HUMANISTIKA II MEDICINA U ZAJEDNICI LJUDSKA PRAVA I...
Transcript of HUMANISTIKA II MEDICINA U ZAJEDNICI LJUDSKA PRAVA I...
LJUDSKA PRAVA I NJIHOVA ZAŠTITAPRAVO I MEDICINA
MEDICINA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMAZAŠTITA VULNERABILNIH SKUPINA
Prof. dr. sc. Marija Definis-Gojanović
06. 06. 2012.
HUMANISTIKA IIMEDICINA U ZAJEDNICI
• Što su ljudska prava ?
- pravna, filozofska i politička ideja prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, podrijetlo ili
državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava- Opća deklaracija o ljudskim pravima: sva ljudska bića
se rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima - temelj je slobode, pravde i mira u svijetu
• Karakteristike ljudskih prava ?
- ljudska prava su: urođena, neotuđiva, nedjeljiva, međusobno ovisna i
univerzalna
- ocjena stanja ljudskih prava u nekoj sredini - uloga državne vlasti, civilnog društva i svakog pojedinca
• Povijesni razvoj ljudskih prava
- prvi ustavni akti: Magna Charta Libertatum,1215. Petition of Rights, 1628. i Habeas Corpus Act, 1679. Američka revolucija - Virginijska deklaracija prava,
1776. Francuska revolucija - Deklaracija o pravima
čovjeka i građanina, 1789.
• Povijesni razvoj ljudskih prava
- ideju usvajaju pojedinci, ideološke struje, organizacije i države → značenje kodificirano u Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka, 1948.
- Povelja Ujedinjenih naroda, 1945.: ljudska prava po prvi puta internacionalizirana
= ljudska prava prestaju biti predmetom isključive domaće sudbenosti, a Ujedinjeni narodi postaju središnja i vodeća međunarodna organizacija za razvitak i kodificiranje ljudska prava,
• Povijesni razvoj ljudskih prava- budući da Povelja Ujedinjenih naroda detaljno ne
nabraja i ne razrađuje ljudska prava, na istu se (10.12.1948.) nadovezala Opća deklaracija o ljudskim pravima - novi standard za zaštitu ljudskih prava; najznačajniji međunarodni dokument o ljudskim pravima; nije obvezujući instrument već preporuka,
- Europska konvencija o ljudskim pravima, 1953. - temeljni dokument Vijeća Europe /Hrvatska članica - obavezna ga poštovati/; najznačajnija novina: mogućnost pojedinaca da za povrede svojih prava tuže države članice VE na ECHR.
• Tumačenje ljudskih prava
- o ljudskim pravima ne postoji opći konsenzus,
- Papa Ivan Pavao II.,posjeta Ujedinjenim narodima 02.10.1979.: “dvije su vrste sustavnog ugrožavanja ljudskih prava; prva je nepravedna raspodjela materijalnih dobara između bogatih i siromašnih, a druga onemogućavanje slobode izražavanja i vjerskih sloboda”.
• Opća deklaracija o ljudskim pravima
Članak 1 ‘Sva su ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima’
Članak 2 ‘Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez diskriminacije bilo koje vrste’
Članak 3 ‘Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost’
Članak 4 ‘Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu’
Članak 5 ‘Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju’
• Opća deklaracija o ljudskim pravimaČlanak 6 ‘Svatko ima pravo da ga se svagdje pred
zakonom priznaje kao osobu’Članak 7 ‘Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo,
bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona’
Članak 8 ‘Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova, zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su njemu/njoj zajamčena u ustavu ili zakonu’
Članak 9 ‘Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatočenju ili izgonu’
Članak 10 ‘Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud’
• Opća deklaracija o ljudskim pravima
Članak 11 ‘Svatko tko je optužen za kažnjivo djelo ima pravo biti smatran nevinim/nevinom sve dok se ne dokaže njegova/njezina krivica’
Članak 12 ‘Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov/njezin privatni život, obitelj, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu/njezinu čast i ugled’
Članak 13 ‘Svatko ima pravo na slobodu kretanja’Članak 14 ‘Svatko ima pravo tražiti azil od drugih
zemalja zbog progona’Članak 15 ‘Svatko ima pravo na državljanstvo’
• Opća deklaracija o ljudskim pravima
Članak 16 ‘Muškarci i žene imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj’
Članak 17 ‘Svatko ima pravo na vlasništvo’Članak 18 ‘Svatko ima pravo na slobodu misli,
savjesti i vjere’Članak 19 ‘Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i
izražavanja’Članak 20 ‘Svatko ima pravo na slobodu mirnog
zborovanja i udruživanja’
• Opća deklaracija o ljudskim pravima
Članak 21 ‘Svatko ima pravo sudjelovati u upravi svoje zemlje’
Članak 22 ‘Svatko, kao član/ica društva, ima pravo na socijalno osiguranje i ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava ’
Članak 23 ‘Svatko ima pravo na rad’Članak 24 ‘Svako ima pravo na slobodno vrijeme’Članak 25 ‘Svatko ima pravo na životni standard
primjeren zdravlju i dobrobiti’
• Opća deklaracija o ljudskim pravima
Članak 26 ‘Svatko ima pravo na obrazovanje’Članak 27 ‘Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u
kulturnom životu zajednice’Članak 28 ‘Svatko ima pravo na društveni i
međunarodni poredak u kojem su prava i slobode iznesene u ovoj Deklaraciji potpuno ostvarene’
Članak 29 ‘Svatko ima dužnosti u zajednici’Članak 30 ‘Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može
tumačiti kao sudjelovanje u bilo kojoj djelatnosti ili obavljanje bilo kakve djelatnost usmjerene na uništenje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda’
• Ljudska prava često se zovu 'prirodna prava' - prava koja pripadaju ljudima jednostavno zato što su ljudska bića (ne mogu se kupiti, zaraditi ili naslijediti - ona su 'neotuđiva‘)
• Standardi ljudskih prava određuju što vlade moraju napraviti za svoje građane ali i ono što ne smiju učiniti
• Svaka osoba ima ljudska prava, ali ima odgovornosti poštivati prava drugih
• Ljudi imaju ljudska prava čak i kada ih zakoni njihove zemlje ne priznaju ili ne štite
• Kategorije prava: 1. Građanska i politička prava - “usmjerena na slobodu”
(pravo na život, slobodu i sigurnost pojedinca; slobodu od mučenja i ropstva; političku participaciju; slobodu uvjerenja, izražavanja, mišljenja, savjesti i vjere; slobodu udruživanja i okupljanja)
2. Ekonomska i socijalna prava - “usmjerena na sigurnost” (pravo na rad; obrazovanje; prikladan životni standard; hranu; stanovanje i zdravstvenu zaštitu)
3. Pravo na zdrav okoliš, kulturna prava i prava na razvoj (pravo na život u okolišu koji je čist i zaštićen od uništavanja; pravo na kulturni, politički i ekonomski razvoj)
• Svaka osoba ima odgovornost poštivati neotuđivo ljudsko dostojanstvo drugih.
• Opća deklaracija o ljudskim pravima ima moć u svijetu javnog mnijenja; načela su ozakonjena u obliku ‘Međunarodnog ugovora o građanskim i političkim pravima’ i u ‘Međunarodnom ugovoru o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima’. Zemlje koje su ratificirale ove sporazume obvezale su se napraviti nacionalne zakone kojima će se štititi ljudska prava.
• Regionalni instrumenti:
- Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda- Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim
slobodama- Američka konvencija o ljudskim pravima
• Neka od osnovnih načela iz kojih proizlaze ljudska prava su:
- sloboda, - jednakost, - tolerancija, - solidarnost, - univerzalnost, - neotuđivost.
• Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u hrvatskom ustavnom uređenju
- Ustavom Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990., Republika Hrvatska je uspostavljena kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država
- Ustav Republike Hrvatske, u članku 14. navodi: “Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.”
• Najviše vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, po uzoru na moderne europske države, jesu:
- sloboda, - jednakost, - nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, - mirotvorstvo, - socijalna pravda, - poštivanje prava čovjeka, - nepovredivost vlasništva, - očuvanje prirode i čovjekova okoliša, - vladavina prava i demokratski višestranački sustav.
• Odgoj i obrazovanje za ljudska prava- određuje se kao cijelo-životni proces usvajanja znanja
za promicanje dostojanstva osobe i demokratskog društva. U cilju izgradnje održivog razvoja demokratskog društva podržava se obrazovanje za ljudska prava
- vlade država članica UN-a, zajedno s nevladinim organizacijama i članovima međunarodne zajednice, organizirali su 1993. u Beču međunarodnu Konferenciju o ljudskim pravima
- Bečkom deklaracijom i njenim provedbenim planom usvojenima na Bečkoj konferenciji predložene su osnovne smjernice za provedbu i osiguranje ljudskih prava
• Udruge i institucije za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj
- Pučki pravobranitelj – Ombudsman (s uključenim Pravobraniteljem za djecu. Pravobraniteljem za žene i Pravobraniteljem za osobe sa invaliditetom)
- Vladin Ured za ljudska prava- Centar za ljudska prava, Zagreb- Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek- Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Zagreb- B.a.B.e. Grupa za ženska ljudska prava, Zagreb- Ženska mreža Hrvatske, mreža 50 feminističkih
udruga za zaštitu ženskih ljudskih prava- Centar za mirovne studije, Zagreb…..
• Medicinsko pravo- pravo na tjelesni integritet jest pravo osobe na
vlastito nesmetano tjelesno-biološko postojanje,- svatko je ovlašten raspolagati svojim tjelesnim
integritetom do određenih granica koje postavljaju tuđa prava, zakonska ograničenja i interesi šire zajednice.
Gdje se nalazi ta granica? - odgovor može dati pravna disciplina – medicinsko
pravo = grana prava koja se odnosi na medicinsku djelatnost; pravo obuhvaća sve pravne aspekte zdravstvenih djelatnosti, sve subjekte, odnose i postupke za koje pravo vezuje određene pravne učinke, odnosno prava i/ili obveze.
- niz područja u kojima se medicinska i pravna znanost i praksa, a i druge, isprepliću i nužno koegzistiraju:
nesavjesno liječenje, samovoljno liječenje, nepružanje liječničke pomoći, nadriliječništvo, izumi i tehnička unapređenja stvoreni u zdravstvu, patentiranje gena, ljudski genom, davanje i primanje mita, zadržavanje u zdravstvenoj ustanovi protiv volje pacijenta, pravna zaštita života, pravna zaštita genetskog identiteta i privatnosti, dužnost liječnika da pacijenta izvijesti o rizicima operacije i pristanak pacijenta na operaciju, nepristajanje pacijenta na medicinsku intervenciju iz vjerskih pobuda, ….
• Tko će dati kompetentni odgovor na ova pitanja u situaciji kada veliki broj ovih problema nije pravno uređen?
- pravna regulacija obično kasni za razvitkom društvenih odnosa što je posljedica znanstveno-tehnoloških inovacija →→ tzv. pravne praznine
- u cilju pravnog uređenja medicinske djelatnosti donose se novi propisi koje nameće medicinska praksa, brojna medicinska etička načela preuzimaju se i daje im se pravna snaga, pristupa se kodifikaciji prava pacijenata i sl.
• Odnos bioetike i medicinskog prava- zbog značenja i aktualnosti odnos ovih dviju
znanstvenih disciplina i područja postao je predmetom brojnih rasprava i istraživanja,
- drži se da je zdravstveno/medicinsko pravo, kao sadržajno uži pojam, dio bioetike; suprotna mišljenja,
- medicinsko pravo i bioetika dvije su zasebne grane i zasebna znanstvena područja koja se, svako sa svojeg gledišta, bave istraživanjem i uređenjem odnosa na području medicine/zdravstva,
- medicinska etika i (medicinsko) pravo nerijetko se međusobno nadopunjuju.
• Odnos bioetike i medicinskog prava- značajan predmet zanimanja medicinskog prava
predstavlja odnos između liječnika (zdravstvenog radnika) i bolesnika u pogledu pružanja medicinske usluge a taj odnos nije samo pravni nego je i etički,
- pravila medicinske etike i pravila medicinske struke do te mjere su značajna da ih je u našem pravu zakonodavac odredbom čl. 120. Zakona o zdravstvenoj zaštiti digao na razinu pravne norme → nepoštivanje odnosno kršenje dovodi do, ne samo moralne, nego i stegovne (disciplinske), kaznenopravne i građanskopravne sankcije = medicinska etika postaje izvorom medicinskog prava.
• Razvoj medicinskog prava
- mada se sažeci medicinskog prava nalaze u davnoj prošlosti, medicinsko pravo je, u usporedbi s drugim oblastima prava, mlada pravna disciplina,
- sve do početka dvadesetog stoljeća, pravo se malo uplitalo u odnose između liječnika (odnosno zdravstvenog djelatnika) i pacijenta, kao i u medicinsku djelatnost = privilegiran položaj medicine (vjerovanje da kontrolu mogu uspostaviti sami medicinski radnici) .
• Razlozi razvoja medicinskog prava
- značaj medicinske djelatnosti da se ne može ostaviti bez vanjske kontrole
- slabljenje mogućnosti unutarnje kontrole- veći rizik za pacijente od raznih modernih, složenih
intervencija- pritisak prosvijećenog stanovništva na tradicionalan
paternalistički odnos- jačanje prava pacijenata na samoodređenje –
poštivanje autonomije- razdoblje tranzicije: porast uzajamnog nepovjerenja;
fenomen tzv. defanzivne medicine
• Razlozi razvoja medicinskog prava
- Pravo svojim uplitanjem sputava medicinu?- Pravo samo ispunjava svoju društvenu obvezu?- Pravo stvara nepovjerenje u medicinske radnike i
medicinu uopće?- Pravo ne stvara nepovjerenje – već stvoreno
nepovjerenje poziva pravo da intervenira?
• Pregled pravni propisa koji se odnose na medicinu
- Ustav- Brojne oblasti prava
a)Propisi s dobrim i primjenjivim rješenjimab)Propisi s dobrim rješenjima ali se ne primjenjujuc)Propisi koji traže hitnu doradud)Pitanja koja još treba riješiti
• Pojam i sadržaj medicinskog prava
• Razjašnjenje pojmova1. Bioetika2. Klinička bioetika3. Medicinsko pravo4. Zdravstveno pravo
• Pravni izvori medicinskog prava
1.Temeljni izravni izvori (npr. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o liječništvu)
2.Ostali zakoni (npr. Zakon o lijekovima i medicinskim proizvodima)
3.Podzakonski propisi (uredbe, pravilnici)4.Ostali pravni propisi5.Staleško pravo6.Međunarodni izvori7.Sudska praksa
• Načela medicinskog prava
Načela pružanja i provođenja zdravstvene zaštite:1.Sveobuhvatnosti2.Kontinuiranosti3.Dostupnosti4.Cjelovitog pristupa5.Specijaliziranog pristupa6.Obvezno zdravstveno osiguranje – načela
uzajamnosti i solidarnosti
• MEDICINA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
- Niz nepredviđenih teških vanjskih ili unutarnjih opasnosti i situacija (nužnost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, neredi, terorizam, velike prirodne katastrofe, i sl. )
- Na općoj razini, izvanredno stanje podrazumijeva određenu opasnost na koju javna vlast Ustavom ima ovlast i dužna je reagirati primjenom izvanrednih mjera
- Osnovni cilj: očuvanje opstojnosti države
• Ustav Republike Hrvatske – uvođenje izvanrednog stanja:
1. ratno stanje – odluku o ratu i miru donosi Hrvatski sabor, a predsjednik Republike temeljem te odluke objavljuje rat i zaključuje mir
2. neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti države – podrazumijeva stanje realne vanjske ili unutarnje opasnosti za državnopravni poredak
3. velike elementarne nepogode (članak 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda)
4. nemogućnost tijela državne vlasti da redovito obavlja svoje ustavne dužnosti.
DEFINICIJE KATASTROFA
• Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca:
"Iznenadan, porazan događaj koji ozbiljno ometa funkcioniranje zajednice ili društva i uzrokuje ljudske, materijalne i gospodarske ili ekološke gubitke koji prelaze sposobnosti zajednice ili društva da se s njima nosi uz korištenje vlastitih resursa. Iako često uzrokovane prirodom, katastrofe mogu biti uzrokovane djelovanjem ljudske vrste. "
DEFINICIJE KATASTROFA• U osnovi katastrofe su prekomjerna događanja zbog barem tri razloga:- prelaze trenutni kapacitet održanja, te zahtijevaju
na nacionalnoj i međunarodnoj razini ekstenzivnu vanjsku pomoć,
- prelaze naše mogućnosti suočavanja s njima; ona su događanja s kojima se ne možemo nositi ni materijalno, ni psihološki ni socijalno,
- to su nezamisliva događanja i u filozofskom smislu jer prelaze ljudsku racionalnost. Ignoriraju potrebu poštivanja načela pomoći i samopomoći
DEFINICIJE KATASTROFA
• Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki događaj «koji izaziva tako velike posljedice na ljudske živote, imovinu ili ustaljeni i uobičajeni način života da je za njihovo otklanjanje potrebno aktivirati ne samo redovite službe, već i sve raspoložive resurse pojedine zajednice, šire zajednice ili čovječanstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zaštitili ljudski životi, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta življenja te omogućio što brži povratak u normalno stanje.»
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
• SZO – : sposobnost sustava zdravstvene zaštite, odnosno njegovih kapaciteta, da odgovore na ukupnost krize koju izvanredne okolnosti, odnosno stanja, mogu izazvati
• ne sudjeluje samo zdravstvena (profesionalna) djelatnost, već niz drugih djelatnosti (policija i vatrogasci te civilna zaštita i oružane snage)
- osposobljenost i za »prvu ili hitnu pomoć« unesrećenima i bolesnima
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
• Dodatno:- laička prva pomoći: znanje i vještine samopomoći
i uzajamne pomoći • Kriti ari: č »Iako su danas tehnički uvjeti
neusporedivo bolji, više se pozornosti polagalo laičkoj prvoj pomoći prije tridesetak godina.«
- naši školarci: pokazuju bezrezervnu spremnost na sudjelovanje; ? prethodno usvajanje znanja i vještina (slučaj Kornata)
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
• Odgovor na doga anja - đ Strategija 2010(me unarodne federacije i nacionalna društva)đ :- jačanje planiranja priprema za katastrofe,- izgradnja efikasnih mehanizama odgovora,- jačanje svijesti u zajednici i javna edukacija,- umanjenje posljedica kroz koordinacije
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA
• Drugi međunarodni, neobvezujući dokumenti, poput rezolucija,
deklaracija i kodeksa:- UN-a- VE- EU (iskustvo Haitija – traži se bolja djelotvornost,
učinkovitost, koherentnost)- Okvir za djelovanje od 2005. do 2015. («Hyogo
okvir) - Izgradnja elastičnosti zajednica prema katastrofama
HRVATSKA
• DUZS: 01. siječnja 2005.- propisi na području zaštite i spašavanja na
temelju Zakona o zaštiti i spašavanju,- ustrojstvo kao u većini europskih zemalja,- objedinjenje različitih službi i udruga,
modernizacija komunikacijskih i informacijskih sredstva i protokola,
- služba 112,- aktivna suradnja sa srodnim nacionalnim
organizacijama i drugim državama regije
HRVATSKA
• Jedina zemlja u Europi gdje se održavaju poslijediplomski te ajevi za medicinsko čzbrinjavanje masovne nesre eć
• Koordinacija i zapovijedanje:regionalni zapovjedni centar
sregionalnim medicinskim zapovjednikom (proglašava stanje masovne nesre e, alarmira odgovaraju e ć ćbolnice, obavlja primarnu distribuciju)
HRVATSKA
- bolni ki zapovjedni tim:čpodizanje stupnja pripravnostiprijem informacijaodluka o stupnju pripravnosti
- stupnjevanje stanja pripravnosti:zelena (“stand by”)žuta – parcijalna imobilizacijacrvena – puna imobilizacija
• ZDRAVSTVENA SKRB U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
- tehnologija “civilne” i “mirnodopske” medicine se ne može primijeniti
- posebni protokoli i metode koji trebaju osigurati:a) maksimalni broj spašenih životab) najbržu mogu u pomo unesre enimać ć ćc) najbolje mogu e uvjete zbrinjavanjać
• ZDRAVSTVENA SKRB U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
- plan za krizna stanja bolnice mora voditi ra una či o svakodnevnim aktivnostima
- kvaliteta kriznog plana mjeri se:a) vremenom odgovorab) kapacitetima spremnosti
- trijaža: prema o ekivanim rezultatima a ne prema čvrsti ozljede
• ZDRAVSTVENA SKRB U IZVANREDNIM SITUACIJAMA
- trijaža se provodi po dvije osnove:a) tko ima prioritet u zdravstvenoj skrbi na licu mjesta
b) tko ima prioritet pri transportu
- ne smije se zaboraviti na epidemiološki nadzor i o uvanje zdravljač
REZOLUCIJE
1. WMA, Stockholm, 1994., Rezolucija o medicinskoj etici u slučaju velikih katastrofa:
- Definicija katastrofe- Trijaža- Odnos sa žrtvama- Odnos sa trećim stranama- Dužnost paramedicinskog osoblja- Obuka- Odgovornost
REZOLUCIJE
2. WMA, Havana, 1956., deklaracija o načelima medicinske etike u ratnim prilikama; Venecija, 1983., deklaracija o postupcima u oružanim sukobima:
- načela jednaka kao u miru- osnovni zadatak očuvanje zdravlja i spašavanje
života
ZAŠTITA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA
REZOLUCIJA BR. 46/117, 1991., OPCA SKUPŠTINA UJEDINJENIH NARODA:
PRIHVAĆA PRINCIPE ZA ZAŠTITU OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA
Clanak 3. Povelje EU-a o ljudskim pravima definira osobni integritet, kojeg je duševni integritet oznacen u prvom stavku (mental integrity) zajedno sa tjelesnim integritetom
Drugi stavak toga clanka propisuje okolnosti koje se posebno moraju uzeti u obzir kada se radi o medicinskim postupcima:- pravo na slobodni i informirani pristanak osobe, u skladu sa zakonski propisanim procedurama- zabrana eugenicke prakse, specificno vezana uz selekciju ljudske vrste- zabrana cinjenja ljudskog tijela ili njegovih dijelova sredstvima zarade- zabrana reproduktivnog kloniranja ljudskog bica.
USTAVNA OSNOVA PRAVA NA DUŠEVNI INTEGRITET U REPUBLICI HRVATSKOJ: SLOBODA, JEDNAKOST, SOCIJALNA PRAVDA I POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA NEOVISNO O BILO KOJOJ OSNOVI DISKRIMINACIJE ZAKON O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA (NN, BR. 111/97, 27/98, 128/99, 79/02)- SVAKA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA IMA PRAVO NA ZAŠTITU I UNAPREĐENJE SVOGA ZDRAVLJA- OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA IMA PRAVO NA JEDNAKE UVJETE LIJECENJA KAO I OSOBE SMJEŠTENE U DRUGE ZDRAVSTVENE USTANOVE- SLOBODE I PRAVA OSOBE S DUŠEVNIM SMETNJAMA MOGU SE OGRANICITI SAMO ZAKONOM AKO JE TO NUŽNO RADI ZAŠTITE ZDRAVLJA ILI SIGURNOSTI TE OSOBE I ZDRAVLJA ILI SIGURNOSTI DRUGIH OSOBA
ZZODS – čl. 8ZZODS – čl. 8
1. Osobu s duševnim smetnjama koja može razumjeti prirodu, posljedice i opasnost predloženoga liječničkog postupka i koja na osnovi toga može donijeti odluku i izraziti svoju volju može se pregledati ili podvrgnuti liječničkom postupku samo uz njezin pisani pristanak.
2. Sposobnost osobe dati pristanak utvrđuje doktor medicine ili psihijatar u vrijeme kad ta osoba donosi odluku i u tu svrhu izdaje pisanu potvrdu. Ova se potvrda prilaže u liječničku dokumentaciju. Osoba iz stavka 1. ovoga članka može zahtijevati da postupku davanja pristanka bude nazočna osoba od njenog povjerenja.
ZZODS – čl. 8ZZODS – čl. 8
3. Osoba s duševnim smetnjama koja nije sposobna dati pristanak, bilo zbog toga što u određenom trenutku ne može razumjeti prirodu, posljedice ili opasnost predloženoga liječničkog postupka ili zbog toga što u tom trenutku ne može donijeti odluku ili izraziti svoju slobodnu volju može se podvrgnuti samo onom liječničkom postupku koji je u njenom najboljem interesu.
ZZODS – čl. 8ZZODS – čl. 8
4. Dijete ili maloljetna osoba s duševnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, može se podvrgnuti pregledu ili drugom liječničkom postupku samo uz pristanak njegovoga zakonskog zastupnika. Mišljenje djeteta se pri tome treba uzimati u obzir sukladno njegovoj dobi i stupnju zrelosti.
5. Punoljetna osoba s duševnim smetnjama, koja nije sposobna dati pristanak, može se podvrgnuti pregledu ili drugom liječničkom postupku samo uz pristanak njenoga zakonskog zastupnika, a ako ga nema onda uz suglasnost etičkog povjerenstva u psihijatrijskoj ustanovi.
Konvencija za zaštitu prava čovjeka i dostojanstva Konvencija za zaštitu prava čovjeka i dostojanstva ljudskoga bića u pogledu primjene biologije i medicine, ljudskoga bića u pogledu primjene biologije i medicine, (Konvencija o ljudskim pravima u biomedicini ili (Konvencija o ljudskim pravima u biomedicini ili Konvencija iz Ovijeda),Konvencija iz Ovijeda),usvojena u Vijeću Europe 1996., stupila na snagu 1999.usvojena u Vijeću Europe 1996., stupila na snagu 1999.
- Neophodan uvjet je puna informiranost svih učesnika. - Na nivo najvažnijeg principa podignut je problem pribavljanja validne suglasnosti za intervenciju kada su u pitanju osobe koje nisu u mogućnosti djelimično ili potpuno dati pravno valjanu suglasnost. Rukovodeći se time dozvoljava se urgentno potrebna intervencija u interesu pacijenta.
Problematika:Problematika:
1.Prisilna hospitalizacija2.Kaznena odgovornost3.Pitanje poslovne sposobnosti4.Pitanje braka i dogoja djece5.Vozačka sposobnost i sposobnost nošenja oružja6.Sudjelovanje u istraživanjima7.Pitanje psihijatrijske dijagnoze8......
Osobe s duševnim bolestima i biomedicinska Osobe s duševnim bolestima i biomedicinska istraživanjaistraživanja
HELSINŠKA DEKLARACIJAPreporuke medicinskim doktorima za izvođenje biomedicinskih istraživanja na ljudskim ispitanicima
Prilagođena na 18. skupštini Svjetske medicinske organizacije u Helsinkiju, Finska, 1964. i revidirana na 29. skupštini Svjetske medicinske organizacije u Tokiju, Japan, 1975.
Havajska deklaracijaSvjetskog psihijatrijskog društva usvojena 1977. godine na Havajima i potvrđena na Generalnoj Skupštini Svjetskogpsihijatrijskog društva u Beču, 1983. godine
- Cilj psihijatrije je liječenje mentalne bolesti i unapređenje mentalnog zdravlja. Koristeći na najbolji način svoje sposobnosti, u suglasnosti sa naučnim znanjem i etičkim načelima, psihijatar treba služiti najboljim interesima pacijenta i treba da se brine o zajedničkom dobru i pravilnoj raspodjeli zdravstvenih resursa. Ispunjenje ovih ciljeva zahtjeva kontinuirano istraživanje i kontinuiranu edukaciju zdravstvenog osoblja, pacijenata i javnosti.
Havajska deklaracija
- Psihijatar treba obavijestiti bolesnika o prirodi njegove bolesti, terapijskim procedurama, uključujući moguće alternative, kao i mogući ishod. Obavijesti treba dati na razumljiv način i pacijentu se mora ostaviti mogućnost da izvrši izbor između odgovarajućih metoda koje stoje na raspolaganju.
- Ni jednu proceduru ne treba provesti niti primijeniti liječenje protiv ili nezavisno od osobne volje pacijenta, osim u slučaju kada pacijent zbog mentalne bolesti nije u stanju prosuditi što je u njegovom najboljem interesu i, ako bi bez liječenja mogle da nastupe ozbiljne štete po pacijenta i druge.
Havajska deklaracija
- Da bi se povećalo i proširilo psihijatrijsko znanje i vještina, neophodno je učešće pacijenata. Ipak, poslije objašnjenja danih pacijentu, psihijatar mora dobiti njegov pristanak prije prikazivanja na predavanju i, kad god je moguće, za publiciranje povijesti bolesti u naučne svrhe, kada se, također, moraju poduzeti sve opravdane mjere da bi se sačuvalo dostojanstvo i anonimnost pacijenta i da bi se zaštitio njegov osobni ugled. Pacijentovo učešće mora biti dobrovoljno, nakon potpunog informiranja o cilju, procedurama, rizicima i neugodnostima istraživačkog projekta....
UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, 2006.
Temeljeno na Općoj deklaraciji o ljudskim pravima (poštivanje urođenog dostojanstva, sloboda izbora i neovisnost osobe; nediskriminacija te jednakost muškarca i žene), Konvencija po prvi puta jamči prava koja proizlaze s osnova invaliditeta: - puno i učinkovito sudjelovanje i uključivanje u društvo osoba s invaliditetom, poštivanje različitosti i prihvaćanje invaliditeta kao dijela ljudske različitosti i čovječnosti; - jednakost mogućnosti: pristupačnost i poštivanje sposobnosti razvoja djece s poteškoćama u razvoju i poštivanje djece s poteškoćama u razvoju na očuvanju vlastitog identiteta.
Problematika:
1.Potreba za monitoringom2.Osoblje3.Poslovna sposobnost i institualizacija (Zakon o skrbništvu, poslovna sposobnost)4.Život u instituciji (segregacija, uskraćivanje privatnosti, prava na dostojanstvo i identitet, monotonija pravo na život u zajednici...)5.Metode obuzdavanja i izdvajanje6.Liječenje (medikamentozna th v. šire rehabilitacijske i terapeutske aktivnosti, individualizacija
Smrtna kazna; Sprječavanje mučenja;Prava zatvorenika
• MEĐUNARODNI PRAVNI STANDARDI- Međunarodni sporazum o građanskim i
političkim pravima- Međunarodni sporazum o ekonomskim,
društvenim i kulturnim pravima- Konvencija o sprječavanju mučenja (i
Fakultativni protokol)- Prema Ustavu: čine dio unutarnjeg pravnog
poretka i po pravnoj snazi su iznad zakona
SMRTNA KAZNA
• Smrtna kazna - krajnja i najstroža kazna • U Republici Hrvatskoj smrtna je kazna
ukinuta Božićnim Ustavom 1990. godine• Smrtna kazna je izrijekom ukinuta od strane
Vijeća Europe protokolom br. 6. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
SMRTNA KAZNA
WMA: Lisabon, 1981. (nadopuna Edinburg, 2000.):
“Rezolucija o sudjelovanju lije nika u izvršenju čsmrtne kazne”
- sudjelovanje protivno lije ni koj eticič č (“fit for death penalty”)
- mogu nost mrtvozorstvać
SPRJEČAVANJE MUČENJA I DRUGOG NELJUDSKOG PONAŠANJA
• Međunarodni pravni akti:- Opća deklaracija o pravima čovjeka UN (1948.);- Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda (1950.);- Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
(1966.);- Konvencija protiv torture i drugih načina okrutnog,
nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1984.);
- Europska konvencija o sprječavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1987.)
SPRJEČAVANJE MUČENJA I DRUGOG NELJUDSKOG PONAŠANJA
- poštivanje tjelesnog i duševnog integriteta: bit zaštite ljudskih prava (WMA, Kalifornija, 1980.)
Smjernice WMA u svezi s mučenjem i drugim okrutnim postupanjima (Tokio, 1975., Hamburg 1997., Divonne-les-Bains, 2006.):
- ne smije se podržavati, odobravati ili sudjelovati u mučenju
- ne smije se staviti na raspolaganje prostorije, sprave, tvari ili znanje da bi se omogućilo mučenje
- potpuna klinička neovisnost u odlučivanju o skrbi