje žive u moru”

- Projekt prema priči “Vuk i sedam kozlića”

- “Sakupi, recikliraj i ponovo upotrijebi”

- “Zanimanja mojih roditelja”

- “Putovanje”

- „Moje tijelo“

- “Ledeno doba”

- “Životinje i ljudi Sjevernog pola”

- “Pauk”

- “Kutija puna osjećaja”

Vjerske teme:

- „Prispodoba o dragocjenom biseru“,

- „Bijeg u Egipat“, --„Milosrdni Samarijanac“

- „Od sjemenke do cvijeta“

- „Kako čuvamo okoliš“

- „Slika o sebi“

- “Bartimej”

22

- Božićni trenuci

- Uskrsni trenuci

Pripremu za početak odgojno-obrazovnog rada u novoj radnoj godini

započinjemo inicijalnim intervjuiranjem roditelja novoupisane djece,

formiranjem novih odgojnih skupina te pripremom roditelja, odgojitelja i

ostalog osoblja u vrtiću za prilagodbene procese. Oni se odvijaju kroz

postepeni dolazak i zajednički boravak roditelja i djeteta u odgojnim

skupinama. Iskustvo je pokazalo da je za uspješnu prilagodbu potrebna dobra

organizacija postupnog dolaska nove djece, dobra priprema roditelja i djeteta

(uz verbalne i pismene upute) te individualni pristup za svako dijete obzirom

na različitu dob, dosadašnja socijalna iskustva i u obitelji uspostavljenu

bazičnu sigurnost djeteta (posebno vezano za kontakt i odnos majka-dijete).

U suradnji stručnog tima s odgojiteljima prilagodbeni procesi se

Protokolom za praćenje prilagodbenih procesa prate u rujnu i listopadu za novu

djecu u novoformiranim skupinama i kontinuirano kroz radnu godinu za svako

novo dijete.

Većina novoupisane djece uspješno je prošla kroz prilagodbene procese u

tijeku rujna i listopada, dok za neku djecu koja češće izostaju, svaki dolazak

znači novu prilagodbu.

Roditeljima nastojimo omogućiti emocionalno rasterećenje individualno i u

manjim grupama.

Uvijek ističemo da su ti prvi kontakti i uspostava povjerenja između

roditelja i vrtića, baza za uspješnu suradnju s roditeljima do odlaska djeteta u

školu. Uspješnoj prilagodbi djece pridonose i podaci o potrebama i navikama

djeteta iz obiteljskog okruženja koja od roditelja dobijemo pri inicijalnom

intervjuiranju.

23

TABLICA 8.: PRILAGODBA NOVOUPISANE DJECE

JASLICE: 58 VRTIĆ: 49 UKUPNO: 107

RUJAN 40 32 72

LISTOPAD 14 13 21

Teže prilagodbe 4 4 8

UKUPNO: 58 49 107

U rujnu, listopadu i studenom 2012.prilagođeno je 92 % novoupisane djece.

Prilagodba ostale djece (N=8) trajala je duže zbog neredovitog dolaska djece,

readaptacije zbog bolesti i zdravstvene osjetljivosti, velike ovisnosti o

roditeljima, trudnoće majke ili malog djeteta u obitelji isl.

Osobito smo zadovoljni ponovnim statusom Dječjeg vrtića „Pčelica“ kao

vježbaonice Učiteljskog fakulteta u Zagrebu te uključivanjem 2 grupe studenata

(svaka grupa imala je 15 studenata i boravila je po 7 tjedana u odgojnoj skupini

prvo prateći rad 4 odgojitelja-mentora, a zatim samostalno radeći na projektu).

Bili su to redovni studenti Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom dr

Kornelije Špoljar, redovnog profesora na Učiteljskom fakultetu iz kolegija

Integrirani predškolski kurikulum. Svoje projekte studenti su prezentirali (ppt-

prezentacije) na internom stručnom aktivu u vrtiću, na Učiteljskom fakultetu i 4

studentice na roditeljskom sastanku u odgojnim skupinama “Jabuka” i

“Bubamare” u suradnji s odgojiteljem-mentorom.

Vježbaonica smo i Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Zdravstvenog

veleučilišta u Zagrebu te su i studenti tih fakulteta bili u vrtiću na vježbama pod

vodstvom njihovih mentora.

24

Doživljaje djece obogaćivali smo kazališnim predstavama u vrtiću u

izvedbi odgojitelja ili gostujućih kazališta, odlaskom u kazališta i posjete izvan

vrtića, boravkom djece u prirodi u Gradu mladih, izletima, druženjem djece,

odgojitelja i roditelja na Bundeku te uključivanjem u akcije povodom

Zagrebačkog energetskog tjedna.

Unaprjeđivanje suradnje s roditeljima također nam je bila jedna od bitnih

zadaća koju smo uspješno realizirali u UNICEF-ovom programu radionica za

roditelje znakovitog imena „Rastimo zajedno“ gdje smo pokušali zadovoljiti

potrebu suvremenog čovjeka da bude roditelj koji će svoje vještine roditeljstva

unaprjeđivati paralelno i u interakciji s rastom i razvojem svoga djeteta. Kroz 11

dvosatnih radionica roditelje se poticalo da nauče prepoznavati i na

zadovoljavajuće načine zadovoljavati svoje i djetetove potrebe, odgovorno i

kreativno rješavati probleme, donositi odluke i postavljati granice i razvijati

svoje vještine komunikacije s djetetom i međusobno. Evaluacijom programa od

strane roditelja i voditelja radionica doprinijelo se spremnosti na daljnji razvoj

ovog programa u vrtiću. Također je zaključeno da nema gotovih recepata niti

propisivanja što treba i što se mora, a što se ne treba i ne smije u uspostavljanju

kvalitetnog odnosa s djetetom. Procijenjeno je da je ovaj program podrška

roditeljstvu i roditeljskoj kompetenciji osobito u ranom razvoju djeteta.

U godišnjim izvješćima odgojitelja analizirali smo ometajuće čimbenike u

odgojno-obrazovnom radu i zaključili da odgojitelji uglavnom nemaju poteškoća

s fluktuacijom (stalni upisi/ispisi djece) niti sa bolovanjem odgojitelja. Najveći

problem navode u nedostacima materijalne sredine i tegobama recesije te

velikoj prosječnoj prisutnosti djece. Povratkom na radionički tip rada prema

projektu: „Životna edukacija ranog djetinjstva“, poboljšali su se ovi uvjeti, ali

25

još uvijek ne dovoljno. Problem je i u odnosu odraslih prema nabavljenoj

didaktici i na tome je iduće godine potrebno intenzivnije raditi.

Cilj ovoga projekta bio je cjeloviti razvoj i razvoj djetetovih

kompetencija u skladu s Nacionalnim kurikulumom.

Prema pristupu životne edukacije ranog djetinjstva (Penelope Leach:

“Prvo djeca”, Algoritam, 2003.), planirano djelovanje realizirano je na tri razine:

RAZINA 1 (R1) – JASLIČKA DOB (12mj.– 36mj.)

RAZINA 2 (R2) – VRTIĆ 3-5 godina

RAZINA 3 (R3) – VRTIĆ 5-7 godina

RAZINA 1 (R1) – JASLIČKA DOB (1-3 god.)

Dominantna zadaća za odrasle u jaslicama bila je stvaranje osjećaja

sigurnosti kod djeteta, uspostavljanje kontakata i čvrste emocionalne veze

između odgojitelja i djeteta te stvaranje suradničkih i partnerskih odnosa i

odnosa povjerenja između odgojitelja i roditelja. I ove godine zbog velikog

broja prisutne djece u jasličkim skupinama otvara se pitanje kvalitete interakcija

i stimulacije djetetovog tjelesnog, socioemocionalnog, kognitivnog razvoja i

razvoja govora.

Vodilja nam je bila prema literaturi iz područja ranog odgoja i

obrazovanja (dr. sc. B Petrović-Sočo: “Kontekst ustanove za rani odgoj i

obrazovanje-holistički pristup”, Mali professor, Zagrreb, 2007.), vezana za

promatranje, gledanje, slušanje, kao bazu za uspostavljanje i održavanje odnosa.

Unaprjeđivanjem promatranja pokušavali smo shvatiti što djeca pokušavaju

shvatiti, vidjeti što već znaju, gledati unaprijed što bi mogla učiti i vidjeti učenje

koje se upravo odvija. S tim ciljem koristili smo dva od šest iskustava koja

potiču razvoj inteligencije i zdravih emocija kod male djece S. Greenspana, dr.

26

med. iz knjige “Razvoj zdravog uma” (rješavanje problema i formiranje osjećaja

za sebe (druga godina života) i otkrivanje svijeta ideja (treća godina života).

RAZINA 2 (R2) – VRTIĆ 3-5 god.

Naziv programa na ovoj razini je: “Upoznajem sebe i svijet oko sebe (tko

sam, što mogu, što znam, kako se osjećam)”.

Djeca su imala više poticaja za iskustveno učenje, osobnu inicijativu i

osobni tempo razvoja, mogućnost istraživanja, mogućnost prepoznavanja,

imenovanja i izražavanja emocionalnih stanja i osjećaja.

Timski rad pri planiranju, otvoreni program i permanentno stručno

usavršavanje doprinijeli su pozitivnim dostignućima na ovoj razini što

dokumentira foto i video dokumentacija.

RAZINA 3 (R3) – VRTIĆ 5-7 god.

Naziv programa na ovoj razini je “Otkrivanje, upoznavanje i razvijanje

potencijala svakog djeteta”.

Polazeći od zadanog cilja radili smo na otkrivanju, upoznavanju i

razvijanju potencijala svakog djeteta, razvoju djetetovih kompetencija i

identiteta, na razvoju socijalne kompetencije, razvoju sposobnosti promatranja,

izražavanja i stvaranja (bojama, olovkom, modeliranjem, pokretom, gestom,

mimikom, zvukom, glasom, lutkom i sl.), razvoju svih oblika kreativnosti,

poticanju i podržavanju djetetove znatiželje i inicijative, poticanju radosti

otkrivanja, eksperimentiranja, poticanju osjećaja zajedništva i radosti

zajedničkog življenja i učenja. Prostorni kontekst i radionički način rada

27

pozitivno su utjecali na dijete i roditelje koji ističu zadovoljstvo ovakvim

načinom rada.

U odgojnoj skupini “Zečić” – SO – bila je glazbena radionica koju su

vodile odgojiteljice M. Čordaš i B. Topčić.

U odgojnoj skupini “Loptice” – SO – bila je ekološka radionica, a

voditeljice su bile odgojiteljice R. Tomić i L. Mikec

U odgojnoj skupini “Listić” – SO – bila je likovna radionica koju su

vodile odgojiteljice Lj. Vodička i J. Alpeza

U odgojnoj skupini “Ribica” – SO – bila je dramska radionica i vodile su

je odgojiteljice Z. Hrvačić i T. Serdar.

U dgojnoj skupini “Cvjetić” - SO – bila je radionica za razvoj logičko-

matematičkih sposobnosti i istraživanja, a vodile su je odgojiteljice S. Čokrlić I

G. Antolić

Dvoranu za tjelesni odgoj svaka odgojna skupina koristila je prema

rasporedu.

Hodnik u SO je prometnica, a koristi se za aktivnosti prometnog odgoja

kojima je cilj razvoj sposobnosti snalaženja u prometnim situacijama.

Prema izjavama odgojitelja ova radna godina bila im je:

- naporna zbog velikog broja prisutne djece (jaslice)

- stresna i naporna, fizički i psihički (jaslice)

28

- prepuna emocija, velikih promjena, potreba, individualnih situacija,

strahova, ali i veselja i radosti zbog postignute ugodne, vedre atmosfere,

adaptirane djece, uspostavljenih emocionalnih veza (jaslice)

- puno promjena, nepredviđenih situacija, ali s povoljnim završetkom; dobra

suradnja s roditeljima, djecom i suradnicima (jaslice)

- zanimljiva i radna (jaslice)

- uspješna s djecom, roditeljima i kolegicom u skupini

- izuzetno naporna zbog velikog broja djece i promjene odgojitelja, no

zadovoljna sam jer je postignuta vrlo lijepa suradnja s roditeljima

(Trepčanska 10)

- dinamična i zahtjevna

- životna i zahtjevna

- puna novih iskustava

- ugodna, dobra komunikacija sa stručnim timom i kolegicama u objektu

- stresna i naporna, no na kraju zadovoljstvo postignutim rezultatima

- ugodna i profesionalno izazovna

- prilično naporna s obzirom na specifičnost skupine i dosta djece s posebnim

potrebama

- bogata sadržajima i događanjima, ispunjena, sa pozitivnim povratnim

informacijama

4.2. Izvješće o realizaciji programa engleskog jezika

U odgojnoj skupini „Jabuka“ u koju je ove radne godine upisano 28-ero

djece, realiziran je program prirodnog učenja stranog (engleskog) jezika

predškolske djece u dobi od 3 do 7 godina. Voditelji programa su kao i

prijašnjih godina bile odgojiteljice Snježana Rumenjak i Vanja Ivezić.

29

Osnovni vokabular engleskog jezika djeca su usvajala kroz životne i

njima bliske situacije, kroz pjesmice, dijalog ili igru. Nastavni paketi i materijali

koji su korišteni za formalno učenje jezika su Domino riječnik - Dragan

Grozdanić, Join in-Bilić-Štefan, Jack in the box 1-pisani materijal, Cookie and

friends play pack-Vanessa Reilly, cd s pjesmicama i igrama, Pebbles 1, Svipar

me 1, Counting 1,2,3,slikovnice: Little red riding hood, The ugly duckling, The

little bear book, The bunny flutts moving day ...

Obrađene su teme : All about me, Me and my family, Me and my friends,

Toys and play time, Colors, Numbers, Shapes, Size, The world araund us, Food,

Animals, Weather, Plants, Traffic.

U radu s djecom korištena su audio - vizualna sredstva kojima je

obogaćen program engleskog jezika.

Interes djece za učenjem stranog jezika, kroz cijelu godinu bio je jako

izražen. Vrlo dobar je aktivitet djece u jezičnim aktivnostima, ovladanost

bazičnim vokabularom, razumijevanje fraza, uputa i pitanja, reprodukcija

kratkih tekstova ( pjesama,priča ), korištenje jezika u planiranim aktivnostima,

korištenje stranog jezika u spontanoj igri kao i u svakodnevnim situacijama.

Svjesni napor u ovladavanju jezikom registriran je kod starije djece. Postignuća

djece praćena su kroz dnevna i mjesečna zapažanja. Suradnja roditelja i

uključenost u odgojno - obrazovni rad je procjenjena kao vrlo dobra. Najviše je

bila izražena kroz nabavu potrebnih sredstava i materijala za rad,te kroz direktno

uključivanje u odgojno obrazovni rad. Očekivanja od strane roditelja u odnosu

na odgajatelje i vrtić su dosta velika što iziskuje veliki angažman i pripremu

odgajatelja. Indikatori postignuća koji upućuju na kvalitetu programa i odgojno

obrazovnog rada su sretno , zadovoljno, veselo i zainteresirano dijete te

zadovoljan roditelj.

30

4.3. Program katoličkog vjerskog odgoja

U skupini loptice provodi se poludnevni vjerski katolički odgoj.Kako je ta

skupina bila otvorena za studente Katoličkog bogoslovnog fakulteta sveučilišta

u Zagrebu,svi vjerski sadržaji i aktivnosti bili su promišljeni, osmišljeni, praćeni

dobrom organizacijom bogate ponude i materijala za djecu. Teme koje smo

provodili kroz pedagošku godinu, pratile su i međusobno se ispreplitale sa

liturgijskom crkvenom godinom.

U rujnu,naglasak je bio na dočeku i prihvaćanju djeteta. Zajedno sa

djecom, u krugu prijateljstva svakodnevno smo zajedno stvarali ozračje ljubavi,

topline,međusobnog uvažavanja i poštivanja,dogovaranja,njegovanja

zajedništva. U toj ljubavi i toplini,dijete naslućuje ljubav i brigu Svevišnjega

oca.

Otkrivanjem ljepote od Boga stvorenog svijeta,dolazimo do dana

zahvalnosti za plodove zemlje,koji su podloga za euharistijsko slavlje u kojem

dijete upoznaje novu dimenziju kruha.Pjevali smo pjesmu:Isuse hvala Ti, i tko

stvori ovu našu zemlju naš dobri Bog.Priprava za Isusovo rođenje provodi se u

radosti čekanja,opuštanja,obiteljskog zajedništva i darivanja. Isusovo djetinjstvo

je jezgra koja omogućuje identifikaciju s Isusom kao djetetom,i pomaže mu

intuitivno naslutiti veličinu njegove čovječnosti i božansku narav.Svakim danom

donosili smo dobre odluke i išli "u susret" rođenju maloga Isusa. Poslije

31

Božića,priča o Sveta tri kralja,dugo je živjela sa nama.Djeca su spontano

svakodnevno dramatizirala i izmjenjivala uloge kraljeva.

Svijećnica. Isus je svjetlo koje je sa nama.

Sveti Valentin-svetac darivanja.Važno je darivati se,a još važnije kako je

rekao dječak Karlo-da imamo jedni druge.Svi smo si dar iako si nismo uvijek

dobri,zaključio je Karlo.

Stigla nam je i korizma.Vrijeme kada je Isus na križnom putu.Djeca su se

poistovjećivala sa ulogom Veronike i Šimuna cirenca koji su pomagali

Isusu.Važno je pomagati jedan drugome u životu.U znakovima vode i svjetla sa

djecom otkrivamo Isusa kao pobjednika.

Majka-Marija Isusova i naša majka,otkrivali smo sa djecom važnost

majke.Ljubav,povjerenje,nježnost-humane vrijednosti kod djeteta samo smo još

ojačali.

Dobar pastir,brine o svojim ovcama.Djeca su u dobrom pastiru prepoznala

Isusa kao Onog koji brine o nama svojom ljubavlju,i Njemu smo svi važni bez

obzira na to kakvi smo,jer smo njegovi.

Duha Svetoga povezali smo sa krštenjem djeteta .Na krštenju smo dobili

ime po kojem se prepoznajemo,i svaki od nas od djece ima sveca

zaštitnika.Prilikom Isusovog krštenja Duh Sveti je sišao na Isusa,te On

predstavlja snagu ljubavi.

32

Loptice-djeca u toj skupini su otvorena,pristupačna,različita,a opet

ujedinjena u ljubavi,prijateljstvu i zajedništvu prema

odgojiteljima,roditeljima,ostalim vrtićkim prijateljima te Bogu.

33

Program katoličkog vjerskog odgoja u grupi “Zvončić”

Kao i prethodnih, tako smo i ove godine, program katoličkog vjerskog

odgoja u našoj grupi provodili s ciljem senzibilizacije djeteta za njegovu

duhovnu dimenziju kao potrebu koja ga čini osjetljivom za otkrivanje, primanje

i oblikovanje njegova života u odnosu prema sebi, drugima, te na poseban način

Bogu. Slijedeći liturgijsku godinu, vjerski odgoj provodili smo kroz sva

razvojna područja i aktivnosti prožete duhovnom dimenzijom. Aktivnosti koje

smo provodili su upoznavanje biblijskih tekstova uz slikovnice, likovno

izražavanje na različite vjerske teme, te scenski prikaz biblijskih priča. Ove šk.

godine intenzivnije smo radili na temama “Prispodoba o dragocjenom biseru”,

“Božićni trenuci”, “Isus traži prijatelje”, “Isus pomaže Bartimeju”, “Milosrdni

Samarijanac”, “Put u Emaus”, “Dobri pastir”. Aktivnosti”Isus pomaže

Bartimeju” prethodile su aktivnosti iz projekta “ Biti zdrav” gdje su djeca

spontano davala izjave o važnosti zdravlja očiju. Kada su spoznali važnost vida

slijedile su i spontane zahvalne molitve- Leonarda: “Hvala ti dragi Bože, što

imam zdrave oči pa se s prijateljima mogu igrati.”, Gabriel: “Hvala ti Bože što

vidim sve živo!” Aktivnost “Milosrdni Samarijanac” povezali smo s

aktivnostima iz sklopa “Pojam o sebi” uočavajući što znam dobro raditi, kako

pomažem drugima, kakav sam prijatelj, a kroz sve to spoznali smo i trudimo se

biti pažljivi jedni prema drugima, praštati međusobno, a osobito dogovarati se u

igri i oko nama važnim stvarima. Ukratko, nastojimo biti djeca milosrdnog srca.

I ove godine radili smo na Uskrsnim trenucima, a za razliku od prethodnih

godina Uskrsni vrt oblikovali smo u vanjskom prostoru vrtića, a dijete je u svom

osobnom iskustvu doživljavalo rast i razvoj cvjetne lukovice i bilo neposredno

uključeno u tijek zbivanja koji je povezan s procesom stvaranja, a i osobnog

rasta i razvoja . Sve aktivnosti smo zapisivali i fotografirali te stavili u mape

koje su bile dostupne roditeljima, koji su listajući ih izražavali zadovoljstvo

viđenim, te nam tako davali podršku za rad. Kroz njih su otkrili kako djeca s

34

veseljem idu u vrtić jer znaju da ih tamo čeka pozitivno ozračje gdje ima ljubavi,

pažnje, strpljenja te zanimljivih i raznolikih aktivnosti. A sve to osnažuje nas

odgijitelje da nastavimo istim putem.

Izvješće o radu u odgojnoj skupini „ovčice“ sa poludnevnim

vjerskim odgojem u šk.god.2013./2014. – p.o.Trepčanska

Ove školske godine u odgojnoj skupini „Ovčice“ bilo je upisano 24 djece

od kojih je sedmero djece novoupisanih, te je za njih trebalo provesti anketu za

Katolički vjerski odgoj u vrtiću. Na moju veliku radost roditelji su se složili da

njihovo dijete bude uključeno u vjerski odgoj. U periodu adaptacije vjerski

odgoj smo uvodili polako molitvicama prije jela i dnevnog odmora. Vjerski

kutić odmah je pobudio interes kod djece, a posebno dječje Biblije , te su često

tražili da im čitam sadržaje koje su sami birali. Vjerski kutić opremljen je sa:

svijećom,Sv.vodom, krunicom, raspelom, slikom anđela čuvara, te Biblijom.

Gledajući odgojno- obrazovni rad aktivnosti sam planirala situacijski. Od

biblijskih priča čitali smo „Bog je stvorio svijet“, „Noina arka“, „Isusovo

rođenje“, Priče o Isusu i njegovim prijateljima, „Isus je uskrsnuo“, „ Sanjino

sunce“... Čitali smo slikovnice: „Dobri pastir“, „Izgubljena ovca“, „Ljubav –

Duh Sveti“... Ipak moram naglasiti da djeca najbolje reagiraju kad pjevamo

pjesme: „Tko stvori“, „ Djtešce nam se rodilo“, „Opet Sv.Niko“, „Dođi , dođi

Božiću“, „Dođi Isuse“, Isuse volim te“, „Odlučio sam sljediti Krista“... Igrali

smo i igru s pjevanjem:“ Isus ljubi male“.

35

Od stolno manipulativnih igara igrali smo se puzzlama, pokrivaljkama. Za

Božić su djeca u vjerskom kutiću imala Sv.obitelj te su se mogla igrati s tim

lutkicama.

Od kolaž papira radili smo lik majke Marije, a od glinamola kuglice koje

smo spajali u malu krunicu. Crtali smo raspelo i Isusa, slikali Božju ljubav

onako kako ju djeca osjećaju.

Uz meditativnu igricu „Mir“ naučili smo kako se što lakše možemo

opustiti i umiriti tijelo.

Imali smo dobru suradnju s roditeljima; posebno vezano uz Božićnu

radionicu. Pomogli su nam u samoj pripremi radionice sa raznim materijalima.

Osim toga surađivali smo i sa svećenikom iz župe Sv.Leopolda Mandića

prilikom Blagoslova kruha.

Posebno sam radosna što vidim da djeca često traže oslonac u vjeri u

svakodnevnom životu; odlaze vjerski kutić – posvete se Sv.vodom, traže da im

čitam ili pričam o Isusu, molimo se na način da koristimo naše jednostavne

životne molitve u kojima Bogu prinosimo i svoje obitelji i prijatelje i sve ljude u

potrebi.

Kao voditelj poludnevnog Katoličkog vjerskog odgoja uglavnom sam

zadovoljna njegovom realizacijom no znam da se uvijek može više i bolje i to si

uzimam kao motivaciju za daljnji rad, a na to me obvezuju i neke procjene

roditelja koje se vide u priloženim „Upitnicima za roditelje“

36

4.4. Godišnje izvješće o realizaciji programa predškole za

2013./2014. godinu

U ovoj godini u program minimuma upisano je ukupno 48 djece, koji su

bili raspoređeni u dvije odgojne skupine u centralnom objektu u ulici Josipa

Hamma 2. U prvoj grupi, koja je išla ponedjeljkom i srijedom bilo je bilo je 23

djece, a u drugoj grupi koja je išla utorkom i četvrtkom bilo ih je 25.

Voditelj programa minimuma bio je odgojitelj ( Sonja Cviker ). Program

minimuma počeo je sa radom u listopadu, a završio je u lipnju. To je ukupno

128 dana, od toga je 64 dana imala prva grupa, a 64 dana druga grupa. 0d toga, 3

dana u mjesecu ožujku nisu održana zbog bolesti odgojitelja. Održano je ukupno

312,5 sati ( 157,5 sati imala je prva grupa, a 155 sati druga grupa ).

Nakon početka školske godine bilo je djece koja su se naknadno upisala.

U studenom je upisano dvoje djece, u prosincu je upisano četvero djece, u

siječnju je upisano troje djece, u veljači je upisano dvoje djece.Tijekom godine

ispisano je jedno dijete.

Većina planiranih razvojnih zadaća u ovoj godini je realizirana: razvoj

grafomotorike, korištenje olovke, preciznost finijih pokreta, razvoj brige za

vlastito zdravlje, samostalnost u brizi za stvari i radni odgoj uopće, uklapanje

većine djece u skupni rad, međusobno prihvaćanje djece, razvoj sposobnosti za

suradnju s djecom i odraslima, sposobnost samostalnog otklanjanja međusobnih

konflikata djece, interes za različite vrste aktivnosti, trajanje pažnje,

istraživalački odnos djeteta prema stvarima i pojavama, sposobnost pamćenja,

sposobnost uočavanja veza i odnosa, zaključivanje, rješavanje problema, razvoj

pojmova prostora, kvantitete, oblika, pojmova o prometu, razvoj sposobnosti

govornog sporazumijevanja, originalnost likovnog izraza, poznavanje raznih

37

likovnih tehnika i korištenje, interes za glazbene aktivnosti i izražavanje

pjevanjem, razvoj osjećaja za ritam.

Sa roditeljima sam jako dobro surađivala. Sudjelovali su u svim

aktivnostima koje su se događale, te u prikupljanju potrebnog pribora i

materijala. Na početku godine održan je roditeljski sastanak (prisutno 33

roditelja ).Tema je bila o programu minimuma općenito.

Moj prijedlog za iduću radnu godinu bio bi da se dijeca programa

minimuma više uključe u predstave i aktivnosti koje se održavaju u vrtiću ali i

izvan njega, te da se barem pred kraj godine pokuša organizirati izlet za njih, sa

ostalom djecom iz vrtića, s obzirom da je bilo zainteresiranih roditelja.

38

V SKRB O DJECI S POSEBNIM POTREBAMA

Rad s djecom s posebnim potrebama ( djeca s teškoćama u razvoju i

darovita djeca) u našem vrtiću tijeko pedagoške godine 2013./2014. zasnivao se

na načelima humanističko-razvojne koncepcije .

Bitna zadaća u odnosu na posebne potrebe djeteta (potencijalne, prolazne

i trajne uključujući tu i darovitu djecu) bio je timski rad na njihovoj

identifikaciji, poduzimanju odgovarajućih postupaka za ublažavanje ili

uklanjanje ometajućih čimbenika (zdravstvenih, psihosocijalnih,

psihomotoričkih, glasovno-govornih i komunikacijskih), te izrada individualnih

programa rada s djetetom prema njegovoj posebnoj potrebi.

5.1. Djeca s teškoćama u razvoju

U identifikaciji djece s posebnim potrebama sudjelovao je cijeli stručni

tim (pedagog, psiholog, logoped,edukacijski rehabilitator te zdravstveni

voditelji.) Identifikacija se vršila iz dokumentacije prilikom predaje zahtjeva

roditelja za upis djeteta, prilikom inicijalnog intervjua za novu djecu,

opservacijom djece u odgojnim skupinama i u suradnji s odgojiteljima

individualno i na radnim dogovorima, stručnom procjenom svakog člana

Stručnog tima. U ovoj radnoj godini u redovnom programu bilo je integrirano 6

djece s nalazima i mišljenjem Prvostupanjskog tijela vještaćenja za djecu

predškolske dobi. Za djecu koje imaju nalaz i mišljenje provostupanjskog tijela

vještačenja izrađen je individualizirani odgojno obrazovni plan i program rada.

Za novoupisanu djecu s posebnim potrebama bio je potpisan opservacijski

ugovor u trajanju od tri mjeseca. Bilo je 13 opservacisjkih ugovora.

Ostavrena je suradnja s vanjskim čimbenicima : Specijalističke ustanove

za rad s djecom s teškoćama u razvoju: SUVAG, Goljak, ,Gradski ured za

39

obrazovanje i sport, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, ERF, Klinika za

dječje bolesti. Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb, drugi

dječji vrti ći,Centar za autizam, Udruga defektologa, Hrvatsko logopedsko

društvo.

Razvojna područja na kojima se temeljio rad unutar svake odgojne

skupine u kojoj su bila integrirana djeca s posebnim potrebama bila su: razvoj

brige o sebi, razvoj samostalnosti, govorni razvoj, razvoj motorike i razvoj

spoznaje.

Strategije djelovanja tijekom pedagoške godine 2013./2014. koje su

provedene u suradnji stručnog tima, odgojitelja, roditelja djece s posebnim

potrebama te vanjskih institucija bile su:

- Inicijalna trijaža uvidom u medicinsku dokumentaciju i anamnestičke

podatke, te razgovorom s odgojiteljima i roditeljima

- Ciljana opservacija djece u skupini

- Individualno testiranje uz primijenu različitih dijagnostičkih sredstava

- Timski rad odgojitelja, stručnih suradnika, zdravstvenog voditelja

- Izrada individualnih programa temeljenih na jakim stranama, potencijalima

i interesima djece

- Poduzimanje ciljanih mjera u prostorno-materijalnom okruženju

- Individualan rad s djecom uz primjenu raznolikih postupaka i metoda,

specifičnih aktivnosti, preventivnih i razvojnih programa

- Praćenje djetetova razvoja i napretka primjenom različitog instrumentarija

(razvojne ljestvice, stilovi učenja, dnevna zapažanja odgojiteljica, dječji

uradci, psihologijski i logopedski, kao i edukacijsko-rehabilitacijski

instrumentarij)

- Timski sastanci odgojiteljica, stručnih suradnika i zdravstvenog voditelja za

analizu postignuća i dogovaranje daljnjih postupaka.

40

- Timski rad s roditeljima radi razmjene informacija o napretku djece i

dogovaranja sljedećih koraka

- Upućivanje djece u odgovarajuće ustanove na specijalističku obradu,

terapiju i kontrolu

- Permanentno stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika

u području posebnih potreba

Broj djece s posebnim potrebama:

DOB

oštećenje vida

oštećenje sluha

motoričke smetnje

intelektualne teškoće

poremećaj govora ijezika

neurološki poremećaji

poremećaji u ponašanju iemocijama

ponašanja i stanja djece i

njegova okruženja kao faktor

rizika

zdravstvene teškoće

autizam iPAS down sy ADHD

teškoće socijalne komunikacije

višestruke teškoće

broj djeces PTV

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 161-2god 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 02-3god 0 0 0 0 3 0 0 0 0 1 0 0 0 0 03-4god 0 0 0 0 5 0 1 0 0 0 0 0 0 0 14-5god 0 0 0 0 7 0 1 0 5 2 1 1 1 0 45-6god 1 0 0 1 20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 06-7god 0 0 0 0 14 0 1 2 1 1 0 1 0 1 17-…god 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

Od upisa u OŠ odgođeno je 9 djece.

5.2. Darovita djeca

Identifikacija potencijalno darovite djece u našem vrtiću obavlja se

timski, a u njoj sudjeluju odgojitelji, roditelji potencijalno darovite djece, te

članovi stručnog tima.

Odgojitelji jasličkih odgojnih skupina senzibilizirani su za zapažanje

znakova darovitosti, pa ukazuju u izvješćima na djecu naprednijeg tjelesnog,

govornog, socioemocionalnog razvoja, djecu s interesom za slova, brojke, za

rješavanje problemskih situacija.

Većina djece se identificira između četvrte i pete godine života.

Primjenjujemo Upitnik za roditelje darovite djece (roditelji), Listu za opažanje

41

ponašanja svojstvenih bistrom djetetu (odgojitelji), zapažanja ponašanja djece u

realizaciji pojedinih projekata (pedagog, psiholog), te psihodijagnostička

sredstva (Ravenove obojene matrice, Crtež čovjeka, LB-test).

Zadaće u odnosu na darovitu i potencijalno darovitu djecu su bile:

-širenje i produbljivanje temeljnog znanja, interesa ili sposobnosti djeteta

-poštivanje posebnih sposobnosti i izraženih interesa

-poštivanje individualnosti

-poticanje samostalnost i odgovornosti

-osiguranje raznovrsnosti ponude i omogućavanje slobodnog izbora

-briga za to da se darovita djeca dobro osjećaju u vrtićkom okruženju

-stvaranje mogućnosti za zajedničko druženje s djecom sličnih interesa ili

sposobnosti.

-savjetovanje roditelja i upućivanje djeteta u druge ustanove ovisno o njegovim

interesima.

Ove godine identificirano je 30 potencijalno darovite djece u govorno-

jezičnom, likovnom, glazbenom, dramskom, sportskom, matematičkom

području i u logičkom i apstraktnom razmišljanju. Rad s darovitom djecom je

daleko lakše realizirati kad je organizacija rada starijih odgojnih skupina na

principu radionica (likovna, dramska, glazbena, istraživačka,ekološka, sportska,

promet). Ove je godine realiziran samo jedan ciklus radioničkog tipa odgojno-

obrazovnog rada (studeni 2013.god.) sa zamjetnim efektima na cjeloviti razvoj

djeteta.

Rad s djecom provodi se individualno, u malim skupinama, u radu na

projektima i pomoću dodatnih sredstava i materijala iz kabineta didaktike za

darovite koji svake godine dopunjujemo. Aktivnosti koje se provode s djecom su

aktivnosti koje potiču aktivno učenje, kreativno mišljenje, više razine misaonih

42

procesa kao što su: igre za poticanje kreativnog mišljenja, logičko-

kombinatoričke aktivnosti, edukativne igre na računalu, istraživačke igre i

pokusi, igre za poticanje verbalnih sposobnosti, didaktičke igre (slagarice,

logičke ploče isl.), projektna metoda, radni listovi, pitalice, skrivalice, rebusi,

mozgalice isl.

U lipnju 2014.god. dobili smo suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i

sporta i AZZO za provođenje kraćeg Programa rada s darovitom djecom.

43

VI SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA

- Suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

- Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje

- Suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje i sporta

- Suradnja s osnovnom školom „Mate Lovraka“ koju pohađa većina djece iz

našeg vrtića odvija se kontinuirano. Redovito prenosimo informacije o djeci

školskim obveznicima stručnim suradnicima škole, a za starije odgojne

skupine organiziramo posjet školi.

- Suradnja sa Župom bl. Pape Ivana XXIII

Suradnja s vlč. Kristom Brkić kontinuirana je, a osobito je intenzivna u

vrijeme blagdana (Dani kruha, Božić, Uskrs)

- Suradnja s Gradskom četvrti „Gornja Dubrava“

- Suradnja s dječjim vrtićima grada Zagreba

- Suradnja s Učiteljskim fakultetom

- Suradnja s KBF-om

- Suradnja sa Zdravstvenim veleučilištem

- Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

- Suradnja s KB „Sveti Duh“, Klinika za oftalmologiju

- Suradnja s Domom zdravlja „Dubrava“

- Suradnja s Kulturnim centrom „Dubrava“

- Suradnja s PUD

- Suradnja s kazalištima:

„Žar ptica“

„ZKM“

“Mala scena”

Lutkarski studio “Kvak”

Z-produkcija

- Suradnja s muzejima:

44

Prirodoslovni muzej

Etnografski muzej

Tehnički muzej

- Suradnja s agencijom „Trakostyan tours“ d.o.o.

- Suradnja s Dnevnim centrom za rehabilitaciju djece i mladeži „Mali

dom-Zagreb“

- Suradnja s Euro DENIS d.o.o.

- Suradnja s: Profil International

- Suradnja s Gradskim uredom za energetiku, zaštitu okoliša i održivi

razvoj

45

VII STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNIH

DJELATNIKA

Tijekom ove radne godine naobrazba i usavršavanje odgojitelja provodilo se

kroz razne oblike i to:

- u okviru vrtića (odgojiteljska vijeća, stručni aktivi, stručne radionice)

- izvan vrtića (seminari, aktivi, predavanja i dr.).

Stručno usavršavanje odgojitelja imalo je visoku povezanost sa zadaćama

odgojno-obrazovnog rada, a utjecalo je na povećanje razine znanja odgojitelja,

povećanje senzibilizacije odgojitelja za određena područja i probleme u rastu,

razvoju i odgoju djeteta te jačanje kompetentnosti odgojitelja za primjenu

stečenih i poznatih znanja u radu s djecom i roditeljima.

Prema programima stručnog usavršavanja odgojitelji su naveli slijedeće

načine i teme stručnog usavršavanja:

- Timski rad odgojitelja u NO na prostornom kontekstu

- Timski rad odgojitelja u SO na prostornom kontekstu

- Timski rad odgojitelja u jaslicama na prostornom kontekstu

- Timski rad odgojitelja u područnom odjeljenju u Trepčanskoj na

prostornom kontekstu

- Interni stručni aktivi: Životna edukacija ranog djetinjstva

Izvješća sa radionica na razini R3

Prostorno-materijalni kontekst

Program mjera povećanja sigurnosti u

D.V. “Pčelica”

Timsko planiranje

- Interni stručni aktiv: „Prezentacija realiziranih projekata”

46

- Radni dogovori i briefing (13 u svakom objektu)

Stručni skupovi:

1.Tema: Stručno-metodička priprema za polaganje stručnog ispita odgojitelja-

pripravnika

Datum održavanja stručnog skupa: 30. 10. 2013.

Odgojitelji-pripravnici: Ivana Ćosić

Arijana Đermadi

Karla Knaus

Tajana Meštrović-Joković

Mia Čorak

Odgojitelj-mentor: Maja Radošević

Organizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: D.V. „Savica“

2. Tema: Djeca i mediji – međunarodna konferencija


Odgojitelj: Jelena Alpeza

Organizator: Učiteljski fakultet Osijek

Mjesto održavanja stručnog skupa: Učiteljski fakultet Osijek

3. Tema: Stažiranje i polaganje stručnog ispita – opći dio


Odgojitelji pripravnici: Ivana Ćosić

Arijana Đermadi

Karla Knaus

Tajana Meštrović-Joković

Organizator: AZOO

47

Mjesto održavanja stručnog skupa: Donje Svetice 38

4. Deseti susret pedagoga Hrvatske

Tema znanstveno-stručnog skupa: Pedagoške kompetencije u suvremenom

kurikulumu

Pedagog: Marija Falamić

Datum održavanja znanstveno-stručnog skupa: 13. – 16. 10. 2103.

Organizator: Upravni odbor HPD-a

Podružnice HPD-a

Suorganizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: Zadar

5. Tema: Kvalitetni odnosi – izvor osobnog i profesionalnog zadovoljstva


Odgojitelj-mentor: Karin Ilić Srbić

Edukacijski rehabilitator: Ana Hitrec


Organizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: D. V. „Leptir“

6. Tema: Kako (i zašto) gledati kazališnu predstavu


Odgojitelj: Martina Palac

Organizator: Kazalište „Mala scena“

Mjesto održavanja stručnog skupa: Kazalište „Mala scena“

7. VII Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem, Osijek


48


Organizator: Učiteljski fakultet Osijek

Mjesto održavanja stručnog skupa: Osijek

8. Tema: Komunikacija djelatnika škole sa učenicima (odgojitelja sa djecom u

vrtiću)


Odgojitelj: Ruža Tomić

Organizator: Centar Palunko

Mjesto održavanja stručnog skupa: Centar Palunko

9. Tema: Kako i zašto gledati kazališnu predstavu za djecu


Odgojitelj: Martina Palac

Organizator: Mala scena

Mjesto održavanja stručnog skupa: Kazalište “Mala scena”, Medveščak 2,

Zagreb

10. Tribina na temu: Prevencija teškoća mentalnog zdravlja djece i mladih s

intelektualnim

teškoćama


Edukacijski rehabilitator: Ana Hitrec

Odgojitelji-pripravnici: Mia Čorak

Karla Knaus

Lucija Matić

11. Tema: Edukacija timova za kvalitetu


49

Članovi tima za kvalitetu: Goran Mihić, ravnatelj

Marija Falamić, pedagog

Vlasta Korman, psiholog

Odgojitelji-mentori: Maja Radošević

Karin Ilić Srbić

Odgojitelji: Branka Vulić

Vera Guja

Organizator: NCVVO

Mjesto održavanja stručnog skupa: D. V. “Pčelica”

12. Tema: Projekti iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za

ljudska prava

i demokratsko građanstvo



Odgojitelj: Katica Magić

Organizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: AZOO, Donje Svetice 38, Zagreb

13. Tema: Razvoj kreativnosti kao ključ kvalitetnog razvoja svakog djeteta


Odgojitelj: Nevenka Marinić

Organizator: Udruga inovatora Hrvatske i Udruga “Nikola Tesla genij za

budućnost”

Mjesto održavanja stručnog skupa: Hrvatska zajednica tehničke kulture

14. Tema: Stvaranje kurikuluma temeljenog na pedagogiji slušanja



50

Odgojitelj-mentor: Maja Radošević

Odgojitelj: Jasmina Jurić

Organizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: D. V. “Kustošija”

15. Tema: Terapija igrom – ublažavanje emocionalnih, mentalnih i problema u

ponašanju

kod djece – najnovije spoznaje



Suorganizator: AZOO


16. Tema: Komunikacijsko-socijalne vještine i socijalna anksioznost mladih


Odgojitelj: Mira Čavlović

Organizator: Kulturni centar Dubrava

Mjesto održavanja stručnog skupa: Kulturni centar Dubrava

17. Tema: Multimediji – 1. Državni skup odgojitelja

Datum održavanja stručnog skupa: 23. – 25. 04. 2014.


Organizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: Vodice

18. Tema: Državna smotra projekata iz građanskog odgoja



Odgojitelj: Katica Magić

51

Organizator: AZOO


19. Tema: javnozdravstveni projekt “Djeluj sada”



Odgojitelji: Ljerka Piški

Andreja Horvat

Mirela Gudlin

Organizator: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u suradnji s

Gradskim uredom

za zdravstvo

Mjesto održavanja stručnog skupa: Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27

20. Stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika iz dječjih vrtića u IPA

projektu

- FERTEO

Datum održavanja: svibanj i lipanj

Odgojitelji: Dražena Topalušić

Jelena Alpeza

Logoped: Petra Žerjavić

Organizator: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Mjesto održavanja stručnog skupa: ERF - ZAGREB

21. “Rastimo zajedno” – 4. godišnja konferencija voditeljica i voditelja

radionica s roditeljima

Datum održavanja stručnog skupa: 18. i 19. 10. 2013.


Organizator: AZOO

52

Mjesto održavanja stručnog skupa: Velika Gorica

22. “Rastimo zajedno” – kroz sustručnjačku podršku – interviziju s regionalnim

voditeljima



Organizator: AZOO

Mjesto održavanja stručnog skupa: Grad mladih

23. Tema: Društvo nije zdravo, ali je ozdravljivo



Psiholog: Vlasta Korman

Organizator: Logos, Hrvatska udruga za logoterapiju

Mjesto održavanja stručnog skupa: Hotel “Panorama”, Zagreb

24. “Rastimo zajedno”- kroz sustručnjačku podršku- interviziju s regionalnom

voditeljicom

Datum održavanja stručnog skupa: 16.04.2014.

Psiholog V. Korman i odgojitelj Sandra Čokrlić

Organizator: AZZO

Mjesto održavanja: D.V.” Tatjane Marinić”, Pavlinovićeva 8

53

Stažiranje pripravnika:

U program stažiranja pripravnika bili su uključeni Tatjana Šušković,

Martina Kralj, Arijana Đermadi, Ivana Ćosić, Tajana Meštrović-Joković, Karla

Knaus, Mia Čorak, Lucija Matić, Jelena Vidić, Barbara Belošević i Marija

Bičanić.

U siječnju 2013.god. 2 pripravnice (Tatjana Šušković i Martina Kralj) vrlo

uspješno su položile stručni ispit, a u svibnju stručni ispit položile su Arijana

Đermadi i Ivana Ćosić.

Odgojitelj-mentor, Karin Ilić Srbić obnovila je vrlo uspješno zvanje

odgojitelja-mentora, a odgojitelj-mentor Sniježana Rumenjak vrlo uspješno

promovirana je u zvanje odgojitelja-savjetnika.

Odgojiteljice Sandra Čokrlić i Jelena Alpeza uspješno su završile prvu

godinu diplomskog sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja na

Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu , a odgojiteljica-pripravnica Mia

Čorak upisala je razlikovni program za upis na diplomski studij ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Odgojiteljica Martina Palac studira na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu (izvanredni razlikovni studij).

Ivana Vitez završava studij na KBF-u, stručni studij ITKL ( Institut za

teološku kulturu laika).

Na stručno- pedagoškoj praksi bile su 4 studentice 1.godine sveučilišnog

preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Učiteljskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 2 studentice izvanrednog studija 1. godine

sveučilišnog preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje studiraju u Petrinji.

54

Od 14.travnja 2014. na vježbeničkom stažu je psiholog vježbenik Tena

Trifunović, magistra psihologije.

55

VIII SURADNJA S RODITELJMA

Suradnja s roditeljima u D.V. „Pčelica“ odvija se kroz sve dosad poznate

oblike: individualne razgovore, roditeljske sastanke, radionice, druženja, kutiće

za roditelje i različiti pisani materijal.

Tijekom godine održano je 110 roditeljskih sastanaka (u rasponu od 2-

7 po odgojnoj skupini) što u prosjeku iznosi 4.4 po odgojnoj skupini.

Najčešći roditeljski sastanci su:

- informativno-edukativni - u svrhu informiranja roditelja o organizaciji

života djeteta u vrtiću, upoznavanja roditelja s psihofizičkim karakteristikama

djeteta, razvojnim i odgojno-obrazovnim zadaćama, programima i načinima

rada s djecom i pomoći u odgojnoj i razvojnoj problematici i roditeljskoj

kompetenciji, pravima i potrebama djece (N=37)

-komunikacijski -s različitim temama (N=30)

-prigodne blagdanske kreativne radionice i druženja s roditeljima, posjete

(N=29)

- završne svečanosti (N=15)

-masovni roditeljski sastanci- za roditelje novoprimljene djece, CAP-program

Zadovoljstvo odgojitelja suradnjom s roditeljima ocijenjeno je

prosječnom ocjenom 8,4 (na skali od 1-10).

Odgojitelji su najzadovoljniji:

- doprinosom roditelja u obogaćivanju materijalne sredine (pomoć u nabavi

likovnog materijala, tehnike, u donošenju PNM za rad s djecom)

-odazivom roditelja na roditeljske sastanke, radionice i druženja

-individualnim razgovorima s roditeljima

-organizacijom zajedničkih druženja

-uključivanjem roditelja u projekte koji su realizirani s djecom, uključivanjem u

neposredni rad s djecom (npr. prezentacijom zanimanja), uključivanjem u

56

humanitarne akcije

-kvalitetnom komunikacijom, uspostavljenim odnosom povjerenja, iskazanom

podrškom u radu s djecom, izgradnjom partnerstva

-izmjenom informacija i iskustava u vezi s potrebama i razvojem djeteta,

zainteresiranošću roditelja za život i aktivnosti djeteta u vrtiću, za sigurnost i

zdravlje djece, za stručni rad i događanja u vrtiću, usklađivanjem odgojnih

postupaka

-sudjelovanjem roditelja u rješavanju problema, prihvaćanju prijedloga i

sugestija odgojitelja i čl. Stručnog tima

-uključivanjem roditelja u uređenje prostora za boravak djece, vrta i igrališnog

prostora

-aktivnošću roditelja u snimanju dječjih aktivnosti, izradi fotografija i CD-a

Odgojitelji su nezadovoljni interesom nekih roditelja samo za učenje slova i

brojki, a nezainteresiranošću za ostale aspekte djetetova razvoja, posebno socio-

emocionalnog razvoja i komunikacije.

ŠTO RODITELJI OCJENJUJU OSOBITO USPJEŠNIM OVE PEDAG OŠKE

GODINE :

-sposobnosti i kreativnost odgojitelja koji nadomještaju nedostatke materijalne

sredine, stručnost i profesionalnost odgojitelja, njihovo raspoloženje I

dostupnost, odnos prema djeci

-komunikaciju s djecom vezano uz emocionalna stanja djece

Roditelji bi željeli:- sigurnija ulazna vrata

- bolju ponudu sportskih, dramskih i programa stranih jezika

- duža dežurstva i poslijepodnevnu smjenu

-bolju materijalnu i didaktičku opremljenost vrtića

-duži boravak djece na zraku

-više druženja i radionica za roditelje

57

Od 06.11.2013. do 29.01.14. realiziran je treći ciklus od 11 radionica za

roditelje Rastimo zajedno. Program je zavšilo 9 roditelja, a valorizacija je bila

pozitivna iznad svih očekivanja. Slijedeće godine planiramo realizaciju jednog

ciklusa radionica Rastimo zajedno za odgojitelje.

Već nakon analize rezultata provedbe upitnika u projektu

Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (veljača

2014.), načinjen je značajan pomak u kvaliteti suradnje s roditeljima prema

partnerstvu, no suradnja i partnerstvo s roditeljima područje je koje je potrebno

kontinuirano unapređivati i nadograđivati.

58

IX RAD ODGOJITELJSKOG VIJE ĆA

Održano je 5 sjednica Odgojiteljskog vijeća:

27. 09. 2012.

Dnevni red:

1. Godišnji plan i program rada

2. Usvajanje programa pripravničkog staža odgojitelja-pripravnik

21. 01. 2013.

Dnevni red:

1. Mirisi u dječjem svijetu

Predavač. Nataša Sedlar, dipl. ing. kem. tehnologije

2. Pitanja i prijedlozi

18. 02. 2013.

Dnevni red:

1. Uloga odgojitelja u odgojno-obrazovnom procesu, ppt-prezentacija,

pedagog,, Marija Falamić

2. Program mjera povećanja sigurnosti u D. V. “Pčelica”

17. 06.2013.

Dnevni red:

1. Prijedlog izvješća o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa rada

za 2012./13. god.

2. Ljetna organizacija rada

3. Plan godišnjih odmora radnika

4. Organizacija rada za rujan

5. Mjere zašite djece i odraslih u ljetnim vrućinama

59

30. 08. 2013.

Dnevni red:

1. Izvješće o ostvarivanju Godišnjeg plana i programa rada

2. Osvrt na rad ljeti

3. Upoznavanje s radnicima iz Retkovca s kojima se spajamo

60

X RAD UPRAVNOG VIJE ĆA

Upravno vijeće DV „Pčelica“ konstituirano je dana 22.12.2009.

Članovi Upravnog vijeća su:

1. Petar Tanić, predsjednik Upravnog vijeća, predstavnik Grada Zagreba

2. Ivica Pavlović, član Upravnog vijeća, predstavnik Grada Zagreba

3. Šahin Čengić, član Upravnog vijeća, predstavnik Grada Zagreba

4. Ivana Đeno Tudurić, član Upravnog vijeća, predstavnik roditelja

5. Sniježana Rumenjak, član Upravnog vijeća, predstavnik vrtića

Nakon isteka mandata prijašnjih članova Upravnog vijeća Upravno vijeće DV

“Pčelica” konstituirano je na dan 17. prosinca 2013.,

Novo izabrani Članovi Upravnog vijeća su:

1. Dinko Mjanović, predstavnik Grada Zagreba

2. Ivan Blažević, predstavnik Grada Zagreba

3. Ljiljana Četković, predstavnik Grada Zagreba

4. Kristiujan Cirimotić, predfstavnik roditelja,

5. Sniježana Rumenjak, predstavnik vrtića, predsjednica Upravnog vijeća

Na sjednicama Upravnog vijeća raspravljalo se i odlučivalo o:

1. Godišnje izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada za

2012/2013 godinu,

2. Donošenje odluke o raspisivanju natječaja za voditelja obkjekta,

defektologa, program predškole.

3. Plan investicijskog održavanja za 2012,

61

4. Odluka no cijeni provođenja kraćeg priograma odgojno-obrazovnog rada

s djecom predškolske dobi s posebnim potrebama (govorno glasovnim

poteškoćama) u organizaciji dječjeg vrtića “Pčelica” u Zagrebu,,

5. Godišnji Plan I program rada za pedagošku 2013/2014 godinu,

6. Odluka o provedbi kraćih progama u vrtiću

7. Odluke o osposobljavanju za samostalan rad bez zasnivanja radnog

odnosa,

8. Odluka o prestanku radnog odnosa Erceg Robek Aleksandra,

9. Donošenje odluke o godišnjem popisu sredstava I potraživanja na dan

31.12.2013.

10. Donošenje Statuta Dječji vrti ć “Pčelica”

11. Donošeje Poslovnika o radu Upravnog vijeća

12. Zaključak o imenovanju članova Upravnog vijeća

13. Donošenje odluka o zasnivanju radnog odnosa s voditeljem

raačunovodstva,

14. Plan upisa djece u programe predškolskog odfgoja I naobtazbe za

pedagošku 2013/2014.,

15. Odluka o izboru dva odgojitelja rad na određeno vrijeme I pomoćnog

kuhara na neodređeno vrrijeme,

16. Pravilnik o upisu djece I ostvarivanju prava I obveza korisnioka usluga u

Dječjem vrtiću “Pčelica”

17. Donošenje odluke o imenovanju Komisije za upois djece,

18. Izvjeešće o financijskom poslovanju,

19. Analiza rezultata upitnika u projektu Samovrednovanja ustanova ranog I

predškolskog odgoja I obrazovanja (Nacioanlni centar za vanjsko

vrednovanje obrazovanja),

20. Donošenje odluke o stimulaciji radnika,

21. Plan javne nabave za 2014 godinu

22. Verifikacija mandata (Sniježana Rumenjak) za člana Upravnog vijeća,

62

23. Ljetne organizacija rada,

24. Izvjeešće Komisuje u upisu djece, te žalbe na odluku Komisije za upis

djece,

25. Prijedlozi za organizaciju rada za mjesec Rujan 2014.

26. Pravilnik o radu

27. Postavljanje PVC stolarije na zgradi

63

XI GODIŠNJA IZVJEŠ ĆE STRUČNIH SURADNIKA

11.1. Izvještaj pedagoga o realizaciji godišnjeg plana i programa rada za

2013./2014.

Ove radne godine 2013./2014. jedna od bitnih zadaća u odgojno-

obrazovnom radu prema Godišnjem planu i programu rada je rad na

osiguravanju optimalnih organizacijsko materijalnih uvjeta u kojima će dijete

moći zadovoljavati sve svoje temeljne i posebne potrebe i živjeti i učiti svoja

prava te sam intenzivnije radila na organiziranju i sudjelovanju u obogaćivanju

redovnog programa i programa predškole. Prema ovoj zadaći koncipirano je

individualno stručno usavršavanje odgojitelja, timsko planiranje odgojno-

obrazovnog rada, pedagoško-instruktivni uvidi i interni stručni aktivi.

Pedagoško- instruktivnim uvidima pratila sam provođenje načela

Programskog usmjerenja i Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za

ljudska prava u redovnom programu te odgojnoj skupini s programom engleskog

jezika i odgojnim skupinama s programom katoličkog vjerskog odgoja.Također

sam pratila uključivanje djece s posebnim potrebama u redovni program.

Pratila sam zadovoljavanje djetetovih temeljnih i posebnih potreba u odgojnim

skupinama.

U radu s odgojiteljicama na realizaciji jačanja stručne kompetencije kroz

različite oblike individualnog stručnog usavršavanja, eksterne oblike stručnog

usavršavanja i timski rad na istraživanju i unaprjeđivanju odgojno-obrazovne

prakse postignuti su zadovoljavajući rezultati. Na internim stručnim aktivima

vezanim za timsko planiranje pružala sam pomoć odgojiteljima u etapnom

evaluiranju ostvarenja programa i procjeni dobiti djece, izboru smislenih tema

uz uvažavanje aktualnih događanja i spontanih ideja i interesa djece osobito

64

prema projektu „Životna edukacija ranog djetinjstva“. Timsko planiranje

organizirala sam jedanputa tjedno za odgojitelje vrtića i jedanputa tjedno za

odgojitelje jaslica.Pratila sam dnevna zapažanja koja su bila ishodišta za dnevno

planiranje, a zatim tjedno pa tromjesečno planiranje.Vezano za djecu s posebnim

potrebama sudjelovala sam u izradi i ostvarivanju individualiziranih programa s

djecom s posebnim potrebama.

U praćenju pedagoške dokumentacije posebno bih istaknula pedagošku

dokumentaciju i realizaciju projekata vezano za projektnu metodu rada.

Voditelj sam tima za kvalitetu projekta samovrednovanja ustanova ranoga i

predškolskog odgoja i obrazovanja koje organizira NCVVO.

Uključena sam u projekt Ferteo s ciljem kvalitetnijeg uključivanja djece romske

nacionalne manjine u redoviti sustav obrazovanja.

Na radnim dogovorima s odgojiteljicama dogovarali smo se oko

značajnijih razdoblja u godišnjem ciklusu – period prilagodbe, jesenska

svečanost, Dani kruha, Advent, Maškare, Uskršnji trenuci te aktivnosti povodom

Dana dječjih vrtića grada Zagreba i ljetni plan rada. Sudjelovala sam u

kreiranju organizacijsko-materijalnog konteksta u funkciji zadovoljavanja

djetetovih temeljnih potreba i prostora za međusobna druženja djece.

Individualni savjetodavni rad osobito sa odgojiteljima pripravnicima i

mentorima (senzibilizacija odgojitelja za potrebe i prava djeteta, definiranje

razvojnih zadaća, kreiranje organizacijsko-materijalnog i djelatnog konteksta,

planiranje, programiranje i evaluiranje odgojno-obrazovnog rada) realizirala sam

sa 8 odgojitelja pripravnika i njihovih mentora. Sudjelovala sam u izradi

Programa stažiranja odgojitelja-pripravnika i radu Povjerenstva za stažiranje te

izradi Programa za volontere.

65

U radu s roditeljima bila sam u timu koji je vodio radionice za roditelje u

okviru projekta „Rastimo zajedno“. Intenzivirala sam suradnju obitelji i vrtića u

komunikacijskom, organizacijskom i sadržajnom smislu te vodila radionicu

“Podrška boljem roditeljstvu u dječjem vrtiću” povodom 18. dana dječjih vrtića

Grada Zagreba. Tom prigodom u suradnji s odgojiteljima organizirala sam

prigodnu izložbu postera za roditelje na istu temu.

Radila sam na podizanju razine kvalitete roditeljskih sastanaka i

osvješćivanju važnosti češćih individualnih razgovora s roditeljima.

Vodila sam inicijalne razgovore kod upisa djeteta u vrtić.

Surađivala sam s pedagozima drugih vrtića, stručnim timom O.Š. „Mate

Lovraka“ te Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Također sam surađivala sa muzejima, knjižnicom „Dubrava“, Kazalištem

„Mala scena“, Lutkarskim studiom „Kvak“ i Župom (blaženog) svetog pape

Ivana XXIII.

U suradnji s članovima stručnog tima zajednički smo definirali i

valorizirali bitne zadaće vrtića.Sudjelovala sam u izradi posebnih programa rada

za djecu koja su boravila u Gradu mladih.

Sudjelovala sam na edukaciji projekta „Rastimo zajedno“ , na sekcijama

pedagoga, na desetom susretu pedagoga u Zadru, na stručnim skupovima u

organizaciji AZOO te na edukaciji timova za kvalitetu u organizaciji NCVVO.

Stručni sam suradnik (predavač) Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i

mentor sam studentima 3. godine za vježbe iz kolegija Integrirani predškolski

kurikulum. Vodim seminar studentima 1.godine Učiteljskog fakulteta u Zagrebu

iz kolegija Pedagogija ranog odgoja 1 i Pedagogija ranog odgoja 2, u suradnji s

dr. prof. K. Špoljar.

Sudjelovala sam u organizaciji studentske prakse.

Sudjelovala sam i u izradi posebnog programa za rano učenje engleskog

jezika i posebnog programa likovnog stvaralaštva.

66

Pratim stručnu literaturu i periodiku.

Sudjelovala sam u radu Odgojiteljskog vijeća.

Izrađivala sam i primjenjivala protokole za praćenje pojedinih aspekata

odgojno-obrazovnog procesa.

Pisala sam izvješća o pojedinim aspektima rada vrtića i osobnog rada.

Sudjelovala sam u pisanju ljetopisa vrtića.

67

11.2. Izvješće o realizaciji godišnjeg plana i programa stručnog

suradnika psihologa u 2013./2014.

1. RAZVOJ DJETETA cjelovito i prema razvojnim područjima praćen je:

-prikupljanjem podataka o razvojnim osobinama, navikama i potrebama djece

pri inicijalnom intervjuiranju roditelja pri upisu djeteta – u suradnji s

pedagogom, logopedom i edukacijskim rehabilitatorom

-iz praćenja prilagodbenog perioda

-opservacijom djeteta prilikom boravka u odgojnim skupinama

-suradnjom s OD i čl. ST, individualno i na radnim dogovorima, brifinzima

-primjenom psiholoških testova i razvojnih skala, posebno pri procjeni

spremnosti djeteta za polazak u školu (140 djece)

Identificirana su djeca s neujednačenim ritmom razvoja, posebnim potrebama

među kojima i potencijalno darovita djeca, te osobitosti obiteljskog i vrtićkog

konteksta koji otežavaju razvoj djeteta.

S identificiranom djecom je ostvaren: -neposredan rad psihologa,

individualizirani pristup u odgojnim skupinama, praćenje napredovanja djeteta i

efekata primijenjenih metoda i pristupa.

2. RAD S RODITELJIMA realiziran je:

- kroz inicijalno intervjuiranje u svrhu prikupljanja podataka o djetetu i obitelji i

savjetovanjem vezano za indentificiranu posebnu potrebu, usklađivanje ritma

života djeteta u obitelji i vrtiću, te savjetovanje vezano za pripremu djeteta za

polazak u J/V (usmeno i preko pisanog materijala)

- kroz organizaciju uključivanja roditelja u proces prilagodbe

- rad s roditeljima u procesu prilagodbe u malim grupama uz mogućnost

emocionalnog rasterećenja zbog separacije s djetetom

Edukativno-savjetodavni rad s roditeljima realiziran je kroz:

68

-11 radionica za roditelje (program UNICEF-a „Rastimo zajedno „) + jedna

valorizacijska radionica

- 3 roditeljska sastanka na temu „Spremnost i priprema djeteta za polazak u

školu“ u starijim odgojnim skupinama (Ribice i Loptice, Cvjetić, te starije

odgojne skupine Pčelice i Leptirići u PO Retkovec)

- 3 radionice na temu “Prkos kod djece” (Sunce-j., Zečić-j., Ovčice-Trepčanska)

- 2 radionice na temu “Biti emocionalno dostupan djetetu” (Krijesnice i

Bubamara)

- radionica za roditelje CAP program

-upoznavanje roditelja djece Programa predškole s osobitostima razvoja djeteta

pred polazak u školu

-individualni rad s roditeljima djece s pp u svhu upoznavanja roditelja s

osobitostima djetetova razvoja, dogovora o potrebnim intervencijama,

provođenju mjera i postupaka prema pp, te u svrhu usklađivanja odgojnih

postupaka prema djetetu (50 roditelja).

3. RAD S ODGOJITELJIMA: (individualno i na radnim dogovorima) realiziran

je kroz:

- upoznavanje odgojitelja s razvojnim osobinama djece- informacije o

novoupisanoj djeci

- dogovori o prijemu djece i razdoblju prilagodbe

- dogovori o načinu praćenja razvoja

- stručnu pomoć u planiranju i programiranju individualiziranog rada s djecom

s pp

- poticanje razvoja stručne kompetencije odgojitelja u radu s djecom i

roditeljima-pomoć u planiranju, ostvarivanju i evaluaciji odgojno-obrazovnog

procesa s težištem na razvojnim zadaćama, pomoć u radu na poboljšanju

komunikacije odgojitelja i roditelja, upoznavanje sa stručnom literaturom i

inovacijama iz područja primijenjene psihologije.

69

4. DRUŠTVO:

- Suradnja sa ST O.Š. „Mate Lovraka“

- Školski dispanzer DZ Dubrava – školski liječnik

- Centar za socijalnu skrb Dubrava

- Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport

- Agencija za odgoj i obrazovanje

- HPK

- Udruga roditelja “Korak po korak”

- Centar za autizam

5. RAD S POČETNICIMA/STUDENTIMA

- Adriana Đermani, Ivana Ćosić, Tajana Meštrović-Joković, Mia Čorak,

Barbara Belošević, Jelena Vidić, Karla Knaus, Marija Bičanić - odgojitelji-

početnici

- Tena Trifunović - psiholog vježbenik

- U suradnji s pedagogom: - rad sa studentima 3. god. Učiteljskog fakulteta

6. RAD U TIMU:

- Ostvarena je suradnja sa svim članovima stručnog tima – planiranje i

programiranje odgojno-obrazovnog rada na svim razinama, praćenje i

unapređivanje procesa odgojno obrazovnog rada, identifikacija djece s pp,

izrada opservacijskih i individualnih planova i programa za djecu s pp,

Komisija za upis djece, rad u Timu za kvalitetu

-CAP - tim: -realizirane su radionice za djecu CAP programa u odgojnim

skupinama: Cvjetić-SO, Zečić-SO, Loptice- SO

70

7. NAOBRAZBA I USAVRŠAVANJE:

-Sudjelovanje u radu Sekcije za predškolsku psihologiju DPH , članstvo u

Fokus grupi za ranu intervenciju

-Stručni skup u organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport u

D.V. “Šegrt Hlapić”: “Iskustva u uključivanju volontera u rad s djecom s pp”

(07.02.14.)

-Stručni skup za članove timova za kvalitetu ustanova ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje

obrazovanja (22.03.14.) kojem je naš vrtić bio domaćin

-Sudjelovanje u edukaciji u okviru projekta podrške roditeljima u zajednici

„Rastimo zajedno“ ( intervizijska radionica) (16.04.14.)

-Radionica na temu: “Podrška boljem roditeljstvu u DV” uz 18. dane dječjih

vrtića grada Zagreba kojoj je naš vrtić bio domaćin (05.05.14.)

- Sudjelovanje na simpoziju “Društvo nije zdravo, ali je ozdravljivo”- Hotel

“Panorama” , 13.06.2014. u organizaciji LOGOS-a, Hrvatska udruga za

logoterapiju

- praćenje literature iz područja suvremene psihologije, odgoja i obrazovanja,

rada na sebi, ljudskih potreba, duhovnosti isl.

- Sudjelovanje u radu Odgojiteljskog vijeća

8. OSTALI POSLOVI: - sudjelovala sam u provedbi Projekta

samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja , u radu

tima za kvalitetu u istom projektu, te u izradi izvješća

- sudjelovala sam u izradi posebnog programa za rad

s darovitom i potencijalno darovitom djecom

- sudjelovala sam u Ferteo projektu

71

11.3. Izvješće o realizaciji programa rada stručnog suradnika

logopeda za pedagošku godinu 2013./2014.

Područje rada: DIJETE

Program rada stručnog suradnika logopeda u 2013./2014. pedagoškoj godini

ostvarivao se sukladno godišnjem planu i programa rada Dječjeg vrtića

„Pčelica“.

Zadaće stručnog suradnika logopeda bile su slijedeće:

- planiranje i programiranje neposrednog terapijskog rada s djecom

- dijagnostičko ispitivanje glasovno-govorno-jezičnog razvoja u svim

aspektima

- realizacija terapijskog postupka govornih vježbi

Identifikacijski, opservacijsko-dijagnostički kao i neposredni terapijsko-

logopedski tretman uključio je oko 550 djece unutar kojeg je 52 djece

uključeno u redoviti i kontinuirani tretman logopeda.

Stručne aktivnosti odnosile su se na procjenu i poticanje na motoričko-

perceptivnih i glasovno-govornih sposobnosti (opća motorika tijela, auditivna

i vizualna percepcija i diskriminacija, vizualno pamćenje, vizualno prostorna

orijentacija).

Otklanjanje glasovno-govorno-jezičnih poremećaja kao i poticanje razvoja

uključivalo je sadržaje za vježbe pokretljivosti govornih organa, fonaciju,

imitaciju, razlikovanje i imenovanje glasova, glasovnu analizu i sintezu,

poticanje razumijevanja i usvajanje pojmova…

Pojačani rad u starijoj predškolskoj skupini bio je usmjeren na

kontinuiranom provođenju grafomotoričkih vježbi (bojanje unutar zadanih

površina, ravna i zakrivljena crta…), razvoj koncentracije i pamćenja,

72

predvježbi čitanja i pisanja, proširivanje fonda riječi i razvoj apstraktnog

mišljenja (prepoznavanje i imenovanje likova, slaganje priče po nizu slika…).

U području rada na razvoj vizualne percepcije realizirane su vježbe

promatranja, prepoznavanja, imenovanja,razlikovanje i diskriminacija,

prepoznavanje i imenovanje boja…

Auditivna percepcija uključivala je vježbe slušanja pjesmica,jasno

izgovaranje vokala, pjevanje, upoznavanje intenziteta, visine i

trajanja zvuka, igre uz glazbu…

U govornoj terapiji korišten je aparat Behringer (digitalno procesiranje

zvuka), slikovni materijali, taktilna slikovnica, raznovrsni didaktički materijali

za slaganje, radni listići, igračke…)

U terapijski logopedski tretman djeca su bila uključena po načelu

prioriteta:

- djeca s obavljenim dijagnostičkim postupkom

- djeca identificirana od strane odgajatelja, stručnih suradnika, samih

roditelja

- djeca s govornim teškoćama pred polazak u školu

- djeca s genetskim predispozicijama za govorne teškoće

- djeca mlađe kronološke dobi s izraženim govorno-jezičnim poremećajima

- djeca mlađe kronološke dobi s jače izraženim rizičnim čimbenicima za

pojavnost glasovno-govorno-jezičnog poremećaja

Područje rada: ODGOJITELJI

Provođena je suradnja s odgojiteljima individualno i kroz radne dogovore ,te

odgojiteljska vijeća.Upućivanje i educiranje odgojitelja za adekvatno uočavanje

73

i otkrivanje djece s govorno –jezičnim teškoćama ,te edukacija o radu s takvom

djecom. Preporuka stručne literature za odgojitelje.

Područje rada: RODITELJI

Individualno savjetovanje roditelja,te edukacija i usmjeravanje roditelja na

postupke prema djetetu u obitelji.

Područje rada: DRUŠTVENA SREDINA

Stručna suradnja sa srodnim te specijaliziranim ustanovama za rad s djecom (

Gradski ured za znanost,obrazovanje,kulturu i šport, Agencija za odgoj i

obrazovanje,Klinika za dječje bolesti,COO Goljak,Centar za

autizam,Edukacijsko –rehabilitacijski fakultet,Poliklinika SUVAG,posebne

ustanove,dječji vrti ći itd.)

Područje rada: RAVNATELJ I STRUČNI TIM

Suradnja u izradi godišnjeg izvješća rada vrtića 2013./2014. Izrada godišnjeg

plana i programa rada logopeda. Sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i

programa vrtića 2014./2015.

Područje rada: STRUČNO USAVŠAVANJE

Razvoj profesionalnih kompetencija za uključivanje djece romske nacionalne

manjine u redoviti sustav predškolskog obrazovanja .

Podrška boljem roditeljstvu u dječjim vrtićima.

74

Praćenje stručne literature,te čitanje stručne literature. Posjet drugim

institucijama. Pripreme za edukacije.

OSTALI POSLOVI

Kraći program rada logopeda u dječjem vrtiću Pčelica

Ferteo ( Od jednakih prava ka jednakim mogućnostima) Cilj projekta pridonjeti

uključivanju većeg broja djece romske nacionalne manjine u redoviti odgojno –

obrazovni sustav.

Izvješće o realizaciji Kraćeg programa rada logopeda u DV Pčelica

U DV Pčelica provodio se Kraći program rada logopeda. Program se

provodio u prostoru logopedskog kabineta dva puta tjedno (ponedjeljak i

srijeda)po 2 sata ( od 15 do17) sati kako bi bilo vrijeme prilagođeno periodu

radnog vremena roditelja, i to za djecu od 4 do 7 godina. U progam su bila

uključena djeca djeca koja imaju govorno-jezične teškoće,polaznici vrtića

Pčelica, kao i djeca koja nisu obuhvaćena radom našeg vrtića. Ove godine u

program bilo je upisano troje djece.

Radilo se na procjeni i poticanju motoričko –perceptivnih i glasovno –

govornih sposobnosti. Otklanjanju glasovno –govorno –jezičnih poremećaja

te vježbe pokretljivosti govornih organa ,fonaciji,imitaciji,razlikovanju i

imenovanju glasova,glasovnoj analizi i sintezi,poticanju razumijevanja i

usvajanja pojmova. Kontinuirano provođenje grafomotoričkih vježbi ,razvoj

koncentracije i pamćenja,predvježbi čitanja i pisanja,proširivanje fonda riječi i

razvoj apstraktnog mišljenja. Razvoj vizualne percepcije kroz vježbe

promatranja ,prepoznavanja,imenovanja,razlikovanje i

diskriminacije,prepoznavanje i imenovanje boja. Razvoj auditivne percepcije

75

kroz vježbe slušanja pjesmica,jasno izgovaranje vokala,pjevanje,upoznavanje

intenziteta,visine i trajanja zvuka,igre uz glazbu.

76

11.4. Izvješće o realizaciji programa rada edukacijskog

rehabilitatora za pedagošku godinu 2013./2014.

11.4.1. Područje rada: DIJETE

Iz Godišnjeg plana i programa realizirane su sljedeće zadaće s obzirom na

područje rada usmjereno ka djeci:

- identifikacija i evidentiranje djece s posebnim potrebama,

- opservacija djece u skupini

- edukacijsko rehabilitacijsko testiranje djece s posebnim potrebama i

školskih obveznika u suradnji sa stručnim timom

- identificirano je 75 djece s posebnim potrebama

- praćenje prilagodbe uključivanja djeteta s posebnim potrebama u skupine,

opservacija djece koja su integrirana u redovne skupine.

Procjenjivanje potreba djeteta s posebnim potrebama ( definirane su

teškoće, vršena je opservacija u skupini. Bilo je 13 opservacija na početu

pedagoške godine na temelju kojih su izrađeni individualizirani odgojno

obrazovni planovi i programi. Provođen je individualni rad s djecom 1xtjedno,

praćenje djece s posebnim potrebama putem defektoloških instrumenata).

Neposredni rad s djecom s posebnim potrebama (individualni rad s djetetom

poticanje motoričkog, senzoričkog, spoznajnog i emocionalnog razvoja, te rad u

skupini poticanje socio-emocionalnog razvoja). Intezivno je rađeno na

procesima hranjenja u jednoj skupini ( teškoće hranjenja kod dvije djevojčice).

Od ukupnog broja djece s posebnim potrebama bilo je 46 uključeno u

individulani edukacijsko rehabilitacijski tretman. Posebne potrebe koje su bile

uključene u tretman bile su: višestruke teškoće, intelektualne teškoće,

77

poremećaji u ponašanju, poremećaji socijalen integracije i komunikacije,

autizam i poremećaji iz autističnog spektra, Down sy, ADHD.

Broje djece s prvostupanjskim tijelom vještačenja bio je 6.

Edukacijsko rehabilitacijski rad ostvaren je kroz individualizirani rad s

djecom s posebnim potrebama te kroz edukacijsko rehabilitacijski rad u

skupinama. Poticanje razvoja kroz poticanje govornog, socioemocionalnog,

spoznajnog i senzomotoričkog razvoja djeca s posebnim potrebama na temelju

individualiziranih planova i programa svakog djeteta kroz zadane razvojne

zadaće.

U radu su korištene razna didaktička i rehabilitacijska sredstva i

pomagala.

11.4.2. Područje rada: ODGOJITELJI

Upućivanje i educiranje odgojitelja za adekvatno uočavanje i otkrivanje

djece s teškoćama, te educiranje o radu djece s posebnim potrebama. Pomoć i

podrška odgojiteljima u suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama.

Preporuka stručne literature za odgojitelje. Rad s odgojiteljima

pripravnicima koji su bili u skupinama u koje su integrirana djeca s posebnim

potrebama. Stručno savjetovanje odgojitelja i odgojitelja pripravnika o radu s

djecom s poremećajima pažnje i ADHD, rad s djecom s motoričkim

poremaćajima.

11.4.3. Područje rada: RODITELJI

Individualni razgovor s roditeljima djece s posebnim potrebama (

upoznavanje, informiranje o terapijama izvan vrtića, savjetodavni rad te

78

edukacija i preporuka literature). Savjetodavni rad s roditeljima djece koja su u

terapiji. Intenzivni rad s roditeljima djeteta s emocionalnim teškoćama i

probelmima unutar obitelji. Intenzivni rad s majkom djeteta s autizmom.

11.4.4. Područje rada: DRUŠTVENA SREDINA

Suradnja s stručnim i specijaliziranim ustanovama za ostvarivanje što

kvalitetnije suradnje u unapređivanje odgoja i obrazovanja. Specijalističke

ustanove za rad s djecom s teškoćama u razvoju: SUVAG, Goljak, ,Gradski ured

za obrazovanje i sport, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, ERF, Klinika

za dječje bolesti. Agencija za odgoj i obrazovanje, Centar za socijalnu skrb,

drugi dječji vrti ći,Centar za autizam, Udruga defektologa, dr. udruge.

Suradnja sa Gradskim uredom za odgoj obrazovanje i sport i drugim

dječim vrtićima na projektu Ferteo ( Od jednakih prava ka jednakim

mogućnostima) Cilj projekta pridonjeti uključivanju većeg broja djece romske

nacionalne manjine u redoviti odgojno –obrazovni sustav.

11.4.5. Područje rada: RAVNATELJ I STRU ČNI TIM

Sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa vrtića 2013./ 2014.

Suradnja u izradi godišnjeg izvješća rada vrtića 2013./ 2014.

Suradnja u izradi individualnih planova i programa za djecu s posebnim

potrebama.

Izrada godišnjeg plana i programa rada edukacijskog rehabilitatora.

Suranja sa stručnim timom, sastanci stručnih timova i radni dogovori.

79

11.4.6. Područje rada: STRUČNO USAVRŠAVANJE

Vijeće odgojitelja

Sekcija edukacijskih rehabilitatora

Aktivni i radni dogovori

Seminari i stručni skupovi:

„ Dijete s epilepsijom u odgojno obrazovnim ustanovama“

„ Kvalitetni odnosi- izvor osobnog i profesionalnog zadovoljstva“

„ Prijednog praviilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta,

učenika te sustavu stručnih povjerenstava i strategija obrazovanja, znanosti i

tehnologije „

SUDJELOVANJE NA 10. KONGRESU EDUKACIJSKIH

REHABILITATORA

S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM, Tema:

„Poticajno okruženje za cjeloživotno učenje“

„ Iskustvena radionica iz Gestalt psihoterapije“

Praćenje stručne literature

Čitanje stručne literature

Posjet drugim institucijama

Priprema za edukacije

80

11.5. Izvješće o realizaciji programa rada zdravstvenog

voditelja za pedagošku godinu 2013./2014.

Školske godine 2013./14. brinuli smo se o cjelovitom razvoju djeteta,

osobito O kvaliteti njegova življenja te pravodobnoj medicinskoj pomoći kod

naglog nastanka bolesti ili evidentiranih kroničnih bolesti. Vezano uz to radili

smo na:

- osiguravanju optimalnih organizacijsko-materijalnih uvjeta u kojima je

dijete moglo zadovoljiti svoje primarne potrebe

- provođenju početnih intervjua u svrhu upoznavanja razvoja i zdravlja

djeteta

- formiranju odgojnih skupina

- organizaciji procesa njege, odgoja i obrazovanja djece

- unapređivanju kvalitete življenja djece u vrtiću s naglaskom na dnevnom

odmoru

- praćenju ostvarivanja procesa njege i zaštite djece (razvoj kulturno-

higijenskih navika, prevencija karijesa, zadovoljavanje potreba za

hranom, kretanjem)

- procjenjivanju psihofizičkog razvoja i zdravlja djece s poteškoćama u

razvoju

- praćenju izostanka djece prema uzrocima bolesti i poduzimanje mjera

- praćenju epidemiološke situacije

- vođenju zdravstvene dokumentacije o djeci

- provođenju zdravstvenog tretmana (pružanje prve pomoći)

- realizaciji zdravstveno-rekreativnih programa

81

10.5.1. Odgojitelj

U suradnji s odgojiteljima prenijeli smo informacije o novoj djeci,

preporuke glede zdravstvenih problema te prikupljali podatke o djeci.

Također smo ih upućivali na redovite sanitarne preglede. Unapređivali smo

rad na zdravstvenoj zaštiti djece kroz edukativne materijale, kroz predavanja

sa temama vezanim na promicanju zdravstvene kulture, edukaciju

novoprimljenih djelatnika u cilju ranog prepoznavanja oboljenja djeteta te

pružanje pravilnih mjera zaštite djece u sprječavanju zaraznih bolesti.

Organizirali smo stručno predavanje na temu “Febrilne konvulzije” koje

je održala doktorica Marica Toljanić.

10.5.2. Roditelji

U cilju jačanja roditeljske uloge i podrške roditeljima te zajedničke

odgovornosti za razvoj djeteta, sudjelovali smo na roditeljskim sastancima

vezano za zdravlje djece, pomagali smo roditeljima u prevladavanju

zdravstvenih problema te educirali roditelje kroz edukativne materijale u

roditeljskim kutićima.

10.5.3. Suradnja sa ostalim čimbenicima

Surađivali smo sa specijalističkim službama Doma zdravlja, sa sanitarnom

inspekcijom i HES-om, sa organizatorima zdravstveno-rekreativnih

programa, sa Zavodom za javno zdravstvo i sa stručnim suradnicima drugih

vrtića.

STRUČNO USAVRŠAVANJE –Sudjelovali smo na svim stručnim

skupovima i seminarima,(naročito o uvođenju HACCAP-A),pratili smo

82

medicinsku periodiku,medicinsku i pedagoško psihološku literature, te na

predavanjma HKMS.

Započet projekt Ambliopija u četverogodišnje djece Grada Zagreba(djeca

rođena 01.07.2009. – 31.12. 2009.) završen je I obavljen.

Obavljeno je edukacijsko predavanje za polaznike programa minimuma od

strane specijalista dentalne medicine.

Organizacija odlaska djece u GRAD MLADIH (rujan 2013., travanj

2014.),slanje medicinske dokumentacije(zdravstvene iskaznice-brojevi

osigurane osobe,evidencija cijepljenja,te nalazi i preporuke odliječnika

specijaliste za djecu s određenim respiratornim

teškoćama(alergije,astma,bronchitis).

10.5.4. Stručno usavršavanje

Sudjelovale smom na svim stručnim skupovima i seminarima. Pratile smo

medicinsku periodiku te medicinsku i pedagošku literaturu.

83

XII GODIŠNJE IZVJEŠ ĆE RAVNATELJA

U ovoj pedagoškoj godini 2013./2014. realizirane su sve zadaće iz slijedećih

područja rada:

12.1. Planiranje i programiranje

Zadaće realizirane u potpunosti.

12.2. Administrativno financijsko poslovanje i materijaln i uvjeti

U cijelosti, u skladu sa zakonskim propisima te kriterijima financiranja od

strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Što se tiče poboljšanja materijalnih uvjeta rada jedan dio smo učinili i iz

dijela vlastitih sredstava, veći dio realizirali smo sredstvima dobivenim od

Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, i sredstvima dobivenim od

Gradske četvrti Gornja Dubrava, što je znatno poboljšalo uvjete za rad te

prostoru za boravak djece i rad s njima učinilo puno ugodnijim i sigurnijim.

12.3. Ustrojstvo rada vrti ća

U cijelosti su realizirane zadaće bez ijedne primjedbe od strane roditelja

ili radnika vrtića.

12.4. Vrti ć

Sve zadaće u potpunosti su ostvarene a potvrda za zadovoljstvo je i ocjena

roditelja i odgojitelja.

Postigli smo značajni uspon u načinu, promišljanju, planiranju i radu s

djecom. To potvrđuje dokumentacija niza projekata ili programa. No to je

proces i još moramo mnogo raditi kako na sebi tako i na stvaranju „zajednice

koja uči“, uz stvaranje ozračja u kojem je dijete u centru pozornosti, uz veće

84

uključivanje šire lokalne zajednice, a posebno roditelja s kojima želimo graditi

partnerski odnos u cilju zajedničkog djelovanja na odgoj i obrazovanje djece.

To je još ipak daleki put barem kod dijela odgojno obrazovnih djelatnika.

12.5. Suradnja s roditeljima

Uspješno sam surađivao s roditeljima. Na tom području potrebno je

kontinuirano raditi. Sve nastale probleme ili pojedinačna nezadovoljstva

roditelja riješili smo uspješno, zajednički na opće zadovoljstvo jednih i drugih.

TABLICA 9.:

Izuzetno uspješna suradnja ostvarena je s roditeljima –sponzorima koji su

doprinijeli uređenju sobe, dnevnog boravka,kupaonice i garderobe u SO.

12.6. Suradnja s društvenim čimbenicima

Ove pedagoške godine doista smo bili otvoreni za suradnju sa svim

relevantnim institucijama.

Zadovoljni smo suradnjom sa Gradskom četvrti Gornja Dubrava, osnovnom

školom na našem području, Učiteljskim fakultetom u Zagrebu, Gradskim

1.S

TR

AT

EG

IJA

US

TA

NO

VE

2.O

RG

AN

IZ.

VOĐ

EN

JE

US

TA

NO

VE

3.K

ULT

UR

A

US

TA

NO

VE

4.P

RO

ST

OR

NO

MA

T.

I T

EH

.UV

JET

I

5.Z

DR

AV

S.

HIG

.

UV

JET

I R

AD

A

I

SIG

UR

NO

ST

I

6.K

UR

IKU

LUM

I

OD

G.-

OB

RA

Z.

PR

OC

ES

7.L

JUD

SK

I

RE

SU

RS

I

8.S

ZR

AD

NJA

S

UŽ

OM

I

ŠIR

OM

DR

UŠ

. Z

AJE

D.

9.P

RO

CE

S

PR

AĆE

NJA

I

VR

ED

NO

VA

NJA

DV 6,0 6,1 6,1 5,2 6,0 5,9 6,2 5,8 6,3

UZORAK 6,1 6,1 5,9 5,6 6,0 6,0 6,3 6,0 6,3

85

uredom za obrazovanje, kulturu i šport, sa kulturnim institucijama, Agencijom

za odgoj i obrazovanje i Sindikatom.

12.7. Individualno stru čno usavršavanje

Ove pedagoške godine veliki dio radnog a i slobodnog vremena utrošilo

sam na stručno usavršavanje a s ciljem stjecanja znanja posebno iz dijela uloge

ravnatelja te menadžerske učinkovitosti. Pohađao sam Stručne skupove za

ravnatelje predškolskih usatanova.

TEME

Nova zakonska regulativa u području sigurnosti hrane

O Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja i projektima

samovrednovanja

Uspješan rad timova za kvalitetu

O procesu samovrednovanja ( analiza i izrada Izvješća o samovrednovanju)

Radionica- Kreda analiza

Radionica-Školski razvojni plan

Vanjsko i unutarnje vrednovanje i pozitivno liderstvo

Pozitivna poslovna komunikacija i uvođenje pripravnika u samostalni rad.

Pozitivnim vođenjem do kvalitete rada.

Pozitivno liderstvo.

Integrirane tehnike situacijskog rukovođenja ljudima.

Pristup u pozitivnom vođenju ustanova.

Optimizam i pozitivno vođenje.

Razrada iskustvenih pitanja integriranih tehnikasituacijskog rukovođenja.

IPA projekti.

Pozitivna komunikacija i vođenje

Podrška boljem roditeljstvu u dječjim vrtićima

86

STRUČNI AKTIV

Obrazovni menadžment

Teme manadžmenta – Ravnatelji

1.MODUL-Suvremeno vođenje predškolskih ustanova- 19.ožujka 2013.

2.MODUL-Strateški menadžment u suvremenom dječjem vrtiću-28.lipnja2013.

3.MODUL-Kultura ustanove-28.listopada 2013.

4.MODUL-Ljudski resursi-22.studenog 2013.

5.MODUL-Upravljanje promjenama-31.siječnja 2014.

6.MODUL-Upravljanje kvalitetom-28.veljače 2014.

7.MODUL-Financijsko upravljanje – 19.svibnja 2014.

8.MODUL-Komunikacijske vještine-5 i 6.lipnja 2014.-Vukovar

12.1. Samovrednovanje vlastitog rada

S obzirom na vrijeme (od 01.03.2012.) od kada sam ravnatelj u

DV“Pčelica“ mišljenja smo da smo veliki iskorak napravili u radu vrtića

naročito na afirmaciji našeg vrtića, poboljšanju međuljudskih odnosa i uređenju

vrtića i okoline.Kroz planirane programe trudili smo se ostvariti djelatnost njege,

odgoja , naobrazbe, zdravstvene zaštite, pravilne prehrane i socijalne skrbi djece

predškolske dobi, poštujući njihova prava .Posebnu pozornost i brigu posvetili

smo djeci s teškoćama u razvoju, njihovu prilagodbu na život i zbivanja u vrtiću.

Otvoren sam za kvalitetne i konstruktivneprijedloge,i na svim razinama potičem

timski rad. Problemske sit.,rješavam komunikacijski,dobrom argumentacijom,

uvažavanjem različitosti. Djelatnici doprinose dobrom pripremom i obavljanjem

svakodnevnih zadaća iz svog područja rada, te međusobnom suradnjom.

Ove radne godine proširen mi je opseg poslova zbog pripajanja još jednog

objekta sa devet odgojnih skupina.

87

12.2. Ostali poslovi i zadaće

Sudjelovanje u radu Udruge ravnatelja

88

ZAKLJU ČAK

Zahvaljujemo se na velikom trudu prilikom uvođenja u posao ravnatelja

dječjeg vrtića, te na pruženoj stručnoj pomoći Gradskom uredu za obrazovanje,

kulturu i šport. Posebno se zahvaljuje pročelniku za obrazovanje, kulturu i

šport mr.sc. Ivici Lovrić na iskazanom velikom razumijevanju i iskazanoj

stručnoj pomoći. Zatim zahvaljujemo se stručnoj savjetnici za predškolski odgoj

prof. Hedi Šlogar , savjetnici prof. Bosiljki Devernay, i pomoćniku pročelnika

za ekonomsko-financijske dipl.oec. Dinku Vukelić. Velike zahvalevoditeljici

Odjela za predškolski odgoj, Uprave za odgoj i obrazovanjeMinistarstva

znanosti, obrazovanja i sporta prof.Mariji Ivanković , višoj savjetnici za

ravnatelje u predškolskoj ustanovi prof. Ingi Seme Stojnović, višim

savjetnicama za predškolski odgoj prof. Dariji Drviš i prof.Tijani Vidović.

U 2013/14. godini unaprijeđeni su međuljudski odnosi i kvaliteta timskog

rada, pa očekujemo u narednoj radnoj godini da će cjelokupno ozračje dovesti i

do unapređivanja odgojno obrazovnog procesa i kvalitete života djeteta i svih

djelatnika u vrtiću. Velika su očekivanja i i području materijalnih uvjeta rada.

89

Izvješće o realizaciji godišnjeg Plana i programa rada za pedagošku godinu

2013/2014. usvojeno je na 6. sjednici Upravnog vijeća DV „Pčelica“, održanoj

dana 11. rujna 2014., a po prethodno organiziranoj raspravi na sjednici

Odgojiteljskog vijeća dana 29. kolovoza 2014.

PREDSJEDNIK RAVNATELJ:

UPRAVNOG VIJEĆA: Goran Mihić

Sniježana Rumenjak

90

PRILOG 1.

IZVJEŠĆE O LJETNOJ ORGANIZACIJI RADA 2013. god.

Promišljajući o realiziranim zadaćama tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz),

u odnosu na postavljene zadaće (prepoznavanje i zadovoljavanje djetetovih

potreba, poticanje cjelovitog razvoja djeteta osobito socioemocionalnog i

tjelesno-zdravstvenog razvoja, poštivanje djetetovih prava, razvoj djetetovih

kompetencija), na sastanku stručnog tima 25. 08. 2014. god. zaključili smo da su

zadaće uspješno realizirane.

Tijekom srpnja odgojno-obrazovni rad započeli smo u 4 odgojne skupine u

jaslicama i 5 odgojnih skupina u vrtiću. Krajem srpnja broj djece se smanjio te

smo do kraja kolovoza odgojno-obrazovni rad ostvarivali u 4 odgojne skupine u

SO. Vremenske prilike omogućile su djeci boravak na zraku uz mnogobrojne

aktivnosti, pogotovo igre vodom. Također se vodila briga o rashlađivanju i

prozračivanju prostorija te o zadovoljavanju djetetove potrebe za tekućinom.

Zadaće socioemocionalnog aspekta razvoja ostvarivale su se u stvaranju uvjeta

za djetetov osjećaj prihvaćenosti, pripadanja i sigurnosti. Djeca su upoznavala

nove prostore, novu djecu i nove odrasle pa su neki imali socioemocionalnih

poteškoća te su timski radili odgojitelji, članovi stručno razvojne službe i

roditelji kako bi se riješile nastale poteškoće kod neke djece.

U ponudi sredstava za aktivnosti i igru djece istaknuli bismo dovoljno poticaja

za raznovrsne igre i aktivnosti djece: životno-praktične i radne aktivnosti

(osobito u našem povrtnjaku u SO), aktivnosti kretanja, aktivnosti izražavanja i

stvaranja, istraživačko-spoznajne aktivnosti, društvene i društveno-zabavne

aktivnosti.

Uvidima u prostorno-materijalni kontekst zaključili smo da je ubuduće potrebno

intenzivnije raditi na oplemenjivanju okruženja i kutića kako za dijete tako i za

roditelje.

91

Intervencije odgojitelja u unošenju novih poticaja u kutiće:

- kutić lutaka – ljetna garderoba za lutke

- kutić žive prirode – akvarij (ribe, kornjače)

- kutić prirodnog materijala – kamenčići, šiblje, pijesak, voda, predmeti za

eksperimente u vodi

- glazbeni kutić – dopuna glazbalima koja su zajedno izrađena s djecom

- sredstva i pomagala za motoričke aktivnosti – lopte, vijače, čunjevi, reketi,

stol za stolni tenis

Vezano za poboljšanje materijalnih uvjeta rada nabavljena su dva rashladna

uređaja u jaslicama (klime) te veliki suncobran i potrošni materijal (flomasteri,

tempera boje, kreda u boji).

Također je uvažavana i djetetova inicijativa u preoblikovanju i prenamjeni

prostora. Osobito su djeca i roditelji bili aktivni u donošenju materijala i

sredstava s izleta i ljetovanja te u prikupljanju predmeta iz prirode. Djeca su

donosila i osobne predmete za koje su emocionalno vezani.

Ove godine u rujnu 9-ero djece iz obitelji socijalno-zaštitnih potreba, iz D. V.

„Pčelica“, otići će s jednom odgojiteljicom na ljetovanje u Veli Lošinj.

I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I ...¡nje izvješće... · Kuharica 1 1 Pomoćna...

Documents

Transcript of I Z V J E Š Ć E O REALIZACIJI GODIŠNJEG PLANA I ...¡nje izvješće... · Kuharica 1 1 Pomoćna...