HRVATSKO GOSPODARSTVOvladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/EF_Prilep.pdf · Ekonomski...
Transcript of HRVATSKO GOSPODARSTVOvladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/EF_Prilep.pdf · Ekonomski...
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
HRVATSKO
GOSPODARSTVO
Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak
Ekonomski fakultet Zagreb
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Osnovne teme predavanja:
1. Povijesni aspekt – predtranzicijske veličine
2. Tranzicija i rat – velika transformacija
3. Makroekonomski pokazatelji suvremenog
hrvatskog gospodarstva
4. Vanjskotrgovinska razmjena sa
Makedonijom
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
HRVATSKO GOSPODARSTVO -
ZNANSTVENO NASTAVNA DISCIPLINA
Kolegij 4. god starog studija i 2. god novog
studija (Bolonjskog)
BAVI SE OPĆIM FUNKCIONIRANJEM
CJELOKUPNE PRIVREDE
OBUHVAĆA TRI SKUPA PITANJA:
(1) ekonomsku strukturu
(2) gospodarski sustav
(3) ekonomsku politiku
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
NACIONALNO GOSPODARSTVO
Jedinstven teritorij
Jedinstven pravni sustav
Ekonomska politika
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
HRVATSKO GOSPODARSTVO
APLIKACIJA
MAKROEKONOMIJE
NA
(a) KONKRETNOM
PROSTORU I
(b) KONKRETNIM
POVIJESNIM
UVJETIMA
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
PROSTORNI KONTEKST
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
HRVATSKA U EUROPI
1,74% površine EU
Veća od četiri zemlje EU (Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Danska)
1,2% broja stanovnika EU
HR ima prosječnu gustoću naseljenosti 79,6 st/km2
(EU ima 115,6 st/km2)
1/3 BDP-a po stanovniku EU – čini 0,38% BDP-a EU (BDP cca 22 mlrd USD)
BDP jugoistočne Europe – cca 500 mlrd USD (cca 7% EU ili skoro kao čitava Austrija)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Povijesni i susjedski kontekst
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Prirodno geografske cjeline –
ekonomska uloga geografije
Panonska nizina
Mediteransko primorje
Dinarski splet
Alpe
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Kulturni krugovi
Srednja Europa (katolicizam,
protestantizam, judaizam)
Mediteran (katolicizam
Balkan (pravoslavlje, islam)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
“Stvaranje” teritorija Hrvatske
Austrougarska monarhija
Banska Hrvatska – Ugarska;
Istra i Dalmacija – Austrija:
Hrvatsko slavonska vojna krajina – poseban entitet
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Nezavisna država Hrvatska - NRH
FNRJ (SFRJ)
Republika Hrvatska
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Dugoročna obilježja razvoja ex-Yu:
1. Od početka istovremeno postoje integracijski i dezintegracijski čimbenici (problem složene države – centralizacija decentralizacija)
2. Zajednica nije nastala zbog ekonomskih razloga
3. Ustavne krize svakih 10-15 godina
4. Ekonomska pitanja se prelamaju kroz nacionalna pitanja
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Stope rasta 1945.-90.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
BDP Hrvatske 1900.-2003.
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
1900
1910
1920
1930
1940
1950
1960
1970
1980
1990
2000
mln
.$ iz 1
990.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Sustav i politika nisu riješili!!!
1. Problem regionalne divergencije
2. Problem dugoročnog zaostajanja
3. Problem nestabilnosti
4. Problem deficita demokracije
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Umjesto popravka – suvremena Hrvatska
TRANZICIJA
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Realni BDP Hrvatske 1989=100
0
20
40
60
80
100
120
1980 1989 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
100
90
80
70
RASPODJELA
t1 2 3
G – javna potrošnja
W (C) – osobna potrošnja
Y-nac.dohodak
dezinvestiranje
G’
G, C >Y
Proračunski deficit
Negativna BP
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
DS
EPe
P0
A B
P0 – bivše soc. države (akt. cijene)
Pe – ravnot. cijene više od
stvarnih
AB – manjak robe; Uvoz, BP negativna
AE – spremnost na netržišne
napore čekanja i sl.
p
Y
TRŽIŠTE (1)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
D S
EPe
P0
A B
P0 – bivše soc. države (akt. cijene)
Pe – ravnot. cijene više od
stvarnih
AB – manjak robe; Uvoz, BP negativna
AE – spremnost na netržišne
napore čekanja i sl.
p
Y
TRŽIŠTE (2)S1
D1 -Rast uvozne ponude
- rast domaće potražnje
- deficit BP i proračuna
-Nove strukt. disproporcije
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Problemi ekonomske politike u tranziciji
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
“Začarani krug tranzicije”
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Hrvatska - prirodno kretanje
-25000
-15000
-5000
5000
15000
25000
35000
1964 1967 1970 1973 1976 1979 1982 1985 1988 1991 1994 1997 2000 2003
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Grafikon br. 2.
UKUPNO KRETANJE BROJA STANOVNIKA
REPUBLIKE HRVATSKE 1857.-2001.
Grafikon br. 3.
UKUPNO KRETANJE BROJA STANOVNIKA
GRADA ZAGREBA 1857.-2001.
0
1 000 000
2 000 000
3 000 000
4 000 000
5 000 000
6 000 000
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001
Godina popisa
Broj
stano
vnika
U zemlji U inozemstvu
0
100 000
200 000
300 000
400 000
500 000
600 000
700 000
800 000
900 000
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001
Godina popisa
Broj
stano
vnika
U zemlji U inozemstvu
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Glavni problemi i područja tranzicije
Pluralizam vlasništva
Pluralizam tržišta
Makroekonomsko okruženje i ekonomska
politika
Tranzicija poduzeća i razvoj poduzetništva
Tranzicija političkog ustrojstva
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Glavna ograničenja tranzicije
Zakonodavni okvir
Postojeće institucije
Materijalni okviri
Gospodarska struktura
Znanje
Tehnologija
Društvena svijest
Opasnost od “interesnih skupina” (J. Sachs)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Tranzicija vlasništva (1)
Mogućnosti: Prodaja
Prijenos vlasništva na državu
Besplatna podjela
Glavno ograničenje: NISKA KUPOVNA MOĆ
Pitanje pravednosti: radnici stvarali –
država prodaje i prihoduje
Tržište prodaje – DEFEKTNO – ponuda
nadmašuje potražnju
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Tranzicija vlasništva (2)
Moguće deformacije i suboptimalni rezultati Nejasna imovinska struktura
Nedostatak kontrole
Oprečna uloga države (sama sebe mora
demonopolizirati)
Milton Friedman: “odnosi vlasništva nisu
odnosi među stvarima nego odnosi među
ljudima”
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Tranzicija vlasništva u Hrvatskoj
Bilanca stanja hrvatskog gospodarstva
(31.12.1990.) = 48 mlrd USD
Struktura aktive: Stalni kapital 58% 27 mlrd $
Zalihe 12% 6 mlrd $
Potraživanja 28% 13 mlrd $
Novac 2% 2 mlrd $
Struktura pasive: Vlastiti kapital 56% 27 mlrd $
Dugoročne obveze 8% 4 mlrd $
Kratkoročne obveze 36% 17 mlrd $
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Pokazatelji efikasnosti (1990.)
Stopa poslovnog dobitka 3,01%
Stopa neto dobitka 1,27%
Stopa prinosa na ukupna sredst. 3,52%
Stopa reproduktivne sposobnos. 5,16%
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Kapital u pretvorbi i privatizaciji
Stalni kapital 27 mlrd $
Procjene mogućnosti: Radnici mogli kupiti 5 mlrd $ (?)
Pretvaranje duga u ulog 3 mlrd $ (nelikvidnost)
Moguća ponuda na tržištu 19 mlrd $ Realna tržišna vrijednost = 12 mlrd $
Moguća potražnja na tržištu 5 mlrd $ “rasprodaja” ≈ 25% realne tržišne cijene
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Rezultati pretvorbe i privatizacije
Novonastala d.d. 2553
Osnovna glavnica 10 mlrd $
Broj dioničara 667483
Načini plaćanja: U kunama 14,3%
U “jakoj valuti” 11,0%
U obveznicama 4,5%
“Zamrznutim depozitima” 70,7%
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
KVANTIFICIRANJE MAKROEKONOMSKIH CILJEVA
U HRVATSKOJ – povijest projekcija - lutanja
EIZ (1992.) – “povijesni maksimum” iz 1986. može se dostići do 2000. – to je impliciralo stopu rasta od 8%
Svjetska banka (1997) – stopa rasta 5% (1997-2006.)!+
EIZ (1997) – do 2006. – stopa rasta 2,5% do 5%
“Državno vodstvo” (1999) – stopu nezaposlenosti svesti u srednjoročnom razdoblju na 7-8% (glavni savjetnik Predsjednika predviđao stopu rasta 5,6-6%
Vlada (2000.-2003.) – stopa 4-5% !+
“Hrvatska 21”:
(a) do 2005. dostići razvijene tranzicijske zemlje po BDPpc
(b) približiti se prosjeku EU i OECD po BDPpc
Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.
2006.-2009. 5,1%
2010.-2013. 7,3%
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Projekcije za 2005. i ostvarenje
Vlada 6,0 %
MMF 3,4 %
UN (ECE) 3,8 %
OSTVARENO 4,3 %
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ostvarene prosječne stope rasta
1991.-1995. - 5,4 %
1996.-2003. 5,4 %
2001.-2005. 4,6 %
1990.-2003. 1,15 %
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
REALNI BDP HRVATSKE 1990-2002.
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004
Godine
mil.k
n (
cijen
e 1
990)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
REALNI BDP HRVATSKE 1990-2002.
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004
Godine
mil.k
n (
cijen
e 1
990)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
-21,1
-11,7
-8
5,9 6,8 5,9 6,8
2,5
-0,9
2,94,4 5,2 4,3
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
10
%
1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003
Stope rasta realnog BDP-a
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Stopa rasta realnog BDP-a
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki
4,34,5
4,2
2,3
3,9
4,44,23,9
2,6
0
1
2
3
4
5
Če
šk
a
Ma
dža
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Tu
rsk
a
Hrv
ats
ka
%
3,8
5,35,6
4,4
2,9
-0,9
2,5
6,8
4,3
6,0
-2
-1
0
1
2
3
4
5
6
7
8
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.*
%
Prosjek stopa rasta realnog BDP-a, 1995. – 2005.
Izvori: Eurostat, DZS
* 1. tromjesečje 2006.
Izvor: DZS
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Stope rasta realnog BDP-a 1987-2000.
-25,0
-20,0
-15,0
-10,0
-5,0
0,0
5,0
10,0
15,0
1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000
EU SAD HRV Ist.Eur.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
INDEKS RAZINE RAZVIJENOSTI - BDP pc
(HRVATSKA =100), 1950 -1999
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
350,0
400,0
AUSTRIJA GRČKA IRSKA PORTUGAL MAĐARSKA SLOVAČKA SLOVENIJA HRVATSKA
HR
V=
100
1950
1999
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Struktura bruto dodane vrijednosti, 1.tr.2006.
Financ.
posred.* i
nekret.
15,3%
Prijevoz,
skladištenje i
veze
9,3%
Hoteli i
restorani
2,0%
Trgovina
13,8%
Građevinarstvo
7,3%
Industrija
27,9%
Javna uprava i
obrana
16,7%
Poljoprivreda
7,7%
*umanjeno za indirektno mjerene usluge financijskog posredovanja
Izvor: DZS
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Struktura BDP po kategorijama potrošnje
C G I Pr.zal E U
1997 62,2 26,0 24,2 3,3 41,1 56,8
1998 60,3 25,9 24,2 0,7 41,6 52,7
1999 59,1 26,9 23,4 -0,4 42,3 51,3
2000 59,8 25,7 21,9 -1,8 46,0 51,7
2001 59,8 23,1 22,5 1,4 47,6 54,4
2002 61,1 21,6 23,9 3,8 45,8 56,3
2003 61,1 20,6 26,8 3,0 48,4 59,9
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Doprinosi domaće i inozemne potražnje rastu
BDP-a
* 1. tromjesečje 2006.
Izvor: DZS
-10
-5
0
5
10
15
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.*
po
sto
tno
bo
do
vi
Domaća potražnja
Inozemna potražnja
BDP
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Inflacija
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja
1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna
inflacija na kraju razdoblja, godišnje stope promjene
2,5 2,4
5,5
4,4
5,8
3,3
4,0
2,7
1,92,2
3,3
0,8
3,9
2,4
6,5
7,7
9,3 9,3
3,6
8,6
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Češka
Eu
ro
po
dru
čje
Mad
žars
ka
Po
ljska
Slo
vačka
Slo
ven
ija
Bu
gars
ka
Ru
mu
njs
ka
Tu
rska
Hrv
ats
ka
%
2004. 2005.
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki
– na kraju razdoblja, godišnje stope promjene
Izvori: DZS, Eurostat i web stranice središnjih banaka
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
6/0
6.
%
Temeljna inflacija
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, 1988=100
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001
Ind
ek
s
Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Stopa nezaposlenosti
0
5
10
15
20
25
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.*
%
Administrativna stopa nezaposlenosti (prosjek)
Anketna stopa nezaposlenosti(prosjek)
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2005.
* Administrativna stopa nezaposlenosti za razdoblje siječanj
- svibanj 2006.
0
5
10
15
20
25
Če
šk
a
Ma
dža
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Tu
rsk
a
Hrv
ats
ka
%
Administrativna, kraj razdoblja
Anketna, prosjek
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Nominalne i realne neto plaće
-20
-10
0
10
20
30
40
50
19
93
.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
20
06
.*
%
0
100
200
300
400
500
600
700
EU
R
Realna stopa rasta – lijevo
Nominalna neto plaća – desno
* siječanj – svibanj
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Ukupni mjesečni trošak rada u privredi za
2005.
0
200
400
600
800
1000
1200
1400Č
eš
ka
Ma
đa
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Hrv
ats
ka
EU
R
Ukupni trošak rada prikazan je kao prosječna mjesečna bruto plaća.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Prihodi i rashodi konsolidirane
opće države
0
10
20
30
40
50
60
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
u %
BD
P-a
Prihodi Rashodi
0
10
20
30
40
50
60
Če
šk
a
Ma
dža
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Tu
rsk
a
Hrv
ats
ka
% B
DP
-a
Prihodi Rashodi
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2004.
Gotovinsko načelo.
Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države u razdoblju od
2002. do 2005. prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Podaci za
ranija razdoblja procjenjeni su na temelju podataka iskazanih sukladno
metodologiji GFS 1986.
Izvor: MF
Podaci za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prikazani su sukladno
GFS 2001 metodologiji, za Tursku sukladno GFS 1986 metodologiji,
dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95.
Izvori: Eurostat, MMF, MF
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Saldo konsolidirane opće države
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
u %
BD
P-a
Saldo konsolidirane opće države, GFS 1986
Saldo konsolidirane opće države, GFS 2001
-8
-6
-4
-2
0
2
4
Če
šk
a
Ma
dža
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Tu
rsk
a
Hrv
ats
ka
% B
DP
-a
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2005.
Gotovinsko načelo.
Izvor: MF
Podaci za Hrvatsku prikazani su sukladno GFS 2001 metodologiji, za
Bugarsku i Rumunjsku sukladno njihovim nacionalnim metodologijama,
dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95.
Izvor: Eurostat, WIIW, MF
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Dug opće državegotovinsko načelo
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2005.
Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za
koji jamči središnja država te ukupan dug HBOR-a.
Izvor: HNB
Izvor: Eurostat, WIIW, HNB
0
10
20
30
40
50
60
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
u %
BD
P-a
Dug opće države
Dug opće države uključujući izdana državna jamstva
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Če
šk
a
Ma
dža
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
čk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Tu
rsk
a
Hrv
ats
ka
u %
BD
P-a
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA
HRVATSKE 1988-2001
-6000
-4000
-2000
0
2000
4000
6000
8000
10000
1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001*
mln
.US
D,
teku
ći
teča
j
IZVOZ UVOZ Saldo
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Robna razmjena
-1.000
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
1/9
8.
5/9
8.
9/9
8.
1/9
9.
5/9
9.
9/9
9.
1/0
0.
5/0
0.
9/0
0.
1/0
1.
5/0
1.
9/0
1.
1/0
2.
5/0
2.
9/0
2.
1/0
3.
5/0
3.
9/0
3.
1/0
4.
5/0
4.
9/0
4.
1/0
5.
5/0
5.
9/0
5.
1/0
6.
5/0
6.
mil. U
SD
Izvoz fob
Uvoz fob
Saldo
Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
MEĐUNARODNA RAZMJENA HRVATSKE I MAKEDONIJE
0,0
20,0
40,0
60,0
80,0
100,0
120,0
140,0
160,0
2003 2004 2005
mln
US
D
IZVOZ UVOZ
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)
94,6
63,556,3
0,0
10,0
20,0
30,0
40,0
50,0
60,0
70,0
80,0
90,0
100,0
2003 2004 2005
%
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku
5,74,7
-7,0
-4,8
-12,3
-6,8 -7,0
-2,4-3,7
-8,6
-6,1-4,9
-6,3
0,6
4,4
6,85,8
3,54,5
1,1
0,82,5
2,7
7,3
5,74,9
-15
-10
-5
0
5
101
99
3.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
u %
BD
P-a
Tekući račun FDI
Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem
računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Deficit tekućeg računa, 2005.
Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka
8,7
6,4 6,3
2,1
7,4
1,4
8,6
1,1
11,8
0
2
4
6
8
10
12
14Č
eška
Mad
žars
ka
Po
ljska
Slo
vačka
Slo
ven
ija
Bu
gars
ka
Ru
mu
njs
ka
Tu
rska
Hrv
ats
ka
u %
BD
P-a
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Valutna struktura robnog izvoza i
uvoza
70,4%
21,7%
26,7%
5,0%
3,0%
73,3%
Uvoz
Izvoz
Ostale valute
USD
EUR
svibanj 2005. - travanj 2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Inozemni dug RH prema sektoru dužnika
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
12
/94
.
12
/95
.
12
/96
.
12
/97
.
12
/98
.
12
/99
.
12
/00
.
12
/01
.
12
/02
.
12
/03
.
12
/04
.
12
/05
.
u %
BD
P-a
Država
Hrvatska narodna banka
Banke
Ostali sektori
Izravna ulaganja
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Projekcija otplate glavnica i kamata
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
20
06
. *
20
07
.
20
08
.
20
09
.
20
10
.
20
11
.
20
12
.
Os
talo
mlr
d. E
UR
Država
Hrvatska narodna banka
Banke
Ostali sektori
Izravna ulaganja
prema sektoru dužnika
* Ostvarena plaćanja do 31.5.2006. i projicirana plaćanja do kraja godine.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Međunarodne pričuve u EUR i u
mjesecima uvoza robe i usluga
6,4
7,46,6
5,75,3
2,3 2,4
3,0
3,8
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
mje
se
ci u
vo
za
0,0
1,0
2,0
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0
8,0
mlr
d. E
UR
Međunarodne pričuve
(u mjesecima uvoza)
Međunarodne pričuve
(u mlrd. EUR)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Pokazatelji inozemne zaduženosti
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
%
Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga
Prema stanju inozemnog duga 31.5.2006.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Pokazatelji inozemne zaduženosti po
zemljama, 2005.
116,9
174,7167,0
112,7110,3
77,5
122,9114,4
54,2
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
Češka
Mad
žars
ka
Po
ljska
Slo
vačka
Slo
ven
ija
Bu
gars
ka
Ru
mu
njs
ka
Tu
rska
Hrv
ats
ka
%38,6
49,6
82,5
67,771,5
59,5
45,5
77,7
39,4
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Češka
Mad
žars
ka
Po
ljska
Slo
vačka
Slo
ven
ija
Bu
gars
ka
Ru
mu
njs
ka
Tu
rska
Hrv
ats
ka
%
Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP
Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Inozemna izravna ulaganja
986
1.381
257
1.790
1.197
1.503
101 95 84
394477
843
1.369
1.145
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
1.600
1.800
2.000
19
93
.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
1.t
r.0
6.
mil. E
UR
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2005.
0,0
1.381,4
426,6
2.348,0
5.215,0
605,2
0
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
6.000
Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska
mil. E
UR
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Inozemna izravna ulaganja u RH
-500
0
500
1.000
1.500
2.000
19
93
.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
1.t
r.0
6.
mil. U
SD
Međunarodne fin. institucijeOstale zemlje u razvojuEuropske zemlje u razvojuOstale razvijene zemljeEU članice od 2004.EU-15
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Inozemna izravna ulaganja u RH
EU 15
71%
Europske
zemlje u
razvoju
1%
Ostale zemlje
u razvoju
0%
Međunarodne
fin. institucije
1%
EU članice od
2004.
13%
Ostale
razvijene
zemlje
14%
1993. - 1. tr. 2006. (11.621,3 mil. EUR)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Inozemna izravna vlasnička ulaganja 993. - 1. tr. 2006. (7.054,6 mil. EUR)
Ost. trg. na
malo u nespec.
prod.
3%
Vađenje sirove
nafte i
zemnoga plina
4%
Telekom.
16%
Ostalo
novčarsko
posred.
27%
Proizvodnja
cementa
3%
Proizvodnja
piva
1%
Hoteli i moteli,
s restoranom
3% Proizvodnja
naftnih derivata
6%
Proizvodnja
farmac.
pripravaka
12%
Proizv. RTV
odašiljača,
apar. za telef. i
sl.
1%
Ostalo
24%
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Broj banaka
0
10
20
30
40
50
60
701
99
3.
19
94
.
19
95
.
19
96
.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
1.t
r.0
6.
Banke u stranom vlasništvu
Banke u domaćem privatnom vlasništvu
Banke u domaćem državnom vlasništvu
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Vlasnička struktura bankovnog sustava
0
20
40
60
80
100
1201
99
6.
19
97
.
19
98
.
19
99
.
20
00
.
20
01
.
20
02
.
20
03
.
20
04
.
20
05
.
1.t
r.0
6.
% u
ku
pn
e im
ov
ine
Banke u stranom vlasništvu
Banke u domaćem privatnom vlasništvu
Banke u domaćem državnom vlasništvu*
*državno vlasništvo + privatno vlasništvo sa pretežitim državnim udjelom
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Prinos na imovinu i prinos na bilančni
kapital
1,7 1,7 1,6
16,1 15,6 14,8
1,61,60,9
-2,8
0,7 1,4
14,513,7
6,6
10,7
4,8
-16,1-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004 2005. 1.tr.06.
%
Prinos na imovinu (prije oporezivanja)
Prinos na bilančni kapital (poslije oporezivanja)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
1. Nacionalne specifičnosti:
a) povijesno nasljeđe
b) tranzicija
c) rat (6% proračuna u narednim desetljećima)
d) problemi statistike
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
2. BDP Hrvatske (2005) –
cca 30.949 mln EUR
6.968 EUR pc - tekući tečaj
– to je cca 6% ispod svjetskog prosj.(70. mjesto)
HRVATSKA – na prijelazu iz skupine zemalja sa
niskim u viši srednji dohodak (po WB 756-9625
USD pc)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
3. Sa 4,4 mln stanovnika i 30,9 mlrd EUR
BDP-a HRVATSKA je
MALA EKONOMIJA
sa stupnjem otvorenosti od 75%
OTVORENA EKONOMIJA
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
4. Zadnjih 20-ak god. hrvatsko gospodarstvo je u stanju
DUGOTRAJNE DEPRESIJE I EKONOMSKE KRIZE
Stope rasta: HR 1980-90. (- 0,8%);
1990-02. (- 0,8%)
Svijet (1990-99) 2,5%
EU (1990-99) 1,8%
HRV. se udaljila od svjetskog i europskog prosjeka
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
5. Razlika između potencijalnog (0%) i ostvarenog BDP-a (1990-2000) (-1,6%) predstavlja “gubitak izgubljene prilike”
cca 75 – 100 mlrd USD
ili
7 mlrd USD godišnje (38% godišnjeg BDP-a)
To su troškovi:
tranzicije, rata, uspostave države, itd.
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
6. PROBLEM KONVERGENCIJE
*prema prosjeku EU (rast 2,5%)
Potrebna stopa rasta > 7% (40 god)
Moguće ostvariti uz stopu investicija oko 30%, uz granični kap. koef (4) – imamo stopu investicija ali nemamo efikasnost –
PROBLEM - Stopa investicija 30%; stopa rasta 4,6%; gr.kap.koef (6,5) – gubitak oko 2,4% stope rasta BDP-a zbog neefikasnosti (5,7 mlrd kuna)
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
7. SEKTORSKA STRUKTURA BDP-a
- pad primarnog i sekundarnog sektora
- rast tercijarnog i kvartarnog sektora
obilježja
uvozno – trgovačkog
gospodarstva
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
8. STRUKTURA AGREGATNE
POTRAŽNJE (POTROŠNJE)
a) (C) zadržava visok udio u % BDP-a
b) (G) izrazito visok udio
c) (I) značajan pad pa rast (60% su poduzet.investicije)
d) izvoz stagnira – uvoz ekspandira – deficit VTB (5-8%)
i stalni rast ino duga
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
10. STOPA NEZAPOSLENOSTI
povećana sa 7,6% (1988)
na 21,5% (2001) – rast nezaposl. 2,75x
Broj nezaposlenih (2001.) – oko 370.000
Broj umirovljenika:
povećan sa 548.000 (1988) na 1 mil. (2001)
Omjer zaposl./umir. 3:1 pao na 1,3:1
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
11. Deficit tek. rn. bilance plaćanja uzrokovao
stalni rast INOZEMNOG DUGA
25,5 mlrd. EUR (kraj 2005)
PROBLEM:
Otplata duga u idućih 6 godina
cca 10 % budućeg godišnjeg BDP-a
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
ZAKLJUČCI
12. HRVATSKA
mala i relativno otvorena ekonomija
(ograničenja u samostalnom vođenju EP)
Neriješeni problemi:
a) dugotrajna depresija i ek. kriza (25 god.)
b) podzaposlenost resursa (rad, kapital, znanje, tehnologija) – pad efikasnosti
c) pad izvozne konkurentnosti
d) rast ino duga
e) relativni pad životnog standarda i blagostanja
Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.
Neuspjeh neoliberalne monetarističke dogme u
Hrvatskoj (!?)
Stagnantna zaposlenost i spor pad
nezaposlenosti
Visok proračunski deficit i iznimno visok
deficit VTB
Rast javnog duga i inozemnog duga
Preraspodjela bogatstva i razvojnih šansi
Povećanje regionalnih razlika razvijenosti,
itd.