Document
description
Transcript of Document
Mart 2014, Broj 11
NOVOSTI IZ GRUPACIJE LIDEROVI PROJEKTI NOVOSTI I DEŠAVANJA POZNATO LICE IZ LIDER-A
KUTAK ZA KLIJENTE SAVJETI ZA USPJEŠNO POSLOVANJE O PROIZVODIMA I USLUGAMA NAŠIH KLIJENATA
U OVOM IZDANJU
2
NOVOSTI IZ GRUPACIJE
JORDAN:
JORDAN:
ETIOPIJA:
Global Communities djeluje u saradnji sa Vital Voices na identifikaciji poduzetnica sa potencijalom u upravljanju uspješnim srednjim i malim kompanijama. U saradnji sa Overseas Private Investment Corporation i USAID –om (Američka Agencija za međunarodni razvoj), Global Communities je pomogao uspostavljanje Kreditno- garantnog fonda u Jordanu (JLGF), radi prevazilaženja jaza u finansiranju malih i srednjih kompanija. Kreditno-garantni fond (JLGF) redovno organizira radionice iz oblasti finansijskog menadžmenta kreirane prema specifičnim potrebama i izazovima sa kojim se suočavaju lokalne poduzetnice.
U sklopu projekta MENA - Youth Empowerment Strategy (MENA- Strategija osnaživanja mladih),
Global Communities je u partnerstvu sa Caterpillar Fondacijom, započeo implementaciju
trogodišnjeg programa vrijednog 4,4 miliona USD namjenjenih omladini između 15 i 29 godina
u Jordanu, Lebanonu i Jemenu, i njihovoj pripremi za tržište rada i zapošljavanje. Ove godine, u
sklopu MENA-YES projekta organizovana je obuka u kuhanju u saradnji sa Nabil Arabia.
Sušom pogođeni stanovnici Gode, u Etiopiji obuhvaćeni su programom obuke u zidarskim vještinama pod pokroviteljstvom ureda U.S. Foreign Disaster Assistance u sklopu projekta RECOVER. Cilj projekta je uvođenje pozitivnih promjena u živote ugroženih zajednica kroz jačanje njihovih vještina i kapaciteta.
Global Communities sara-
đuju sa općinskim vlastima
u Accri, Gana u njihovom
nastojanju da konačno sva-
ka ulica u Gani ima ime. Pro-
čitajte više na http://citisco-
pe.org/story/2014/where-
streets-now-have-names.
GANA:
3
NOVOSTI IZ GRUPACIJE
LEBANON:
FILIPINI:
DLA Piper Fondacija podržava Global Communities u nastojanjima da se Filipini oporave od posljedica razornog tajfuna Haiyan, koji je ovo područje pogodio 8. novembra 2013, oštetio preko jednog miliona domova i ugrozio 14 miliona stanovnika. Uz pomoć DLA Piper Fondacije, Global Communities obezbjeđuje utočište i krov nad glavom za preko 300 porodica u gradu Bisay, provincija Samar. Bisay, posebno pogođen tajfunom, inače je centar tekstilne proizvodnje za izvoz u SAD i Evropu. Global Communities obezbjeđuje pakete pomoći za žene koje se bave kućnom radinošću, čije kuće su oštećene tokom tajfuna. Kroz pomoć u obnavljanju njihovih domova, ubrzo će biti u mogućnosti ponovo otpočeti proizvodnju u vlasititim domovima i ponovo zarađivati za život.
Sredstvima UNHCR-a, Global Communities pomaže izbjeglice iz Sirije, trenutno smještene u Lebanonu.
Stotine hiljada Sirijaca je izbjeglo u Lebanon, opterečujući lokalnu zajednicu i resurse. Od marta 2013,
Global Communities je aktivno uključen u procjenu i praćenje stanja, identifikaciju i adaptaciju kuća,
te distribuciju građevinskog materijala za više od 300 izbjegličkih porodica iz Sirije. Ciljevi programa su
obnova kuća Lebanonskih porodica, poboljšanje infrastrukture, promoviranje higijene i obnova škola.
Rawla, je sa svojom porodicom napustila svoj
dom u Damasku prije skoro dvije godine. Sada
živi u nedavno renoviranoj kući, sa još pet članova
obitelji, u malom selu Keteramaya na obroncima
planine Lebanon, 30 minuta udaljenom od Bejruta.
Osoblje Global Communities sarađuje sa općinskim
organima u Lebanonu na identifikaciji lokalnih
vlasnika stambenih objekata koji su spremni
prihvatiti Sirijske izbjeglice u svoje domove, koji će
biti renovirani u vrijednosti jednogodišnje rente
za smještaj izbjegličkih porodica. Rekonstrukcija
u Rawlinom slučaju je obuhvatala izgradnju
dodatnih pet prostorija, renoviranje kupatila i
ugradnju stolarije.
NIKARAGVA:
Cilj “Escuela Multicultural de Comunicación” projekta je jačanje vještina i znanja lokalnih novinara u svrhu efikasnog medijskog izvještavanja iz sfere participacije javnosti i lokalne uprave. U projektu je učestvovalo 26 novinara, koji su predstavljali 22 lokalne medijske kuće iz gradova Chontales i Rio San Juan, a na završnoj ceremoniji na Universidad Centroamericana (UCA) koja se održala 1. Februara, dodijeljena su prigodna priznanja. Inicijativu je finansirao USAID Nikaragva u sklopu projekta Programa de Gobernabilidad Local.
4
Sarajevo su brojna putovanja, pobjede i značajni
rezultati, kao i lijepa druženja. Klub danas okuplja
350 dječaka i djevojčica u svim selekcijama. Nije
nepoznata činjenica da mnogi igrači iz klubova u
regionu, žele upravo u ovom Sarajevskom klubu
da napreduju i grade svoju budućnost. KK „Koš“
Sarajevo čeka sjajna budućnost, jer mnogi vrhunski
timovi iz regiona pa čak i Evrope se raspituju za
mlade igrače iz „Koš“-a.
MKF LIDER kao prijatelj kluba, daje punu
podršku mladim entuzijastima, a mladim
igračima od srca želi puno lijepih putovanja,
utakmica i naravno pobjeda.
LIDEROVI PROJEKTI
MKF LIDER je prijatelj Sportske Akademi-
je Ilijaš. Akademija je osnovana 07.12.2009.
godine kao sportsko udruženje na Kantonu
Sarajevo - Općina Ilijaš.
Jedna od glavnih aktivnosti kojima se bavi
Sportska Akademija je škola fudbala za dječake
do 14 godina. MKF LIDER je Sportsku Akademi-
ju opremio majicama za treninge, te je ovom
skromnom gestom podržao njihov trud, napor i zalaganje. Sportska Akademija je organizator i pobjednik
mnogih turnira, a članovi MKF LIDER-a im od srca žele mnogo medalja i lijepog i kvalitetnog druženja.
U toku novembra mjeseca LIDER je vrijedno radio na projektu pod nazivom
“Jedan mjesec - jedan crtež, skupa sa dugogodišnjim partnerom “Naša
djeca” Zenica. U projektu su učestvovala djeca iz Udruženja “Naša djeca”
i djeca koja su učestvovala u kreativnoj art radionici, na pedijatrijskom
odjelu Kantonalne Bolnice Zenica, u dobi od 7 do 15 godina, a njihov
zadatak je bio naslikati jedan mjesec iz njihovog najljepšeg doba godine.
Od dvadesetak crteža izabrali smo najljepših šest crteža, koji su se našli
na LIDER-ovom kalendaru za 2014. godinu. MKF LIDER je na velikoj
novogodišnjoj zabavi za djecu, u prostorijama Udruženja “Naša djeca”,
dodjelio specijalnih šest nagrada, a ostali učesnici su dobili zahvalnice.
MKF LIDER
je u mjesecu
februaru 2014.
godine, obukao
lidere prvenstva
iz KK „Koš“
Sarajevo.
P o m e n u t i
klub je osnovan 2007.godine od strane bivšeg
vrhunskog igrača i reprezentativca BiH Seje Bukve
i tada je brojao 50 članova. Vođeni vizijom da se
što više mladih ljudi bavi sportom, masovnost u
klubu se povećava iz godine u godinu. Iza KK „Koš“
5
LIDEROVI PROJEKTI
Imate ideju? Pravo je vrijeme za ulaganje u poljoprivredu i biznis. Uz podršku, savjet i ohrabrenje, LIDER Vam nudi rješenje. Brzo, lako i jednostavno. Najbolji krediti do sada, uz najnižu kamatnu stopu na tržištu mikrokredita, uz vremenski rok otplate i do 60 mjeseci i grace period do 24 mjeseca. Tokom marta i aprila mjeseca LIDER provodi medijsku kampanju na
radio stanicama, Radio Breza, Radio Ilijaš, Radio Kakanj, Radio Žepče,
Radio Antena i ART info kanal. Svrha radio kampanje je informisanje
stanovništva na području općina Kakanj, Travnik, Visoko, Breza, Ilijaš i Kiseljak, o LIDER-ovom djelovanju i
pogodnostima koje pruža u sklopu proljetne akcije za poduzetnike i poljoprivrednike.
Sredinom decembra 2013. godine, zvanično je otvoren 52. po redu malonogometni turnir, pod imenom „Natronovi branioci Maglaja“ 2013/2014., u sportskoj dvorani Maglaj. Turnir je svećano otvoren od strane općinskog načelnika, Mehmeda Mustabašića. Na malonogometnom turniru, učestvovalo je 36 ekipa, između ostalog
Tokom decembra mjeseca 2013. godine u Visokom, u dvorani KSC „Mladost“ održan je novogodišnji malonogometni turnir. Malonogometni turnir je prešao već u tradiciju, i održava se po 10 put, u čast Midhatu Ahiću. Učestvovalo je 20 ekipa, u četiri grupe, po pet ekipa. U malonogometnom turniru svoje učešće je uzela i LIDER-ova nogometna ekipa. Nismo ušli u polufinale, ali to i nije toliko bitno, jer naš moto je „Bitno je učestvovati, a ne pobjediti“. Posjećenost samog turnira je bila velika. Na kraju samog finala Memorijala, uručene su i nagrade za najbolje tri ekipe turnira: Semko-Bios, Doktori Čarobnjaci i SAS Tehnic. Nagrade su uručili specijalni gosti turnira: Ministar privrede Ze-Do Kantona Muhamed Husić, Dženan ef. Handžić, Direktor Medrese u Visokom i predstavnici sponzora i prijatelja turnira.
i ekipa MKF LIDER. Za ekipu LIDER-a igrali su juniori iz kluba „Natron Maglaj“. S ponosom možemo reći da je naša ekipa ušla u drugi krug takmičenja, među 18 ekipa. Malonogometni turnir je trajao mjesec dana, a ono što nas veseli je zainteresovanost publike. Na turniru je svaku noć bilo prisutno Cca 1000 gledaoca.
6
NOVOSTI I DEŠAVANJA
Ljudi u ruralnim područjima češće koriste us-
luge mikrokreditnih institucija, dok je studija
pokazala da postoji potencijal za rast mikrofi-
nansijskog tržišta od pet odsto godišnje, ističe
Rolf Bernd iz Međunarodne finansijske korpo-
racije /IFC/.
Sveobuhvatna studija o sektoru mikrofinansi-
ranja u BiH, koju je provela IFC, imala je za cilj
da utvrdi potencijalnu veličinu koja bi mogla
pokriti tržište, te da spriječi njegov preveliki i
nagli rast.
„Studija je napravila segmentaciju uzoraka
i podjelu na urbano, ruralno, na siromašne
i bogate, te ispitala svrhu korištenja kredi-
ta, odnosno da sredstva idu u produktivnu
djelatnost ili za potrošnju“, naglašava Bernd
rukovodilac Odsjeka za pružanje savjeto-
davnih usluga na finansijskim tržištima u
istočnoj Evropi IFC-a.
Zaključak studije glasi da ljudi iz ruralnih po-
dručja češće koriste sredstva iz mikrokredita
za nabavku sredstava koja im omogućavaju
ostvarivanje prihoda neophodnih za život,
dok se u urbanim područjima ta kreditna sred-
stva više koriste za potrošnju.
BiH, za razliku od zemalja u okruženju, ima ra-
zvijen sektor mikrofinansiranja, pa nije izne-
nađenje što je nakon finansijskog procvata od
2000. do 2009. godine, nakon svjetske eko-
nomske krize, uslijedio udar i na ovaj sektor i
što je u prvi plan „isplivao“ problem prezadu-
ženosti fizičkih lica.
„U periodu 2012. i 2013. godine došlo je do
stabilizacije i smanjenja prezaduženosti, te
prestanka trenda višestrukog pozajmljivanja,
odnosno uzimanja većeg broja kredita“, preci-
zira Bernd.
On naglašava da su mikrokreditne institucije,
zaključno sa 31. decembrom 2013. godine,
imale 260 000 klijenata koji, uglavnom, uzima-
IFC:
ju kredite u manjim iznosima, maksimalno do
10 000 KM, što dovodi do ukupnog portfolija
od 537 miliona KM na nivou BiH.
Bernd smatra da problem prezaduženosti fi-
zičkih lica nije specifičnost BiH i napominje da
IFC želi da tom problemu pristupi, radeći sa
kreditorima i korisnicima kredita.
„Zbog toga smo ohrabrili `smart kampanje`,
odnosno, uvođenje standarda kreditiranja na
tržište BiH. Riječ je o primjeni principa koji tre-
baju da dovedu do rasta povjerenja u sektoru
mikrofinansiranja“, rekao je rukovodilac Od-
sjeka IFC-a.
Osnovni principi „smart kampanje“ su: fer cije-
na, transparentnost informacija, izbjegavanje
prezaduženosti, zaštita podataka klijenata te
pravične prakse naplate.
Bernd pojašnjava da je „smart“, u osnovi, Me-
đunarodni savez donatora i finansijera koji
procijenjuju da li mikrofinansijske agencije
rade u skladu sa ovim načelima.
„Prema informacijama koje imamo, do sada je
u svijetu seritfikovano 14 mikrokreditih orga-
nizacija. Od toga su tri u BiH“, rekao je Bernd.
IFC je sa partnerima radila na razvijanju meto-
dologija kreditnog savjetovanja koje se sada
pružaju u opštinama Bijeljina, Teslić, Visoko,
Kakanj, Zavidovići i Tuzla, a interesovanje za
tu vrstu saradnje pokazalo je još 30 opština.
„Svrha rada sa zajmoprimcima jeste da se oni
učine zrelijim za uzimanje kredita i da to sa-
gledavaju realnije. Ovakav projekat koji po-
drazumijeva istovremen rad sa kreditorima i
zajmoprimcima IFC ne provodi nigdje, osim u
BiH“, navodi Bernd.
On zaključuje da mikrofinansijske institucije,
koje pokrivaju pet odsto tržišta novca, nisu
konkurencija bankama koje drže 90 odsto.
Izvor: Srna, mart 2014
7
NOVOSTI I DEŠAVANJA
Projekat unapređenja lokalnog razvoja
(GOLD) finansiran od strane Američke agen-
cije za međunarodni razvoj (USAID) i Švedske
međunarodne agencije za razvoj i saradnju
(Sida), ozvaničio je saradnju sa jedanaest op-
ćina koje gravitiraju Sarajevu. Memorandum
o razumijevanju potpisali su David Barth,
direktor misije USAID-a u BiH, Pelle Persson,
savjetnik Švedske ambasade/Sida-e u BiH, i
načelnici jedanaest partnerskih općina: Go-
ražde, Ilidža, Istočna Ilidža, Istočno Novo Sa-
rajevo, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Stari
Grad, Visoko, Vogošća, i Zenica.
Glavni cilj USAID Sida GOLD projekta je
snažna podrška lokalnim zajednicama na
ekonomskom razvoju, privlačenju inve-
sticija i otvaranju novih radnih mjesta. U
ostvarenju tih ciljeva Projekat će angažova-
ti građane, javni i privatni sektor, akadem-
sku zajednicu, nevladine organizacije, kao
i donatore. USAID Sida GOLD projekat će
razvijati model održivog lokalnog ekonom-
skog razvoja pri čemu će partnerske općine
kreirati model ekonomskog razvoja, koji će
biti primjenjiv u cijeloj zemlji kao temelj za
održiv ekonomski rast.
Intervju smo započeli gromoglasnim smije-hom sjetivši se jedne prilike, kad su kolega Alen i kolega Albin krenuli u posjetu kli-jentu, i umjesto foto aparata, sa sobom ponjeli heftaricu… Pored smiješne aneg-dote imamo još veći razlog da budemo nasmijani i sretni, Alen je prvi kolega u LIDER-u koji će ubrzo da post-ane deda….
Recite nam nešto o sebi?Moje ime je Alen Hadžić, rođen sam u Zenici 1966.
godine. Imam 48. godina, oženjen sam već 25
godina, i imam sina od 24. godine koji je također
oženjen. U LIDER-u sam od novembra 2011.
godine, u uredu Zenica, na poziciji Kreditnog
službenika.
Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan?Moj radni dan počinje neizbježnom kafom
sa radnim kolegama. Uz kafu se dogovaramo
o aktivnostima za taj dan. Posao Kreditnog
službenika je jako dinamičan pa samim tim i
radni dan, koji nimalo nije uobičajen i monoton,
jer sam svaki dan u dodiru sa različitim ljudima i
njihovim zaniljivim životnim pričama.
Smatrate li sebe uspješnom osobom? Da, prvenstveno uspjeh na porodičnom planu, a
pored toga i na poslovnom. Uspijevam uskladiti
poslovne i privatne obaveze, uz veliku podršku
radnih kolega, sa kojima imam jako dobar odnos.
Koja je vaša filozofija u radu i životni moto?Koliko uzbrdica, toliko nizbrdica.
Koja je vaša najjača strana?
Radna disciplina, dobro planiranje obaveza,
brzina, i uspjeh u prevazilaženju problema, s
kojima se susrećem u svakodnevnom radu.
Šta vas motivira?
Motivira me zadovoljan klijent i saznanje da smo
mu uspjeli pomoći u realizaciji njegovih planova.
Imate li savjet za mlade kolege?Savjet mladim kolegama, da budu uporni, da
svoje radne zadatke završavaju na vrijeme, i da
uče od starijih i iskusnijih kolega.
8
KUTAK ZA KLIJENTE
Omeragić Midheta je samohrana majka, koja živi
u Novom Travniku, naselje Lazine. Da su mnoge
životne priče tužne i teške, potvrđuje i sudbina
gospođe Midhete. Tokom ratnih dejstava kao i
mnoge porodice tako i njena porodica, bila je
primorana napustiti svoj rodni kraj. Nakon završetka
rata vratili su se u rodni kraj i obnovili porodičnu
kuću. Midhetin suprug je vrijedno radio, kako bi
obezbjedio svojoj porodici iole pristojan život.
Taman kada je pomislila da je napokon problemima
došao kraj, Midhetin suprug se naglo razbolio, i
nedugo nakon toga je i preminuo. Ostala je sama
sa svekrvom i tri djevojčice. Nevjerovatani Midhetin
pozitivni duh joj nije dozvolio da poklekne. Želja
njene najmlađe kćerkice je bila da ima kravu.
Talić Samir iz Gornjeg Vakufa je dugogodišnji LIDER-ov klijent. Gospodin Samir živi u domaćinstvu
sa suprugom i dvoje male djece. Samir je otvorio pilanu još davne 2002.godine. Na početku je radio
sam sa svojom suprugom. Kako je vrijeme prolazilo, a vrijedni rad i trud urodio plodom, Samir je
polako počeo upošljavati i druge radnike. Danas na pilani radi Samir sa svojom suprugom i još 5
radnika. Uglavnom proizvodi brodski pod i lamperiju, grede i građu, pored toga ima u vlasništvu i
svoj kamion, kojim vrši prevoz građe. Proizvode uglavnom isporučuje na domaće tržište. Gospodin
Samir ima pune ruke posla, jer je potražnja za kvalitetom i povoljnom cijenom velika. Pogotovo
kaže da je proljeće sezona kada i ima najviše posla u pilani i da je neophodno da ima i zalihe gotovih
proizvoda koje priprema tokom zime. Uz mukotrpan rad i trud, uspio je izgraditi veliki objekat u
kojem skladišti i suši rezanu građu i brodski pod. Zadnji kredit u LIDER-u je podigao u februaru
2014.godine, a sredstva su namijenjena za opremu i obrt. Samir u budućnosti planira kupiti mašinu
za proizvodnju peleta. Za LIDER kaže “ Zadovoljan sam sa LIDER-om, kredit koji potražujem dobijem
brzo, korektan je odnos i sa uposlenim i što je najbitnije jemci mi nisu potrebni”.
Zahvaljujući dobrim ljudima ta želja joj se i ostvarila.
Međutim krava nije dovoljna da bi se preživjelo i da
bi se djeca školovala. Gospođa Midheta je odlučila
da se bavi plasteničkom proizvodnjom povrća
i da na taj način stekne prihode. Općina Travnik
u saradnji sa REZ Agencijom joj je prošle godine
dodjelila plastenik, kao samohranoj majci. U Lider je
došla po kredit u februaru 2014.godine, a sredstva su
namijenjena za kupovinu sadnica. Danas gospođa
Midheta uspješno proizvodi papriku, paradajz i
špinat. Svoje proizvode prodaje na zelenoj pijaci,
te komšijama i poznanicima. Midheta za LIDER
kaže „Pomogli ste mi kada mi je najviše trebalo“, i
u svakom slučaju bi LIDER preporučila svim svojim
poznanicima kao kuću od povjerenja.
9
SAVJETI ZA USPJEŠNO POSLOVANJE
Aronija je dospjela u Europu iz istočnog dijela Sjeverne Amerike. Navodno su je poznavali tamošnji Indijanci, njene plodove su sušili i upotrebljavali za zimske pogače, te kao hranu i lijek. Kako plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su se hranili njime, plodove su sušili i mljeli, te miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su hrana za zimu, te lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba. Osim zrelih plodova, sjevernoamerički Indijanci su kao lijek upotrebljavali i listove i koru aronije. Ljeti su sušili listove i koru, pripremali su čaj, koji su koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja iz rana. U Europi je aronija privukla pažnju zbog svoje ljepote, jer su njeni bijeli cvjetovi jedni od najljepših cvjetova grmolikih biljaka. 1972. godine crnoplodna aronija je primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Engleskoj. Učinak na zdravljePlodovi aronije navodno pomažu i kod dječjih bolesti, bolesti jetre i žuči, upala želuca, alergija, kožnih bolesti, a ublažavaju i posljedice zračenja. Osim toga, od njih se proizvode i lijekovi za sniženje krvnog tlaka. Aronija je odlična za pomoć pri tegobama izazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povišenim šećerom, također plod ove voćke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odličan za ublažavanje stresa i sindroma kroničnog umora. Zanimljiv je podatak da su nakon černobilske nesreće ishranom plodovima aronije ublažavali probleme izazvane zračenjem. Nadalje, plodovi aronije prerađuju se kao sušeno voće koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P. O bogatoj vrijednosti vitamina, minerala, aromatično i biološko aktivnih tvari koje ima aronija, je mnogo toga napisanoga. Skoro za pola abecede vitamina (A,C,P, iz skupine B-B9, B6, B2, vitamin E i betakaroteni, antocijani-boje, tanini i čreslovina) je u plodu aronije, zajedno sa kalijem, kalcijem, željezom, manganom, molibdenom, jodom i fosforom. UzgojAronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se može uspjevati u vrlo različitim klimatskim područjima. Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina 1000 – 1200 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Aronija i dosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom tlu, s malo zemlje. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla te zbijena tla vlažna. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Kritična temperaturna granica tla iznosi -11°C.Sadnja1. Označite mjesto sadnje (razmak između sadnica u redu neka bude 1,5 do 2 m)2. Iskopajte jamu dubine i promjera 50 cm3. 1/3 izvađenog tla dodajte 1/3 stajskog gnoja i 1/3 humusa, te takvu mjesavinu natisnite oko sadnice i dobro zalijte.Iskustva i prijedlozi oko sadnje aronijeKao prvo možete sa dvije letvice povezane kanapom na dužinu koliko hoćete da Vam bude razmak između sadnica prenositi ih i obilježavati sprejom. Razmak između redova zavisi od toga kako mislite brati plantažu tj. da li će biti ručno ili mašinsko branje. Ako je mašinsko branje onda zavisi od mašine pa može biti 3 ili 4 metra, a ukoliko se radi o ručnom branju onda
može bit i manji. Iskopajte jamu 50 cm, a i to zavisi od same sadnice i veličine korijena nekad može i manje. U jamu stavite 1/3 humusa i pokrijte korijen sadnice da stajsko gnojivo i zemlja koju smo izvadili pomiješana ne dotiče korijen sadnice. Mješavinu stajskog gnojiva i izvađenog zemljišta natisnite oko sadnice do prvih grančica i dobro zalijte.Berba i preradaPlodovi dozrijevaju od početka do sredine augusta. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potrebna je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili strojna. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat. Na većim plantažama uobičajena je strojna berba, a učinak radnog stroja se kreće od 3 do 4 sata za hektar. Plodovi su joj bobice koje su u svježem stanju gorkog okusa, ali se često koriste u pripremi vina, džema, čaja, sirupa, kompota, likera, itd. Također se koriste kao začin i boja u pićima i jogurtima. Svakako je sok odnosno čaj od aronije vrlo ljekovit i okrepljujući napitak, koji se preporuča piti i starijima kao i mlađim osobama. Nema popratnih efekata, u svakom slučaju povoljno djeluje na imunološki sustav, na otpornost organizma te poboljšavanje krvne slike. Osim soka i čaja se mogu iz ovih dragocjenih plodova pripremati ukusne marmelade, kompoti, voćne kaše, želeji, sirupi, sokovi i razne voćne slastice, a kod miješanja sa drugim voćem ostvarujemo bogatu aromu i lijepu tamnu boju. Zreli, slatkasto kiselkasti i pomalo trpki plodovi aronije mogu se jesti svježi bez ograničenja, kuhani, pečeni ili osušeni, a mogu se i zamrznuti za kasniju upotrebu. Od plodova aronije mogu se pripremati osvježavajući voćni napici, rakija, liker, ocat, ili vino. Tanini koji se nalaze u tamnocrvenom soku zrelih plodova daju bezalkoholnim i alkoholnim pripravcima bistru i svijetlu boju, i mogu se miješati. Plodovi aronije se mogu upotrijebiti kao prirodna boja za žigove na mesu u proizvodnji sokova i u proizvodnji pekarsko slastičarskih proizvoda.CIJENA SADNICACijena dvogodišnjih sadnica dobijenih iz sjemena sa izuzetno dobrom vegetatitvnom razvijenošću: 1-10 komada..............6,00KM; 10-100 komada...............5,40KM; 200-500 komada.........4,50KM; 100-200 komada.........4,80KM; 500-1000 komada............4,20KM
Izvor: http://www.aronija-bh.com/index.html
10
DA LI STE ZNALI?
Kako će se proizvoditi hrana? Superprecizni roboti farmeri
– agriboti mogu da obrađuju isti broj biljaka na vrlo malom
prostoru, sa tačno onoliko materijala koliko je neophodno.
Slijedeći put, dok budete uživali u slasnom komadu vrućeg
peciva, čaši toplog svježeg mlijeka ili zreloj jabuci, odvojite
sekund da razmislite, otkud baš oni na stolu? Kako su tu došli
i odakle? Ne tako davno, svi ti prozvodi su bili živi, rasli su i
razvijali se na farmi, polju, bašti ili voćnjaku… Ne tako davno,
o njima su računa vodili ljudi. Ovaj posao je težak, odgovoran
i zavisi od mnogo faktora. Na neke od njih farmeri ne mogu da
utječu, a potreba za hranom postaje sve veća.
Proračuni kažu da će čovječanstvu do 2050. godine biti
potrebno dvostruko više hrane nego danas. Stoga naučnici
posljednjih godina rade punom parom kako bi agrokultura
postala što efikasnija, a teret se sa leđa farmera pomjerio na
mašine. Farme budućnosti će biti visoko automatizovane.
Zamislite polja, kao iz knjiga Isaka Asimova, sa velikim
brojem robota, malih i velikih, nekih kojima upravljaju
stručnjaci, drugi potpuno autonomni, stalno aktivni. Nema
korova, nema uvenulih ili bolesnih biljaka. Ovakve farme
nisu u dalekoj budućnosti.
Ključ povećanja efikasnosti u agrokulturi je preciznost.
Kako bismo izbjegli zalijevanje i nađubrivanje cjelokupnih
polja, u laboratorijama za robotiku se razvijaju mašine koje
svojim „oštrim okom“ doziraju količinu nutrijenata i vode
po jedinci, i tako je, hrane. Ovakvo rješenje prije svega
štedi neophodne i skupe resurse, ali i prostor. Ogromna
polja u SAD i Evropi danas se prostiru i na nekoliko hiljada
hektara, što zahtjeva veliku potrošnju energije i materijala.
Umjesto toga, superprecizni roboti farmeri – agriboti mogu
da obrađuju isti broj biljaka na vrlo malom prostoru, sa
tačno onoliko materijala koliko je potrebno. Oni moraju da
prepoznaju biljku, odrede njene potrebe i djeluju prema
tome, ali i da se efikasno kreću.
Pitanje kretanja robota se može riješiti na različite načine.
Danas već uveliko rade traktori koji se navode preko GPS
sistema i elektronski komuniciraju sa svojim alatima za obradu
zemljišta. Ovakav sistem može biti vrlo efikasan i precizan.
Jedan od robota koji koriti GPS sistem za navođenje je
BoniRob, agribot razvijen na institutu Osnaburg u Njemačkoj.
Ovaj rover na četiri točka satelitski mapira cijeli prostor koji
obrađuje i u svakom trenutku ga „ima u glavi”.
David Dorhot sa Univerziteta u Ajovi je, pak, dizajnirao
Prospera – agribota koji radi u timu zajedno sa velikim brojem
svojih blizanaca i služi, barem za sada, samo za sjetvu. Prospero
roboti se kreću u roju, koristeći takozvani game theory sistem
snalaženja u prostoru i međusobno komuniciraju radio-
talasima. Oni ne samo da sa svojih šest nogu liče na mrave
već koriste i jedan od fundamentalnih principa ovih vrijednih
radnika. Naime, kao što mrav svojim feromonima obilježava
mjesto gde je pronašao hranu, tako i Prospero bijelom bojom
obilježava mjesto gde je posijao sjemenku. Ako neki od robota
naiđe na bijeli marker, zna da može da nastavi dalje jer je na
tom mjestu sjeme već posađeno. Dorhot sa svojim kolegama
planira da osim sjetve, opremi Prospera i alatima za uklanjanje
korova i održavanje usjeva, što bi ga u stvari činilo kompletnim
zemljoradnikom u metalnom oklopu.
Kako bi agribot mogao da vrši kompletne radove na polju,
potrebno ga je opremiti alatima za zalijevanje, đubrenje,
uništavanje korova i ubiranje plodova. Tehnologija koja
se koristi u inkdžet štampačima može donijeti izuzetne
rezultate u preciznom zalijevanju i đubrenju biljke. Pored
toga, agriboti su lagani, ne oštećuju tlo kao što je slučaj sa
traktorima i velikim mašinama, pa se potreba za oranjem
značajno smanjuje. Ovako štedimo energiju utrošenu na
ovaj aspekt obrade zemljišta i do 80%. Međutim, najveća
ušteda se dobija konstantnim praćenjem nivoa hranljivih
materija pri samim biljkama.
Inkdžet tehnologija se koristi i za prskanje mikrokoličina herbicida
na korov, čime ga uništavamo bez trovanja samih usjeva. Korov
smanjuje prinose na polju i do 50%. Takođe, za uništavanje korova
koristi se plamen, ali i laserski snopovi koji se mogu primjeniti i kod
ubiranja plodova. Ono što je bitno jeste prepoznati sam korov,
a jedan od metoda je posmatranje njegovog lista. Tako danski
HortiBot specijalnim kamerama snima list biljke i prepoznaje
korov u svojoj bazi podataka. Sve ovo, naravno, znači i mnogo
manju emisiju polutanata svih vrsta, pa se zagađenje zemljišta i
vazduha u značajnoj mjeri eliminiše.
A šta je sa prostorom? Gde ćemo smjestiti sve te farme?
Poslednjih nekoliko godina u visoko razvijenim zemljama
se javlja trend urbane poljoprivrede. Jedan od značajnih
aspekata ovakog tipa zemljoradnje je takozvani vertical
farming, koji čine zgrade usred velikih svijetskih
metropola, gradski staklenici. Te višespratnice ne samo
da štede prostor, već smanjuju troškove održavanja od
30 do 50 %, time što same proizvode neophodne resurse
kao što su đubrivo, biogas i slično, a pored toga eliminišu
se troškovi transporta proizvoda i dovode se fabrike
kiseonika u gradove. Najveći projekat ovog tipa trenutno
je u Linkopingu u Švedskoj, gde raste dvanaestospratna
piramida čija će visina biti preko 50 m.
Nema sumnje da će farme budućnosti biti značajno drugačije
nego danas. Preciznost agribota otvara vrata malim poljima
sa velikim količinama proizvoda, prilagođenim robotima,
višespratnim šumama i voćnjacima, na kojima radi roj
laganih mašina. Kolika je tu uloga čovjeka? Svakako da
će smanjenje broja fizičkih poslova umanjiti potrebu za
ljudskom snagom na farmi, ali čovjek je potreban kako bi
upravljao čitavim sistemom. Svi ovi aspekti će korigovati ne
samo cijene, nego i to koji proizvodi će se naći na policama.
Jedno je sigurno – pejzaž farmi kao u naučnofantastičnim
filmovima je jako blizu.
12
Bilten je namijenjen klijentima, osoblju
i partnerima MKF “LIDER”, kao generalni
izvor informacija o organizacijii i njenim
aktivnostima. Informacije objavljene u
ovom biltenu nisu namijenjene za korištenje
ili distribuciju od strane bilo kojeg lica ili
entiteta, u bilo kojoj nadležnosti ili zemlji, u
kojoj bi takvo korištenje ili distribucija bila u
suprotnosti sa zakonom ili regulativama. Ovaj
Bilten je intelektualno vlasništvo MKF “LIDER”.
Kopiranje, objavljivanje ili distribucija sadržaja
ovog Biltena je zabranjena bez prethodne
pismene saglasnosti od strane MKF “LIDER”.
Želimo da se zahvalimo svima koji su
učestvovali i dali doprinos u kreiranju
LIDER-ovog biltena. Prije svega želimo se
zahvaliti “LIDER”-ovim klijentima koji su nam
omogućili objavljivanje priča o njihovom
biznisu, te ustupili fotografije za objavljivanje
u biltenu. Potom se zahvaljujemo “LIDER”-
ovom kreditnom osoblju za svesrdnu pomoć
pri uspostavljanju kontakata sa klijentima i
idejama za naš bilten.
Filijala Sarajevo, Turhanija 2, Recepcija 033 250 580 Fax 033 250 581
Terenski ured Ilidža, Samira Ćatovića – Kobre 19, Telefoni: 033 761 297, 061 106 841, 062 682 947, 060 311 8307
Filijala Zenica, Sarajevska 2, Telefoni: 032 462 166, Fax: 032 460 214; 062 450 688, 062 450 689
Terenski ured Kakanj, Branilaca bb, Telefoni: 032 559 164, 062 450 694
Filijala Travnik, Konatur 10/E, Telefoni:030 511 032, 062 450 693, 060 329 07 33, 060 329 07 32
Terenski ured Bugojno, Poslovni centar “MS”, Telefoni: 030 254 324, 062 450 696
Filijala Zavidovići, Safvet Bega Bašagića bb, Telefoni: 032 878 645, 062 450 697
Terenski ured Maglaj, Viteška 8, Telefoni: 032 603 333, 062 450 699, 062 450 687
Terenski ured Žepče, Stjepana Radića 3, Telefoni: 032 880 809, 060 319 24 53
Filijala Visoko, Kadića 1, Telefoni: 032 737 247, 062 450 683
Terenski ured Kiseljak, J.Bana Jelačića bb, Telefon: 030 879 388, 062 682 949
Terenski ured Ilijaš, 126. Ilijaške brigade 62 Telefon: 033 403 975, 062 548 065
LIDER-ove filijale i terenski uredi
O PROIZVODIMA I USLUGAMA NAŠIH KLIJENATA