HRVATSKE ŠUME 72 - 12/2002casopis.hrsume.hr/pdf/072.pdf · je svima onima koji su na bilo koji...

Broj 72• prosinac 2002. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju2. SMREKA IZ GORSKOG KOTARA U VATIKANU

Pozdrav svijetu iz Hrvatske3. GOSPODARSTVO

FSC certifikat – potvrda je dobrog gos-podarenja i o~uvanja prirodnostihrvatskih {uma

6. OBNOVA [UMAUspjeh ovisi o kvaliteti idobrom odabiru sadnice, alii o tome kako je posa|ena!

12. OSNOVANA TVRTKA »HRVATSKE [UME CONSULT« d.o.o.Hrvatske {ume nude i intelektualnepotencijale

13. RACIONALIZACIJA U ISKORI[TAVANJU [UMADobrim prikrajanjem ostvariti ve}iekonomski u~inak

14. U VINKOVCIMA 8. I 9. STUDENOGA 2002. ODR@AN ZNANSTVENISKUP POSVE]EN HRASTU LU@NJAKUHrvatska {umarska struka o Spa~-vanskom lu‘njaku

16. ZBOG BOLESTI I BRZOG SU[ENJA, KESTENOVE[UME POSTAJU PROBLEMKako ekonomi~no gospo-dariti kestenovim sastoji-nama

18. 12 GODINA KLONSKE PLANTA@E U ZOLJANUSjemenska planta‘a u Zoljanu oprav-dala postojanje

25. USUSRET 100-GODI[NJICI POÊTKA GRADNJE PANAMSKOGKANALAPreko {est pokretnih ustava iz Tihog uAtlantski ocean

36. STRU^NA SURADNJAPohvale hrvatskim {umarima idrvarcima

Prosinacêkaju}irestrukturiranje

UUUUU ~estali prasak petardi,bombica i ostalihpirotehni~kih sredstava,posebno po parkovima uz

stambene zgrade, (ve}) najavljujepredstoje}e blagdane. Bit }e bu~no,unato~ svim molbama za smanjenimkori{tenjem eksplozivnih sredstava.Valjda to nije u skladu sa staromnarodnom predajom da je uvijekbilo eufori~no i najvi{e se slavilouo~i najve}ih kriza! Bilo kako bilo,“a navek nekak bu”, svima zaposle-nima u Hrvatskim {umama, ~itatelji-ma na{ih novina, te kona~no, svimakoji vole {umu i cijene {to {umarirade na ~uvanju zelenog prirodnogblaga, èlimo sretan Boì} i (barjednako) uspje{nu Novu godinu.

Ovo “da ne bude lo{ije” mo`da}e nekom zazvu~ati pesimisti~no, nokako su pesimisti “optimisti siskustvom”, i obzirom na to da{umare ve} na samom po~etkugodine ~eka proces restrukturiranjate jo{ neke va`ne aktivnosti (novizakon, dono{enje dugoro~nestrategije), onda se procjena da }esljede}a godina biti puna isku{enjane ~ini pretjeranom.

Nema sumnje da }e u ‘ari{tu bitirestrukturiranje budu}i da je izra|enKona~ni izvje{taj studije. Konzultantiirske tvrtke Coillte, anga‘irani name|unarodnom natje~aju krajem2001., uzeli su u obzir primjedbeOdbora za restrukturiranje i ostalihsudionika u procesu, i ugradili ih uizvje{taj. Posao je ina~e trebao bitigotov jo{ u travnju ove godine noupravo zbog brojnih dodatnihprijedloga i mi{ljenja sve se, eto,oteglo, do kraja godine. Kona~niizvje{taj sadr‘i u sebi zaklju~ke izprethodnih izvje{taja, ima petsvezaka s pregledom Hrvatskih {umai njihovog operativnog okru‘enja,strate{ki razvoj, strate{ki akcijski plankao i plan razvoja ljudskih resursa.Slijedi kona~no i{~itavanje i raspravana Odboru, te daljnja procedura uMinistarstvu poljoprivrede i {umar-stva da bi se nakon toga dokumentpredao na usvajanje Vladi RH.

Sretan Boì} i Nova godinaU o~ekivanju Boì}nih blagdana i Nove 2003. godine,

koja radnicima Hrvatskih {uma ulaskom u proces restruk-turiranja donosi nove poslovne izazove, svima zaposle-nima i njihovim obiteljima te na{im poslovnim partneri-ma i suradnicima èlim sretan obiteljski blagdan Boì},te mnogo zdravlja i poslovnih uspjeha u Novoj godini.

Direktor@eljko Ledinski

Broj 72 • prosinac 2002. HRVATSKE [UME2

boì}no drvo

Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e Pozdrav svijetu

iz HrvatskeHrvatska je ove godineprvi puta po~a{}enaizborom da Svetom Ocudaruje veliko bo‘i}nostablo. Ono }e zavrijeme bo‘i}nihblagdana, ukra{enolicitarskim srcima izHrvatske, stajati naTrgu svetog Petrau Vatikanu

UUUUUprisutnosti velikog broja gra-|ana Delnica i cijelog Gor-skog kotara, s autobusne po-staje u Delnicama je 29. stu-

denoga put Vatikana krenulo velikobo‘i}no stablo koje je Republika Hrvat-ska darovala dr‘avi Vatikan za pred-stoje}e bo‘i}ne i novogodi{nje blagda-ne. Uz veliko, otpremljeno je i tridestakmanjih stabala smreke visine dva do{est metara, koja }e krasiti odaje crkve-nih dostojanstvenika. Sve~anom ispra-}aju bili su nazo~ni visoki vladini du‘-nosnici, crkveni dostojanstvenici na ~e-lu s mons. Ivanom Dev~i}em nadbisku-pom rije~kim, predstavnici ministarsta-va vanjskih poslova, poljoprivrede i {u-marstva, prometa i veza, financija, unu- i samostalnost. @eljko Ledinski istaknuo

je da se na ovom primjeru pokazalona{e zajedni{tvo, ali i spremnost ostva-rivanja najslo‘enijih projekata. [umar-ska struka izabrala je najljep{a stabla, aidu}e godine uz Dan planeta Zemlje,na istom mjestu gdje su stabla posje-~ena posadit }e se nova stabla, istak-nuo je on. Daju}i blagoslov prije putau Rim i izra‘avaju}i zahvalnost Kato-li~ke crkve u Hrvatskoj na ovom daruSvetom Ocu, mons. Ivan Dev~i}, nad-biskup rije~ki, napomenuo je da ovobo‘i}no stablo nosi sa sobom iekolo{ku poruku, “~uvajmo na{ planetZemlju, {titimo je od zaga|enja, nadoborobit svoju i budu}ih generacija”.Tom prigodom izveden je i bogat kul-turno-umjetni~ki program u kojem susudjelovali zbor i tambura{i Kulturnoumjetni~kog dru{tva Delnice, folklornasekcija srednje {kole Delnice i rogisti izGerova.

Sa sve~anog ispra}aja na autobusnoj postaj

I odgovornost i ~ast Zavr{nom sve~ano{}u u Delnicama

okon~an je veliki posao oko odabirabo‘i}nog stabla koje }e krasiti Trg sv.Petra u Vatikanu. Veliki doprinos pripa-da stru~njacima U[P Delnice, radnici-ma [umarije Delnice koji su obavilinajte‘i dio posla na sje~i stabla, Gor-skoj slu‘bi spa{avanja iz Delnica, radni-cima Viadukta i Zagrebtransa, koji suse pobrinuli da smreka bude {to sigur-nije utovarena na kamion i prevezenana svoje odredi{te u Vatikanu. Sje~ustabla obavili su radnici [umarije Delni-ce Janko \uki} i Josip [timac. Uzpomo} 138 tonske Viaduktove dizali-ce, 28 metara visoka smreka podignutaje na kamion-labudicu Zagrebtransa.Cijelu akciju sje~e, utovara i otpremebo‘i}nog stabla iz {ume koordinirao jedipl. ing. Sre}ko Petranovi} iz Uprave{uma Delnice sa svojim suradnicima.Trideset manjih smreka odabrano je iiskopano u gospodarskoj jedinici [pi-~unak na podru~ju [umarije Fu‘ine.Radove je obavilo desetak radnikadelni~ke Uprave predvo|enih diplomi-ranim in‘enjerima Milivojem Dikli}em,Andrijom Crnkovi}em i Denisom [tim-cem. Iskapanja su obavljena vrlo pa‘lji-vo da se ne bi o{tetio vanjski dio sta-bla, ali i korijenje. Nakon va|enja ko-rijeni smreka za{ti}eni su posebnimomotom da ne bi do{lo do daljnjego{te}ivanja. Smreke su otpremljene uLu~ice gdje su bile smje{tene prije ne-go li su krenule za Vatikan.

Iskapanje malih stabala smreka

Vatikan }e, povodom darivanja Boì}nogstabla Sv. Ocu, 17. prosinca posjetiti ipredsjednik Republike Hrvatske StjepanMesi}. Istoga dana u Vatikanu }e boraviti idelegacija Hrvatskih {uma

tarnjih poslova, zatim predstavnici Hr-vatskih {uma na ~elu s direktorom @elj-kom Ledinskim, predstavnici U[P Del-nice s upraviteljem Hermanom Su{ni-kom, gradona~elnici goranskih gradovai op}ina.

Mirjana Vidovi} - Bohanec, pomo}-nica ministra vanjskih poslova zahvalilaje svima onima koji su na bilo kojina~in pridonijeli da ovaj zna~ajni pro-jekat za na{u zemlju bude realiziran. Abo‘i}no stablo na{a je zahvala SvetomOcu na potpori koju nam je pru‘aosvih ovih godina u borbi za neovisnost

SMREKA IZ GORSKOG KOTARA U VATIKANUSMREKA IZ GORSKOG KOTARA U VATIKANU

Boì}na poruka Svetom Ocu!Neka ovo Boì}no drvo, koje je RepublikaHrvatska darovala Svetom Ocu, prenese~itavom svijetu èlje za mir, pravi~nost,ljubav, blagostanje i uskla|enost s prirodomkao jamstvo na{e zajedni~ke budu}nosti.

Bo‘i}no stablo na putuza Vatikan

Broj 72 • prosinac 2002. HRVATSKE [UME 3

ji u Delnicama

Otprema tridesetak manjih smreka

Fsc certifikat – potvrda jedobrog gospodarenja io~uvanja prirodnostiHrvatskih {uma Pi{e:

RatkoMato{evi}

gospodarstvo

Dodjela FSC certifikata, koji su nedavnodobile Hrvatske {ume za cjelovitu povr{inuod dva milijuna hektara, zna~i da }e se usvome gospodarenju dr‘avnim {umamarukovoditi svim na~elima dobrog gospodarate donijeti dugoro~nu korist dru{tvu i okoli{uu kojem djeluju. To je i priznanje hrvatskim{umarima koji su uspjeli o~uvati {umskiresurs, tako je u Hrvatskoj trenutno oko 95 %{uma prirodnog podrijetla

Sje~a smreke u predjelu Javornik uzpomo} dizalice


HHHHH rvatske {ume« d.o.o. stekle suto pravo na presti‘ni FSC cer-tifikat za gospodarenje {uma-ma prema definiciji: »FSC ak-

reditirana certifikacija zna~i da se {u-mom gospodari prema strogim eko-lo{kim, socijalnim i ekonomskim stan-dardima.« Ovim je ~inom okrunjenvi{egodi{nji vrijedan rad mnogih dje-latnika u ovome poduze}u koji suulo‘ili veliki trud kako bi se ovaj dugo-trajan proces doveo do zavr{nice.Istodobno predstavlja veliku ~ast ko-jom se priznaje da je na~in gospoda-renja {umama tvrtke »Hrvatske {ume«u skladu sa strogim kriterijima, dakakoi priznanje hrvatskoj {umarskoj strucikoja ve} generacijama na odgovoranna~in gospodari tim izuzetno zna~aj-nim nacionalnim resursom.

dan za razdoblje od pet godina, s ti-me da je podlo‘an godi{njem monito-ringu koji }e kontrolirati uspje{nostprovo|enja uvjeta koji su zadani Hr-vatskim {umama. Budu}i da je certi-fikacija proces a ne jednokratna akci-ja, trajna posve}enost odgovornomgospodarenju je od osobite va‘nosti.To u na~elu zna~i da }e odr‘avanjevisokih standarda FSC biti trajna ori-jentacija H[-a. Stoga je pred nama nizobveza koje moramo ispuniti kakobismo zadr‘ali certifikat. Sretna jeokolnost {to se mnoge od tih obvezapodudaraju sa strate{kim ciljevimakompanije. Ve}ina se postavljenih uv-jeta se odnosi na podru~ja o~uvanja ipobolj{anja biolo{ke raznolikosti teizgradnju sustava participacijskog pro-cesa, koji }e omogu}iti svim zaintere-

FSC (The Forest Stewardship Council –Vije}e za nadzor {uma) nevladina jeudruga sa sjedi{tem u Oaxaci(Meksiko), osnovana 1993. godine,koja certifikate izdaje putemovla{tenih tvrtki. Do sada je izdanooko 450 certifikata u 56 zemaljasvijeta.

miji eti~ki aspekt sve vi{e dobiva nazna~enju.

Prema ispitivanjima javnog mnijenjaoko 80% kupaca bi u kupnji drvnogproizvoda dalo prednost onome kojije ozna~en ovom, trenutno u svijetunajprihva}enijom, za{titnom marki-com.

Certifikat FSC zna~i da }e se Hrvat-ske {ume u svome gospodarenju dr-‘avnim {umama rukovoditi svim na~e-lima dobrog gospodara i donijeti du-goro~nu korist dru{tvu i okoli{u u ko-jem djeluje. To zna~i da }e H[ u bu-du}nosti jo{ vi{e biti otvorene za sveinicijative koje dolaze od svih onihkoji vode brigu o {umskom resursu ikojima {uma predstavlja neprocjenjivoprirodno i duhovno bogatstvo.

Budu}i da se velik broj trgova~kihlanaca (B&Q, Homebase, Ikea) opre-dijelio za isklju~ivu nabavu proizvodakoji posjeduju FSC certifikat, Hrvatske{ume su ovim pomogle i hrvatskojdrvnoj industriji da stekne veliku kom-parativnu prednost na zapadnomtr‘i{tu, jer }e u budu}nosti sve drvokoje }e se prera|ivati imati FSC certi-fikat.

U svijetu je prema FSC sustavu cer-tificirano oko 30 milijuna hektara{uma, te je ovih dva milijuna hektarahrvatskih {uma izuzetno puno, osobi-

U svijetu je prema FSC sustavucertificirano oko 30 milijuna hektara{uma, te je ovih dva milijuna hektarahrvatskih {uma izuzetno puno, osobitoako se uzme u obzir veli~ina zemlje.Pojedina~no gledano ovo je najve}isvjetski certifikat i najve}a svjetskagrupna shema.

Taj certifikat je izdalo Vije}e zanadzor {uma (The Forest StewardshipCouncil – FSC), me|unarodna nevladi-na udruga ~iji je cilj promocija eko-lo{ki odgovornog, dru{tveno korisnogi ekonomski odr‘ivog gospodarenja{umama.

FSC je osnovan 1993. uz potporuglavnih ekolo{kih nevladinih udrugakao {to su World Wildlife Fund, Friendsof the Earth i Greenpeace. Sjedi{te teudruge je u Oaxaci (Meksiko), a certi-fikate izdaje putem ovla{tenih tvrtki,do sada ih je izdano oko 450 u 56zemalja svijeta.

Iako u svijetu postoje i drugi sustaviza certifikaciju {uma, FSC je najstariji,najstro‘i i kod kupaca najprihva}eniji.

Poznato je da su neke od na{ihuprava {uma – podru‘nica ve} imaleFSC certifikat, no sada mo‘emo ustvr-diti da je cjelokupnoj povr{ini kojomgospodari H[ dodijeljen certifikat. Uokviru H[ organizirana je tzv. grupnashema FSC certifikacije, {to u praksizna~i da prema vanjskom certifikatoru(Soil Association Woodmark iz VelikeBritanije) H[ nastupa jedinstveno, stime da na sebe preuzima odgovor-nost po{tivanja odredbi standarda kodsvojih ~lanova U[P-a. Certifikat je iz-

siranim stranama utjecaj na gospoda-renje {umama koje su op}e dobroove zemlje.

[to za kupca zna~i FSClogotip

Za obi~na gra|anina, kupca drvnihproizvoda za{ti}eni FSC logotip zna~i:proizvod koji kupuje nije proizvedentako da su zbog njega ‘rtvovane{ume, te da svojim potro{a~kim po-stupkom nije pridonio bespo{tednojeksploataciji {umskih resursa. To utje-~e na pozitivni moral kupca u vrijemekada u suvremenoj zapadnoj ekono-

to ako se uzme u obzir veli~ina zem-lje. Pojedina~no gledano ovo jenajve}i svjetski certifikat i najve}asvjetska grupna shema. To je doga|ajod izuzetna zna~enja za Hrvatsku,odli~na prilika drvnoj industriji iogromno priznanje {umarima koji suuspjeli o~uvati {umski resurs, tako daje u Hrvatskoj trenutno oko 95%{uma prirodnog podrijetla. Ovo je jed-na od rijetkih prilika kada mo‘emore}i da u odre|enom segmentu Hrvat-ska predstavlja vode}i faktor usvjetskim razmjerima.


obnova {uma

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Krunoslav

Jel~i},dipl. ing.

{um.

Uspjeh ovisi o kvaliteti idobrom odabiru sadnice, alii o tome kako je posa|ena!

Po{umljavanje i popunjavanje sadnjomsadnica previ{e je va‘an i skup posao, da bise dozvolio luksuz propusta. Nije dovoljnoproizvesti samo dovoljan (velik) brojsadnica, nego jo{ vi{e treba voditi ra~unada one svojom kondicijom odgovarajuuvjetima u koje }e biti posa|ene. Primjeriprepikiranja malih (za {kart) sadnica unekim rasadnicima pokazuju kako sedruga~ijim pristupom mo‘e do}i do iznimnokvalitetnih sadnica

IIIIInakon najuspje{nije provedenihoplodnih sje~a ostaje potreba dase dio o{te}ene ili nedovoljnonaplo|ene povr{ine popuni sadni-

cama glavnih vrsta drveta. Manja po-treba za popunjavanje sadnjom sadni-ca dokaz je boljeg i stru~nijeg ovlada-vanja vo|enja prirodne obnove iz sje-mena. Sadnice sadimo kada nismo umogu}nosti napraviti po{umljavanjenovih povr{ina ili zamjenu glavnih vr-sta sjetvom sjemena, imitiraju}i prirod-nu obnovu. Sadnja sadnica je vrloskup posao, a uspjeh vrlo neizvjestanjer na njega utje~u razni ~imbenici.Najzna~ajniji je stru~ni ljudski faktor, aonda prirodni uvjeti kao {to su su{a ilipoplava. Zato je potrebno stru~nimpostupcima od proizvodnje sadnica urasadnicima pa do prijema sadnica na{umskoj povr{ini po{tivati sva znan-stvena i operativna dostignu}a.

Posao u kome ne smijebiti propusta

Svake se godine u Hrvatskim{umama najmanje posadi oko 15 mi-lijuna sadnica i u taj posao ulo‘i oko80 milijuna kuna, a sve se to izvr{i naoko 3.500 hektara. Na sadnju se od-nosi oko 46 milijuna kuna i 2.000

hektara, a ostalo na popunjavanje.Ve}inom se sade sadnice “golog” ko-rijena, a manjim dijelom sadniceproizvedene u kontejnerima. Na kon-tinentalnom se dijelu sade uglavnomhrast lu‘njak i kitnjak te poljski jasen,s sve druge vrste u znatno manjembroju.

Sadnjom se po~inje ~im sadnice urasadniku zavr{e vegetaciju i odbacelist. Prilazi se njihovu va|enju, klasi-ranju, vezivanju u buntove i trapljenju,te otpremi na povr{ine na kojima se

sadi. Tu se sadnice pohranjuju u trapo-ve iz kojih se svakodnevno vadi potre-ban broj i sadi u jamice. Jesensku sa-dnju obi~no prekine snijeg pa se sasadnjom nastavi u prvim mjesecimaidu}e godine kad to dozvole vremen-ski uvjeti pa sve dok vegetacija nekrene.

Sadnju obavljaju stalno zaposleniradnici, ali kako je to kampanjski po-sao koji kratko traje zbog vremenskihuvjeta, zapo{ljava se velik broj sezon-ske radne snage i poduzetnika.

[TO, KAKO I KADA SADITI DA BI POSTIGLI CILJ UZ MANJE TRO[KOVE[TO, KAKO I KADA SADITI DA BI POSTIGLI CILJ UZ MANJE TRO[KOVE


Svake se godine u Hrvatskim{umama najmanje posadi oko 15milijuna sadnica i u taj posao ulo‘ioko 80 milijuna kuna, a sve se toizvr{i na oko 3.500 hektara. Nasadnju se odnosi oko 46 milijunakuna i 2.000 hektara, a ostalo napopunjavanje.

U prolje}e, a najbolje u kolovozu,vidi se uspjeh sadnje. Tada obi~nonezadovoljni uspjehom po~injemo“stru~ne” rasprave {to je uzrokovalolo{ rezultat. Tada je nemogu}e izdvoji-ti jednu od faza ili sudionika koji nosiglavni teret neuspjeha, ve} se sve svo-di na vremenske uvjete koji nisu una{im rukama, pa nema ni krivca.

Sadnja sadnica je skup i va‘an po-sao, pa se moramo po~eti odgovor-nije pona{ati otklanjaju}i sve uo~enenedostatke koji smanjuju uspjehprijema sadnica. Ovo je naro~itova‘no kod popunjavanja jer je to za-dnja prigoda da se povr{ina, na kojoj

je mlada sastojina, napu~i potrebnimbrojem ekonomskih vrsta drveta. Akose ne uspije i izostane prijem, ~esto seto ne mo‘e ponovo izvesti jer jenemogu}e uspostaviti ravnote‘u u di-namici rasta izme|u postoje}ih jedinkii unesenih sadnica.

U cijelom lancu od proizvodnje sa-dnice do posa|ene sadnice u {umi,razli~iti su udjeli pojedinih poslova itro{kova.

Normativ sadnje za jednog radnikaiznosi 163 komada sadnica posa|enihu jamice dimenzija 30x30x30. Slije-dom toga kalkulacija sadnje jedne sad-nice izgleda ovako:

Za ovo imamo lijep primjer {kolo-vanja poljskog jasena u rasadnicimaLukavec, gdje se to radi ve} drugugodinu i Brestju, ove godine, ina~eoba u zagreba~koj Upravi {uma. Na-kon va|enja sadnica 1+0 i 2+0 sprem-nih za unos u sastojine u mirovanjuvegetacije 2001./2002. godine ostaoje velik broj malih sadnica visine ispod25 cm pa je odlu~eno da ih se sveprepikira i proizvede sadnice 2+1 i1+1, te time nadoknadi manjak sadni-ca u mirovanju vegetacije 2002./2003. godine.

Sa|ene su sve sadnice (pikiranci)visine vi{e od 10 cm. Ova je godinaiznimno obilovala oborinama u vege-taciji pa sadnice nije trebalo zalijevatida bi se dobio primjeren uzrast. Sadase sadnice vade i klasiraju do 60 cm,61 do 80 cm, 81 do 110 cm i 111cmna vi{e. Sve su ove sadnice prve klase

Sadnja jedne sadnice 445,93/163 = 2,74 kn 45,1 %Op}i tro{ak 2,68 kn 44,2 %Ukupno tro{ak rada 5,42 kn 89,3 %Cijena jedne sadnice p. jasena 2+0 0,65 kn 10,7 %Ukupan tro{ak posa|ene sadnice 6,07 kn 100 %

Iz ovoga kratkog prikaza tro{ka jed-ne sadnice vidljivo je da sadnica morabiti apsolutno ispravna i manipulacijanjome krajnje odgovorna jer }emo uprotivnom napraviti 89 % tro{ka, aumjesto zdrave, ispravne sadnice po-sadit }emo mrtvu biljku.

Primjenom istih odnosa na ukupnagodi{nja ulaganja u sadnju u ”Hrvat-skim {umama” dobije se vrijednostrada od oko 71 milijun, a vrijednostsadnica oko 9 milijuna kuna. Prenese-ni postoci na ukupna godi{nja ula-ganja u sadnju u Hrvatskim {umama:na rad se odnosi oko 71milijun, a nasadnice oko 9 milijuna.

Proizvedene sadnice klasiraju se povisini u pravilu u I. i II. klasu. Klasiranjesadnica samo po visini opredijelilo jeneke rasadnike da siju sjeme oma{kena gredice ili u redove gusto i timedobiju uz najmanje tro{ka (rada) velikbroj sadnica visokih, tankih, s malimvr{nim pupovima, a vrhovi su u pravi-

lu neodrvenjeli. Postoje}e klase – visi-ne, te ukupna kondicija sadnica neodgovaraju uvjetima u koje se biljkamora posaditi, a to se posebno o~itujekod popunjavanja.

“[kolovanje” sadnicaU popunjavanju bi trebalo saditi

samo sadnice koje odgovaraju uvjeti-ma i uzrastu drugih vrsta na tojpovr{ini, a ne sadnice koje imamo.Isto bi tako trebalo preispitati klase irazraditi ih ne samo po visini ve} idebljini korijenovog vrata i razvedeno-sti korijenovog sistema.

[to mla|a, a dovoljno jaka sadnica,najbolje podnosi presadnju i imanajve}i postotak prijema. Sadnicamatreba dati dovoljno prostora da osimvisinskog prirasta razviju stabalce ikorijenov vrat, a to je mogu}e rje|omsjetvom sjemena u redove ili {kolo-vanjem sadnica – prepikiranjem.

jer za sadnice poljskog jasena uzrasta2+0 prva klasa po~inje od 40 cm visi-ne. U rasadniku Brestje uop}e nemasadnica ispod 60 cm, a u Lukavcu do10%. Sadnice imaju jako stabilno sta-balce i debeli korijenov vrat. Korijenovsistem je lijepo razvijen s puno sitnogkorijenja i velikom povr{inom. O~e-kuje se oko 800.000 komada ovakvihizvanserijskih sadnica.

Ovogodi{nje proljetne sadnje sasli~nim sadnicama u najte‘im uvjetima

Ovako treba saditi sadnice (u pravilno iskopane rupe)


Lonjskog polja pokazale su izuzetnerezultate s primitkom preko 95%, inastavkom rasta.

Sadnicama se popunjavaju neu-spjelo obnovljene sastojine poljskogjasena u {umarijama Lipovljani, Kutinai dr. Dosada{nje sadnje sa slabijim ini‘im sadnicama nisu dale rezultatajer u poplavnim sastojinama Posavine{a{evi izrastu preko jednog metra pa,uz svagdje prisutnu amorfu, ugu{e svedruge vrste drve}a. Nadamo se danakon ovih popunjavanja na timpovr{inama ne}e trebati ponovo saditisadnice.

O ~emu treba voditira~una

Kako ne bismo dobili krivu sliku isav teret neuspjelih sadnji prenijeli nasadnice, treba spomenuti i otklonitiniz proma{aja kod sadnji.

Velik dio sadnica izgubi svoju izboj-nu mo} i sposobnost pre‘ivljavanjaprije nego su posa|ene u nepravilnojmanipulaciji. Nedovoljno se pazi naza{titu korijena, a njegovim isu{iva-njem gubi se njegova vitalnost i mo-gu}nost prijema. To se ve} doga|a urasadnicima gdje se ne prave pravitrapovi ve} samo privremeni (za par

sati), a sadnice ostanu nekoliko dana.Ve}a je opasnost od isu{ivanja pritransportu, kada se sadnice natovarena vozilo pa bez cerade voze ponekoliko sati i ostanu na vozilu dosutradan jer nije organiziran istovar itrapljenje.

Lo{e je trapljenje na samom objek-tu gdje se sadi, a ~esta je i lo{a mani-pulacija sadnicama pri sadnji jer rad-nik uzme bunt od pedeset sadnica ineza{ti}enog korijena ga nosi dok neposadi i zadnju sadnicu. Uzrok lo{eguspjeha su i sadnice izva|ene u jesenpa nekvalitetno utrapljene do prolje}akada ih sadimo. U zimskim trapovima,pored isu{ivanja, doga|aju se i drugirazni procesi kao {to su zaraze i bole-sti pa sve do truljenja. Sve te {okovemali broj sadnica uspje{no pre‘ivi.

Najve}i razlog od svih do sada na-brojenih je nekvalitetna sadnja, tj. ko-panje plitkih rupa i nekvalitetno zatr-pavanje korijena. Takve sadnice uprolje}e potjeraju, a u lipnju i srpnjuse osu{e pa nerijetko tjeraju iz pri-danka, no od toga nikad nema {ume.

Rijetko se kopaju rupe za sadnju30x30x30 cm, mada se svima priznajena toj bazi utvr|eni normativ od 163posa|ene sadnice. Kad bi se kopalerupe navedenih dimenzija i kvalitetnozatrpao korijen sadnice, tj. propisnoposadila sadnica, uspjeh u prijemusadnica bio bi daleko ve}i od ostvare-nog. Lo{i se rezultati pokazuju kodsadnji koje izvode poduzetnici jernjihovi radnici, da bi ostvarili dnevni-cu, moraju posaditi daleko ve}i brojsadnica.

Kod nabrajanja mogu}ih razlogauspjeha manjeg od o~ekivanog u sa-dnjama sadnica, ne smije se zanema-riti staro pravilo da se bjelogorica sadiu jesen, a crnogorica u prolje}e. Zbogprodu‘ene vegetacije u rasadnicima i

Sa|ene su sve sadnice(pikiranci) visine vi{e od 10cm. Ova je godina iznimnoobilovala oborinama uvegetaciji pa sadnice nijetrebalo zalijevati da bi sedobio primjeren uzrast. Sadase sadnice vade i klasiraju do60 cm, 61 do 80 cm, 81 do 110cm i 111cm na vi{e.

Primjer {kolovane sadnice (2+1) zaiznimno te{ke uvjete poplavnih{uma. Pokraj su pikiranci (2+0)!

Rasadni~ar Ivo Lisi~ak u rasadnikuBrestje uz sadnice poljskog jasena1+1.

Gredice za strojnu sjetvu sjemena (lu‘njaka, novim strojem (gredice lijevo)

Sadnice poljskog jasena u Lukavcu (1+1)

Vremenke prilike(vlaga, blato) jakoote‘avaju strojnova|enje sadnica

Vremenke prilike(vlaga, blato) jakoote‘avaju strojnova|enje sadnica


kasnog dolaska sadnica na teren zasadnju, pove}ane su proljetne sadnjena ra~un jesenjih. Ta zamjena nosi idio neuspjeha.

Jedno vrlo prakti~no iskustvo iz[umarije Vinkovci moglo bi sepreporu~iti kao slu‘beno pravilo uradu.

Primije}eno je da su se u ve}embroju primile sadnice na povr{inamana kojima je radnike vodio ~uvar{uma Marko Minga, od povr{ina nakojima su kontrolu sadnje vr{ili drugi.Minga je radnike podijelio u dvije gru-pe. Ve}a je kopala rupe, manja je sa-dila sadnice u ve} iskopane rupe.Njegova je kontrola bila prvenstvenona kvaliteti iskopane rupe i njenimdimenzijama, a kontrolirao ih je po-mo}u {tapa na kojem je na visini odtrideset centimetara pri~vrstio popre~-nu letvicu od trideset centimetara.Tako je dobio veliko slovo T. Uvijek jemoralo biti nakopano 5 do 10 rupaizme|u ove dvije grupe, a on je {ta-pom kontrolirao rupe i u slu~aju daneka ne zadovoljava dimenzije ili sezatrpala, pozivao je radnika da je po-pravi. Isto tako kontrolirao je kvalitetuzatrpavanja i u~vr{}ivanja sadnica jer

Prilikom manipulacije sadnicamatreba voditi ra~una: da se dobrim, a nepovr{nim trapljenjem za{titi korijen;da se sprije~i njegovo isu{ivanje, inajva‘nije; da se sadnica kvalitetnoposadi u propisno duboke i {irokerupe. Posa|ene u plitke rupe, sadniceu prolje}e potjeraju, a u lipnju i srpnjuse osu{e pa nerijetko tjeraju izpridanka.

se neprekidno kretao izme|u te dvijegrupe. Kod takve kontrole subjektivnipropusti radnika su smanjeni, a prijemsadnica bitno pove}an.

Kada bi stru~no {umarsko osobljeve}im zalaganjem pri izvr{enju svojihredovnih zadataka na sadnji otklonilodio navedenih nedostataka i pove}aliprijem sadnica za 20% bila bi to direk-tna u{teda oko 16 milijuna kuna.

Kod sadnji sadnica ne smije seizdvojeno gledati proizvodnju sadnicaod uspjeha sadnje. To je jedinstvenciklus. Tro{ak je najmanji onda kad sesadnica primi i nastavi rasti na ‘elje-nom mjestu u mladoj sastojini.

DELNICE

Po~eli jo{ u rujnuOvogodi{njejesenskopo{umljavanje napodru~ju Uprave{uma, podru‘niceDelnice, zapo~ela susredinom rujna, apotrajat }e ako tovremenske prilikedopuste sve do krajamjeseca studenoga

NNNNNa podru~ju [umarije Prezid uJBR obavit }e se sadnja na~istim povr{inama (3 ha) sa9000 komada sadnica smre-

ke. U Skradu u PBR sadnja na 1 ha sa3000 komada sadnica smreke, a uGerovu popunjavanje na 2 ha sa 2000euroameri~ke topole, koja je nabav-ljena iz rasadnika Vi{njevac, Uprave{uma podru‘nice Osijek.

[umarija Vrbovsko u PBR na 0,60ha izvr{it }e sadnju na ~istim povr{i-nama sa 2000 komada jele, a [uma-rija Tr{}e u JBR popunjavanje na 1 hasa 3000 komada smreke obi~ne. Napodru~ju Gomirja u PBR popunjavati}e se na 1,15 ha sa 650 komadasmreke obi~ne i sadnja na 1,15 ha sa3450 komada smreke obi~ne. U Klaniu JBR izvr{it }e se sadnja na ~istimpovr{inama od 2 ha sa 5000 komadasmreke obi~ne, a na podru~ju [uma-rije Delnice u JBR popunjavanje na 3ha sa 5000 komada smreke obi~ne.

Najve}i zadatak na po{umljavanjuima [umarija Rijeka . U visokim{umama u JBR na 2 ha sadit }e se5000 komada smreke i popunjavanjena 1 ha sa 2500 komada smreke, uPBR sadnja na 1 ha sa 2500 komada

smreke i na 2 ha sadnja sa 5000 ko-mada crnog bora. U {umama na kr{usadit }e se u JBR na 4 ha sa 1000komada smreke, a u PBR sadnja na1,5 ha sa 5000 komada brucijskogbora. Crni bor nabavljen je iz rasad-nika u Ku‘elju Uprave {uma podru‘ni-ce Delnice, a brucijski bor iz rasadnikaPodbadanj Crikvenica Uprave {umapodru‘nice Senj.

Za potrebe Uprave {uma po-dru‘nice Zagreb iz rasadnika delni~keUprave {uma u Ku‘elju nabavljeno je4000 komada jele i 500 komadasmreke.

Pi{e: V. Ple{e

jasena) moraju biti pravilno pripremljene

visine preko metra

po{umljavanje


Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi}

VINKOVCI

U {umske sastojine uvinkova~koj Upraviove je jeseni uneseno195 tona ‘ira, dok je60 tona otpremljeno udruge uprave. Sjetva‘ira hrasta lu‘njakaobavljena je na 226hektara, odnosnosijano je 600-800kilograma ‘ira pohektaru

GGGGGovore}i o ovogodi{njoj akcijiskupljanja i sjetve ‘ira, upravi-telj vinkova~ke Uprave gosp.Luka Vukovac je istaknuo naj-

va`nije poslove kojima se osiguravaprirodna obnova {uma, odnosno podi-zanje novih mladih sastojina.

S otkupom ‘ira se po~elo 3. listopa-da i za ne{to vi{e od ~etiri tjedna sku-pljeno je 255 tona ili 60 % od ukupnekoli~ine sabranog ‘ira u Hrvatskim {u-mama. Za to je ispla}eno milijun ku-na. @ir je potom bio uskladi{ten i za{-ti}en. Prikupljeno sjeme prije unosa usastojinu pro{lo je sve propisane po-stupke ispitivanja kvalitete i klijavostikoje obavlja [umarski institut Jastre-barsko. Za predvi|ene {umske sastoji-ne u U[P Vinkovci utro{eno je 195tona ‘ira, a 60 tona je otpremljenodrugim upravama {uma. Sjetva ‘irahrasta lu‘njaka u vinkova~koj Upraviobavljena je na 226 hektara od 600do 800 kilograma zdravog ‘ira pohektaru. Otprilike 5 tona sjemena hra-sta lu‘njaka zasijano je u rasadnikZalu‘je za proizvodnju sadnica koje}e se koristiti za po{umljavanje u go-dini kada ne bude uroda ‘ira i prirod-ne obnove.

- Ovogodi{njim urodom je za neko-liko godina osiguran glavni prihod ipotrajnost gospodarenja {umama vin-kova~ke Uprave {uma, rekao je Zla-tko Kova~evi}, stru~ni suradnik za sje-menarstvo u Upravi.

Utovar ‘ira u traktorski rasipa~

Dana{nje 120-godi{nje {ume U[P Vinkovci hrasta lu‘njaka, kao i onestarije i one mla|e nisu nastale sâme od sebe, ba{ suprotno, uzgajane suoplodnom sje~om ili sjetvom ‘ira i sadnjom biljaka. Vinkova~ki knji‘evniki {umar Josip Kozarac (1858. - 1906.) o sabiranju i sjetvi ‘ira 1888. godinenapisao je:

“U to doba (u jesen!) sije se ìr: Kako se stare {ume posjeklo, tako senove treba zagajiti. Na to sijanje iza|e ~itavo selo, i malo i veliko nastojida za zimu pribavi koji nov~i}. Kod sijanja poredaju se radnici u redove,sve ~etrdeset do {ezdeset du{a u jedan red. Gledaju}i iz daleka, kako sepet do {est takvih redova pomi~e, ~ini ti se, vidi{ ìvu ogradu, koja ljenivonaprijed giba. Obi~no se sloè djevojke u jedan red, tad pjesma i objesnipoklici ore cijelom {umom.” (Z.P.)

»Na sijanje iza|e ~itavo selo...«

[umski predjel Lo‘e, priznataje sjemenska sastojina hrastalu‘njaka u {umariji Otok

Sjetvom ‘iraobuhva}eno226 ha

Sjetvom ‘iraobuhva}eno226 ha


JESENSKO PO[UMLJAVANJE NA NOVOGRADI[KOM I PO@E[KOM PODRU^JU

NNNNNovogradi{ka podru‘nica Hr-vatskih {uma tijekom jesen-skoga po{umljavanja na oko142 ha posadila je 956.000

sadnica hrasta lu‘njaka (370.000) ikitnjaka (257.000), poljskoga jasena(35.500), bukve (177.000) i obi~nesmreke (120.000). Kako smo doznaliod stru~noga suradnika za uzgajanjedipl. ing. Damira Jeli}a, najve}i radnizadatak bio je na podru~jima [umarijeNova Gradi{ka, gdje je na gotovo 67ha posa|eno 311.000 sadnica obi~nebukve i kitnjaka te na oriova~koj {u-mariji, koja je na 27 ha posadila210.000 sadnica hrasta lu‘njaka ikitnjaka.

[umarija Novska imala je planskizadatak 115.000 sadnica lu‘njaka ikitnjaka na povr{ini 11,5 ha, Jaseno-vac 72.800 lu‘njaka (7,28 ha), Oku~a-ni 50.000 kitnjaka (5 ha), Stara Gra-

Preteìto kitnjakovim ilu`njakovim sadnicamaFoto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi} di{ka 28.000 jasena i kitnjaka (4 ha),Nova Kapela 60.000 kitnjaka (6 ha) iTrnjani 115.000 sadnica kitnjaka, lu‘-njaka i jasena (18 ha). Drugim podru‘-nicama otpremljeno je 220.000 jase-novih sadnica, a ove jeseni skupljenoje 16 t lu‘njakovog i 12 t kitnjakovog‘ira te 850 kg jasenovog sjemena. Uakcijama po{umljavanja sudjelovali sustalni i povremeni {umskouzgojni rad-nici te manjim dijelom privatni podu-zetnici.

Po‘e{ka podru‘nica posadila je na36 ha 252.900 lu‘njakovih i kitnjako-vih sadnica te sadnica obi~ne bukve,javora, smreke i crnoga bora. Premarije~ima stru~noga suradnika za uz-gajanje {uma dipl. ing. Zdenka Dev-~i}a, najvi{e se sadilo hrastom kitnja-kom (125.700), a najmanje crnim bo-rom (12.500). Najve}a akcija bila jena podru~ju {umarija Kutjevo (89.200)na 9 ha i Velika (66.300) na gotovojednakoj povr{ini. [umarija âglin po-sadila je 28.000 sadnica kitnjaka (2,80

Po{umljavanje ~istine hrastomlu‘njakom u {umskom predjelu Patrebe[umarije Pleternica

ha), Kamenska 12.500 crnoga bora (5ha), Pleternica 33.900 lu‘njaka (3,39ha) te Po‘ega 23.000 sadnica javora iobi~ne smreke (7,20 ha). Na podru~juPo‘e{tine na po{umljavanju su radiliprete‘ito radnici primljeni na odre|e-no vrijeme.

Sudjelovali i pripadniciOSIJEK

VVVVV rlo povoljne vremenske prilikekoje su vladale tijekom stude-nog i po~etkom prosinca,omogu}ile su djelatnicima {u-

marija U[P Osijek, uspje{no i na vrije-me obavljeno jesensko po{umljavanje.Prema planu za ovu jesen, na triosje~ke {umarije trebalo je po{umitiukupno 55,53 hektara sadnicama hra-sta lu‘njaka. Najopse‘nije radove ima-li su radnici {umarije Osijek, koji sutrebali po{umiti u g.j. Gunja i Matica,~ak 39,69 hektara, povr{inu koja jebila devastirana tijekom Domovinskograta. Kako su sadnice osigurane u vla-stitom rasadniku, glavni problem subili radnici, kojih u {umariji nije bilodovoljno, pa su u pomo} osje~animaprisko~ili pripadnici Hrvatske vojske,koji su tijekom dva vikenda dolazili napo{umljavanje. Dosad je po{umljenopreko 80 posto povr{ine, a do polovi-ce prosinca svih 197.000 sadnica bit}e u zemlji. Hrastom su po{umljavali iu {umariji Tikve{ na 12 ha i {umariji

Batina na 3,74 ha. Radnicima {umarijeBatina u po{umljavanju saniranih pov-r{ina pritekli su u pomo} i pripadniciSpecijalne interventne jedinice PU os-je~ko-baranjske. êtrdesetak mladi}apo{umljavalo je u {umskom predjeluMonjoro{. Ovo po{umljavanje provo-dilo se u sklopu akcije “Milijun sadni-ca za Lijepu na{u”. Povr{ine predvi|e-ne za sadnju topola bile su znatnove}e od hrasta lu‘njaka, no dobromorganizacijom i pripremnim radovima,svi predvi|eni radovi na 137,65 hekta-ra obavljeni su do po~etka prosinca.[umarija Osijek obavila je po{umlja-vanje u Podravlju na 63 ha , Valpovona 32 ha, Batina na 19 ha te Ba-ranjsko Petrovo Selo na 23,67 ha. Sobzirom da je ove jeseni ‘ir na pod-ru~ju osje~ke uprave slabo rodio, aproblema je bilo i sa nabavkom oddrugih uprava, ‘irom hrasta lu‘njakapo{umljeno je blizu 36 hektara, a hra-stom kitnjakom na {umariji \akovo27,5 ha. Sadnice znaju biti i duga~ke po desetak metara

Bu{enje dubokih rupa za sadnju topole

Foto: A. Z.Lon~ari}

Pi{e: AntunZ. Lon~ari}vojske i MUP-a

bussines


Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

OSNOVANA TVRTKA “HRVATSKE [UME CONSULT” d.o.o.

Hrvatske {ume nudestru~ne i intelektualnepotencijaleOsnivaju}i posebnu tvrtku HRVATSKE [UME CONSULT d.o.o.,Trgova~ko dru{tvo Hrvatske {ume otvara mogu}nost da tr‘i{tuponudi stru~ne i intelektualne potencijale i komercijaliziraostale djelatnosti, onako kako to velike svjetske tvrtke ve} radeodavno

ove inicijative iskoristiti svoj veliki ljud-ski i stru~ni potencijal (vi{e od 1200 vi-sokoobrazovanih kadrova), kojim bi sestvorila mogu}nost da se tr‘i{tu ponudestru~ne i intelektualne usluge na {irempodru~ju {umarstva. Radi se i o logi~-nom slijedu doga|aja uo~i restrukturi-ranja poduze}a i nove uloge Hrvatskih{uma, o vo|enju poslova onako kako tovelike svjetske tvrtke ve} odavno rade.

Za direktora novoosnovane tvrtkeHRVATSKE [UME CONSULT (H[C) po-stavljen je Ratko Mato{evi}, diplomirani{umarski in‘enjer, tako|er stru~njak zapodru~je informatike, koji te~no govoridva strana jezika. O cijelom projektuka‘e:

– Rije~ je o izazovnoj ideji, jer tvrtkaje na samom po~etku i tek se moraizboriti za svoje mjesto. H[C }e u pot-punosti raditi na komercijalnim na~e-lima i nuditi svoje usluge svima koji }eih trebati. U definiciji djelatnosti se na-vodi da je predmet poslovanja dru{tva“poslovno savjetovanje u {umarstvu ilovstvu te gra|enje, projektiranje i nad-zor”. Poslovna analiza pokazuje da Hr-vatske {ume izdvajaju velika sredstva zapla}anje intelektualnih usluga, {to po-katkad nije popra}eno odgovaraju}imrezultatima. Tako|er je ustanovljeno datr`i{te intelektualnih usluga na {irempodru~ju {umarstva i ekologije ima ve-liku perspektivu, kako u Hrvatskoj, takoi {ire. S obzirom na velik broj stru~nihljudi u Hrvatskim {umama, logi~no jebilo organizirati i usmjeriti taj potencijal.

In`. Mato{evi} je zasad jedini zapo-sleni u novoj tvrtki. U po~etku }emo

ve} mnogo etabliranih privatnih tvrtkikoje se bave istim poslovima. No, na{aje komparativna prednost u velikomiskustvu i prakti~noj orijentiranosti ljudikoji poznaju {umarstvo. Ne ‘elimoklijentima nuditi isprazne dokumenteod kojih ne}e imati nikave koristi, negodati jednostavno i prakti~no rje{enje. Uosnovi, poslove mo‘emo podijeliti nauslu‘ne, za same Hrvatske {ume, koje}e obavljati analiti~ke poslove i studijeprovodljivosti odre|enih poslovnih za-misli, te s druge strane, na uslugevanjskim klijentima od izrade ekolo{kihstudija, certifikacije {ume, transferaznanja i tehnologije.

• Zna~i li to da se razmi{lja o poslo-vima u susjednim dr‘avama?

– S obzirom na na{e odre|ene pred-nosti u regiji, poku{at }emo iskoristitina{a iskustva i posao prenijeti izvangranica Hrvatske. Postoje nova pod-ru~ja u kojima Hrvatske {ume imajuvode}u ulogu u regiji, i o~ita potrebadrugih zemalja za pobolj{anjem svojeposlovne prakse. Radi se o velikom iza-zovu i, budimo realni, tvrtka }e semorati dobro pripremiti kako bi u{la utakve poslove.

S obzirom na komercijalni karaktertvrtke, svi }e se odnosi s vanjskim surad-nicima zasnivati na tr‘i{nim principima isvako }e sudjelovanje u odre|enimprojektima biti pla}eno. Stoga HVAT-SKE [UME CONSULT, nagla{ava gosp.Mato{evi}, poziva na suradnju svestru~ne kadrove, osobito one s kon-struktivnim idejama i konkretnim projek-tima.

HHHHH rvatske {ume su ne-davno donijele od-luku o osnivanjudviju novih tvrtki-

k}eri. To su HRVATSKE[UME CONSULT d.o.o iHRVATSKE [UME TOURSd.o.o. Radi se zapravo o sta-roj ideji da Hrvatske {umepro{ire svoje podru~je djelo-vanja kako bi se smanjio fi-nancijski utjecaj nesigurnogtr‘i{ta drva kao prete‘nogizvora prihoda. Uz to cilj je

zapo{ljavati i formirati pro-jektne timove prema potre-bama i pla}ati po ugovoru odjelu. Kad posao krene ipove}a se opseg posla, velidirektor, krenut }e i zapo-{ljavanje.

O konkretnom podru~jurada on ka‘e:

– Iako je potencijalnopodru~je djelovanja veliko,ne zavaravamo se da }enova tvrtka imati lak posaou osvajanju tr‘i{ta. Postoji

Ratko Mato{evi}

RACIONALIZACIJA U ISKORI

Dobrimostvaritiu~inakSamo stru~nim isavjesnim radom naprikrajanju trupaca,uz dosljednuprimjenu hrvatskihnormi za proizvodeiskori{tavanja {uma,mogu}e je znatnoutjecati napove}anje koli~ine,kakvo}e i vrijednostidrvnih sortimenata.Planski je prihod odprodaje trupaca bioove godine oko 80posto ukupnogprihoda drvnihsortimenataHrvatskih {uma, {toje dovoljan razlog da{umarski stru~njaciprikrajanju iproizvodnji trupacaposvete du‘nupozornost

CCCCC jelokupan rad na oborenomstablu, obavljen u {umi namjestu obaranja, a naj~e{}e napomo}nom stovari{tu, jedan je

od najva‘nijih radova u iskori{tavanju{uma, s ciljem dobivanja gotovih sorti-menata. Pritom je du‘nost {umarskihstru~njaka da tijekom izrade sortime-nata ostvare {to ve}i postotak vrijed-noga tehni~kog drva, obra}aju}i oso-bitu pozornost izradi najvrednijegadijela deblovine. Prikrajanje je jednaod glavnih faza izrade i postupakkojim se deblo razmjeri na pojedine


Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

iskori{tavanje {uma

prikrajanjemve}i ekonomski

Kvalitetnim prikrajanjem trupaca dove}ega prihoda u Hrvatskim {umama

sortimente, a o tome ovisi u~inakcjelokupnog iskori{tavanja {uma. Nai-me, valja posti}i najve}u mogu}uvrijednost ukupne drvne mase stabla,odnosno najve}i ekonomski u~inak.Zada}a je stru~njaka Hrvatskih {umada tijekom prikrajanja, dosljednom pri-mjenom hrvatskih normi za proizvodeiskori{tavanja {uma i cjenika glavnih{umskih proizvoda, osiguraju iz po-sje~enog etata proizvodnju sortimena-ta ~ijom }e prodajom ostvariti najve}iprihod.

Prikrajanju du‘napozornost

Na skupu {umarskih stru~njaka H[-a u lugarnici Kru{ak {umarije VelikaGorica, govore}i o uputama zaprikrajanje trupaca, dipl. in‘. Andrija[tefan~i} je istaknuo kako je samostru~nim i savjesnim radom na prik-rajanju mo‘emo utjecati na pove}anjekoli~ine, kakvo}e, debljinske strukturei vrijednosti drvnih sortimenata tepove}ati prihode od njihove prodaje.Planski prihod od prodaje trupaca(891.239.721 kuna) u 2002. godinisudjeluje skoro 80 posto u ukupnomprihodu (1.129.013.876 kuna) drvnihsortimenata Hrvatskih {uma, {to jedovoljan razlog da {umarski stru~njaciprikrajanju i proizvodnji trupaca po-svete du‘nu pozornost. Prikrajanje,kazao je [tefan~i}, moraju obavljatisamo {umarski stru~njaci, stru~no ikontinuirano, {to zahtijeva dobru or-ganizaciju rada.

Protiv naslije|enihnavika iz pro{losti

U Uputama za prikrajanje trupaca,~iji su autori dipl. in‘. Andrija[tefan~i}, dipl. in‘. Stjepan Lon~ar idipl. in‘. Mirko Gereci iz direkcijeHrvatskih {uma, navodi se da jeprihod od prodaje trupaca rezultatme|usobnog utjecaja vi{e ~initelja:vrsta drve}a, potra‘nja na tr‘i{tu iodobrene cijene (va‘e}i cjenik), na~ini mjesto prodaje, koli~ina i kakvo}a tedebljinska struktura trupaca po de-bljinskim razredima. Autori isti~u da seu svom radu ne bave vrstama drve}aodre|enim propisanim etatom, a nitiproblematikom komercijalne politikePoduze}a, koja obuhva}a potra‘njuna tr‘i{tu i odobrene cijene te na~inei mjesta prodaje. No, u posljednje ~eti-ri godine prikrajanju i utvr|ivanjukoli~ine i kakvo}e te debljinskoj struk-turi trupaca posve}uje se znatna po-zornost, no jo{ uvijek razli~ito popojedinim podru‘nicama i {umarija-ma. Posljedica je to negativnog utje-caja vi{e ~initelja, a to su: naslije|enenavike iz pro{losti zbog prodaje poprosje~nim cijenama, nedovoljna izo-brazba {umarskih stru~njaka za oba-vljanje tih poslova i neprepoznavanjegre{aka drva. Zatim izostanak stimula-cije za dobro obavljeno prikrajanje ilo{a organizacija rada, koja podrazu-mijeva kampanjsko obavljanje poslovai nepotpuno kori{tenje odgovaraju}ihmjernih naprava.

Zakidanje nadimenzijama strogozabranjeno

Tijekom predavanja [tefan~i} jedetaljno govorio, analiziraju}i na 14skica izra|ene trupce hrasta lu‘njaka ikitnjaka i bukve, o utjecaju prikrajanjana koli~inu i kakvo}u te debljinskustrukturu i kakvo}u trupaca. Podsjetioje nazo~ne na pravilno mjerenje sred-njega promjera i du‘ine te izra-~unavanje volumena trupca. Premdase odbijanje debljine kore obavlja pro-gramski, {umarski stru~njak koji obav-lja prikrajanje i odre|ivanje kakvo}etrupaca mora znati debljinu kore koja}e biti odbijena. To je potrebno stogada bi se mogao odrediti minimalni

srednji promjer trupca bez kore, kojije propisan za odre|eni razredkakvo}e ili debljinski razred.

– Mjerenja se moraju obavitistru~no i savjesno, a svako zakidanjena dimenzijama je kra|a, koja je uHrvatskim {umama najstro‘e zabra-njena. Pove}anje koli~ine prikrojenihtrupaca opravdano je samo ondakada se pove}ava i ukupna vrijednostdrvnih sortimenata. Zbog navike izvremena kada su se obra~unavaleprosje~ne cijene i ‘elje za {to ve}imiskori{tenjem koli~ine trupaca i netomase, dolazi do pove}anja koli~inetrupaca i smanjenja njihove kakvo}e(klase) te ukupne vrijednosti. Pravilnimprikrajanjem mo‘e se znatno utjecatina debljinsku strukturu, kakvo}u i

Nerijetko se u praksidoga|a da produ‘avanjemtrupaca gubimo minimalnisrednji promjer teumanjujemo kakvo}u,debljinski razred ivrijednost trupaca.

vrijednost trupaca. Pritom je minimalnisrednji promjer za odre|eni razredkakvo}e i debljinski razred nerijetkolimitiraju}i ~initelj, koji ima odlu~uju}iutjecaj na vrijednost trupaca. Stoga jetijekom prikrajanja najprije potrebnopromjerkom na deblovini utvrditimjesto minimalnoga srednjeg promjerabez kore, a onda pravilnom kombina-cijom du‘ina trupaca osigurati maksi-malno iskori{tenje vrednijega razredakakvo}e i debljinskog razreda, odno-sno ukupne vrijednosti drvnih sortime-nata. Nerijetko se u praksi doga|a daprodu‘avanjem trupaca gubimo mini-malni srednji promjer te umanjujemokakvo}u, debljinski razred i vrijednosttrupaca. Stoga valja prikrajati {to du‘etrupce, ali samo u slu~aju kada sepritom ne umanjuje razred kakvo}e,debljinski razred i njihova vrijednost _zaklju~io je gosp. [tefan~i}.

[TAVANJU [UMA[TAVANJU [UMA

znanost


Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi}

U VINKOVCIMA 8. I 9. STUDENOGA 2002. ODR@ANZNANSTVENI SKUP POSVE]EN HRASTU LU@NJAKU

U Spa~vi je najve}acjelovita {uma hrastalu‘njaka u Hrvatskoj,povr{ine 40 tisu}ahektara, drva odli~nekakvo}e, podjednakouskih pravilnih godova,zlatno‘ute boje, lijepo,trajno i lako obradivo

Centar za znanstveni rad Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiu Vinkovcima s Akademijom {u-

marskih znanosti u Zagrebu, [umar-skim fakultetom u Zagrebu, [umar-skim institutom u Jastrebarskom, Hr-vatskim {umama d.o.o. i Upravom{uma Podru‘nica Vinkovci u dvoraniMatice hrvatske Vinkovci i Centra zaznanstveni rad HAZU, 8. i 9. studeno-ga odr‘ao je znanstveni skup “Retro-spektiva i perspektiva gospodarenja u{umama hrasta lu‘njaka s naglaskomna Spa~vu”. Voditelj vinkova~kogCentra za znanstveni rad Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti aka-demik Du{an Klepac u svom pozdrav-

Vinkovaca Mladen Karli} te voditeljUprave {uma Vinkovci Luka Vukovac.

Hrast lu‘njak i {okciO hrastu lu‘njaku obavljena su

mnoga istra‘ivanja, mjerenja i opa‘a-nja. O tome je napisano mnogo ~la-naka, studija, rasprava, gospodarskihosnova, knjiga, pjesama, pripovjeda-ka, a 1996. iza{la je Monografija ohrastu lu‘njaku. To je drvo odli~nekakvo}e, a u Spa~vi je najve}a cjelo-vita {uma hrasta lu‘njaka u Hrvatskoj,povr{ine 40 tisu}a hektara. Poznat jeu svijetu kao “slavonska hrastovina”,drvo podjednako uskih pravilnih go-dova, zlatno‘ute boje, lijepo, trajno ilako obradivo. Hrast lu‘njak koji u Hr-vatskoj zauzima povr{inu vi{e od 200tisu}a hektara s drvnom zalihom od41,5 milijuna kubi~nih metara, pogla-vito iz Spa~vanskog bazena, privukaoje pozornost privatnih poduzetnikaEurope i svijeta. Strane trgova~ke tvr-tke pokupovale su na licitacijama sta-re hrastike u U[P Vinkovci u Bazja{u,Kunjevcima, Slaviru itd.

Obilje‘ja hrasta lu‘njaka, tog za{tit-nog simbola slavonskog [okca, na{lasu se i u hrvatskoj himni i na hrvatskojpo{tanskoj marki, i ona su jo{ jednosvjedo~anstvo da su hrast i [okci bilii ostali neraskidivo povezani. Stoga jeslavonski nadaleko ~uveni hrast lu‘-njak iz Spa~ve, bio i ostao izvori{testru~ne i znanstvene djelatnosti u {u-marstvu. To je potvrdio i me|unarod-ni skup odr‘an u Vinkovcima davne1974. godine u povodu 100. obljetni-ce znanstvenog i organiziranog pristu-pa {umarstvu jugoisto~ne Slavonije.

Ovogodi{nji skup koji je organizi-rao Centar za znanstveni rad Hrva-tske akademije znanosti i umjetnosti u

Vinkovcima, i objelodanio je dva op-se‘na zbornika. Dojam je da nemanapretka bez {umarske znanosti u{umarstvu, a nepobitan je dokaz da suslavonski, poglavito vinkova~ki {umari,prenosili na~ela {umarske struke uneposrednoj proizvodnji. O pro{losti,sada{njosti i budu}nosti gospodarenja{umama hrasta lu‘njaka s naglaskomna Spa~vu, govorili su s razli~itihgledi{ta: akademik Du{an Klepac»Dosada{nje spoznaje«, Rudolf Sabadi»Polo‘aj hrasta lu‘njaka u Europi,svijetu i Spa~vi«, Josip Filipovi} »Tradi-cijska vrijednost hrasta lu‘njaka«, LukaVukovac »Osobna iskaznica U[PVinkovci«, Josip Grgljani} i Ilija Grego-rovi} »Dobna struktura {uma hrastalu‘njaka«, Branimir Prpi} »Hidrolo{kisustav Spa~ve«, Nikola Luki} »Prirasthrasta lu‘njaka u Spa~vi«, Slavko Mati}»Njega i obnova hrasta lu‘njaka«, Mi-lan Glava{ »Za{tita {uma hrastalu‘njaka«, Jozo Gra~an »Sjemenske

AkademikDu{anKlepac

[ume hrasta lu‘njaka u {umskom bazenu

Sudionici znanstvenog skupa Hrast lu‘njak u Hrvatskoj zauzimapovr{inu vi{e od 200 tisu}a hektara sdrvnom zalihom od 41,5 milijunakubi~nih metara.

nom govoru, obra}aju}i se brojnimuglednim gostima i sudionicima znan-stvenog skupa posve}enog hrastulu‘njaku, naglasio je da bi ovaj skup spunim pravom mogli nasloviti: “Hrvat-sko {umarstvo na okupu”. U uvod-nom dijelu znanstvenog skupanazo~nima su se obratili potpredsjed-nik HAZU akademik Miroslav Bego-vi}, tajnik razreda HAZU za privredneznanosti akademik Milan Me{tor,stru~ni suradnik u Ministarstvu poljo-proivrede i {umarstva Ivan I{tok, pre-dsjednik [umarske akademije SlavkoMati}, dekan [umarskog fakultetaZvonko Seletkovi}, ravnatelj [umar-skog instituta Jastrebarsko JosoGra~an, zamjenik direktora Hrvatskih{uma Ivan Hodi}, ‘upan vukovarsko-srijemski Nikola [afer, gradona~elnik

[umarska struka ospa~vanskom lu`njaku[umarska struka ospa~vanskom lu`njaku


Pi{e:JadrankaRo{a

sastojine i klonske planta‘e hrastalu‘njaka«, Josip Dundovi}, StjepanLon~ar i suradnici »Furnir kao najvred-niji asortiman hrasta lu‘njaka«, MarijanGrube{i} i suradnici »Spa~va – iznim-no vrijedno stani{te ‘ivotinjskogsvijeta«, Juraj Medvedovi} »Snimanjefenolo{kih i klimatskih podataka oSpa~vi«, Miro Kolar-Dimitrijevi} »Utje-caj {ume hrasta lu‘njaka na gospodar-ski ‘ivot Hrvatske«, Zlatko Virc »Gos-podarenje {umama hrasta lu‘njaka sposebnim naglaskom na Brodsku imov-nu op}inu«, @arko [pan~ek »Hrastovinau tradicijskom graditeljstvu Slavonije«,Katica ^orkalo »Lu‘njakov hrast i hrasti-ci u hrvatskoj knji‘evnosti i kulturi« iAnica Bili} »Prilog bibliografiji hrastalu‘njaka«, (na stranim jezicima). Dru-goga dana znanstvenog skupa za svesudionike je organiziran i posjet naj-ve}oj i najvrednijoj {umi hrasta lu‘nja-ka u Hrvatskoj, {umskom bazenuSpa~va.

Spa~va

Ho}e li nasotpad zatrpati?

VII. ME\UNARODNI SIMPOZIJ GOSPODARENJEOTPADOM-ZAGREB 2002.

PPPPPod pokroviteljstvom grada Zagre-ba i Ministarstva za{tite okoli{a iprostornog ure|enja u Gradskoj

vije}nici je od 13. – 15. studenog odr-‘an 7. me|unarodni simpozij o gospo-darenju otpadom. Trodnevni simpozijokupio je ove godine vi{e od 400sudionika razli~itih struka iz Hrvatske imnogih europskih zemalja. Podnese-no je vi{e od 70 referata uz organizi-ranu izlo‘bu razli~itih privrednih su-bjekata u predvorju Vije}nice. Skup jepozdravila i gradona~elnica gospo|aVlasta Pavi}.

U svjetlu globalne za{tite okoli{aproblem gospodarenja otpadom unovije vrijeme postaje jedan odnajzna~ajnijih. Problem nije samo hr-vatski, nego i svjetski, na {to su poseb-no ukazali predava~i iz Ma|arske.

Atmosferi odr‘avanja zagreba~kogsimpozija svakako je pridonio po‘arna skladi{tu spalionice opasnog otpa-da PUTO. Koliki je zna~aj adekvatnogzbrinjavanja opasnog otpada pokazaoje incident u Puto-u, koji, na sre}u,nije imao direktnog utjecaja na ljudeali do kakvih }emo indirektnih po-sljedica do}i, stru~njaci nam jo{ nemogu re}i. Posljedice po‘ara odrazit}e se na daljnji razvitak sustava gospo-darenja otpadom u Hrvatskoj, a ondai na razvitak za{tite okoli{a u cjelini.

U Hrvatskoj je postupanje otpa-dom, prijevoz, skladi{tenje i odlaganjeotpada regulirano nizom zakona, pra-vilnika i uredbi: Zakon o za{titi okoli{a(NN 82/94.), Zakon o otpadu (NN34/95), Zakon o ratifikaciji konvencijenadzora prekograni~nog prometaopasnog otpada (NN 3/94) koji ure-|uje postupanje s otpadom, skladi{te-nje i prijevoz opasnog otpada te izvozi provoz otpada.

Zagreba~ki simpozij ogospodarenju izbrinjavanju otpadajo{ jednom je ukazaona veliku razlikuizme|u velikog brojadobrih propisa ionoga kako se oni u‘ivotu provode

Tu je i Pravilnik o vrstama otpada(NN 27/96), zatim Uredba o uvjetimaza postupanje s opasnim otpadom(NN 32/98) koja odre|uje uvjete otehni~ko-tehnolo{koj opremljenostiodlaganja opasnog otpada i potrebnustru~nu spremu za obavljanje poslovas opasnim otpadom.

Plan intervencija u za{titi okoli{a(NN 82/99) odnosi se na mogu}eekolo{ke nesre}e ili izvanredni doga-|aj koji mo‘e ugroziti okoli{, te izaz-vati opasnost za ‘ivot i zdravlje ljudi.Pravilnik o izradi procjene opasnosti(NN 48/97), tako|er odre|uje gra-ni~ne koli~ine opasnih tvari. Opasnimotpadom bave se izravno ili neizravnoi Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN97/93), Zakon o komunalnom gospo-darstvu (NN 36/95), Pravilnik o postu-panju s ambala‘nim otpadom (NN51/96), Zakon o eksplozivnim tvarimaza gospodarsku uporabu (NN 12/94),

U svjetlu globalne za{tite okoli{a problemgospodarenja otpadom u novije vrijemepostaje jedan od najzna~ajnijih. Problemnije samo hrvatski nego i svjetski.

Zakon o proizvodnji, prometu i kori{-tenju otrova (NN 26/93), Zakon o za-paljivim teku}inama i plinovima (NN108/95), Uredba o opasnim tvarima uvodama (NN 107/97), Uredba oprocjeni utjecaja na okoli{ (NN 34/97), Pravilnik o katastru emisija u oko-li{ (NN 36/96), Pravilnik o uvjetima zapostupanje s otpadom (NN 123/97) idrugi.

Iako imamo zadovoljavaju}u zakon-sku regulativu po pitanju zbrinjavanjai kontrole otpada, u praksi to, na ‘a-lost, niti izdaleka ne funkcionira. Ne-dostatak prostornih planova tako-|er je ostavio mogu}nost stvaranja ile-galnih odlagali{ta kojih je evidentiranopreko tisu}u.

Na simpoziju je posebno istaknutproblem nedovoljnog recikliranja teh-nolo{kog otpada a za {to imamo ra-spolo‘ive kapacitete. Tako|er je istak-nut problem nedovoljnog obrazovanjaza okoli{.

Zaklju~ci zagreba~kog simpozijauglavnom su se odnosili na stvaranjesustava gospodarenja otpadom kao iobrazovanja za okoli{ kao najva‘nijidugoro~ni prioritet.


su{enje {uma

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

BOLESTI I BRZO SU[ENJE KESTENOVE [UME POSTAJU PROBLEM

Kako (ekonomi~no) gos {umama?Zbog raka kestenove kore i zapu{tenostidijela (jo{ uvijek) miniranog terena upitanje dosada{nji na~in gospodarenja sa 6.700ha u ure|ajnom razredu pitomog kestena usisa~koj Upravi {uma. Kestenovo drvo vi{enije odve} tra‘eno i ne vra}a ulo‘eno. Noo~uvanje biodiverziteta, ekolo{ki, sociolo{kii drugi razlozi ukazuju na potrebuzadr‘avanja stani{ta pitomog kestena

KKKKKestena ima najvi{e na Banovini.Od Petrinje preko sela Cepe-li{a pa {umskom cestom naPetrinjsku goru – najkra}i je

put do carstva kestena. Osim ure-|ajnog razreda kestena (iz panja) ugospodarskoj jedinici Vu~jak-Tje{njak,[umarije Petrinja, koji je sa svojih6.700 ha najve}i areal ~iste kestenove{ume u Hrvatskoj, kao vrsta pomije{anu razli~itom omjeru s kitnjakom,bukvom, grabom, nalazi se u svim{umama Banovine. To zna~i i u vi{edrugih gospodarskih jedinica (Javor-nik, Zrinjska brda, ]orkova~a–Karlice,Prolog–Kobiljak–[a{ava, Pogledi}–Bi-ljeg, Kotar–Stari gaj i neke druge).Sisa~ka Uprava gospodari s vi{e od7.300 ha kestenovih {uma, s drvnomzalihom od oko 1,5 milijuna kubi~nihmetara. U pro{losti je kesten bio cijenjenkao tehni~ko drvo, otporno, lakoobradivo i mnogo kori{teno za gra-|evine, stolariju i vinogradarsko kolje.Osim toga kesten nudi ono {to imarijetko koje drvo – iznimno ukusanplod koji je ovih kasnih jesenjskihdana nezaobilazan dio gastronomske,turisti~ke i svake druge ponude malihpriru~nih pe~enjarnica na ulicamana{ih gradova. Ljubitelji slastica znaju iza kola~e od kestena, kesten pire idrugo. Kesten ima jo{ jedno svojstvozbog kojega je (bio) cijenjen u ke-mijskoj industriji – sadr‘i tanin, pa sutvornice koje su se ga proizvodilekupovale ve}e koli~ine toga drva.Njegova uporabna vrijednost, rekli biekonomisti, bila je vi{estruka.

No, na‘alost, posljednjih desetakgodina kestenovo drvo u {umskoj

Rak kestenove kore _ zavr{na faza _ stablo jeneupotrebljivo

Primjer panja~e kestena

Ure|ajni razred kestena u gospodarskoj jed

I ovo {iblje iz panja trebalo bipostati {uma!


podariti kestenovimekonomici ne nosi dobit nego proble-me a i tro{kove.

Ulaganje bez dobitibacanje je novca

Dosad se sastojinama pitomog ke-stena (Castaneva sativa Mill.) gospoda-rilo kao panja~ama niskog uzgojnogoblika, no pitanje je kako to dalje ra-diti, poja{njava dvojbe dipl. ing. Tiho-mir Pejnovi}, ure|iva~ u sisa~koj Up-ravi. Proteklih 100-tinjak godina pro-mijenilo se nekoliko generacija keste-na, sve su slabije i slabije jer su panje-vi iz kojih se di‘u mlade biljke fiziolo{-ki iscrpljeni. Te{ko je na}i neku mladi-cu koja je potjerala iz sjemena jer sveuglavnom rastu iz panja. ^ak ni to nijeglavni problem ve} ~injenica da jekesten sam po sebi zara‘en rakomkestenove kore. On napada mlada sta-bla (kora na mjestima puca {to je prvividljivi znak pojave bolesti) i uzrokujenjihovu fiziolo{ku slabost. Nije to sa-mo problem Hrvatske, rakom su zara-‘ene i europske kestenove {ume.

Zbog toga gospodarenje takvim {u-mama, rije~ je o ure|ajnom razredukestena, ne donosi o~ekivane u~inke,{tovi{e, zahtijeva stalna i nova sred-stva i pove}ava tro{kove.

– Mogli bismo pristupiti konverziji iuzgajati kesten u mje{ovitim sastojina-ma sa znatnim udjelom kitnjaka, raz-nih vo}karica i ostalih tvrdih lista~a,ka‘e Pejnovi}, no to tra‘i velika ulaga-nja i vrijeme da se podigne nova {u-ma. Stoga, dosada{ni na~in gospoda-renja ovakvim sastojinama nije imaoekonomskog opravdanja. Zapravo,nosio je gubitke.

– Mo‘emo se Petrinjskom goromvoziti kilometrima, a te{ko }emo na}izdravo kestenovo stablo, dodaje upra-vitelj sisa~ke Uprave dipl. ing. ZvonkoRo‘i}. Budu}i da najve}i dio sastojinaraste na plitkim tlima i strminama, ove{ume imaju zapravo i za{titnu funk-ciju. Osim toga, ka‘e Ro‘i}, velik diopovr{ina bio je miniran i nedostupan,a djelomi~no je jo{ i sada, {to zna~i dase godinama ni{ta nije radilo.

Kako su ovih dana pri kraju terenskiradovi za izradu nove gospodarske os-nove za gospodarsku jedinicu Vu~-jak–Tje{njak, a tu je ustanovljena ve}i-na problema gospodarenja kestenom,bilo bi dobro da jo{ jedanput stru~norasprave o daljnjem na~inu gospoda-renja ovakvim sastojinama, vode}ipritom ra~una o svim financijskim,

Kestenove {ume uHrvatskoj

Prema posljednjim podacima{umske povr{ine pod pitomim keste-nom u Hrvatskoj u kome se on uzajednici s ostalim vrstama poja-vljuje u postotku od 0 do 100%zauzimaju otprilike 135.000 ha. Oneu kojima ga je od 10-100% obu-hva}aju oko 37 000 ha, dok sastoji-ne ure|ajnog razreda pitomog ke-stena zauzimaju oko 15.000 ha (od~ega je oko 8.000 ha u dr‘avnom iblizu 7000 ha u privatnom vlas-ni{tvu). Na panja~e otpada 14.600ha na sjemenja~e tek oko 400 ha.Najvi{e {umskih povr{ina u ure-|ajnom razredu kestena je u Upravi{uma Sisak (7.300 ha), zatim u Kar-lovcu (4.750 ha), Zagrebu (2.240ha) a zna~ajno je zastupljen jo{ u{umskim upravama Buzet, Po‘ega,Koprivnica, Bjelovar. Najve}i arealure|ajnog razreda kestena (oko6.700 ha) nalazi se u gospodarskojjedinici Vu~jak–Tje{njak, kojom go-spodari {umarija Petrinja (U[P Si-sak).

Rak kestenove koreMnoge kestenove sastojine su de-

gradirale ili su posje~ene ~istomsje~om pa se same obnavljaju izpanja. Stoga je u njima stanje lo{e, apogor{ava se jo{ zbog bolesti, rakakestenove kore, ~iji je uzro~nik gljivaCryphonectria parasitica (Murr.) Barr.Zato se stani{ta kestena smanjuju.Zbog potrebe za o~uvanjem biodi-verziteta te drugih ekolo{kih, eko-nomskih i socijalnih razloga va‘noje o~uvanju ovih sastojina pridavatipa‘nju kakvu zaslu‘uju.

Gljiva koja izaziva rak kestenovekore vrlo je agresivna, ta se bolest uHrvatskoj pojavila jo{ 1950., a po-tekla je iz Azije i preko S. Amerike,Italije i Slovenije stigla i do Hrvatske.Bolest o{te}uje stabla i prouzro~ujebrzo su{enje. Zapa‘ena su tri simp-toma rakastih tvorevina: aktivni(uzdu‘no raspucala, otvorene rane,infekcija i pojava ‘ivi}a ispod mjestainfekcije), kalustiraju}i rak (prepoz-naje se po formiranom kalusnomstani{tu oko rane, infekcija prodiredo kambija) i povr{inske nekroze (in-fekcija prodire sporo i ne ide dokambija, a na deblu se uo~avajuzadebljanja i ljuskava kora).

dinici Vu~jak-Tje{njak

Petrinjska gora _ voziti se kroz kestenovu{umu, a ne vidjeti {umu


tehni~kim, gospodarskim i drugim mo-gu}nostima.

Tanin, ogrjev, plod,med...

Op}enito, nema interesa za keste-novim drvetom, a nema ga vi{e ni utvornicama koje su proizvodile tanin.Nekada je tvornica tanina bila u Sisku.Danas, me|utim, postoje jo{ samo tritakve tvornice u svijetu, me|u njima ijedna u Sevnici (Slovenija). No, ni onane}e jo{ dugo raditi na ovakav na~in.Trenuta~no, sisa~ka uprava u Sevnicugodi{nje isporu~uje oko 12 000 cm³kestenova drva.

Ali plodovi su posebna pri~a. Iznim-no cijenjeni, nekada su tradicionalnobili skupljani, otkupljivani i prodavani.Danas Hrvatske {ume nemaju organi-zirani otkup, a ~uvanje kestena jezbog brze kvarljivosti dosta slo‘eno.

Skupljanje kestena se, dodu{e, napla-}uje, no sve je manje onih koji gatra‘e. A da je to nekad bio i unosanposao, posvjedo~it }e podatak da je ugodinama prije Domovinskog ratapoznati Agrokomerc iz Velike Kladu{eotkupljivao godi{nje i 220 tona ploda!Ono {to je u ovom negativnom tren-du zadr‘alo kakav-takav pozitivan po-mak jest broj p~elara kojima su keste-nove {ume i njihov mirisni cvijet pravieldorado za ispa{u p~ela. Med odkestena posebna je okusa i mirisa.

Kesten nije osobito vrijedan ni kaoogrjevno drvo, no po‘eljan je kaododatak grabovim ili bukovim cjepani-cama, jer upravo zbog prisutnosti ta-nina stalno pucketa i daje dodatniugo|aj sjedenju uz kamin za dugihzimskih ve~eri.

U privredama nekih zemalja (Italiji,[panjolskoj, Portugalu, Francuskoj,Kini i dr.) pitomi kesten ima va‘nomjesto i kao {umsko drvo i kao vo}ka-rica. Kao vo}karica se uzgaja i kodnas ponegdje u Istri (privatni posjedi)i to kao cijepljeni kesten–marun.

Zahvaljuju}i upornosti nedavno preminulogakademika Mirka Vidakovi}a, u rasadniku Zoljannedaleko Na{ica, 1990. godine osnovana je prvaklonska sjemenska planta‘a hrasta lu‘njaka. Uovih desetak godina donijela je urod od oko tisu}ukilograma kvalitetnog ‘ira, od kojeg je do sadaproizvedeno gotovo 120 tisu}a sadnica

Premda se ve} krajem pro{logstolje}a u Hrvatskoj kasnilo dva-desetak godina za europskimnaprednim {umarstvom, upor-

nim predavanjima i edukacijom tijekombrojnih obilazaka onda{njih {umskih go-spodarstava, tek je 1988. godine, akade-mik Mirko Vidakovi} uspio udobrovoljitirukovodne strukture onda{njeg [G Krn-dija iz Na{ica, da prvi u Hrvatskoj pri-hvate njegov prijedlog o osnivanju klon-skih sjemenskih planta‘a hrasta lu‘-njaka. Tako je 1988. godine odabranoprvih ~etrdesetak “plus” stabala hrastalu‘njaka na podru~ju gospodarstva, ave} idu}e godine uzete su s njih prveplemke i obavljeno cijepljenje u rasad-niku Lisi~ine. Prva cijepljenja nisu imalanekih ve}ih rezultata, ali od tih sadnica1991. godine je formirana I. eksperi-mentalna sjemenska planta‘a napovr{ini od jednog hektara s 280 sadni-ca posa|enih od 40 klonova u rasad-niku Zoljan kod Na{ica. Zbog ratnihzbivanja na podru~ju zapadne Slavo-

Zlatko Katru{a i Josip Jugovi} na testi-ranoj pokusnoj plohi u Vukojeva~koj{ikari

Dosad se sastojinama pitomogkestena gospodarilo kaopanja~ama niskog uzgojnogoblika, no pitanje je kako todalje raditi. U proteklih 100-tinjak godina promijenilo senekoliko generacija kestena,koje su sve slabije i slabije jersu panjevi iz kojih se di‘umlade biljke fiziolo{kiiscrpljeni. No, ~ak ni to nijeglavni problem ve} ~injenicada je kesten sam po sebizara‘en rakom kestenovekore.


Foto:A.Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

12 GODINA KLONSKE PLANTA@E U ZOLJANU

Sjemenska plantaà u Zoljanuopravdala postojanje

cijepljenja, odnosno primanja kre}u seod desetak do ~ak 43 posto, ovisno opojedinim klonovima. Ve} 1993. godinezabilje‘en je prvi urod ‘ira sa sjemenskeplanta‘e u Hrvatskoj, od 11,9 kg samalenih stabljika od kojih neke nisu bileve}e od jednog metra. Iz godine u go-dinu urod biva sve ja~i pa je tako 1995.zabilje‘en urod od 149,6 kg. Najve}i dosada zabilje‘en urod od 398 kg, datiraiz 1996. godine, ne{to slabiji bio je1999. (290 kg), jo{ slabiji 2001.– 132 kgSveukupno, u ovih deset godina od po-stojanja prve sjemenske planta‘e saku-pljeno je 987 kg vrlo kvalitetnog ‘ira,koji je zasa|en u rasadniku Zoljan i dodanas je proizvedeno 119.294 sadnica.

Ve} poslije obilnog uroda 1996.godine, u Upravi {uma Na{ice, odlu~ujuna povr{ini preuzetoj iz dr‘avnog vlas-ni{tva na podru~ju [umarije Orahovica,u {umskom predjelu Kosovac napovr{ini od 15,3 hektara podi}i novusjemensku planta‘u od vlastitih sadnicadobivenih iz prve klonske planta‘e uZoljanu. Na~injen je projekt i raster sa-dnje od 125 stabljika po hektaru, odno-sno na cjelokupnoj povr{ini zasaditiukupno 1880 sadnica, s 47 repeticija.Do danas je na toj povr{ini zasa|eno1440 biljaka, a sadnja se nastavlja i ubudu}nosti, rekao nam je nekada{njipionir ovog posla, a danas upraviteljUprave {uma Podru‘nice Na{ice, dipl.in‘. Vlatko Podnar.

Iskustva na{i~kih {umara dala suohrabrenja i drugima pa tako danasimamo prve sjemenske planta‘e hrastalu‘njaka i na podru~ju uprava Vinkovcii Bjelovar, a na podru~ju Nove Gradi{kepodignuta je planta‘a jasena.

S ciljem dobivanja {to realnijih poda-taka, 1997. godine i na podru~ju [uma-rije Slatina, u {umskom predjelu slatin-ske nizinske {ume, u Odsjeku 16 cposa|eno je 36 stabljika, a redovitamjerenja ve} pokazuju mnoge genetskeprednosti ovih klonskih planta‘a.

Iako se te{ko stvarala ova prva sje-menska planta‘a u Hrvatskoj, na{i{umari ipak hvataju korak sa naprednimeuropskim {umarskim dr‘avama. Naj-trajniji spomen na rad i djela akademikaMirka Vidakovi}a, koji je preminuoovog ljeta, podizanjem i {irenjem idejeo klonskim sjemenskim planta‘ama hra-

sta lu‘njaka, jasena ili bukve, bit }evje~na zahvalnost sada{nje generacije{umara svom profesoru, {umaru koji jeostavio duboki trag u mnogim europ-skim dr‘avama kao i drugim kontinenti-ma.

Prema rije~ima dipl. in‘. Josipa Jugo-vi}a iz U[P Na{ice, nas sada zanimaju idrugi problemi, prije svega za{tita sje-menskih planta‘a te za{tita lista, cvijetai ploda. Budu}i da su stabla u sjemen-skoj sastojini do visine od oko pet me-tara, mo‘e se uspje{no obavljati i za{-tita, protiv mraza, s ~ime bi se urod jo{vi{e pove}ao. Tako|er nas zanima imogu}nost prihrane kao i me|urednaokopavanja, jer to su za nas sada na{evo}ke u vo}njaku, slikovito uspore|ujeJugovi}.

Iskustva iz ovih desetakgodina pokazuju da sepojedini klonovi znatno boljeprimaju i br‘e prira{}uju oddrugih, pa }e se ti klonovi ubudu}nosti vi{e unositi usjemenske planta‘e.

Mirko Vidakovi}U Zagrebu je 15. kolovoza ove godine umro Mirko Vidakovi}, redoviti ~lan Hrvat-

ske akademije znanosti i umjetnosti, profesor u miru [umarskog fakulteta Sveu~ili{tau Zagrebu. Premda je ro|en u Vojvodini 1924. g. cijeli svoj radni vijek proveo je uHrvatskoj. Diplomirao je 1949. na Poljoprivredno-{umarskom fakultetu, doktorirao1953., 1957. postao docent iz {umarske genetike i dendrologije, a redoviti profesoriz tih predmeta od 1971. g., pa sve do umirovljenja 1990. g.

Kao ekspert i konzultant FAO-a, od 1966. do 1983. boravio je po nekoliko godinau Pakistanu, Vijetnamu i Ma|arskoj. Kao akademik vodio je Arboretum Trsteno od1970. g. Zna~ajan je njegov udio i u stvaranju Arboretuma Lisi~ine kod Vo}ina.

Istra‘iva~ki doprinos akademika Mirka Vidakovi}a {umarskoj znanosti obilje‘en jepo~etkom njegove znanstvene karijere, kada je uspio dokazati raznolikosti svojti cr-nog bora na podru~ju Balkanskog poluotoka, a bavio se i pionirskim radom naprimjeni radioaktivnog zra~enja u {umarstvu, kao i kontroliranom hibridizacijom bo-rova.

I kao umirovljenik nije mirovao, ve} se posvetio istra‘ivanjima i radovima naosnivanju klonskih sjemenskih planta‘a, posebice na hrastu lu‘njaku, najvrjednijoj vrstidrve}a u Hrvatskoj.

nije, rasadnik Lisi~ine pretrpio je ogrom-ne {tete u infrastrukturi, ali sre}om,cijepljeni rasadni materijal ostao jesa~uvan. Tako se sadnja cijepljenim sad-nicama nastavila i u poslijeratnim godi-nama u Zoljanu, gdje se popunjavajuklonovi koji se nisu primili ili su uni{tenimehani~kim putem. Radovi na cije-pljenju sadnica obavljaju se na rasad-niku Gaji} u Zoljanu, a taj posao s punoambicija i volje prihva}a tada mladi{umar, dipl. in‘. Vlatko Podnar. Uspjesi

sjemenske plantaè

UpraviteljU[P Na{ice,

dipl. in`.Vlatko

Podnar

Jesenski snimak prve sjemenske plantaè

Akademik, pokojni prof. dr. sc. MirkoVidakovi} i njegovi dana{nji nasljedniciVlatko Podnar i Perica Ben~i}

zdravlje

20

Stabla su puna‘ivotne snage, kojusvatko mo‘eiskoristiti za sebekako bi se osje}alibolje i iznutra iizvana. Esencije izli{}a, plodova i korestabala hrane ko‘u ikosu, a pritom i du{u

ZZZZZelena boja stimulira sva osjeti-la. Zeleno proizvodi pravi pra-sak dobrih osje}aja, mo‘e ~ak

dovesti i do ozdravljenja, kako po-kazuje jedna ameri~ka studija napacijentima koji su se oporavljali odoperacija. Oni koji su iz sobe imalislobodan pogled na drve}e, zah-tijevali su manje sredstava za ubla-‘avanje boli i u pravilu su otpu{taniiz bolnice prije pacijenata koji subili prisiljeni gledati u zidove sobe.Nije ni ~udo: zeleno zbog svojeprirodne boje ima osobito opu{ta-ju}e, umiruju}e i protustresno djelo-vanje. Isto~nja~ka, osobito indijskavjerovanja, u~e nas da zeleno sti-mulira sr~anu ~akru, a zapadnja~kaistra‘ivanja pokazala su da valoviboja preko ‘lijezda utje~u na hor-mone. Tako, primjerice, zelena bojapoti~e izlu~ivanje hormona sre}e ipoma‘e u sprje~avanju visokog krv-nog tlaka. Iako djelovanje zeleneboje jo{ nije potpuno razja{njeno idokazano, svatko tko krene uproljetnu {etnju zna kako na njegadjeluje pogled na prolistalo i propu-palo drve}e. No, ne djeluje samona du{u, nego i na ko‘u!

BADEMImate li ispucane usnice, osjetljiv ten, grube laktove ili

o{te}enu kosu, pomo}u bademova ulja bogatog proteinima ilivla‘noga bademova mlijeka sve }e ponovno omek{ati. Ekstrakti

iz bademovih plodova blagim za{titnim filmom prekrivaju ko‘u isvaku vlas. Savjet za ~i{}enje: lagano utrljati bademovo ulje na

lice, pa vi{ak ukloniti toplom vatom. Od mljevenih badema ivode mo‘e se napraviti i smjesa za peeling, koja tako|er

uklanja i prhut u kosi.

DUDZbog hormonalnih promjena u suradnji s prekomjernim

izlaganjem suncu, na licu i rukama mo‘e do}i dopigmentacijskih mrlja. Protiv njih Japanke su koristile ekstrakt

duda kao prirodno sredstvo za izbjeljivanje. Dud }e sepobrinuti za ‘eljenu svijetlu porculansku put, izblijediti male

sme|e mrlje i izjedna~iti izgled ko‘e.

^EMPRES@elite li o~istiti ko‘u, poku{ajte to s ekstraktom ~empresa.Eteri~na ulja mladih gran~ica odstranjuju otrove i uklanjaju

ne~isto}e iz pora. Kao sastavni dijelovi {ampona, zaustavljajustvaranje prhuti i uravnote‘uju iziritiranu ko‘u.

BREZAKad vam se kosa zbog hormonalnih poreme}aja, stresa ili

samo zbog ~estog no{enja kape po~ne mastiti, posegnite zaekstraktom breze. Tanin, eteri~na ulja, flavonoidi i vitamin C iz

listova i kore poti~u prokrvljenost, reguliraju talo‘enje ne~isto}ai blago rastvaraju prhut. Kao sastavni dio krema, ekstrakt breze

~ini ko‘u finijom te ja~a njezinu za{titnu barijeru.

MASLINAMaslinovo ulje dat }e va{oj kosi sjaj sve do vrhova vlasi.

Eliksir zlatne boje iz zrelih plodova sprje~ava gubitak vlage.Zasi}ene kiseline, sli~ne lipidima koje proizvodi sama ko‘a, dat

}e glatki izgled i hrapavoj ko‘i. Za ten su izvrsni i ekstrakti izlistova masline. Oni sadr‘e osobito mnogo antioksida, {tite od

slobodnih radikala i sprje~avaju nastanak bora.

Stablanas ~inelijepima

Pripremila:Ana

Juri~i}

Izvor:MarieClaire,

svibanj2002.

(njema~koizdanje)

Broj 72 • prosinac 2002. HRVATSKE [UME


LIPAAko va{ ten djeluje izmu~eno, losioni i kreme

s ekstraktom cvijeta lipe odmah }e ga umiriti i oporaviti.U cvijetu lipe nalazi se cijeli koktel sastojaka

flavonoida, tanina i vitamina Ckoji {tite i smanjuju pore.

Uravnote‘it }e i iziritiranu ko‘u tjemena.

SMREKAPatite li od proljetnog umora, poku{ajte povratiti energiju

kupkom od smrekinih iglica. Za~inska aroma iglica pokrenut}e vam cirkulaciju, a eteri~no ulje pomo}i daodahnete slobodno i opu{teno. Stoga je ova

kupka isku{ano sredstvo protiv prehladei napetosti mi{i}a.

TRE[NJAKriti~ki pogled u zrcalo pokazuje vam opu{teno i umornotijelo. Opona{ajte Japanke i istrljajte se od glave do peta

esencijom njihovog nacionalnog cvijeta tre{nje,odnosno tre{njina li{}a. Antialergijski ekstrakti tre{nje

{tite ko‘u od oksidacije, sprje~avaju o{te}enja stanicai ~uvaju vezivno tkivo od preranog opu{tanja.

GINKGOSmog, ispu{ni plinovi i UV-zrake stvaraju na ko‘i probleme.No i za to postoji rje{enje: ginkgo. Ovo u Aziji obo‘avano

stablo izuzetno je otporno. Mo‘e biti staro i do 2000 godina.Njegova tajna su bioflavonoidi i ginkgolidi, koji uskla|uju

slobodne radikale, molekule koje o{te}uju stanice.Tako i u kozmeti~kim proizvodima ekstrakti ginkga

{tite od nastanka bora i poti~u prokrvljenost.Umoran ten ponovno }e zasjati,

a ko‘a djelovati napetije.

KESTENOsjetljiva ko‘a lako se zacrveni. Kreme s ekstraktom

divljeg kestena sprije~it }e crvenilo, a budu}i da njegovekstrakt pobolj{ava i mikrocirkulaciju, smanjit }e i otekline

oko o~iju. Ako vam je ko‘a umorna, pripremite kupku sekstraktom divljeg kestena. Potaknut }e cirkulaciju i ispuniti

vas energijom. Osim toga, ekstrakt divljeg kestena sprje~avanakupljanje teku}ine i djeluje protiv u~inka te{kih

i nate~enih nogu.

NNNNN astavljaju}i s dendrolo{kimopisima pojedinih vrsta boro-va, u ovome broju ~asopisapredstavljamo ~itateljima

nama najva‘nije dvoigli~ave borove(podroda Diploxilon). Osnovna jenjihova zna~ajka da se u srednjemdijelu iglice nalaze dvije ‘ile, a trajnirukavac ima oblik ~vrsto zatvorenecijevi. ^e{erna je ljuska u gornjemdijelu pro{irena i odebljala, {titi} jesvodolik ili piramidalan, a u srediniizbo~en u grbicu koja nerijetko zavr-{ava {iljkom. Karakteristi~no je da kril-ce obuhva}a sjeme poput klije{ta ilako se odlupljuje.

Dvoigli~avi boroviCrni bor (Pinus nigra) raste u

ju‘nom dijelu Europe, sjeverozapad-noj Africi i Maloj Aziji. Izraste do 40m, rijetko do 50 m, sa {irokom ~unja-stom kro{njom mla|ih stabala ili ki{o-branastom u starijoj dobi, osobito naplitkom kamenitom tlu. Gusta kro{njaje tamnozelena i otuda naziv ovoj du-govje~noj i smolastoj vrsti borova, pre-te‘ito ravnoga debla s vodoravnim ipr{ljenasto raspore|enim granama.Kora debla je svijetlosiva do tamnosi-va, u starijih stabala puca i odvaja seu velikim sivkastim plo~ama. Pupovisu jajoliki do duguljastojajoliki i smola-sti, a tvrde tamnozelene iglice po dvijeu ~uperku, sa ‘u}kastim vrhom, dugesu 8–16 cm, 1–2 mm debele i finonapiljene. Simetri~ni i ‘uto-sme|i~e{eri, dugi 5–8 cm, do 4 cm debeli,dozrijevaju u tre}oj godini, a rastupojedina~no ili u skupinama po 2 do4. Ljuske ~e{era su odozdo crne,sjeme klije sa 6–10, uglavnom 8 su-paka. Drvo crnoga bora bogato jesmolom, ima veliku bijel te razmjernomalu sr‘. Osim {to ima necjelovit are-al, zna~ajna je varijabilnost crnogabora u morfolo{kim, anatomskim ifiziolo{kim karakteristikama, a pojediniautori misle da ga je ispravnije smatra-ti jednom vrstom koja se dijeli u po-dvrste i varijetete.

Ilirski crni bor (Pinus nigra var. au-striaca) prirodno je rasprostranjen do1500 m nadmorske visine u gorjuDonje Austrije i Koru{ke te zapadnomdijelu balkanskih zemalja i ograni~enou sredi{njem dijelu Apeninskog poluo-toka. Nerijetko se uzgaja u {umskimnasadima i parkovima, a budu}i dadobro popravlja tlo te podnosi su{u,‘egu i buru vrlo je prikladan za po{u-mljavanje kr{evitih terena.

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)

Borovi (2)Dalmatinski crni bor (P.n. var.

dalmatica) raste u hladnijem po-dru~ju sredozemnih {uma, do 750 m,na vi{im podru~jima otoka Bra~a,Hvara i Kor~ule te poluotoka Pelje{ca,iznad {uma alepskoga bora te u pret-planinskom pojasu Biokova. Balkanskicrni bor (P.n. var. balcanica) kr‘ljava jei patuljasta uzrasta, sa 3–4 cm dugim,uskim, ravnim i tamnozelenim igli-cama. Raste u zoni klekovine (borakrivulja). Zlatiborski crni bor (P.n. zla-tiborica) raste na Zlatiboru (Murteni-ca), a ima zlatno‘ute iglice. Krimskicrni bor (P.n. var. Pallasiana) je srednjevisoko stablo, uspijeva na Krimu, Ka-vkazu i u Maloj Aziji, isto~nom dijeluBalkanskoga poluotoka te na manjemprostoru rumunjskih Karpata. Znakovitje po {irokoj kro{nji i debelim grana-ma. Kalabrijski crni bor (P.n. var. cala-brica) uspijeva na Kalabriji i Siciliji,izme|u 1000–1800 m nadmorske visi-ne, prete‘ito na silikatnim, a tekmanjim dijelom na vapnena~kim tlima.Deblo mu je vitko i ravno, grane kra-tke, kro{nja uska, a iglice savinute. Unas crni bor dolazi u sljede}im{umskim zajednicama: {umi crnogabora s krestu{cem (povrh Grobni-~koga polja), crnog i obi~noga bora skukurijekom ({ire podru~je Plitvi~kihjezera), crnoga bora s dunjaricom (Ve-lika i Mala Paklenica), dalmatinskogacrnog bora s resikom (Bra~, Hvar,Pelje{ac) i {umi dalmatinskoga crnogbora s kle~icom (pretplaninski pojasBiokova).

Bjelokori bor (Pinus heldreichii)je do 30 m visoko drvo piramidalnogizgleda, ostatak (relikt) je iz tercijara iendem koji raste samo na planinamaBalkanskog poluotoka i ju‘ne Italije,na vapnenastim tlima. Kora starijih sta-bala je debela, pepeljastosiva te dubo-ko ispucala u vi{ekutne plo~ice. Tvrde,sjajne, tamnozelene i ne{to premaizbojku povinute iglice, 6–10 cm dugei 1,5–2 mm {iroke, {iljaste su ili ne{tozatupljene, rastu po dvije na kratkomizbojku. Pupovi nisu smolasti, a 7–8cm dugi i oko 2,5 cm debeli ~e{eri sujajoliki, sa svijetlosme|im ljuskama sdonje i gornje strane. Kod crnogabora su plodne ljuske s donje stranegotovo potpuno crne, {to je bitno zarazlikovanje. Grbica je ugnuta i ima nasredini ravan ili neznatno savijen kra-tak {iljak. Munika ili munjika (Pinusheldreichii var. leucodermis) znakovitaje po izbojcima bez iglica zbog nagu-sto poredanih igli~nih izbo~ina, kojesli~e na zmijsku ko‘u. [titi} donjih

mala enciklopedija {umarstva

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}


Munika ili munjika (Pinus he

~e{ernih ljusaka ~unjasto je izdignut, a{iljak natrag zavinut. Iglice na vrhugran~ica su poput kista. Munjika jerasprostranjena na prete‘ito visokimplaninama (i vi{e od 2200 m n.v.) Bo-sne i Hercegovine, Dalmacije, CrneGore, Makedonije, Albanije, sjeverneGr~ke i ju‘ne Italije (Kalabrija i Brazi-likata). Raste vrlo sporo, ponajvi{e u~istim sastojinama, a pojavljuje se nastrmim i suhim padinama na vapnena-stoj podlozi. Dekorativna je, posebicezbog boje i teksture kore, izbojaka teboje i polo‘aja iglica.

Primorski bor (Pinus pinaster; P.maritima) izraste do 30 m, {iroke za-obljene kro{nje, s tamnosme|om i du-boko ispucalom korom debla. Prirod-no je rasprostranjen na Pirenejskompoluotoku, u ju‘noj i jugozapadnojFrancuskoj, uz Atlantsku obalu i usjeverozapadnom obalnom podru~juItalije, a ima ga i u sjevernoj Africi, odMaroka do Tunisa te na otocima Sar-diniji i Korzici. Na podru~ju Hrvatskeuzgaja se u primorskim parkovima i u{umskim nasadima. Dokazano je danajbolje uspijeva na pjeskovitim, si-likatnim tlima i na podru~jima s viso-kom zra~nom vlagom. Sjajnozelene ija~e razmaknute iglice duge su 10-20cm, po dvije na kratkom izbojku. Pu-povi nisu smolasti, a sme|i i sjajni~e{eri, uglavnom 2–4 skupa, dugi su9–18 cm i debeli 5–8 cm. [titi} je~unjast a grbica ja~e izbo~ena te je~e{er neravne povr{ine. Sjeme je sjedne strane sivo, s druge crno i sjaj-no, dugo 7–8 mm, a klije sa 7–8 su-paka. Drvo primorskoga bora je meka-no, kratkotrajno i bogato smolom.

Obi~ni ili bijeli bor (Pinus sylve-stris) je najrasprostranjeniji bor, jerdolazi na golemom prostranstvu ze-maljske kugle, gdje su velike klimatskei stani{ne razlike: u sjevernom dijeluEuroazije, od [kotske i Skandinavijena sjeveru europskog kontinenta doPirenejskog poluotoka, u {panjolskim ifrancuskim Pirenejima, u ju‘noj i sre-dnjoj Europi i u sjevernoj Gr~koj. UAziji se‘e do srednje Turske i Kavka-za, dolaze}i do sjeverne Mand‘urije iOhotskog mora. Podru~je visinske ra-sprostranjenosti obi~noga bora je od220 m nadmorske visine na sjeveruSkandinavije do 2700 m na planiniPirin, na Balkanskom poluotoku. Unas ga ima u mje{ovitim sastojinamacrnog i obi~nog bora s kukurijekom, u{irem podru~ju Plitvi~kih jezera (padi-ne Male Kapele, {ire podru~je Rudo-polja i Vrhovina), u podru~ju vi{ih me-zofitskih {uma. Obi~ni je bor i do 40m visoko stablo, ~unjaste do {irokopiramidalne ili ki{obranaste kro{nje, stamnosivom i uzdu‘no ispucalom ko-rom debla koja je u starijih stabala ugornjem dijelu crvenkasta i lju{ti se utankim ljuskama. Pupovi nisu smolasti,izbojci su zelenkasti, a 4–7 cm duge i


eldreichii var. leucodermis)

Obi~ni bor (Pinus sylvestris)

Planinski bor (P. montana; P. mugo)

Bjelokori bor (Pinus heldreichii)

Crni bor (Pinus nigra)


Primorski bor (Pinus pinaster; P. maritima)

ne{to usukane iglice su plavkastozele-ne ili sivo_zelene. ^e{eri su dugi do 7cm, jajasto~unjasti, svijetlosme|i ili si-vkasti, sa rombi~nim {titi}em i to bez{iljka. Tamno ili sivomrljavo sjemedugo je 4 mm, klije uglavnom sa 6supaka. Ta vrsta s razmjerno velikomsr‘i i drvom bogatim smolom ima ve-lik broj oblika i geografskih vrsta.

Planinski bor (P. montana; P.mugo; P. mughus) je naj~e{}e nizakgrm polegnutoga debla i {irokekro{nje ili katkada uspravno stablokoje izraste do 12 m. Prirodno mu jestani{te na vi{im nadmorskim visinamau planinskim predjelima srednje iju‘ne Europe (Pireneji, Alpe, sredo-gorje Njema~ke, Sudeti, Karpati te pla-nine sredi{njega dijela Apenina i plani-ne Balkanskoga poluotoka). Raste naekstremnim i nepovoljnim stani{tima,veoma oskudnim za ‘ivot {umskogadrve}a. Na podru~ju biv{e Jugoslavijedolazi iznad 1000 m, a gornja granicamu je 2000–2200 m. Planinski borima smolaste sme|e pupove te tam-nozelene tvrde iglice, po dvije na kra-tkom izbojku, duge 3–8 cm, koje susrpasto prema izbojku savinute i nagu-sto stoje u tamnom rukavcu. Znakovitisu crveno-‘uti mu{ki i ljubi~asti ‘enskicvatovi. Omanji ~e{eri dugi su 2–6 cmi do 3 cm debeli, imaju rombi~ni ilikvadrati~ni {titi}, s velikom grbicomkoja je nerijetko okru‘ena tamnom li-

nijom. Dozrijevaju u prolje}e tre}egodine. Tamno ili sivomrljavo sjemedugo je do 4 mm. Ovaj bor poznat jepo mnogim varijetetima i hortikultur-nim oblicima, koristi se za ozelenja-vanje strmih terena, osobito za alpine-tume, a nerijetko ga sre}emo u parko-vima i nasadima. Bor krivulj ili kleka-sti bor (P. montana var. mughus)najva‘nija je odlika (varijetet) planin-skoga bora, rasprostranjen u isto~nimAlpama i na Balkanskom poluotoku,gdje ~ini gornju granicu {umske vege-tacije. Ima poleglo deblo, simetri~ne iokruglaste ~e{ere, s podjednakogra|enim {titi}em na svim ljuskama.Nerijetko se uzgaja na umjetnim ka-menjarama. U Hrvatskoj bor krivulj(klekasti bor, klekovina) dolazi na di-narskim planinama, iznad 1350 m, te~ini gornju granicu {umske vegetacije.Klekovina bora s kozokrvinom osobitoje sa~uvana i lijepo razvijena na masi-vu Risnjaka i na sjevernom Velebitu, uokoli{u Zavi‘ana. Ovaj varijetetrazlikuje se od patuljastoga bora (P.m. var. pumilio) u anatomskoj gra|iiglica. Kukasti bor (P.m. var rostrata;P.m. var. uncinata) rasprostranjen je uPirenejima, Alpama i Karpatima.Znakovit je po nesimetri~nim i vrlozakrivljenim ~e{erima, dugim 5–6 cm,sa znatno razvijenim {titi}ima naosvijetljenoj strani, koji su na donjimljuskama izbo~eni i kukasti.


Foto:V.Petri}--Stjepanovi}

Pi{e:VeronikaPetri}--Stjepanovi}Preko {est pokretnih

ustava iz Tihog uAtlantski oceanIzgradnjaPanamskog kanalaspada u najve}asvjetska graditeljskapostignu}a.Ovaj 81,6 km dugplovni put kojipovezuje Atlantski i Tihi ocean,sve~ano je pu{tenu promet5. kolovoza 1914.godine.Gradnja u koju suAmerikanciulo‘ili onda{njih387 milijuna dolara,trajala je 10 godina

PPPPP anama je do 1903. godine bilapokrajina Kolumbije kada jestekla nezavisnost i time posta-la najmla|a srednjoameri~ka re-

publika. Le‘i na uskom pojasu kopnakoji Atlantski ocean odvaja od Paci-fika.

Klima je tropska, s malim sezonskimvarijacijama: vru}e je i vla‘no tijekom~itave godine. Godi{nja koli~ina pada-lina iznosi od 380 cm na atlantskojstrani do 170 cm na pacifi~koj {topogoduje bujnoj vegetaciji.

Putuju}i po Karipskom moru, odzaljeva Marakaibo u Venezueli premaTihom oceanu, usidrili smo se uzaljevu Limon na vratima Panamskogkanala.

Gradnja Panamskogkanala trajala 10godina

Izgradnja Panamskog kanala spadau najve}a svjetska graditeljska postig-nu}a, koja su zna~ajno pridonijelanapretku ~ovje~anstva. Taj su velikin‘enjerski pothvat izgradili radnici s

raznih strana svijeta predvo|eniameri~kim in‘enjerima. Kanal je zapromet sve~ano otvoren 5. kolovoza1914. Ve} je ostvaren stoljetni san opovezivanju Atlantskog i Tihog ocea-na i o nesmetanom me|usobnomodvijanju plovidbe.

Ve} je 1534. {panjolski kralj Karlo I.naredio prva mjerenja predlo‘ene tra-se kanala preko prevlake u Panami.Od tog su vremena do zapo~injanjaprvih radova protekla vi{e od tristolje}a. Prvi su s projektima i istra-‘nim radovima zapo~eli Francuzi. Onisu od 1880. na tome radili gotovo 20godina, ali su odustali zbog bolesti ifinancijskih problema. Tek 1903. Pana-ma i SAD su potpisale sporazumkojim je zapravo zapo~ela prava grad-nja sada{njega plovnog kanala. Ve}sljede}e godine Amerikanci su odfrancuske kompanije otkupili pravagra|enja i svu imovinu za onda{njih40 milijuna dolara. Tada su zapravo izapo~eli pravi radovi. Monumentalnije projekt zavr{en u roku deset godi-na, a cijena mu je iznosila onda{njih

USUSRET 100-GODI[NJICI PO^ETKA GRADNJE PANAMSKOG KANALA

putopis


387 milijuna ameri~kih dolara. Vjerujese da su SAD od 1903. do danas uizgradnju i odr‘avanje kanala ulo‘ileotprilike 3 milijarde dolara, a ra~unase da su dvije tre}ine tog iznosa vra-}ene svakodnevnom eksploatacijom.

Zapravo se gradnja Panamskog ka-nala sastojala od svladavanja tri glavnaproblema: in‘enjerskoga, organizacij-skoga i sanitarnog. Uspje{no svlada-vanje tih problema mo‘e se uglavnompripisati in‘enjeru Johnu F. Stevensu,pukovniku Georgu W. Goethalsu tepukovniku Williamu C. Gorgasu koji jeuspje{no rje{avao slo‘ene zdravstve-ne probleme.

Panamski kanal je dug 81,6 km. Odtoga se 11,3 km odnosi na produ-bljeni dio u zaljevu Limon, a 5,1 kmna dio u Panamskom zaljevu. Stoga,duljina kanala izme|u obala Tihog iAtlantskog oceana iznosi 65,2 km.Usjek Gaillard naju‘i je dio kanaladu‘ine 14,5 km. Njegova je {irina152,4 m i predstavlja kontinentalnuvododjelnicu. Najve}a je {irina u jeze-ru Gatun, 304,8 m. Jezero Gatun narijeci Charges, jedno je od najve}ihumjetnih jezera na svijetu. Dubinavode je gotovo izjedna~ena i kre}e seod 12,8 do 14,7 m. Kanal ima ukupno{est pokretnih ustava-prevodnica. Satri prevodnice na atlantskoj strani (na-zivaju se prevodnice Gatun) svladavase visinska razlika od 26 m do jezeraGatun. S tri prevodnice na pacifi~kojstrani (Pedro Miguel i dvije prevodni-ce Miraflores) spu{ta se 9,5+16,5 mdo razine Tihog oceana. Prevodnicesu prosje~no duge 304,8 m, 33,5 m{iroke i potrebno je samo osam minu-ta za pra‘njenje. Dvostruke su, stogase u isto vrijeme jedan brod podi‘e,a drugi spu{ta. Srednja propusna mo}kanala je 36 brodova dnevno. Prevod-nice se gravitacijski pune vodom izjezera Gatun i Madden. Maksimalnadopu{tena duljina broda je 294,1m , amaksimalna dopu{tena {irina brodaiznosi 32,30 m (PANAMAX brodovi).Za manevriranje brodovima pri pro-lasku kroz prevodnice, koriste se spe-cijalne elektri~ne lokomotive koje sekre}u po zup~astoj tra~nici uzdu`stijena prevodnice. One slu`e da brodplovi sredinom prevodnice kakosvojim bokovima ne bi strugao onjezine stijene.

Velik doprinossvjetskoj trgovini

Panamski je kanal imao, zahva-ljuju}i jedinstvenom polo‘aju nanaju‘oj to~ki izme|u Atlantika i Paci-fika, dalekose‘ne u~inke na svjetskigospodarski i trgova~ki razvitaktijekom proteklog stolje}a. Osigurav{ikratak i relativno jeftin prolaz izme|udva najve}a svjetska oceana, kanal jeutjecao na op}i porast svjetske trgovi-ne, potaknuo razvoj nerazvijenih ze-malja te utjecao na gospodarske pro-cese u mnogim udaljenim dijelovimasvijeta. Primjerice, brod natovarenugljenom na isto~noj obali SAD-a,u{tedjet }e na putu za Japan preko

Zaljev Limon, ulaz u Kanal iz Karipskog mora

Bujna vegetacija – tropske pra{ume uz Kanal

Paraziti na grani drveta – alge, li{ajevi...

Kako se upravljaloKanalom

Nakon {to su vi{e desetlje}a Ame-rikanci samostalno upravljali Pa-namskim kanalom, putem Kompanijeza upravljanje koja je djelovala u po-sebnoj eksteritorijalnoj zoni, zaklju~enisu posebni sporazumi izme|u SAD iPaname o zajedni~kom upravljanju,odr‘avanju i obrani Panamskog Kana-la. Prema ugovorima potpisanim uWashingtonu, 7. rujna 1977., ugovore-no je zajedni~ko upravljanje kanalomdo kraja stolje}a. Sporazumi su biliodobreni u Panami na posebnom ple-biscitu, a odobrio ih je i ameri~ki Se-nat. Po~eli su se primjenjivali od listo-pada 1979. Komisija za Panamski ka-nal upravljala je kanalom tijekomdvadesetogodi{njeg prijelaznog razdo-blja. Komisiji je bio na ~elu devete-ro~lani, vi{enacionalni upravni odbor.U prvih deset godina Amerikanac jezauzimao polo‘aj glavnog direktora, aPanamac mu je bio zamjenik. To sepotom promijenilo pa je po~etku1990. direktor postao Panamac, aAmerikanac njegovim zamjenikom.

Komisija je zamijenila prija{nju Kom-paniju za upravljanje Panamskim kana-lom, koja je zajedno sa Zonom kanalai njezinom vladom raspu{tena 1. listo-pada 1979. Od 31. prosinca 1999.SAD su sukladno odredbama sporazu-ma prenijele kompletnu upravu kanalana dr‘avu Panamu.

Kanalom i dalje upravlja posebnaKomisija. Dr‘i se da je na taj na~insa~uvano odr‘avanje i upravljanje ka-nalom prema najvi{im standardimakoji su ve} tradicija toga vodenogputa, a kanal nastavlja uspje{no slu‘itisvjetskoj trgovini. Vjeruje se da }e iubudu}e promi{ljenim ulaganjima uodr‘avanje modernizaciju i programeobu~avanja, Kanal ostati pouzdana go-spodarska prometna arterija svjetsketrgovine.

In‘enjerski su problemi uklju~ivalislo‘ene radove preko kontinentalnerazdjelnice: izgradnju dotada{njenajve}e zemljane brane na svijetu,projektiranje i izgradnju najve}ihdotada{njih kanalskih dijelova,najve}ih proto~nih brana te rje{avanjevelikih ekolo{kih problema.


Panamskog kanala pribli‘no 3000 mi-lja u odnosu na najkra}i alternativnivodeni put, dok }e brod natovarenbananama u Ekvadoru na putu zaEuropu razdaljinu smanjiti za gotovo5000 milja.

Najve}i dio prometa kanalomodvija se izme|u isto~ne obale SAD-ai Dalekog istoka, dok prometne vezeizme|u Europe i zapadne obale SAD-a i Kanade predstavljaju drugu pova‘nosti trgova~ku vezu na tom vode-nom putu. Ostala podru~ja i zemlje,poput susjednih zemalja Srednje iJu‘ne Amerike, proporcionalno oviseo toj vitalnoj prometnoj arteriji, osobi-to u poticanju gospodarskog razvoja ipro{irenju trgovine.

Od otvaranja do 1998. godine krozPanamski je kanal pro{lo vi{e od800.000 brodova. Usprkos zna~ajnogpove}anja broja i veli~ine brodovakoji kroz kanal prolaze posljednjihgodina, ukupno je vrijeme zadr‘a-vanja u kanalu manje od 24 sata(prosje~no vrijeme prolaska brodovaiznosi 8-11 sati). To je izuzetno postig-nu}e koje se mo‘e pripisati ekipi pro-fesionalaca obu~enih da osigurajubrze tranzitne usluge, te stalnim i pra-vovremenim pobolj{anjima uskla-|enima s potrebama pomorskog pro-meta. Svake se godine potro{i pri-bli‘no 10 milijuna dolara na programeobu~avanja i pripremanja radnika zaodvijanje prometa i odr‘avanje Kana-la. Za plovidbu Kanalom obvezno jepeljarenje, pa tako osposobljenihpeljara ima vi{e od dvije stotine. Da-nas je udio Panamaca u ukupnoj rad-noj snazi ve}i od 87 posto, a zaposle-ni su na najstru~nijim i najslo‘enijimposlovima va‘nim za organizacijurada na Kanalu.

Kroz Kanal prolaze svake godinetisu}e brodova, a skoro 23 postocjelokupnoga oceanskog prometasa~injavaju brodovi koji mogu pro}ikroz Panamski kanal. Uz posebanzahtjev postoji i mogu}nost rezerva-cije prijelaza radi osiguranja prioritetau prolazu. Pobolj{anje Kanala ovisi osve ve}oj ulozi brodova koji mogupro}i kroz Panamski kanal u svjetskojtrgovini. Vjeruje se da }e kori{tenjesvih vodenih putova kroz Panamskikanal i ubudu}e biti va‘no i radismanjenih tro{kova prometnih vezazna~ajnih za svjetsku trgovinu.

I odr‘avanje je skupoGodi{nje se utro{i pribli‘no 450

milijuna dolara na upravljanje Kana-lom, a od tog iznosa 100 milijunadolara otpada na odr‘avanje i

pobolj{anje funkcioniranja vodenogputa. Redovitim odr‘avanjem Kanalauspijeva se osigurati tijekom cijelegodine maksimalni gaz od 39,5 stopa(12,04 m), ~ak i za su{nih razdoblja.Budu}i da Komisija koja upravlja Pa-namskim kanalom priznaje i isti~epotrebu odr‘avanja, redovitog remon-ta brana, komora, ventila i sl., dakle,redovito se planira odr‘avanje dijelo-va Kanala u optimalnim operativnimuvjetima. Zadr‘avanjem svoga izuzet-nog zna~aja za velik dio svjetske trgo-vine, Komisija za upravljanje Pa-namskim kanalom i dalje ostvarujezna~ajna pobolj{anja toga vodenogputa. Stalno se nabavljaju novi isna‘niji remorkeri i lokomotive radiopslu‘ivanja pove}anog prometa i sveve}ih brodova.

Nova rasvjeta postavljena na viso-kim stupovima osvjetljava sve dijeloveKanala i pristupne prilaze i ceste, {tono}ni promet ~ini znatno sigurnijim.Poseban sustav sidrenja brodovazna~ajno je pove}ao u~inkovitostkori{tenja dijelova Kanala na pacifi~-kom podru~ju. Produbljivanjem kanalaprakti~ki su osigurane maksimalnenavigacijske mogu}nosti, a sinkronizi-rano dizanje i spu{tanje brodovaomogu}ilo je optimalno odr‘avanje ipopravak kanalske opreme. Instaliranisu i novi suvremeni kompjutori, a ipluta~e su preure|ene prema najno-vijim me|unarodno prihva}enim stan-dardima.

Upravo se ostvaruje dugoro~ni pro-gram pro{irenja 8 milja duga~kog,uskog prolaza Gaillard {to }e, kadabude zavr{en, osiguravati nesmetandvosmjeran promet velikih brodovaPanamskim kanalom.

Pra{ume i mo~vare uzoni Kanala

Osobitost u podru~ju Kanala jetako|er biljni pokrov. To su gustetropske pra{ume i mo~vare koje pred-stavljaju idealno leglo komaraca i dru-gih parazita i kukaca. Mo~vare se pro-te‘u uz rub kanala i jezera Gatun.

Na niskim obalama, gdje je pod-zemna voda vrlo blizu povr{ini tla,mo~varno je tlo okru‘eno palmama imangrovama. U bujnu vegetacijumo~vare utkana su mrko zelena {iro-kolisna stabla tropskih pra{uma uz {a{,trsku i rogoz. Neopropis, u fitogeogra-fiji je florna oblast tropskih krajevanovoga svijeta. Pru‘a se od Meksikado 40o ju‘ne geografske {irine. To jepodru~je tropskih pra{uma. [umskuzajednicu ~ini visoka, vi{eslojna gustavegetacija isprepletena lijanama – epi-

Iskrcaj drveta u jednoj od luka

Kanalom dnevno mo‘e pro}i 36 brodova

Tropski ugo|aj


Monumentalni je projektzavr{en u roku deset godina, acijena mu je iznosila onda{njih387 milijuna ameri~kih dolara.Vjeruje se da su SAD od 1903.do danas u izgradnju iodr‘avanje Panamskog kanalaulo‘ile skoro 3 milijardedolara, a ra~una se da su dvijetre}ine tog iznosa vra}enesvakodnevnom eksploatacijom.

Panamski kanal ukupno je dug81,6 km. Od toga se 11,3 kmodnosi na produbljeni dio uzaljevu Limon, a 5,1 km na diou Panamskom zaljevu.

Njegova je {irina 152,4 m.Biljni se pokrov sastoji odgustih tropskih pra{uma imo~vara, koje predstavljajuidealno rasplodi{te komarcimai drugim parazitima i kukcima.[umsku zajednicu ~ini visoka,vi{eslojna gusta vegetacijaisprepletena lijanama –epifitima ili »zra~nimbiljkama«.

ure|ivanje {uma

DELNICE/GOSPODARSKA JEDINICA SUHA RE^INA

Smanjena {umskapovr{ina

Povjerenstvo za pregled elaboratagospodarske jedinice Suha Re~ina naterenu

SSSSS redinom listopada nakon tro-dnevnog rada u uredu i naterenu tro~lano PovjerenstvoMinistarstva poljoprivrede i

{umarstva u sastavu mr. sc. RobertOjurovi}, predsjednik, mr. sc. Ga{parFabijani} i Dujo Paveli}, dipl. ing., pre-gledalo je novu Osnovu gospodarenjaza gospodarsku jedinicu Suha Re~inau sastavu [umarije Crni Lug Uprave{uma podru‘nice Delnice.

Radu Povjerenstva bili su nazo~nimr. sc. Boris Ple{e iz Odjela za ure|i-vanje {uma, a od strane [umarije CrniLug Zvonimir Pr{le, dipl. ing. upravitelji Dra‘en Tomi}, dipl. ing. revirnik.

Kako valjanost Osnove gospoda-renja istje~e krajem prosinca 2002.pri{lo se izradi nove, a redovnu revi-ziju izradio je delni~ki odjel za ure|i-vanje {uma. Obnovljeni ure|ajni ela-borat vrijedi od 1. sije~nja 2003. do31. prosinca 2012.

Ukupna povr{ina gospodarske je-dinice iznosi 817 ha od toga je obra-slo 807 ha. Ukupno ima 24 odjela sapripadaju}im odsjecima, a prosje~napovr{ina odjela iznosi 34 ha. Povr{inaje dobivena skeniranjem karata i digi-talizacijom gospodarske podjele.

U odnosu na prethodno razdobljeukupna povr{ina gospodarske jedinicesmanjena je za 2,61 ha zbog komplet-ne digitalizacije gospodarske podjele,a prigodom izrade iskaza povr{inauklju~ene su i novootkupljene ~estice.Iskaz povr{ina uskla|en je sa stanjemu katastru.

Prema posjedovnom (katastar-skom stanju) na Hrvatske {ume, Upra-vu {uma Delnice otpada 86 postopovr{ina, a na ostale posjednike (op}i-nu Lokve, Grad Delnice i sl.) 14 postopovr{ine.

U polurazdoblju (1993.–2002.) drv-na zaliha u gospodarskoj jedinici iznosi247.932 m3 ili 307 m3/ha, a prirast3.989 m3 ili 4,9 m3/ha. U narednompolurazdoblju od 2003. do 2012. napovr{ini od 807 ha drvna zaliha iznosit}e 252.127 m3 ili 312 m3/ha i prirast4.300 m3 ili 5,33 m3/ha.

Crnogorica je zastupljena sa 41 abjelogorica sa 59 posto.

Osnovom gospodarenja propisanisu sljede}i {umsko uzgojni radovi ujednostavnoj biolo{koj reprodukciji :njega podmlatka u grupama na 15,50ha, njega mladika u grupama na 46

ha, ~i{}enje letvika u grupama na 59ha, prorje|ivanje mladih sastojina(dvodobni razred) 19,53 ha, prorede uautohtonim sastojinama na 24,50 ha,opa‘a~ka slu‘ba (mjere otkrivanja bilj-nih bolesti i {tetnika) 817,31 ha i~uvarska slu‘ba 817,31 ha. U pro{i-renoj biolo{koj reprodukciji propisanisu radovi na njezi podmlatka kulturado 1/5 ophodnje na 19,30 ha.Budu}im gospodarenjem nastojat }ese o~uvati stabilnost ekosustava te osi-gurati potrajnost prihoda uz pove-}anje kakvo}e i koli~ine drvne maseuva‘avaju}i posrednu funkciju {uma injihovu namjenu.

Otvorenost gospodarske jedinice{umskim prometnicama je 23,9 km/1000 ha i novom Osnovom gospoda-renja ne planira se gradnja novih pro-metnica, ve} samo odr‘avanje posto-je}ih.

Osnova gospodarenja uskla|enaje s prostornim planom Primorsko-go-ranske ‘upanije, a sukladno izra|e-nom planu sre|ivanja imovinsko-prav-nih odnosa, upu}en je zahtjev Dr‘av-nom odvjetni{tvu u Rijeci za uknji‘buzemlji{ta obuhva}enog tom gospodar-skom jedinicom u vlasni{tvo Repub-like Hrvatske jo{ 2000. godine.

Povjerenstvo je predlo‘ilo Ministar-stvu poljoprivrede i {umarstva izdavanjesuglasnosti na prihva}eni elaborat.

Pi{e: V. Ple{eSnimio: B. Ple{e

fitima ili »zra~nim biljkama«. Lijane suukorijenjene u tlu, priljubljene uz sta-blo koje im osigurava povoljno mjestou odnosu na Sun~evu svjetlost. Nisuparaziti jer ne uzimaju ni vodu ni hra-nu od stabla. Ono im slu‘i kao oslo-nac pri penjanju u vi{e slojeve {ume.Poneke stvaraju kro{nju jednako ve-liku kao stabla koja koriste kao oslo-nac. Tropske pra{ume su slojevite (dopet slojeva).

Prvi, najni‘i sloj ~ine presadnice,cvije}e i crvoto~ine. Vi{i sloj (drugi)~ini grmlje, mladice, palme i visoketrave. Tre}i sloj je drve}e visine 5–20metara, koji je najjednoli~niji slojpra{umske vegetacije i gotovo upotpunosti sprje~ava prolaz Sun~evesvjetlosti. Gusto izrasla stabla imajusto‘aste kro{nje. U ~etvrtom sloju sustabla visine 15-30 metara koja ~ineglavni pra{umski svod i dijelom pro-pu{taju Sun~evu svjetlost. Kro{njemogu imati oblik ki{obrana. Peti sloj~ine stabla s prosje~nom visinom od~etrdeset metara, a neka dosegnu ivisinu od sto metara. Dio vegeta-cijskog pokriva~a na niskim brdima uzPanamski kanal ~ine stabla palisande-ra, mahagonija i hrasta.


ljekovito bilje

Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

âj od {ipka osim lijepeboje i ugodna okusa dobroje preventivno sredstvoprotiv prehlada. Poja~avaobrambenu snagu orga-nizma i poti~e rad nadbu-bre‘ne ‘lijezde koja pro-izvodi mnoge hormone, akvaliteta mu je u tome {to inekoliko sati nakon pri-prave zadr‘ava vitamin C.

Poznata pod drugim nazivomkao pasja ru‘a, divlji {ipak, {ip,{ipkovina, {ipurika i {ipuri-na, pojavljuje se u vi{e oblika.

Raste uz rubove {uma, izme|u grmljai {ikara, uz ceste i puteve, u ravnici ina planinama. Plodovi ove ljekovitebiljke koriste se za jelo jo{ od starogvijeka, a kao jestive spominje ih rimskilije~nik Galen. Uglavnom su slu‘ilikao hrana siroma{nim slojevima ljudi,a koristili su ga kao pu~ki lijek zalije~enje mnogih bolesti. Rimljani suvjerovali da biljka lije~i i bjesno}upasa, pa otuda narodni i latinski nazivza biljku – pasja ru‘a.

Ovaj razgranati grm obrastao bo-dljama mo‘e narasti do tri metra. Li-stovi su neparno perasti, sastavljeniod 5 ili 7 jajastih nazubljenih listi}a.Cvjetovi su ugodna mirisa, s pet ru‘i-~astih ili bijelih latica, koje stoje poje-dina~no ili skupa na kraju grana.Nekoliko blijedo‘u}kastih, tvrdih i dla-~icama obraslih plodi}a koji se pog-re{no nazivaju sjemenkama, nastajuposlije cvatnje u jajastom, crvenom imesnatom usplo|u ({ipak). Cvate odsvibnja do srpnja mjeseca, plodovi({ipci) dozrijevaju u rujnu i listopadu.

Uz zeleno usplo|e oraha, {ipak jenajbogatiji prirodni izvor vitamina C.Najvi{e vitamina C ima u zrelom {ipkukoji nije omek{ao i po~eo gubitisvijetlocrvenu boju. Sjemenke {ipkasadr‘e mnogo vitamina E, te oko 0,01posto vanilina, pa stoga stu~ene imajuugodan miris. Usplo|e {ipka bogatoje karotinom, vitaminom A, B1, B2, Ki P, mineralnim tvarima, vo}nim kiseli-nama, taninom i {e}erom. Koli~inaaskorbinske kiseline u zrelim plodovi-ma kre}e se izme|u 400 i 1400 mg.

Cvijet {ipka treba brati ~im seotvore prve latice. [ipak se bere kadje zreo, a to je poslije prvih mrazevakad malo omek{a. Mladi listovi seberu od prolje}a do sredine ljeta.Cvjetovi, latice, pupoljci i listovi kon-zerviraju se su{enjem, a {ipak su{e-njem ili zamrzavanjem. Prije su{enja{ipak treba razrezati, a sjemenkeizdvojiti ako ‘elimo dobiti samo me-snate dijelove. Ako se konzervirasu{enjem treba ga {to prije osu{iti dabi zadr‘ao miris, okus i boju. Osu{entreba ~uvati u dobro zatvorenim po-sudama, jer se ljekovite tvari brzorazgra|uju.

Osu{ene i izrezane {ipke ~esto semije{a s raznim ~ajnim smjesama, kaozamjenu za ruski ~aj. Najbolji i naj-zdraviji napici pripremaju se od sa-mog {ipka, bez primjesa drugoga bi-

Divlja ruà - {ipak(Rosa canina L.)

Plodovi ove ljekovitebiljke koriste se zajelo jo{ od starog

vijeka, a kao jestivespominje ih rimskilije~nik Galen. Grmdivlje ru‘e obra{tenje bodljama i mo‘enarasti do tri metra

visine

Divlja ru‘a – {ipak

Osu{eni plodovi {ipka

lja. âj od {ipka osim lijepe boje iugodna okusa dobro je preventivnosredstvo protiv prehlade. âj poja~avaobrambenu snagu organizma i poti~erad nadbubre‘ne ‘lijezde koja proiz-vodi mnoge hormone, a kvaliteta muje u tome {to i nekoliko sati nakonpriprave zadr‘ava vitamin C. Cvijetdivlje ru‘e koristi se u kozmetici, a ~ajod li{}a kao tonik za ~i{}enje, osvje-‘avanje i stezanje ko‘e. âj od cvijetadobar je kao ru‘ina vodica za lije~enjekonjuktivitisa. âj ili sirup od laticakoristi se za lije~enje plu}nih bolesti.

U na{oj zemlji osobito je ra{irenopripravljanje pekmeza od {ipka, a zakoji se koristi {ipkovo usplo|e. Plodovise za tu namjenu beru u jesen, poslijeprvih mrazeva kad malo omek{aju.O~iste se i nare‘u, kuhaju 45 minuta,procijede kroz sito da se oslobodedlakavih ko{tica. Ovako dobivena gu-sta crvena masa kuha se sa {e}erom,kako bi se dobio zdrav i hranjiv pek-mez, koji je zimi bogat izvor vitaminaC. U Rusiji se od {ipka pripravljaju vi-taminski koncentrati, a u Njema~kojjuhe, salate, kompoti, kola~i i mnogadruga jela.

Vino od {ipka: treba nam 1 kg{ipka, 400 grama {e}era, litra vode i 3litre bijelog vina. Od vode i {e}eraskuhati sirup. [ipak samljeti i staviti ustaklenku {iroka grla, preliti ohla|enimsirupom, promije{ati i pustiti da odstoji24 sata. U smjesu umije{ati vino, stak-lenku zatvoriti i staviti na tamno i hla-dno mjesto. Nakon stajanja od 3 do 4tjedna uz povremeno protresanje, vinoprocijediti.

Sok od {ipka: 3 kg {ipka, 600 gra-ma {e}era i 2 l vode. Mljeveni {ipakpreliti vodom, umije{ati {e}er i pustitida odstoji preko no}i na hladnommjestu. Sljede}i dan u sokovniku iscije-diti sok.

I {ipci mnogih vrtnih ru‘a koriste seu prehrambene svrhe. Tako se u Bosnii Makedoniji, priprema ukusno i omi-ljeno slatko iz miri{ljavih latica nekihuzgojenih vrsta. Sirupi pripremljeni odcvjetova samoniklih i vrtnih ru‘a slu‘ekao narodni lijek za lije~enje plu}nihbolesti. Od latica uzgojenih ru‘a pri-prema se i ru‘in med, ocat i {e}er. Izcvjetova mnogih kultiviranih vrsta ru‘a(Rosa alba L., Rosa damascena Miller)dobiva se parnom destilacijom sku-pocjeno ru‘ino ulje, koje se najvi{eproizvodi u Bugarskoj. Ru‘ino ulje ko-risti se od davnina, a spominje se ve}u vrijeme Homera.

gljive


Foto:[umarska

enciklopedija

Pi{e:Ivica

Tomi}

Otrovne gljivena{ih {uma

Unato~ brojnimupozorenjima,skuplja~i gljivaopetovano ~inepogre{ke, a uzroksvih trovanja jeneznanje. âk 90posto trovanja u nasuzrokuje smrtnoopasna gljiva zelenapupavka

IIIII z sredstava javnoga priop}avanja uposljednje vrijeme nerijetko dozna-jemo o slu~ajevima trovanja glji-vama. U na{im {umama nailazimo

na otrovne gljive koje u ljudskom or-ganizmu mogu izazvati trovanja odtek bezazlenih probavnih smetnji dote{kih trovanja koja zavr{avaju smr}u.Praksa je pokazala da otrov ne djelujejednako na sve ljude, ve} ovisi i ootpornosti oboljele osobe. Zanimljivoje da su neki ljudi alergi~ni na sve glji-ve, pa ~ak i na one najbolje jestive.Ne postoji op}enit na~in kako prepoz-nati otrovne gljive ili, uop}e, otrovnebiljke. Stoga, stru~njaci savjetuju datreba skupljati samo one gljive koje~ovjek doista dobro poznaje.

Na‘alost, unato~ brojnim upozo-renjima, ljudi opetovano ~ine pogre{-ke, a uzrok svih trovanja je neznanje.Od nekoliko grupa gljivnih otrovanajpoznatiji su oni koji djeluju na pro-toplazmu stanica, najvi{e na stanicejetre. Povra}anje, proljev i bolovi utrbuhu simptomi su koji se javljaju tek10–20 sati nakon jela. înjenica je dase za mnoge vrste gljiva ne zna sigur-no jesu li otrovne ili nisu, a razli~itiautori knjiga imaju o tome razli~itami{ljenja. Potrebno je napomenuti dame|u gljivama dobra okusa ima i otro-vnih koje jo{ nisu upoznate ili dovolj-no istra‘ene. Tako|er, niz gljiva nije niotrovno ni jestivo, ve} naprostonejestivo zbog lo{eg okusa, mirisa ikonzistencije.

Ludara (Boletus satanas)otrovna je gljiva koja i sirova i kuhanaizaziva vrlo brzo nakon jedenja pro-bavne smetnje, a neiskusni skuplja~ilako je mogu zamijeniti sa svim vrsta-ma vrganja crvenoga trusi{ta. Pojav-ljuje se u bjelogori~nim {umama navapnena~kom tlu, od kolovoza do li-stopada. Klobuk te gljive promjera jeod 8 do 20 cm, u po~etku polukugla-sto ispup~en i s podvijenim rubom, akasnije jastu~ast i i ~vrst. Isprva je finebar{unaste povr{ine, zatim gladak,bjelkast pa bijelo-siv sa zelenkastomnijansom. U starosti ima prljavosme|epjege. Stru~ak je kratak, ~vrst, tvrd izdepast (4–15 x 3–10 cm), zadebljaou donjem dijelu. @ute je boje te prekri-ven crvenom mre‘icom. Zanimljivo jeda zbog crvene mre‘ice, vrlo guste u

srednjem dijelu, stru~ak izgleda crven.Bjelkastosivo meso, neugodna mirisa inekarakteristi~na okusa, na zraku po-stupno i blago poplavi, a zatim pono-vno izblijedi.

Muhara (Amanita musca-ria) raste na sun~anim mjestima,posebice u visinskim smrekovim i bo-rovim {umama te me|u skupinamabrezovih stabala. Od srpnja do stude-noga moè se na}i u vi{im predjelima,a u nizinama od rujna nadalje. Otrov-na gljiva bijelog i tvrdoga mesa, bezizrazitoga mirisa i okusa, ‘utog u klo-buku pod crvenom ko‘icom. Upo~etku polukuglast, kasnije spljo{tenklobuk promjera 5–20 cm, prekrivenje jarkocrvenom ili naran~asto-crve-nom ko‘icom koja se lako skida. Tre-ba istaknuti da mlada gljiva ima poklobuku neravnomjerno raspore|enebijele krpice. Starije gljive imaju sitnonaboran obrub i gladak rub. Trusi{te jesastavljeno od bijelih, gustih, {irokih,trbu{astih i razli~ito duga~kih listi}a, aotrusina je bijela. Stru~ak je bijel, vitaki valjkast, u po~etku pun, kasnije{upalj. Visok je 12–20 cm, promjera1–2,5 cm, u gornjem dijelu s njega visibijeli, sitno naborani ostatak zastorka.U donjem je dijelu stru~ak gomoljastozadebljao, s 2–3 reda bradavi~astihizraslina koje su ostatak vanjskogovoja. Va‘no je napomenuti da skup-lja~i tu otrovnu gljivu nerijetko za-mijene s blagvom, koja ima ‘utstru~ak, ‘ute listi}e i naj~e{}e nemakrpice na klobuku. Osim toga, blagvaima oko zadebljaloga donjega dijela

SVIJET GLJIVA

Ludara(Boletus satanas)

Panterovka (Amanita pantherina)

Zelenapupavka

(Amanitaphalloides)


stru~ka {iroku, bijelu, ko‘nu ljuskukoju muhara nema.

Panterovka, panterova mu-hara (Amanita pantherina)vrlo je otrovna gljiva bijeloga mesa, smirisom rotkvice i neizrazita okusa, asadr‘i deset puta vi{e ibotenske kiseli-ne, muscimola i muskazona negomuhara. Stani{te su joj bjelogori~ne{ume hrasta, kestena i graba, no imaje i u smrekovim {umama. Raste odlipnja do listopada, u isto vrijeme kadi proljetni ili mre‘asti vrganj i u njego-voj blizini. Sivo-sme|i ili sivo-‘u}kastiklobuk, sitno naborana obruba ipromjera 5–12 cm poslije izblijedi, aposut je malima bijelim krpicama.Listi}i trusi{ta su bijeli, gusti i {iroki, aotrusina je bijela. Stru~ak je bijel i stu-past, visok 6–15 cm, promjera 0,5–1,5cm. Pri dnu je gomoljasto odebljao itijesno obuhva}en preostalim dijelombijeloga vanjskog ovoja koji gorezavr{ava sa 2–3 stepeni~asta prstena.U gornjem dijelu je u‘i, s ostatkombijelog nenaboranog zastorka. Pante-rovka se najvi{e zamjenjuje s biser-kom (Amanita rubescens), kojoj jecrvenkastosme|i klobuk posut krpica-ma ‘u}kaste ili ru‘i~aste boje, dok sukod panterovke bijele. Tako|er, mesobiserke na o{te}enom mjestu pocrve-ni.

Zelena pupavka (Amanitaphalloides) nejestiva je, otrovna ismrtno opasna gljiva, bijeloga mesa(ispod ko‘ice u klobuku zelenkasto),neizrazita okusa. Gljive u mladostinemaju mirisa, a starije miri{u donekleslatkasto. Raste od srpnja do listopadana kiselu tlu, u bjelogori~nim {umamahrasta, bukve, kestena i graba ili umje{ovitim sastojinama, a u alpskimpodru~jima ispod ~etinja~a. Na pod-ru~ju Hrvatske uzro~nik je ~ak 90posto svih trovanja gljivama, koja uzznakove faloidinskoga sindroma imajusmrtni ishod. Treba napomenuti dasamo jedan jedini klobuk sadr‘i ko-li~inu otrova smrtnu za odrasla ~o-vjeka. U mladosti je zelena pupavkazatvorena u bijeli vanjski jajoliki ovoj,a donju stranu klobuka prekrivako‘asti zastorak. Stru~ak i klobuk seizdi‘u s rastom gljive u ovoju i pri-tiskom rastrgnu vrh ovoja. Ostatakvanjskog ovoja zadr‘i se uz donji diozadebljala stru~ka. Klobuk je promjera5–15 cm, u po~etku polukuglastoispup~en, kasnije spljo{ten i s glatkimrubovima. U razli~itim je nijansamamaslinastozelene boje, sme|e-zelen,‘ut ili bijel, u sredini obi~no tamniji.Tek rijetko na klobuku ostaju bijelekrpice. Listi}i trusi{ta su bijeli, gusti,{iroki i razli~ito duga~ki, a u mladegljive pokriveni bijelim zastorkom.Otrusina je bijele boje. Vitak i stupaststru~ak (6–13 cm x 0,8–2cm) je bijeldo svijetlo‘ut, gore je u‘i. Njegov jedonji, gomoljasto zadebljali dio okru-

‘en bijelom ko‘astom ljuskom kojale‘i duboko u zemlji i te{ko se uo-~ava. Ostatak bijelog ili ‘u}kastogko‘astog zastorka na stru~ku gladakje ili sitno naboran, a ispod njega suna stru~ku zelenkaste popre~ne “cik-cak” pruge.

Stru~ak je u po~etku pun, a kasnije{upalj.

Skuplja~i gljiva ~esto zamjenjujuzelenu pupavku s jestivim vrstamagljiva koje imaju zelen, ‘ut ili bijelklobuk ili vjen~i} na stru~ku pa dola-zi do kobnih posljedica. Zamjenjuju jesa sun~anicama (na visokom vitkomstru~ku pomi~ni vjen~i}), pe~urkama(nemaju ovoj, trusi{te je ru‘i~asto itamnosme|e), goluba~ama (zeleniklobuk, stru~ak bez vjen~i}a i vanj-skog ovoja), zelenkom (sva je zelena,stru~ak bez vjen~i}a i ljuske i puhara-ma (na prerezu se ne mogu vidjeti svidijelovi gljive u unutra{njosti).

Lijepa capica, trobojna gri-va (Ramaria formosa) imastani{te u vla‘nim sjenovitim bjelogo-ri~nim, posebice bukovim {umama, araste od lipnja do listopada. Rije~ je onejestivoj, otrovnoj gljivi koja ve} umalim koli~inama djeluje kao jako sred-stvo za otvaranje, izazivaju}i bolove igr~eve u probavnim organima. Mesoje kiselkasta okusa i bez karakteristi~-na mirisa. Na presjeku je bjelkasto,posebice u stru~ku, na zraku prelazi uru‘i~astu boju, a na pritisak pocrveni.Lijepa capica je grmi~asto razgranjenagljiva, s trusi{tem na povr{ini gran~icai ‘u}kastom otrusinom; izraste u visi-nu do 20 cm. Mesnat i pun stru~akdijeli se prema gore na grane u oblikuslova U, a one se u obliku slova Vdijele na tanje gran~ice, koje tekuusporedo u visinu (otuda naziv griva!).Vrhovi gran~ica zavr{avaju s dva o{trazupca. Ta je gljiva znakovita po pre-lijevanju nijansi boja od podno‘jastru~ka do vr{aka. Naime, podno‘jeje bjelkasto, na sredini stru~ka bojaprelazi u ‘u}kastoru‘i~astu, razgranatidio grive je ru‘i~asto-naran~ast, a vr{cisu ‘uti poput limuna. Boja starih gljivaje u potpunosti okerasta. Lijepu jecapicu mogu}e zamijeniti s razli~itimvrstama gljiva ‘ute boje, a sli~nogoblika.

Neki su ljudi alergi~ni na svegljive, pa ~ak i na one najboljejestive . Ne postoji op}enit na~inkako prepoznati otrovne gljive ili,uop}e, otrovne biljke. Stoga,stru~njaci savjetuju da trebaskupljati samo one gljive koje~ovjek doista dobro poznaje.Odnekoliko grupa gljivnih otrovanajpoznatiji su oni koji djeluju naprotoplazmu stanica, najvi{e nastanice jetre.

Muhara(Amanita muscaria)

Lijepa capica (Ramaria formosa)


KKKKKa{tel u Driveniku utvrda je navisokom brijegu ponad Tri-baljskog polja na jedinstvenomstrate{kom polo‘aju. U 13. je

stolje}u bio sjedi{te ‘upne uprave.Crikveni~ko-vinodolska rivijera uz

turisti~ko-ugostiteljsku ponudu turisti-ma nudi i bogatu kulturnu i povijesnuba{tinu toga kraja. U 15. i 16. stolje}u,u vrijeme vladavine obitelji Zrinskih iFrankopana, to podru~je do‘ivljavanajve}i kulturni procvat, grade se broj-ni sakralni objekti. I danas se u spo-men na ta vremena ponad gradi}a na

bre‘uljcima u okru‘ju {uma bora ihrasta crnike uzdi‘u utvrde i ka{teli.Kao nijemi svjedoci slavne pro{losti,zjape prazni i samotni, a mogli bi bitii bolje iskori{teni u turisti~ke svrhe.

Najo~uvaniji je ka{tel u staromgradi}u Driveniku, koji je u povijestizajedno sa Bribirom, Gri‘anama, Bak-rom, Hreljinom, Grobnikom, Trsatom,Ledenicama i Novim Vinodolskim pot-pisnik poznatog Vinodolskog zakonaiz 1288. Vinodolski zakon prvi je pisa-ni tekst srednjovjekovnog statutarnogprava. Pisan na hrvatskom jeziku, ~a-kavskom dijalektu i hrvatskom pismuglagoljici najljep{i je primjer kulture iprava starije hrvatske povijesti.

Ka{tel u Driveniku utvrda je na vi-sokom brijegu ponad Tribaljskog poljana jedinstvenom strate{kom polo‘aju.Tu je u 13. stolje}u sjedi{te ‘upneuprave, a dolaskom Frankopana rezi-dencija feudal~eva izaslanika-satnika.Ulaz u Ka{tel je polukru‘an, a odmahdo ulaza je kula u koju se ulazi prola-zom. Iako je izvana okruglog oblika,iznutra je ~etverokutna. U 16. stolje}uKa{tel je pro{iren i po uzoru na rene-sansne utvrde nadogra|ene su nauglovima okrugle kule. Poslije Franko-pana Drivenikom gospodare Zrinski, au utvrdi je stanovao “gradi{}ik” i ‘up-nik »plovanac« do izgradnje ‘upnogadvora. Nakon pogubljenja Frana KrsteFrankopana i Nikole Zrinskog, 1671.godine, Drivenik do‘ivljava kulturnustagnaciju. Danas se u prostorimaKa{tela odr‘avaju prigodne kulturnemanifestacije, jer je taj dobro o~uvaniprostor ure|en kao ljetna pozornica.

Ledenice su mjesto uz cestu {tovodi iz Novog Vinodolskog premaOgulinu. O bogatoj povijesti i kultur-noj ba{tini mjesta najbolje svjedo~eostaci ledeni~ke gradine na uzvisiniponad ceste, u okru‘ju {ume hrastacrnike. Tu su ostaci napu{tenog na-selja, gdje je uz feudalni Ka{tel izgra-|ena pala~a vlastelina. Dolaskom Hr-

vata, 1225. godine, utvrda postajeva‘ni ‘upni grad, i dolazi u posjedkr~kog kneza Vida. U 14. stolje}uLedenice postaju sjedi{tem podk-ne‘ine, a u 15. stolje}u, u vrijemekneza Dujma, gradi se crkva SvetogStipana kao najljep{i primjer franko-panske arhitekture u Vinodolu. Udoba turskih najezda, od 1530. dopo~etka 18. stolje}a, Ka{tel i naseljeLedenice postaju va‘na to~ka Ante-murale christianitatis (predzi|e kr{}an-stva) i branik na liniji turskih prodoraprema Furlaniji. Potkraj 16. stolje}aoja~avaju se bedemi te utvrde, a cijelose naselje u kojem ‘ive uskoci i kra-ji{nici opasuje zidom. Krajem 17. sto-lje}a uskoci se iseljavaju, a mjestopomalo gubi na va‘nosti. Pod utvr-dom u okrugloj vrta~i opasanoj suho-zidom, nalaze se ostaci kapele i grob-lja.Ostaci ledeni~ke gradine sa crkvicom

Okrugle kule nadogra|ene suu vrijeme renesanse

U doba turskih najezdi, od1530. do po~etka 18. stolje}a,Ka{tel i naselje Ledenicepostaju va‘na to~kaAntemurale christianitatis(predzi|e kr{}anstva) ibranik na liniji turskihprodora prema Furlaniji.

Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Ulaz u ka{tel u Driveniku

uz rub {umeKULTURNA I POVIJESNA BA[TINA

Ka{tel Drivenik i gradinaKa{tel Drivenik i gradinaLedenice

KULTURNA I POVIJESNA BA[TINA


akcije

Mo‘emo li imati unikatnidizajn od drveta?Studentska udruga {umarstvakrenula je u pionirski posao –osmisliti, objediniti i predstavitimogu}nosti izrade unikatnodizajniranih predmeta oddrveta u Hrvatskoj

SSSSS tudentska udruga {umarstva pri [umarskom fakul-tetu Sveu~ili{ta u Zagrebu krenula je u pionirskiprojekt »Potpunije kori{tenje odre|enih drvnih sor-timenata«. Projekt su podr‘ali Ministarstvo za{tite

okoli{a i prostornog ure|enja, Hrvatske {ume d.o.o., te nekidrugi sponzori.

O projektuZanimalo nas je da li je mogu}e od manje vrijednih

drvnih sortimenata proizvesti predmete unikatnog dizajna.Istra‘uju}i nai{li smo na primjer {kotskog Woodschoolakoji pokazuje da je to mogu}e. Ondje se prodajom upravotakvih artikala financira obnavljanje uni{tenih prirodnih{uma. Zato smo zaklju~ili da je najbolje prona}i proiz-vo|a~e u Hrvatskoj, organizirati prodajnu izlo‘bu, te nanjoj bilje‘iti interes javnosti. Krenuli smo u potragu zadoma}im proizvo|a~ima i ustanovili da oni doista postojeu zna~ajnijem broju. Razasuti po cijeloj Hrvatskoj, proizvelisu manji broj primjeraka, uglavnom su me|usobno nepove-zani te ono najbitnije nikada nisu bili u mogu}nosti poka-zati svoje proizvode {iroj javnosti.

Izlo‘ba Ambienta 2002.Na poziv prof. dr. sc. I. Grbca sudjelovali smo na

me|unarodnom sajmu namje{taja »Ambienta« u Zagrebu.Izlo‘beni prostor, osmi{ljen pod motom »Umjetnost priro-dnog stvaranja« opremili smo proizvodima osam doma}ihi jednoga stranog proizvo|a~a. Reakcije posjetitelja su re-dom bile vrlo pozitivne, ostvareno je i nekoliko kontakatasa stranim izlaga~ima koji su pokazali interes za plasmantakvih proizvoda na europsko tr‘i{te. Na‘alost, zanimanjestruke za taj vid kori{tenja drva bio je vrlo slab.

Izlo‘ba u Bo}arskom domuZa 21. i 22. prosinca ove godine u Bo}arskom domu u

Zagrebu priprema se glavna izlo‘ba. Na njoj }e sudjelovati30-ak proizvo|a~a (privatni poduzetnici, udruge, umjetnici)me|u njima i uprave {uma Zagreb, Bjelovar, Po‘ega i Del-nice. Kako bi animirali ljude da se uklju~uju u projekt, teosigurali adekvatan izlo‘beni prostor odlu~ili smo izlo‘bidati humanitaran karakter. Dio prihoda od prodaje na-mijenjen je Hrabrom telefonu – telefon za zlostavljanu izanemarenu djecu (Klinika za dje~je bolesti Zagreb,Klai}eva 16).

RadionicaKako bi podrobnije ispitali mogu}nosti proizvodnje na

razini [umarije, organizirana je radionica za studente[umarskog fakulteta i umjetnike.

^etvero~lana ekipa boravila je na podru~ju [umarijeBjelovar u bjelovarskoj Upravi. Zanimljivim za daljnju obra-du pokazali su se ostaci drva nastali pri obradi ‘ili{ta (percai zasjeci), pilanske gule, ogrjevno drvo i bukove gube.Izra|eni }e predmeti biti izlo‘eni u Bo}arskom domu.

AlraunaSame nam alraune ukazuju na to koliko je bitna sposob-

nost percepcije budu}ega pri takvoj metodi rada s dr-vetom. Izra|uju}i alraune u na|enom, u prirodi nastalom

obliku (stari korijeni, otpale grane, dijelovi debla) autorprepoznaje budu}i oblik i prema vlastitom naho|enju inter-venira. Rije~ je o umjetnosti ~iji je »stvarni tvorac« prirodasâma.

Zanimljivo je to {to su uo~eni slu~ajevi terapeutskogdjelovanja izrade alraune na ljudsku psihu (primjerrazvoja~enog branitelja Domovinskog rata Du{ka [trbca)

Nadamo se da }emo na ovaj na~in – izlo‘bom, uspjetipotaknuti {iri krug ljudi na intenzivnije bavljenje ovom te-matikom i mogu}nostima koje ona pru‘a.

Detaljne informacije o projektu mogu}e je dobiti nakontakt adresi Studentska udruga {umarstva, Sveto{imun-ska u Zagrebu (ili na telefon 01 235 2497 i e-mailsof�hrast.sumfak.hr). (su{.)


U LOVI[TIMA UPRAVE [UMA DELNICE

Jeleni »nabroju«

U lovi{tima Uprave{uma Delnice je dopo~etka studenogodstrijeljeno{esnaest jelena,~ime je u potpunostiispunjen plan

TTTTT rofejne vrijednosti odstrijeljenihgrla prosje~ne su za brdsko-pla-ninska podru~ja. Odstrijeljenoje pet jelena u rangu bron~ane

medalje. Na‘alost, kako ka‘e rukovo-ditelj odjela za lovstvo delni~ke Upra-ve Dario Majnari}, od po~etka lovnegodine na|eno je i osam uginulihmu‘jaka jelena, pa je uz odstrijeljenejelene time plan u potpunosti izvr{en.

U lovu su sudjelovali i lovciiz Italije i Slovenije, a ve}vi{e godina delni~kaUprava nema problema sabrojem lovaca turista natrofejnu divlja~. Veliki diolovaca dolazi ve} nekolikosezona zaredom, a na{umarima je da kvalitetomlovnih usluga i vlastitimodnosom prema lovstvuzadr‘e kvalitetnu lovnuklijentelu.

Lovno osoblje Uprave {uma _ podru‘nice Delnice iDra‘en Serti}, stru~ni suradnik za lovstvo u Direkciji

lov i ribolov

Foto:V.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

Uzrok je uginu}a uglavnom vezan uzstradavanje od vuka. Svi jeleni od-strijeljeni su po lovcima turistima.Osim lovaca iz Hrvatske, u lovu susudjelovali lovci iz Italije i Slovenije.Du‘i niz godina Uprava {uma – po-dru‘nica Delnice nema problema sbrojem lovaca turista na trofejnu di-vlja~. Velik dio lovaca dolazi ve}nekoliko sezona zaredom, a na lovci-ma je da kvalitetom lovnih usluga ivlastitim odnosom prema lovstvu za-dr‘e kvalitetnu lovnu klijentelu.

Po~etkom studenoga Povjerenstvoza ocjenjivanje trofeja divlja~i je uznazo~nost dipl. ing. Dra‘ena Serti}aocjenilo trofeje te analiziralo opravda-nost odstrjela jelena.

Uz jelenske trofeje ocijenjen je itrofej srnjaka ste~en u lovi{tu Bjelolasi-ca na podru~ju [umarije Vrbovsko uvrijednosti 108 CIC to~aka (bron~anamedalja). Lovci turisti u lovi{timaUprave {uma – podru‘nice Delniceodstrijelili su ukupno 12 grla srnjaka,~ime je plan u potpunosti ispunjen.

Ostale lovne aktivnostiGosp. Majnari} isti~e kako se i ove

godine u lovi{tima osje}a problem ve-

likog otpada, {to je posljedica prisustvavelikog broja vukova. Brojno stanjevuka je u porastu, a time su svakegodine sve ve}e {tete na divljim dvo-papkarima (divlja svinja, jelen i srna).

Po~etkom studenoga zapo~ete su iaktivnosti vezane uz po~etak lova me-dvjeda, a sa prvim mjese~inama u stu-denome sti}i }e i prvi gosti. Lovna se-zona na medvjeda potrajat }e sve dokraja travnja sljede}e godine. U planuje odstrjel 12 grla medvjeda. U tijekusu i poslovi vezani uz pripremu hraneza prihranu divlja~i. Izla‘e se kukuruz,{e}erna repa, sijeno i travna sila‘a.

Problem je nedostatak vozila i toometa svakodnevni rad. U Delnicamase nadaju se da }e to pitanje uskorouspje{no rije{iti zajedni~ki Uprava{uma i Direkcija.Povjerenstvo pri ocjenjivanju trofeja

LOVI[TE REPA[

I divlja~ prehrani

ZZZZZa zimsku prihranu divlja~i u re-pa{kom su lovi{tu ove godi-ne u~inili korak dalje. Od 50-akjutara povr{ine {to ih [umarija

Repa{ svake godine zasije kukuruzom,na oko 10 jutara napravljen je pokus snovim sortama hibridnog kukuruza,zapravo na 7 jutara s vi{e sorti hibridakako bi se utvrdilo kakav kukuruz di-vlja~ najvi{e voli.

Glavnina kukuruza zasijana je popoljima oko Repa{a i Gole, dok je15-ak jutara raspore|eno po remiza-ma, na manjim poljoprivrednim povr{i-nama uz rubove lovi{ta.

– To bi trebalo zadovoljiti ovda{njeprili~no visoko brojno stanje divlja~i,govori upravitelj repa{ke {umarije dipl.in‘. \uro Jendrijev. Pro{le smo godi-ne, recimo na na{im poljima proizveli180 tona kukuruza i sve potro{ili.Naime, rije~ je o specifi~nom lovi{tu ukome je brojno stanje ve}e od propi-sanoga zbog sezonske migracijedivlja~i iz Ma|arske, stoga je potreb-no osigurati vi{e hrane. Tako na{elovi{e, prema najnovijim podacima,bilje‘i 80 jelenskih grla, 60 grla divljihsvinja te oko 120 grla srne}e divlja~i.

Obilazak pokusne plohe (7 jutara) novih v

U U U U U projektsmanjivanja {teta oddivlja~i na privatnimparcelama, urepa{kom su lovi{tuuklju~ili i pokus sproizvodnjom novihsorti hibridakukuruza kakve volidivlja~


Foto:RobertFerrario

Pi{e:Sini{aSlavini}

voli novosti u

[to divlja~ voliSjeme za sadnju novih vrsta hibrida

kukuruza repa{koj je {umariji ustupilatvrtka Pioneer sjeme d.o.o. iz Zagre-ba.

– Rije~ je o novim sortama od kojihsu neke prvi put kod nas u proizvo-dnji, poja{njava dipl. ing. Ivica Pozderiz Pioneera. To su vrste koje brzootpu{taju vlagu iz zrna pa su tro{kovisu{enja mali, (npr. PR37H24,PR37M34 i druge). Imaju visok prinos,ve}i postotak {e}era te tvr|e zrno,{to, pokazalo se, divlja~ voli. Otpornisu na su{u i dobro se prilago|avajuvrsta hibrida

Novesortedajuvisokeprinose

Na ovoj remizi divlja~ je pojela savkukuruz i ostavila svoj “potpis”

Pi{e: Miroslav MrkobradFoto: M. Mrkobrad

uzgoju u raznim stani{tima. Stabljika ilistovi dugo su zeleni te su pogodni zasila‘u. Tako|er, radi se o kukuruzukoji po sastavu ugljikohidrata i uljaodgovara potrebama divlja~i. Razum-ljivo je samo po sebi da izbor kvalitet-ne hrane utje~e i na razvoj divlja~i.

Da je takav kukuruz za divlja~ doi-sta dobar, pokazao je obilazak poku-sne povr{ine od 7 ha na kojoj je bilovi{e novih hibrida, te remiza unutarlovi{ta koje je divlja~ potpuno “obra-la”. Tragovi na ostacima stabljikakukuruza pokazuju da je remizu po-sjetila i jelenska divlja~, koja je kuku-ruz obrstila i divlje svinje, koje su gada bi do{le do klipa, potpuno povalja-le i iza sebe ostavile pusto{.

– To je dobro. Kad divlja~ jede na{kukuruz, smanjuju se {tete na ostalompoljoprivrednom zemlji{tu, ka‘e in‘.Jendrijev, jer ovdje su pro{lih godinabile velike {tete na privatnim parcela-ma za {to smo pla}ali prili~nu od{tetu.Otkako interveniramo s vlastitom hra-nom, posebno s novim sortama kojedivlja~ voli, {tete su smanjene i do 70posto. U Repa{u stoga razmi{ljaju i opove}anoj proizvodnji kukuruza.

Nakon izrazito toplog studenog, o~ekuje se u prosincu prava zima. Lovovi su upunom jeku. Naro~ito je atraktivan skupni lov na divlje svinje. Divlje svinje se jo{pare – bucaju, zavr{en je prsk – parenje divokoza, a po~inje i parenje vukova.

Ukoliko je zima ja~a medvjedi se povla~e u brloge na nepravilan zimski san. Jo{traje jesenska seoba pataka i gusaka, ovisno o ja~ini zime.

Papkarska divlja~ odvaja se u krda po spolovima. Srne}a divlja~ stvara tzv. socijal-na krda, pu je prilika da prosmotrimo kakva grla po spolu i broju imamo u lovi{tu.U prosincu hranili{ta moraju biti puna. Ako padne duboki snijeg i stvori se pokoricaza srne je potrebno uz puteve i na prosjekama izlagati sijeno. So~nu hranu valjaizlagati u dnevnim koli~inama da ne nastanu poreme}aji probavnog sustava. Uzglavnu vrstu divlja~i potrebno je prihranjivati i ostale vrste divlja~i: tr~ke, fazane,patke, guske i dr.

Lovove ne smijemo odr‘avati blizu mjesta gdje se obavlja zimska prihrana divlja~i.Prosinac je zadnji mjesec u kojem odr‘avamo skupne lovove na divlje svinje,

stoga se moramo potruditi da izvr{imo plan odstrjela za ovu lovnu godinu.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA ProsinacPi{e: Dra‘en Serti}, dipl. ing. {um.

Grge~,riba zazimskuzabavu

KKKKKada temperature padnu, azima otjera ve}inu riba u krto-ge i odmori{ta, sportskomribi~u malo toga preostane za

ribolov. No, i u najhladnije doba godi-ne, kada vode okuje led i snijeg, nekese ribe mogu uspje{no loviti. Me|unjih spada i grge~. Riba je tamnozele-nih le|a, ‘u}kastozelenih bokovai{aranih popre~nim maslinastozelenimprugama, na le|ima joj se isti~e o{tra,bodljikava peraja koja se kad je ulo-vljena nakostrije{i. Po njoj je u nekimkrajevima grge~ dobio i ime – ko-strije{. U Slavoniji ga znaju kao banda-ra. Druga le|na peraja mu je mekana,a krase ga i crvenkaste trbu{ne i sivo-zelene repne peraje. Mrijesti se odo‘ujka do lipnja. Tada ‘enka polo‘i ivi{e od 150.000 jaja. Grabe‘ljivac jekoji se hrani drugom ribom i sitnim‘ivotinjama odnosno kukcima.

Mnogi sportski ribolovci ga necijene jer su mu mukrlju{ti ~vrstousa|ene, pa se te{ko ~isti. No, nesamo {to pru‘a u‘itak ribolova i zimi(jer lovi se tijekom cijele godine)grge~ ima iznimno ukusno bijelomeso.

U prosjeku je te‘ak tek stotinjakgrama i dug dvadesetak centimetara.


U najoptimalnijim uvjetima mo‘enarasti do 5 kg. No, primjerci te‘i od500 grama ve} se smatraju kapitalci-ma. Tako me|u hrvatske rekordesvakako spada grge~ te‘ak 1,01 kg(39 cm), kojeg je 20. XI. 2001. na je-zeru Lepenica (Fu‘ine) ulovio na leptir(br. 2), Stjepan Lipovac iz Fu‘ina. Zazanemariti nije ni grge~ od 0,85 kg(36 cm) kojeg je na repa{koj {odericiulovio Kri‘ev~anin Nikola Markulin(1999. godine).

Grge~ je rasprostranjen po nizin-skim rijekama, jezerima i ribnjacima.Studeni, prosinac, te velja~a i lipanj sunajbolji mjeseci za ribolov ove ribe.Zimi ga valja tra‘iti u dubljim dijelovi-ma. Budu}i da ‘ivi u jatu, kad gauo~ite mo‘ete ga uloviti u znatnimkoli~inama. Mo‘e se loviti raznim teh-nikama, pa i mu{i~arenjem. No, ribo-lov varalicom i postavom na prirodnimamac, zimi je naju~inkovitiji. Zablinkera{ki ribolov potreban vam je{tap izba~aja do 30 grama, du‘ine od2,10 do 2,70 m, vr{ne akcije, manjerole br‘eg prijenosa s najlonompromjera do 0,20 mm. Od varalicanaju~inkovitije }e biti manje ‘lice, tipaefzzet, te manji vobleri dubokoronci,leptiri br. 2 do 3, ali i gume tipa tviste-ra s laganim vo|enjem i potezanjemna mah s kra}im zastojima.

Iako je vrijeme daleko od onogkakvo bi trebalo biti, mo‘da kadabudete ~itali ove retke ipak zahladi, asnijeg zabijeli obale. U tom slu~ajunema boljeg na~ina ribolova nagrge~a od onog dubinskog (s ili bezplovka) na ‘ivog ili mrtvog kederaodnosno komadi} ribice (polovica –repi} ili filet). Potreban vam je {tapdu‘ine do 5 m, akcije B, te‘ineizba~aja do 80 grama, rola (mo‘e idirekta{ ako su takvi uvjeti na vodi) inajlon promjera od 0,25 do 0,30 mm.Od udica koristite »anjfakice« (jedno-kuke) {aranke. Plovak mo‘ete upo-trijebiti, ovisno o varijanti dubinsketehnike: olovo je na dnu, a udica iz-nad – kad se lovi bez plovka, ili udicaje ispod olova – kad se lovi s plo-vkom. Za mamac osim ribica, dobro}e do}i i ki{ne gliste.

NASTAVAK SURADNJE S BAVARSKIMDRVOPRERA\IVAÎMA

HHHHH rvatske {ume bile su potkraj lis-topada doma}in grupi pilana-ra i drvoprera|iva~a iz Bavar-ske tijekom trodnevne stru~ne

ekskurzije u Republici Hrvatskoj. Nasta-vak je to suradnje izme|u H[-a i Insti-tuta za drvnu industriju iz Rosenhaima,kada su hrvatski {umari i drvarci pono-vno svojim gostima pokazali proizvod-ni lanac: {uma–pilana–daljnja prerada.

Bavarski drvarci su upoznati s gos-podarenjem bukovim {umama na pod-ru~ju {umarije Koprivnica, johovim ilu‘njakovim {umama na podru~ju{umarije \ur|evac (U[P Koprivnica), ana podru~ju {umarije Slatina (U[PNa{ice) doznali su o gospodarenju shrastom lu‘njakom. Posjetili su pilanu itvornicu namje{taja TVIN d.d. u Virovi-tici, Ciprijanovi} d.d., Orahovica–Bje-ljevina (proizvodnja elemenata, su{ara iparionica) te po‘e{ki Spin Valis (pilanai tvornica namje{taja).

Spin Valis – uspje{nipartner Hrvatskih {uma

Tijekom posjeta Spin Valisu, direktortoga vrlo uspje{nog drvnoindustrijskogpoduze}a dipl. ing. @eljko êrti upoz-nao je njema~ke stru~njake s poslo-vanjem i organizacijom proizvodnje.Istaknuo je da to dioni~ko dru{tvo za-po{ljava 450 radnika, koji rade u ~etiriproizvodne i dvije uslu‘ne jedinice.Godi{nje se preradi 53.000 m³ bukovei hrastove pilanske oblovine, a najve}idio prera|uje se u elementari u piljenugra|u. Najve}i dio elemenata namije-njen je za proizvodnju namje{taja

Na kraju stru~neekskurzije u Hrvatskoj,gosti iz Bavarskeistaknuli su da uproizvodnom lancu od{ume do namje{taja nisuo~ekivali tako dobruorganiziranostproizvodnje, red i radnudisciplinu, {to je,tako|er, put dozajam~enog uspjeha

(sjede}e garniture), koji se uglavnomizvozi. Pro{le je godine ~ak 70 postoprihoda ostvareno izvozom, od ~egagotovo tri ~etvrtine u Njema~ku. Pre-ma rije~ima gosp. êrtija, tvrtka se 75posto sama financira, dioni~arima seredovito ispla}uju dividende, a pla}eradnika su za oko 30 posto ve}e odprosjeka hrvatske drvne industrije. Utijeku je izrada novih proizvodnih pro-grama i programa za zapo{ljavanje, ado o‘ujka sljede}e godine osnovat }ese u sklopu Spin Valisa samostalna tvrt-ka u kojoj }e mo}i sura|ivati i {umarskistru~njaci.

Videonadzor nadproizvodnjom

– Svi su poslovi normirani, a u ciljukvalitetnije za{tite na radu i protupo-‘arne za{tite uveli smo videonadzornad cjelokupnom proizvodnjom tepove}ali proizvodnju za 15 posto. Re-zultat je toga da nema vi{e otu|ivanjarepromaterijala, prikazivanja la‘nih po-vreda te kori{tenja strojeva za vlastitepotrebe – nagla{ava gosp. êrti i napo-minje da je proizvodnja kompjutorizira-na, a na strojevima rade stru~ni radnici,koji mogu zaraditi i do 5000 kuna.

Na podru~ju po‘e{ke podru‘niceH[-a stru~njaci iz Bavarske bili su naglavnom stovari{tu drvnih sortimenata{umarije Velika. Tu su se upoznali sproizvodnjom vrtnih garnitura te s teh-nologijom proizvodnje u {umsko-hor-tikulturnom rasadniku Hajderovac.

Gosti iz Njema~ke obi{li su u pred-ve~ernjim satima kulturno-povijesneznamenitosti slavonske Atene, gradaPo‘ege. Na kraju ekskurzije istaknulisu da u proizvodnom lancu od {umedo namje{taja nisu o~ekivali tako do-bru organiziranost proizvodnje, red iradnu disciplinu, {to je, tako|er, putdo zajam~enog uspjeha.

Ispred suvremene su{are

Pohvale hrvatskim{umarima idrvarcima

Pi{e: Ivica Tomi}Foto: I. Tomi}

stru~na suradnja

U najoptimalnijim uvjetimagrge~ mo‘e narasti do 5kg. No, primjerci te‘i od500 grama ve} se smatrajukapitalcima. Tako me|uhrvatske rekorde svakakospada grge~ te‘ak 1,01 kg(39 cm), ulovljen na leptirna jezeru Lepenica pro{legodine.


NA PRVOJ HRVATSKOJ KONFERENCIJI EKOIN@ENJERSTVO 2002.

Sudjelovale i Hrvatske {umeNa Plitvi~kim je jezerima krajem li-

stopada odr‘ana Prva hrvatska konfe-rencija EKOIN@ENJERSTVO 2002., nakojoj su sudjelovale i Hrvatske {ume.Predstaviv{i najprije poduze}e i njego-ve djelatnosti, zamjenik direktora Hr-vatskih {uma dipl. ing. Ivan Hodi} go-vorio je i o sve ve}em zna~enju op}e-korisnih funkcija {uma.

– Posredne funkcije {uma postale suva‘nije od proizvodnih pa tako danasgovorimo o vrijednostima op}ekorisnihfunkcija {ume koje su 10, 20, 30 pa ivi{e puta ve}e od vrijednosti drvnezalihe u prirodnoj i zreloj {umi – istak-nuo je, me|u ostalim, Hodi}. Sudionike

skupa upoznao je i s naporima kojetvrtka ula‘e u za{titu i obnovu {uma.Zaklju~io je da se zbog ~uvanja cjelo-vitosti {uma u Hrvatskoj primjenjujeozakonjena metodologija vrednovanjasirovinsko-energetskih i op}ekorisnihfunkcija, da ova potonja vrijednost da-leko nadma{uje sirovinsko-energetskevrijednosti te da je zbog sve ve}egone~i{}enja ekosfere i ugro‘avanja{uma potrebno poduzeti korake zazaustavljanje te pojave. Upozorio jeposebno na o{te}enja jele u Gorskomkotaru i one~i{}enja koja dolaze iz dru-gih zemalja, zrakom i kroz oborine (ki-sele ki{e). Po zavr{etku izlaganja, ing.

S Prve konferencije Ekoin‘enjerstvo 2002.

17. SAVJETOVANJE PRAVNIKA,OPATIJA, 6. _ 8. STUDENOGA 2000. Pravnici na seminaru

U Opatiji je od 6. do 8. studenogaodr‘ano tradicionalno, 17. savjetovanjepravnika, ovaj put na temu Praksegra|anskog, trgova~ko-radnog i proce-snog prava, na kome su predava~i,me|u ostalima, bili dr. Jadranko Crni},predsjednik Ustavnog suda RepublikeHrvatske u mirovini, Ivica Crni}, pred-sjednik Vrhovnog suda Republike Hrvat-ske, dr. Ivo Grbin, predsjednik Gra-|anskog odjela Vrhovnog suda Repu-

blike Hrvatske, prof. dr. Jak{a Barbi},prof. dr. Dubravka Hrabar i mnogi drugi.

Prof. dr. Jak{a Barbi} govorio je oodgovornosti i obvezama trgova~kogdru{tva. Za pravnike Hrvatskih {uma,koji su tako|er prisustvovali seminaru, taje tema bila posebno va‘na, s obziromda su Hrvatske {ume nedavno registrira-ne i rade kao trgova~ko dru{tvo d.o.o.Ivica Crni}, predsjednik Vrhovnog sudaRepublike Hrvatske, elaborirao je o nak-

nadi nematerijalne {tete, a MarijanRu‘djak o odgovornosti poslodavca za{tetu uzrokovanu radniku. Branko Hrva-tin obradio je temu vra}anja radnika naposao u parni~nom i ovr{nom po-stupku. Prof. dr. Dubravka Hrabar sakatedre za obiteljsko pravo Pravnogfakulteta u Zagrebu upoznala je sudio-nike seminara sa statusom bra~neste~evine i vlastite imovine bra~nih dru-gova. (Ante Pulji})

doga|aji

Osniva se dr`avni zavodza za{titu prirode

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 24. listopada2002. godine prihvatila prijedlog Ministarstva za{tite oko-li{a i prostornog ure|enja o osnivanju Dr‘avnog zavoda zaza{titu prirode.

Osnivanje Dr‘avnog zavoda za za{titu prirode pred-vi|eno je Strategijom i akcijskim planom za{tite biolo{ke ikrajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i Planom pro-vedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridru‘ivanju.

Osnivanjem ovog Zavoda stvorit }e se pretpostavke zainstitucionalno ja~anje slu‘be za{tite prirode. Zavod }eobavljati ugovorne poslove i zada}e na provedbi odgo-varaju}ih programa za{tite i o~uvanja prirodnih vrijednostite planova upravljanja tim prirodnim vrijednostima za po-trebe Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja.Naime, opseg poslova u za{titi prirode pove}an je po-tvr|ivanjem desetak me|unarodnih konvencija i protokolau posljednje dvije godine, kao i ugra|ivanjem svih relevant-nih direktiva EU u prijedlog novog Zakona o za{titi prirode.

Stoga je neophodno osnivanje kvalitetne stru~ne slu‘bekoja }e se uklju~iti i pratiti sve odgovaraju}e me|unarodneaktivnosti vezane za za{titu prirode i okoli{a, tim vi{e {to uHrvatskoj trenutno nema nijedne stru~ne institucije izpodru~ja za{tite prirode kao stru~nog sredi{ta za objedinja-vanje aktivnosti u smislu kreiranja i provedbe politikeza{tite prirode. (K. Gojevi})

Hodi} je odgovarao na mnogobrojnapitanja sudionika Konferencije (m).

MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A IPROSTORNOG URE\ENJA

S pokusnog rada Ecotraca i Skiderana terenima Bilogore

HRVATSKI [UMSKI TRAKTOR PREDSTAVLJENPOTENCIJALNIM KUPCIMA IZ INOZEMSTVA

Ho}e li ECOTRAC uinozemstvo

Bjelovarska tvorni-ca Metalservis TADkoja, me|u ostalim,proizvodi i strojeveza {umarstvo (traktorEcotrac), po~etkomstudenog je u {um-skim predjelima Bilo-gore, na podru~ju{umarije Bjelovar,predstavila hrvatskimali zglobni traktorECOTRAC MS 33Vte prvi put, prototipSKIDERA od 7 tonaza potencijalne kup-ce iz inozemstva. Uzdoma}e {umare izvi{e uprava, prezen-taciji su prisustvovalii {umari iz Ru-munjske, Ma|arske,Slova~ke i Slovenije.S osnovnim radnimkarakteristikama trak-

tora ECOTRAC goste su upoznalistru~njaci Metalservisa, te sa [umar-skog fakulteta iz Zagreba koji su sa{umarskim znanstvenicima iz Hrvat-skih {uma tako|er inicirali izradu jed-nog ovakvog traktora.

lovi{ta


KKKKKad sam u sije~nju ove godineotvorio vrata starog i dostojan-stvenog lova~kog domaMonjoro{, do~ekale su me to-

ple papu~e. Upravo to mi je i bilopotrebno, nakon dana provedenog upir{u s konjskom zapregom i pje{ice,a na te{kome terenu. Prvi snijeg i ledpod kojim se povukla voda i stoga sestalno lomio, upoznali su me s blatomtog ~udesno lijepog mo~varnogpodru~ja. Katkad sam mislio da }ekonji zaglaviti, ja sam sâm jedvauspijevao zadr‘ati ~izme na nogama.Unato~ buci koju smo stvarali lome}iled, neprestano smo mogli vidjeti ple-menitu divlja~, kao i divlje svinje, jerljudi na tom podru~ju gotovo da inema. Nisu to bili najja~i primjercijelena ni najstariji veprovi, njima jena{a buka ipak bila presumnjiva, noza njema~koga je lovca uvijek do‘iv-ljaj vidjeti krma~e i jelene pri dnevno-me svjetlu.

Pratili su me Dra‘en Serti}, zaposle-nik Odjela za lovstvo »Hrvatskih {u-ma«, dr‘avnog poduze}a za gospoda-renje {umama iz Zagreba te lokalnirevirnici. Objasnili su mi lova~ku kon-cepciju toga podru~ja, velikog 28 000

PODRU^JA O KOJIMA LOVCI SANJAJU

Hrvatska Baranja

Povijest Baranje,sjeveroisto~nogadijela Hrvatske,bogatog plemenitomdivlja~i, bila jehirovita i punapromjena, no lov jetu uvijek imaoprimarno mjesto,~ak i pred{umarstvom. Tako sejedan odnajzna~ajnijiheuropskih vrhunskihrevira u trokutuizme|u Dunava iDrave uspio odr‘atido danas

Preneseno:Wild und

Hund(1/2002)

Vrhunski baranjski jeleni

ha i podijeljenog u ~etiri lova~ka revi-ra. Jedan od revira je Belje, u kojem je1946. g. odstrijeljen svjetski rekorder,jelen koji je s 248,55 me|unarodnihto~aka dr‘ao prvo mjesto sve do1971. godine. Poznato je i ime neka-da{njeg dr‘avnog jugoslavenskog lo-va~kog poduze}a »Jelen«, ~ije je glav-no podru~je bila Baranja, kao ipovr{ine dana{nje jugoslavenske po-krajine Vojvodine. Nekada{nja Titovalova~ka rezidencija nao~igled propa-da, {to zbog preskupe rekonstrukcije iinterijera neprikladna za uobi~ajenulova~ku ku}u, {to zbog takve politi~keodluke. Stoga je pro{le godine u Zlat-noj Gredi izgra|ena i peta lova~kaku}a za goste, s gotovo luksuznimkomforom.

Dvije tre}ine podru~ja zapravo sujo{ netaknuta mo~varna dolina pokri-vena mekom bjelogoricom, topolom,vrbom i trstikom koje rastu na tluokru‘enom bezbrojnim jezercima, ba-rama i rukavcima Drave i Dunava. Tekna malo povi{enim oto~i}ima pronala-zimo hrast i brijest. To podru~je, po-plavljeno od prolje}a do sredine ljeta,zove se Kopa~ki rit i nalazi se sjevernood Osijeka. Kopa~ki je rit jedno od


Lova~ka ku}a Zlatna greda, izgra|ena 2001. g.

S konjskom zapregom kroz mo~varnu dolinu

Baranjske ritske {ume idealne su za lovstvo

najzna~ajnijih za{ti}enih podru~ja mo-~varnih ptica nakon delte Dunava. Jez-gra podru~ja, veli~ine 7200 hektara,nalazi se pod potpunom za{titom ineprestano je povod kontroverznihrasprava zbog {teta koje biljnomepodmlatku i pti~jim jajima nanosi crnadivlja~. Jo{ je prisutno nerazumije-vanje lova~koga rukovodstva, i ideo-lo{ki utemeljene debate nemaju mno-go veze sa stvarno{}u. S pogledom na‘eljeno ~lanstvo svoje zemlje u Europ-skoj uniji, uskoro }e morati spoznatida se nad ovim podru~jem jo{ ne}ezavijoriti zastava.

Prelazak u vrednovanju odstrije-ljenih jelena s CIC to~aka na te‘inunije posvuda radosno do~ekan, jer daje specifi~na te‘ina ve}ine jelena kojinastanjuju mo~varna podru~ja relativ-no laka te je prisutan strah od gubitkaprihoda. Statisti~ki prosjek jednog»sedmokila{a« iznosio je 194 CICto~aka, u dometu od 180 do preko200 to~aka. Na zidu u Monjoro{u visitrofej s 244 me|unarodne to~ke, kojite‘i »samo« 11,3 kilograma.

U revirima neprestano nailazimo nastare, napu{tene lova~ke ku}e, kojetijekom poplavnoga razdoblja ~ineoto~i}e, no te{ko je zamisliti da bi sedanas ondje moglo ‘ivjeti. Ve}ina lo-vaca i {umara koji djeluju u ovomekraju ‘ivi na kopnenoj strani velikogaza{titnog nasipa, ~ija kruna ~ini i glav-ni prilazni put ka revirima na kojem senalaze i turisti~ke lova~ke ku}e. Pti~jebogatstvo od 285 dokazanih primje-raka svaki posjet tome krajobrazu, uzlov, pretvara u poseban do‘ivljaj, anije zanemarivo ni 20 – 30 parovabjelorepog {tekavca, koji ukazuju i nabogatstvo ribljih primjeraka u tim vo-dama. ^injenica da tu dokazano obi-tava i sedam vrsta komaraca i 30razli~itih vrsta obada, podsjetit }e vasda treba poduzeti prikladne mjereza{tite u ljetnim mjesecima.

U tom se podru~ju love isklju~ivojelen i divlja svinja. U rubnim dijelovi-ma ima i ne{to srnjaka (njihov je od-strjel 2001. godine iznosio 64 pri-mjerka), no poplavna su podru~ja ne-prikladan ‘ivotni prostor za tu vrstudivlja~i. Tek je u malim i rijetkim dije-lovima revira dopu{ten lov na ptice.Grabljivice (poput divlje ma~ke) tako-|er su ura~unate u lov.

U vrijeme parenja jelena lov sedopu{ta samo onim gostima kojinamjeravaju odstrijeliti kapitalni pri-mjerak. Manji jeleni love se poslije. Uosnovi postoji samo lov sa ~eke i pir{.Ovaj zadnji, po ‘elji, i s konjskomzapregom. Pokretnih lovova nema nina jelene, ni na divlje svinje. Pro{le jegodine, od procijenjenih 8 primjerakajelena na 100 hektara, odstrijeljeno446 primjeraka, od toga 35 jelena uklasi medalja do 240 CIC to~aka. Prijerata (1991. – 95.), na 100 hektara biloje 12 primjeraka, no populacija seponovno popunjava. Lova~kih objeka-ta ima dovoljno i u dobrome su sta-nju. Poseban je do‘ivljaj ceremonijas veprovima. Odstrijelili smo nekolikoprasadi i nazimadi, no kod ja~ih smoprimjeraka prasadi trebali provjeriti iprosuditi, mo‘e li se koji identificiratikao »vepri}« te smo ga pustili da otr~i.Stoga me ni poslije nije ~udilo kadsmo tijekom pir{a ~esto sretali srednjestare veprove koji su se mirno {etali,svjesni svoga posebnog statusa, neo-metani i neustra{eni na{om blizinom.Samo je tako mogu}e pri ukupnojpro{logodi{njoj {treci od 988 komadadivljih svinja dosti}i 35 veprova zamedalje. Nave~er sam do‘ivio ocjenji-vanje jednoga vepra s kljovama du-‘ine 25,6 cm na 125,8 CIC to~aka.Pojedina~ni je lov na jake veproveondje vrlo stvaran. Treba dodati i daoko 50 – 60 km ju‘no od Osijeka, uVinkovcima, postoji vrlo dobra popu-lacija muflona, koja omogu}uje zanim-ljivu lova~ku kombinaciju. Uve}ani {i{, gostoprimstvo na hrvatski na~in

zadnja stranica


LLLLL istanje starih novina uvijek jeavantura, podsje}a nas autor krat-kog povijesnog pregleda lista Po-

dravka, prije nego {to u ruke uzmemoneki od ve} po‘utjelih primjeraka naizlo‘bi uprili~enoj povodom 40-godi{-njice izla‘enja novina. Veliki jubilejobilje‘en je 29. studenoga u Koprivni-ci, sjedi{tu danas velikog Podravkinogkoncerna i jedne od najuspje{nijih hr-vatskih tvrtki (tko nije ~uo za Vegetu!).Prvi broj Podravke tiskan je 28. stude-noga 1962. i bilje‘e}i kroz ~etiri de-setlje}a promjene, padove i dostig-nu}a, za podravski je kraj uvijek biovi{e od tvorni~kih novina. U Podravcisu uvijek znali procijeniti va‘nost in-formiranja, moglo se ~uti na tematskiorganiziranom okruglom stolu o infor-miranju u poduze}ima danas. Da nijetako ne bi bili jedan od rijetkih “pre-‘ivjelih” na sceni tvorni~kog izdava{t-va nakon pretvorbe (kada su, kaooblik {tednje, najprije ukidane novine,a nestajale ~itave tvornice!). S tim jeupoznat i predsjednik Hrvatskog novi-narskog dru{tva Dragan Lu~i} koji je isam prisustvovao proslavi jubileja.

List Podravka jo{ je od 1975. tjed-nik, a danas je, uz ostale oblike oba-vje{tavanja i izdava{tva dio velikog su-stava informiranja u okviru Korporativ-nih komunikacija. Podravka d.d. idedalje. (m)

Obrazacinformiranja

40 GODINA LISTAPODRAVKA

DDDDDonosimo i nekoliko sni-maka licitarskih ukrasakoji }e krasiti bo‘i}no

drvo koje je Hrvatska ove godi-ne darovala Vatikanu. Ukraseje dizajnirao i osmislio poznatihrvatski dizajner Miroslav [u-tej, a bit }e izra|eni u osje~kojlicitarskoj radionici “Bla‘eko-vi}” koju vodi Josip Ranogajec.

Ukrasi zabo`i}nodrvo

Ekskluzivno

HRVATSKE ŠUME 72 - 12/2002casopis.hrsume.hr/pdf/072.pdf · je svima onima koji su na bilo koji...

Documents

Transcript of HRVATSKE ŠUME 72 - 12/2002casopis.hrsume.hr/pdf/072.pdf · je svima onima koji su na bilo koji...