I svetski rat
description
Transcript of I svetski rat
I svetski rat
Uzrok
• Osnovni uzrok rata bio je sukob interesa velikih sila i njihova borba za političku i ekonomsku dominaciju velikih sila
• Sukob je izbio izmedju dva vojna saveza: Antante i Centralnih sila
Povod• 28.juna 1914.god. pripadnik Mlade Bosne
Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrijskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda
• Mlada Bosna se zalagala za ujedinjenje Južnih Slovena i oslobodjenje od austrougarske vlasti
• Austrougarska je zvaničnu Srbiju optužila za atentat
• Radikalni krugovi u Beču su se zalagali za ratnu opciju, dok su se umereniji pribojavali da rat protiv Srbije neće ostati lokalni, već da će se pretvoriti u širi sukob
• Nemačka je jasno i nedvosmisleno podržala Austrougarsku, što je Beč nateralo da se odluči za rat
• 23.jula Austrougarska je Srbiji uputila ultimatum, sa teškim i neprihvatljivim zahtevima
• Austrougarska je 28.jula 1914.god. objavila rat Srbiji
Svetski sukob
• U narednih nekoliko dana, do početka avgusta 1914.god., sve velike sile su bile uključene u veliki ratni sukob.
Zemlje učesnice• Japan 1914.god. ulazi u rat na strani Antante • Turska je proglasila neutralnost, ali je u tajnosti,
krajem 1914.god. potpisala sporazum sa Centralnim silama
• Italija je na početku rata ostala neutralna, ali 1915.god. ulazi u rat na strani Antante
• Bugarska 1915.god. ulazi u rat na strani Centralnih sila
• Rumunija 1916.god. ulazi u rat na strani Antante• SAD 1917.god. ulaze u rat na strani Antante
Šlifenov plan
• Načelnik nemačkog generalštaba Alfred fon Šlifen je još 1905.god. izradio nemački ratni plan
• Osnovna zamisao bila je da se izbegne rat na dva fronta
• Planirano je bilo da se najpre Francuska porazi na zapadu za 40 dana, a da se zatim sve snage prebace na istok protiv Rusije
Evropski frontovi
• U Evropi se ratovalo na tri fronta: • Zapadnom ( od Severnog mora do
Švajcarske) • Istočnom (od Baltičkog mora do Rumunije) • Balkanskom
Zapadni front 1914
• Nemci su prodrli kroz neutralnu Belgiju i počeli su da ugrožavaju sam Pariz
• Došlo je do bitke na Marni, septembra 1914. u kojoj je zaustavljen nemački prodor od strane francuskih i britanskih trupa
• Propao je Šlifenov plan o munjevitom ratu i Nemačka je morala da vodi rat na dva fronta
Rovovski rat
• Na neuspeh Šlifenovog plana uticalo je nekoliko faktora:
• Britanci i Belgijanci su usporavali nemačko napredovanje, što je Francuzima omogućilo da prebace pojačanja
• Neočekivana brzina ruske mobilizacije i napad na nemačke položaje na istoku
• Na zapadnom frontu je od tada vodjen rovovski rat
• Na njegov tok presudno su uticale tehnološke promene:
• Bodljikava žica je predstavljala ogromnu prepreku za napade pešadije
• Smrtonosnija artiljerija i mitraljezi takodje su ojačali odbranu
• Aprila 1915.god., u bici kod Ipra, Nemci su prvi put upotrebili bojne otrove, koje su zatim koristile obe strane
• Zbog svega toga je jako teško bilo probiti neprijateljske položaje bez ogromnih gubitaka
• Kao novo ofanzivno oružje se 1916.god. pojavljuje tenk (prvo su ga koristili Britanci, a zatim i Francuzi)
Britanski tenk Mark I
Istočni front 1914• Rusija je ratovala protiv Nemačke i
Austrougarske• Rusi su iznenada prešli u ofanzivu i ušli duboko
na teritoriju Nemačke• Zbog toga je Nemačka morala da povuče deo
snaga sa zapada• Nemci su povratili izgubljene teritorije i porazili
Ruse u bitkama kod Tanenberga i Mazurskih jezera
• Ruska vojska je bila najmnogoljudnija, ali i veoma slabo opremljena
Ratna 1915.god.• Krajem I godine rata i jednoj i drugoj strani bilo je jasno
da neće moći da ostvare brzu i laku pobedu • Tokom 1915.god. osim ratnih operacija vodi se i
diplomatska borba dva saveza, da privuku neutralne države
• Italija je u proleće 1915.god. potpisala sa Antantom tajni Londonski ugovor
• Italiji su obećane teritorije, naseljene italijanskim stanovništvom, koje su bile u sastavu Austrougarske: Trst, Istra, Dalmacija, Južni Tirol
• Tako je došlo do otvaranja novog fronta na reci Soči • Ujesen 1915.god. Bugarska ulazi u rat na strani
Centralnih sila, obećano joj je teritorijalno proširenje na račun Srbije
Istočni front 1915
• Pošto nisu uspeli da ostvare munjevitu pobedu na zapadu 1914.god. Nemci su više pažnje posvetili 1915.god. istočnom frontu
• Nemci su kod Gorlica probili ruske položaje i naterali ih na povlačenje iz Poljske
• Tako je linija fronta pomerena nekoliko stotina kilometara od nemačkih i austrougarskih granica
• Nemci ipak nisu uspeli da okončaju rat na ovom frontu
Granice istočnog fronta
Dardanelska operacija• Pošto nisu bili u mogućnosti da probiju nemački front na
zapadu zapadni saveznici su odlučili da se iskrcaju na Galipolju, zauzmu Dardanele i prinude Tursku na kapitulaciju
• Ulazak Turske u rat onemogućavao je snabdevanje Rusije preko Crnog mora i opasnost za ruske teritorije na Kavkazu
• Turska vojska, koju su obučavali nemački oficiri pružila je snažan otpor i onemogućila ove planove
• Posebno velike gubitke pretrpeli su australijski vojnici, kao deo britanske vojske
• Od ostataka ove vojske formiran je Solunski front
Zapadni front 1916.god. • Početkom 1916.god. nemačka komanda je na
zapadu počela da koristi taktiku iscrpljivanja; ovaj plan je užase I svetskog rata doveo do vrhunca
• Za cilj napada nemačka komanda je izabrala francusko utvrdjenje Verden
• Odvijala se od 21.februara do 19.decembra 1916
• Poginulo je oko 250.000 a ranjeno oko 500.000 vojnika
• Svojim položajem Verden je štitio prilaze Parizu • Taktika iscrpljivanja se sastojala u ideji da se
neprijatelju nanesu znatno veći gubici; Nemci nisu u tome uspeli u potpunosti iako su Francuzi imali ogromne gubitke
• Odbranom Verdena komandovao je maršal Filip Peten
• Bitka je predstavljala simbol francuske odlučnosti
Spomenik u Verdenu
Bitka na Somi • Smatra se najvećom bitkom I svetskog rata • Predstavlja veliku britansko-francusku ofanzivu• Jedan od ciljeva bio je i da se oslabi nemački
pritisak na Verden • Samo prvog dana bitke iz Britanci su imali
50.000 poginulih i ranjenih, od kojih je većina poginula u prvom satu bitke, a ukupno oko 500.000, Francuzi oko 200.000, a Nemci oko 500.000
• Nemački položaji nisu probijeni, ali su i Nemci pretrpeli teške gubitke
Istočni front 1916.god. • U leto 1916.god. ruska vojska je preduzela
veliku ofanzivu pod komandom generala Brusilova (po kojem je ofanziva dobila ime)
• Rusi su naneli težak poraz austrougarskoj vojsci i zapretili njenim izbacivanjem iz rata
• Da bi to sprečili Nemci su morali da povuku deo trupa sa zapadnog fronta
• Ofanziva je bila zaustavljena • Ofanziva je bitno uticala na odluku Rumunije da
udje u rat na strani Antante 1916.god.
Revolucija u Rusiji
• Još od druge polovine 19.veka rusko društvo se nalazilo u ozbiljnoj krizi, ogromne razlike izmedju bogatog plemstva i siromašnih seljaka
• U Rusiji je postojao sistem samodržavlja, sva vlast je bila u rukama careva iz dinastije Romanova (Nikolaj II Romanov)
• I svetski rat samo je produbio sve slabosti Rusije
• Medju protivnicima carskog režima najodlučniji su bili boljševici, na čelu sa Vladimirom Iljičom Lenjinom
• Oni su se zalagali za revolucionarno preuzimanje vlasti
• Ovakvo stanje je početkom 1917.god. dovelo do niza štrajkova
• Jedan od tih štrajkova je, krajem februara 1917.god. (po julijanskom kalendaru), doveo do oružane pobune, poznate kao februarska revolucija
• Car Nikolaj II je abdicirao, to je bio kraj carstva• Vlast je preuzela gradjansko-demokratska vlada,
na čelu sa Aleksandrom Kerenskim• Uporedo su boljševici započeli formiranje
paralelnih organa vlasti-sovjeta (saveta)
• Boljševici su svoj program formirali na osnovu parola:
• “Mir, hleb, zemlja” i “Sva vlast sovjetima”• Suština je bila u zahtevu da Rusija odmah
izadje iz rata; da se obezbedi snabdevanje naroda i da se oduzme zemlja od bogatih zemljoposednika i podeli seljacima; da boljševici preuzmu vlast preko sovjeta od privremene vlade
• Neuspesi privremene vlade i sve veće rasulo na frontovima su išli na ruku boljševicima
• 25.oktobra (7.novembra) 1917.god. počela je boljševička pobuna-oktobarska revolucija
• Simbol revolucije postala je krstarica Aurora, čiji je plotun označio početak juriša na Zimski dvorac, sedište privremene vlade
• Boljševici su zauzeli sve ključne institucije• Formirali su Sovjet narodnih komesara, vladu na čelu sa
Lenjinom • U proleće 1918.god. Rusija sklapa sa Nemačkom
separatni mir u Brest-Litovsku• Rusiji je oduzeta ogromna teritorija (oko 25%) u oblasti
Baltika, Belorusije i Ukrajine, ekonomski najrazvijeniji delovi države
• Boljševička vlada je pristala na takve uslove da bi učvrstila vlast u državi
• Protivnici revolucije pokušali su da sruše vlast boljševika; gradjanski rat 1918-1920.god. izmedju “crvenih” i “belih”, završen je pobedom boljševika
Mir u Brest-Litovsku
Pomorski rat
• Na početku rata britanska flota je sprovodila pomorsku blokadu Nemačke
• Na to je Nemačka odgovorila dejstvom podmornica, koje su potapale trgovačke, a ponekad i putničke brodove
• Nemci su 1915.god. potopili američki putnički brod Lusitanija, druga najveća pomorska katastrofa nakon potonuća Titanika
• Najveća pomorska bitka vodjena je kod Jitlanda 1916.god.
• Britanci su izgubili više brodova, ali su uspeli da obezbede trajnu kontrolu nad morem
• Početkom 1917.god. Nemačka je usvojila taktiku neograničenog podmorničkog rata
• Ova taktika je neposredno dovela do ulaska SAD u rat
• Medjutim, opasnost od nemačkih podmornica dosta je umanjena sistemom konvoja, kada su ratni brodovi pratili trgovačke brodove
Ulazak SAD u rat 1917.god. • Na početku rata SAD su se držale politike izolacionizma• Izolacionistička politika bila je definisana još 1823.god.
doktrinom američkog predsednika Džejmsa Monroa• SAD su raspolagale ogromnim vojnim i industrijskim
potencijalom, ulazak SAD u rat na bilo koju stranu davao je ogromnu prednost
• Britanija i Francuska su se veoma zadužile u SAD, njihov poraz bio doveo u pitanje otplatu tih dugova
• Nemačkom taktikom neograničenog podmorničkog rata posebno je bila pogodjena američka trgovačka mornarica
• Nemačka je pokušala da uvuče Meksiko u rat protiv SAD, nudeći finansijsku pomoć i pripajanje delova američke teritorije
• Svi ovi razlozi su doveli u proleće 1917.god do ulaska SAD u rat na strani Antante
Vilsonovih 14 tačaka• Ulaskom u I svetski rat SAD postala velika sila u
svetskim razmerama • Početkom 1918.god. tadašnji američki predsednik Vudro
Vilson je izneo svoj spoljnopolitički program u 14 tačaka• Osnove programa su: • Negiranje tajne diplomatije • Pravo naroda na samoopredeljenje • Stvaranje medjunarodne organizacije, koja bi nakon rata
vodila računa o očuvanju mira u svetu • Sloboda trgovine i plovidbe morima• Ovaj program je bio veoma značajan na Mirovnoj
konferenciji nakon I svetskog rata
Vudro Vilson (1856-1924)
Kraj rata 1918• Nakon izlaska Rusije iz rata, Nemačka je
prebacila snage na zapad, da ostvari pobedu na zapadu dok se ne oseti puni uticaj SAD na ratna dešavanja
• Nemačka ofanziva na zapadu doživela je neuspeh
• U leto 1918.god. zapadni saveznici su pokrenuli kontraofanzivu i nemački front na zapadu se raspao
• Nemačka je kapitulirala 11.novembra 1918.god., čime je okončan I svetski rat