HRVATSKE ŠUME 66 - 6/2002 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/066.pdf · drugo. U odnosu na...

Broj 66 • lipanj 2002. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju

DANI HRVATSKOGA [UMARSTVA, 17�23. LIPNJA 2002.

Niz manifestacijaNiz manifestacijaNiz manifestacijaNiz manifestacijaNiz manifestacijauz uz uz uz uz Dane {umarstvaDane {umarstvaDane {umarstvaDane {umarstvaDane {umarstva

Sredi{nja tematska rasprava, 20. lipnja uZagrebu, pozabavit }e se dvjema aktualnimtemema, privatnim {umama i kori{tenjembiomase

OOOOO vogodi{nji Dani hrvatskoga{umarstva odr‘at }e se od 17do 23. lipnja, i bit }e obi-lje‘eni nizom stru~no-popu-

listi~kih manifestacija. Budu}i da ovegodine nema natjecanja {umskih rad-nika, barem ne na razini tvrtke ({to neisklju~uje natjecanja po upravama{uma-podru‘nicama), doga|anja }ebiti vezana za aktualna zbivanja u{umarstvu kojih uistinu ne nedostaje.

Sredi{nji doga|aj – Skup{tina Hrvat-skog {umarskog dru{tva odr‘at }e se20. lipnja u Zagrebu, u dvorani Mini-starstva poljoprivrede i {umarstva ipozabavit }e se dvjema temama, pri-vatnim {umama i kori{tenjem bioma-se. O tome }e uvodna izlaganja pri-premiti gosti iz Austrije. O “Pomo}iZemaljske komore privatnim {umovla-snicima” govorit }e dipl. ing HelmutSpitzer, voditelj {umarskog odjela uKomori, a temu “Kori{tenje biomasekao energetskog izvora” predstavit }edr. Horst Jauschnegg, voditelj referadeza energiju. Ova tematska raspravatrebala bi po~eti u 11.00 sati, a prijetoga odr‘at }e se Izborna skup{tina

H[D-a (u 9.00 sati) na kojoj }e delega-ti iz svih ogranaka birati novo ruko-vodstvo H[D-a.

Istoga dana bit }e predstavljenedvije knjige iz {umarskog miljea, »Ime-nik drve}a i grmlja« prof. dr. @elimiraBorzana, te nave~er u 19.00 sati uprostorijama Hrvatskog {umarskogdru{tva knjiga pri~a dipl. ing. MilanaKrmpoti}a »Divlje sjeme«.

U razdoblju od 17. do 23. lipnjaogranci Hrvatskog {umarskog dru{tvaorganizirat }e na svom podru~jurazli~ita predavanja, javne tribine, sa-vjetovanja o aktualnim doga|anjima uhrvatskom {umarstvu, o Nacionalnoj{umarskoj politici i strtategiji, o restruk-turiranju Hrvatskih {uma, o novomZakonu o {umama, kao i o drugimzna~ajnim doga|ajima vezanim za{umarstvo, primjerice o novom Zako-nu o za{titi prirode koji je preddono{enjem.

Dane hrvatskog {umarstva organizi-raju zajedno Hrvatsko {umarskogdru{tvo, Hrvatske {ume d.o.o i Hrvat-ska gospodarska komora. (m)

ìvot

Foto:M.Mrkobrad

Pi{e:MiroslavMrkobrad

2 [umarstvo se moraprilagoditipromjenama uokruènju

3 Vi{e od 130 milijunakuna u protupoàrnupreventivu

4 Moè li se (i kako)gospodariti {umskimpoàrom?

7 Krivolov i paljenjekorova naj~e{}iuzroci

9 Manje {uma vi{ebolesti

13 Katastrofalne {teteod mraza

17 U Virovitici je lipa nacijeni

20 Ljubav u {umi

23 Moè li drvnaindustrija proizvoditivi{e finalnihproizvoda?

24 Park prirodnihljepota

27 Bijel i sr`

28 Glog _ preko trnjado lijeka

30 Nema vi{e orija{a izKozar~evih {uma

32 I slova~ke {umetroslojno suorganizirane

34 Ekolo{ko uni{tavanjekorova _ samo 30godina!

38 Invalidi rada gradedrvene ku}e

39 Nu`ni zaokreti ulovnom gospodarenju

40 Novi usponi{umarskogplaninarstva

Broj 66 • lipanj 2002. HRVATSKE [UME2

Mno{tvo mi{ljenja iprijedloga

Nakon javnih poziva u medijima irazgovora, odr‘anih radionica u Stu-bi~kim Toplicama i Trako{}anu krajem2001. godine, te izrade prvog i dru-gog nacrta dokumenta, prema planira-nom hodogramu odr‘ano je ukupnoosam javnih rasprava s ciljem priku-pljanja novih ideja i prijedloga, kako bidokument u zavr{nici bio {to kvalitet-niji i obuhvatio sva va‘na pitanja veza-na uz razvoj {umarskog sektora ubudu}nosti. Na svakoj javnoj raspravivo|en je zapisnik koji sadr‘ava disku-sije sa rasprava, a sudionicima su po-

NACIONALNA [UMARSKA POLITIKA I STRATEGIJA

STATISTI^KI PRIKAZ ODNOSA POTPISANIH SUDIONIKA I ISPUNJENIH ANKETA

MJESTO ODR@AVANJA JAVNE RASPRAVE

Karlovac Split Gospi} Delnice Osijek Nova Gradi{ka Bjelovar ZagrebBroj potpisanih 66 52 64 91 90 63 75 89sudionikaBroj ispunjenih

66 32 36 50 62 34 57 65anketa

dijeljeni anketni listi}i s nekoliko pi-tanja i prostorom za njihove prijedlo-ge. Tijekom rasprava na kojima je,prema prikupljenim popisima, sudjelo-valo ukupno 590 sudionika iz raz-li~itih interesnih skupina, prikupljenoje ukupno 402 anketna listi}a (grafi~-ka obrada u prilogu 1.). Moramo na-glasiti da se odre|eni broj prisutnihnije upisao u popis i ispunio anketnilisti}, vjerujemo zbog odre|enog stra-ha ili iz razloga {to je ovo prvi put u{umarskom sektoru da se na taj na~invodi proces izrade jednog strate{kiva‘nog dokumenta pa ljudi jo{ jedno-stavno nisu naviknuti na ovaj na~inkomunikacije.

Nakon a‘uriranja zapisnika i obra-de podataka iz anketa, po mjestu odr-‘avanja, sadr‘aju i podru~ju, odr‘anaje 9. i 10. svibnja 2002. godine radio-nica u Stubi~kim Toplicama na kojojsu sudjelovali pomo}nik ministra za{umarstvo i lovstvo @eljko Renduli},koordinatori projekta dr. Joso Gra~ani Ivan I{tok, te voditelji grupa za poje-dina podru~ja Mladen Slunjski, JagodaMuni}, Bo‘idar Longin i Vlado Filipec.Kako bi se {to kvalitetnije obradile no-ve teme, pojedini sudionici radioniceponovo su se sastali 16. svibnja u pro-storijama Ministarstva poljoprivrede i{umarstva i jo{ dodatno radili na kva-

Tijekom rasprava na kojima je sudjelovaloukupno 590 sudionika iz razli~itih interesnihskupina, prikupljeno je ukupno 402 anketnalisti}a.

liteti dokumenta. Cilj radionice uStubi~kim Toplicama bio je uskla|iva-nje dokumenta po podru~jima, ciljevi-ma i aktivnostima, uklju~ivanje u do-kument novih tema koje su rezultatjavnih rasprava, te odre|ivanje prorite-ta u izvr{avanju ciljeva i aktivnosti izdokumenta.

Strate{ki ciljeviVa‘no je naglasiti da su na radionici

promijenjeni raspored i nazivi pojedi-nih podru~ja, i ona sada glase:

[uma – kako o~uvati njenugospodarsku i ekolo{ku ulogu,bioraznolikost i op}ekorisne funkcije

Pi{e:dipl. ing.

Ivan I{tok

Foto:M.

Mrkobrad

{umarska politika

UUUUU izradi ovakve strategije slijedi-li su najnoviji trendovi kojise odnose na razvoj svijesti ishva}anja {ume kao va‘nog

ekolo{kog faktora, a ne samo sirovin-ske baze. Tehnolo{kim razvojem civili-zacije iz dana u dan pove}avaju serazli~iti pritisci na okoli{. Paralelno stim razvija se i nu‘nost za{tite i o~u-vanja onih resursa koji uz sirovinskubazu imaju i zna~ajnu ekolo{ku ulogu.Jedan od takvih resursa svakako su ina{e {ume. Stoga je va‘no da ovaj do-kument uka‘e na ekolo{ku ulogu {u-ma, odnosno va‘nost o~uvanja bio-raznolikosti i op}ekorisnih funkcija uznaglasak na ulogu koju {umarski sek-tor ima u cjelokupnom razvoju Repu-blike Hrvatske.

CCCCCilj dono{enja Nacionalne {u-marske politike i strategije,projekta kojeg je u listopadupro{le godine pokrenuloMinistarstvo poljoprivrede i{umarstva, prilagodba je{umarskog sektorapromjenama u okru‘enju ioptimiziranje njegovogdoprinosa dobrobitistanovni{tva i nacionalneekonomije

[umarstvo se mora pri promjenama u okru`e [umarstvo se mora pri promjenama u okru`e


A. Gospodarenje {umskim ekosu-stavima

B. [umarska uprava i zakonodav-stvo

C. Nedrvni proizvodi (turizam,lovstvo i ostali proizvodi {uma i{umskog zemlji{ta)

D. Drvna industrijaE. Za{tita okoli{a i prostorno

ure|enjeF. Obrazovanje, istra‘ivanje i me-

|unarodna suradnjaG. Odnosi sa javno{}u i promid‘-

ba.Osim u tom dijelu, do{lo je do

promjena u strate{kim ciljevima i akti-vnostima, pa je posebno nagla{enokori{tenje biomase, certificiranje {u-

Posebno je nagla{enoda su me|u (novim)strate{kim ciljevimakori{tenje biomase,certificiranje {uma,uklju~ivanje {umara ugospodarenjeza{ti}enimpodru~jima,formiranje slobodnogtr‘i{ta za oblovinu idrugo.

ma, uklju~ivanje {umara u gospoda-renje za{ti}enim podru~jima, formi-ranje slobodnog tr‘i{ta za oblovinu idrugo. U odnosu na zadnji nacrt, uovom dokumentu pove}ao se ukupanbroj strate{kih ciljeva na 35 i aktivnostina 143.

Na kraju, {to je posebno va‘no zasve zainteresirane, Ministarstvo poljo-privrede i {umarstva }e u kratkomroku, nakon zavr{nog oblikovanja do-kumenta Nacionalne {umarske poli-tike i strategije isti objaviti na web stra-nici Ministarstva poljoprivrede i {umar-stva (adresa www.mps.hr - {umarstvo ilovstvo), te uputiti u proceduru premaVladi Republike Hrvatske i Saboru.

O~ekujemo da }e se postupak unadle‘nim dr‘avnim tijelima zavr{itivrlo brzo, te tako ve}im dijelom zao-kru‘iti procesi koji se sada odvijaju u{umarstvu sa ciljem prilagodbe hrva-tskog {umarskog sektora me|unarod-nom okru‘enju.

DDDDDo polovice svibnja u Hrvatskojje zabilje‘eno 120 {umskihpo‘ara, od kojih 31 na kr{u, a89 u kontinentalnom dijelu

Hrvatske. To je, ako se mo‘e re}i, i“normalan” raspored po‘ara na po~et-ku godine kad priobalje jo{ “miruje”.Opo‘arene su bile uglavnom manjepovr{ine, pa je ukupno zahva}eno2.706 ha (na kr{u 1.045 ha i na kon-tinentu 1661 ha). Vi{e od pola ukup-nih po‘ara buknulo je tijekom o‘ujka.

– Ni{ta neo~ekivano – prokomenti-rao je dosada{nji tijek po‘arne sezonemr. Petar Jurjevi}, rukovoditelj Slu‘beza ekologiju u poduze}u. Dosada{njebrojke ne odstupaju bitno od ranijihprosjeka za ovo doba godine i nenagovje{taju posebno burnu sezonu.Sve ovisi o nekoliko ~imbenika: ponaj-prije o vremenskim prilikama tj., otome ~eka li nas jo{ jedno dugo i suholjeto, a potom i o na{im preventivnimprotupo‘arnim aktivnostima. Nitko,dakako, ne bi ‘elio da se ponovi kata-strofalna 2000. godina. Stoga smodosad poduzeli sve potrebne aktivno-sti, a i dalje radimo na tome da sprem-ni do~ekamo ljetnu sezonu, istaknuoje mr. Jurjevi}.

Lani je evidentirano 299 {umskihpo‘ara na povr{ini od 16.169 ha, odkojih 263 na kr{u.

Ljudski faktorHrvatske {ume ove }e godine u

protupo‘arnu preventivu ulo‘iti vi{eod 132 milijuna kuna, {to je za 30%vi{e nego lani. Doda li se tome iznos

Ove }e godine Hrvatske{ume u protupo‘arnupreventivu ulo‘iti oko 132milijuna kuna, ne bi lisprije~ile ne‘eljeneposljedice {umskih po‘ara.No i drugi ~imbenici udru{tvu trebaju odraditi svojdio u sveobuhvatnoj akcijisprje~avanja vatrene stihije

od 10-ak milijuna kuna koji poduze}eredovno upla}uje vatrogasnim zajed-nicama u op}inama i ‘upanijama spodru~ja kr{a, dolazi se do sume ve}eod 140 milijuna kuna koja bi trebalaomogu}iti uspje{nu protupo‘arnu pre-ventivu.

Najvi{e sredstava predvi|eno je zaizgradnju protupo‘arnih prosjeka selementima cesta – 51,9 milijuna ku-na, a za odr‘avanje prometnica utro{it}e se daljnjih 40-ak milijuna kuna.

– Va‘an ~imbenik je i organiziranjepromatra~ke protupo‘arne slu‘be kaoi izgradnja promatra~nica, za {to seplanira utro{iti vi{e od 17 milijunakuna, a ve}i iznos – 16 milijuna kunapredvi|en je i za ~i{}enje {uma, kaojednu od redovitih protupo‘arnih dje-latnosti u priobalju, podsje}a mr. Ju-rjevi}. Posebna se pozornost daje ipromid‘benim aktivnostima, postav-ljanju jumbo plakata uz glavne pro-metnice te emitiranju promid‘benihporuka putem radija i televizije. Zavrijeme ljetne sezone Hrvatske }e {u-me osposobiti redovne ophodnje dob-ro opremljenih i osposobljenih ekipaza ga{enje po~etnog po‘ara. Na osta-lim je ~imbenicima u dru{tvu da dajusvoj doprinos kako u organiziranjupreventive tako i u samom ga{enjupo‘ara, kad i ako do njega do|e. Po-sebno se to odnosi na sve one kojigospodare otvorenim prostorom. Ka-da bi oni poduzimali i pribli‘no tolikomjera koliko ih poduzimaju Hrvatske{ume, po‘ara i {teta bilo bi znatnomanje. Dosada{nja iskustva pokazalasu da se dobro organiziranim priprem-nim radnjama mo‘e puno toga sprije-~iti, ali i suprotno!

Pi{e:MiroslavMrkobrad

Foto:M.Mrkobrad

lagoditinjulagoditinju

USUSRET JO[ JEDNOM (PO@ARNOM) LJETUUSUSRET JO[ JEDNOM (PO@ARNOM) LJETU

{umski po`ari

Vi{e od 130milijunakuna uprotupo`arnupreventivu


VVVVV i{estruk je i svakako aktualanpovod ~lanku o sprje~avanju{umskih po‘ara. Ponajprije,na{e priobalje s otocima

o~ito postaje klasi~nim primjeromekosustava u kojemu periodi~no ek-stremno po‘arno vrijeme, kombinira-no s plitkim tlom i bogatim organskimslojem, pogoduje brojnim i intenziv-nim {umskim po‘arima. Me|utim, nijedan veliki po‘ar s tog podru~ja nijeanaliziran kako bi se usporedilopona{anje vatre s po‘arnim vreme-nom na sinopti~kom mjerilu, s indika-torima vlage goriva i s indikatorimapona{anja vatre u kanadskom sustavumeterolo{kog indeksa {umskogpo‘ara (Fire Weather Index – FWI),koji u statisti~kim pokazateljima ~estoprikazujemo.

Tu su i veoma zapa‘eni ~lancirazli~itih autora u stru~nim ~asopisi-ma, koji veoma dobro predstavljajuza{titu {uma od po‘ara. Tako u jed-nom ~lanku “Vatrogasnog vjesnika” g.T. Fricki pi{e da je “odgovornim pred-stavnicima gradova i ‘upanija danposeban zna~aj pravovremena pre-ventivna djelovanja i osiguranja sred-stava za to djelovanje”, a u istom se~asopisu g. M. Kirin~i} pita “za{tonemamo temeljite analize za{tite odpo‘ara i vatrogastva, kada ve} postojisustavni osvrt na segment te djelatno-sti, temeljem objektivnih mjerila izpera dvojice kanadskih stru~njaka”.Na okruglom stolu u istom ~asopisu g.V. Topolovec isti~e da je “razdoblje uproteklih nekoliko godina obilje‘enostalnim promjenama zakona i pod-zakonskih akata {to se odnose na va-trogastvo, nedore~enim izvorima fi-nanciranja, nepostojanjem jedne krov-ne organizacije hrvatskog vatrogastva,te stalnim tenzijama u pogledu organi-zacije i zapovijedanja u vatrogastvu”.Iz ~lanka pak g. @. Popovi}a ~itamoda je “primarna za{tita od po‘ara lo-kalnog karaktera, ali za{tita od po‘arapriobalja tijekom ljetnih mjeseci pro-blem je svih razina vlasti”.

Utjecaj stanovni{tvaProblem {umskih po‘ara u

me|usklopu prirodno-urbanog okoli{a(Wildland/Urban Interface), kakav pre-vladava u na{em priobalju, po~iva i nastanovni{tvu tog podru~ja. Vlasniciku}a ili vikendica, vlasnici {uma, po-slovodstva razli~itih gra|evinskihobjekata, svi su odgovorni za osigura-vanje obranjivog prostora oko svojeimovine. “Hrvatske {ume”, odnosnouprave {uma, u gospodarenju dr‘av-nim {umama odgovorne su za {umskeaktivnosti koje pobolj{avaju za{titu{uma u sprje~avanju i uklanjanjupo‘ara kojima je naj~e{}e uzrok~ovjek. Hrvatske su ‘eljeznice odgo-vorne za ispravnost ko~ionih i ostalihsustava vlakova {to mogu izazvatipo‘are i {tete uz prugu. Hrvatska elek-troprivreda odgovorna je zaodr‘avanje elektroenergetskih vodovai gra|evina te ~i{}enje trasa elektroe-nergetskih vodova od raslinja, a vatro-gasne su postrojbe za suzbijanje{umskih po‘ara odgovorne za brzo iu~inkovito reagiranje na po~etne va-tre. Prema tome, procjene opasnosti,spoznaja o vatri i spremnost za suz-bijanje odgovornost su sviju, a na pi-tanje tko je odgovoran za {umskepo‘are u me|usklopu prirodno-urba-nog krajolika na{eg priobalja, odgovorje – svi smo!

Sprje~avanje po‘ara –kanadski primjer

U nas se na svim razinama, po~ev{iod Vlade RH, koja u godi{njem pro-gramu daje koncesiju svojim izvr-{iteljima za poslove tijekom po‘arnesezone, pa do vatrogasnih postrojbilokalne uprave i samouprave,naj~e{}e spominje pojam po‘arnapreventiva, odnosno sprje~avanjepo‘ara. Na razli~itim konferencijama,seminarima, savjetovanjima, okruglimstolovima itd., preventiva se spominjeu kontekstu “nepostojanje preventi-ve”, “lo{a preventiva”, “zaka{njela pre-

PROTUPO@ARNA PREVENTIVA _ INOZEMNA ISKUSTVA

Inozemna iskustva u preventivi pa i borbi sa{umskim po‘arom daleko su ispred na{ih. Mo‘dabi pone{to trebalo iskoristiti

ventiva”. Stoga je radi razumijevanjatematike ovog ~lanka potrebno defini-rati pojam “preventiva”, i to onakokako taj pojam tuma~i [umska slu‘bakanadske pokrajine Alberta.

Prevencija ili sprje~avanje po‘ara,temelji se na tri ~vrsta stupa: obrazo-vanje (Education), upravljanje (Engine-ering) i prisila (Enforcement).

Iako to~ne brojke variraju od godi-ne do godine, u prosjeku ve}inu{umskih po‘ara u Alberti uzrokuju lju-di pri radu i na izletima. Ostatakzapo~inje udarima groma. To zna~i dase otprilike 50% {umskih po‘aramo‘e sprije~iti. Na osnovi toga[umska je slu‘ba Alberte utrostru~ilanapor za suzbijanje koji se sastoji odobrazovanja, upravljanja i prisile.

ObrazovanjeObrazovanje podrazumijeva visok

profil sprje~avanja po‘ara. To je kom-ponenta koja se doslovce i vidi i ~uje.

Me|usklop prirodno-urbanog

Pi{e:TomislavDimitrov,dipl. ing.

Foto:Arhiva

{umski poàri

kako)Moè li se (i kako)gospodariti{umskim poàrom?


[umska slu‘ba Alberte tro{i otprilike250 000 $ u godini za ogla{avanje nateleviziji, radiju i u novinama, te zaizradu plakata i letaka. I kad se obra}aizletnicima koji pale vatru (ro{tiljanje),farmerima i operaterima na poljimaupozoravaju}i na ispravnu proceduru~i{}enja {umskog i poljoprivrednogzemlji{ta, poruka je izravna i jednosta-vna. Svaki stanovnik pokrajine imaosobnu odgovornost da ~ini ono {tomo‘e kako bi sprije~io {umskepo‘are. Poruka se posebno odnosi nadjecu – sljede}e pokoljenje korisnika{ume. Stoga je prevencija po‘ara uve-dena u {kolske programe. U~eniciosnovnih {kola, na primjer, imaju pri-stup razrednom kompletu koji sa-dr‘ava postere, knjigu aktivnosti usprje~avanju po‘ara, bed‘eve i drugeizvore u~enja. Uz to, slu‘benici koji sebave za{titom {uma posje}uju {kole iizvode u~enike na ekskurzije u {umu.Filozofija za te posebne kampanje

veoma je zdrava. Ako to mladi shvate,ulaganje }e se u budu}nosti isplatiti.

UpravljanjeU podru~ju upravljanja pokrajinska

[umska slu‘ba svake godine nizomprojekata nastoji sniziti fizi~ki poten-cijal vatre blizu ljudskih naselja i aktiv-nosti. Prvi tip projekta se sastoji se odprorje|ivanja i obrezivanja drve}a,kako bi se sprije~ilo preno{enje vatreu kro{nje, ili uklanjanja sve vegetacijeu odre|enoj zoni i stvaranje prosjekeu situacijama visokog rizika kada{uma grani~i s naseljem. Spaljivanjeradi smanjivanja opasnosti od po‘ara~esta je proljetna praksa u sjevernojAlberti, u kojoj se polja suhe traveunutar {ume oprezno spaljuju nakonotapanja snijega.

Drugi tip projekata upravljanja usprje~avanju po‘ara odnosi se na su-djelovanje u planiranju rasta naseljakoja su u doticaju s po{umljenimpodru~jem ili jednostavno s vegeta-cijom. Imaju}I na umu dobro gospo-darenje vatrom, osoblje [umske

{umskog po‘ara. Naj~e{}e je to zabra-na logorskih vatri (ro{tiljskih), {to zna~iograni~enje paljenja vatre i uz poseb-no napravljene jame u rekreacijskompodru~ju. Mnogo su rje|e zabranezatvaranja cesta. Ta veoma restriktivnamjera uklju~uje kompletno zatvaranjejavnog prometa u opasnim po-dru~jima i uspostavlja se kao po-sljednje sredstvo u smislu javne sigur-nosti.

Alberta je sretna {to ima gra|anekoji su veoma kooperativni u sprje-~avanju {umskih po‘ara. Me|utim,uvijek ima iznimaka, a Zakon o za{titi{uma sadr‘ava niz odredaba kojeomogu}uju sudbeni progon ozbiljnihpo‘arnih prekr{aja. Za prekr{aje po-put spaljivanja bez dozvole inapu{tanje nepoga{ene logorske vatreu nazna~enim jamama, izri~u se kaz-ne. Prema kanadskom kaznenomzakonu, ministar {umarstva mo‘e in-tervenirati u odgovornih osoba nasvim instancama radi podmirivanjatro{kova sprje~avanja po‘ara i {tetena drvnoj masi.

U pojedinim godinama, kao {to su 1983., 1985. i1998. izbili su brojni {umski po‘ari i bile suspaljene velike povr{ine. U 2000. godini uz 7smrtno stradalih i 65 ozlije|enih osoba, najvi{eje porastao broj {umskih po‘ara na na{empriobalju – 730, sa spaljenom povr{inom od27 407 ha.

slu‘be nudi prijedloge pri gradnji no-vih naselja i poslovnih objekata, oso-bama zadu‘enima za razvitak i podu-zetnicima.

PrisilaTre}i pristup sprje~avanja po‘ara –

prisila, zna~i primjenu zakonodavstva izakona. [umska slu‘ba Alberte ima iproaktivnu i reaktivnu ulogu. Najistak-nutija je proaktivna funkcija vo|enjesustava po‘arnih dozvola. Izvanlogori{ta nikome nije dopu{teno bilo{to spaljivati unutar ozna~enapodru~ja {umske za{tite od travnja dolistopada, bez va‘e}e dozvole. Propisslu‘i trima va‘nim namjenama: jednaje nadzor nad tipovima goriva {to sespaljuju; druga kontrolira vrijeme(meteorolo{ko) kad se mo‘e provestispaljivanje; i tre}e, ograni~ava se oda-vanje dima, ~ime se minimalizirajuprekidi u sofisticiranoj mre‘i za de-tekciju po‘ara posredstvom dima unu-tar pokrajine. S reaktivne strane prisile,[umska slu‘ba mo‘e zatra‘iti ministar-sku naredbu za zabranu paljenja vatreili zatvaranje cesta. Zabrane su privre-mene radi sprje~avanja izbijanjapo‘ara u odre|enoj {umi ili podru~juu vrijeme izuzetne opasnosti od

Katastrofalna 2000.godina

Uvijek treba imati na umu to dajedna ‘etva ‘ita ovisi o vremenskimuvjetima u samo jednoj godini, a“‘etva” drveta u {umi ili regeneracijaspaljena krajolika uvjetovana je kli-mom u 20 ili vi{e godina. Uz ostalo,mediteranski je krajoli, uvjet razvitkaturizma, pa {umski po‘ar na tompodru~ju ima dalekose‘ne posljedice.U pojedinim godinama, kao {to su1983., 1985. i 1998. izbili su brojni{umski po‘ari i spaljene su velikepovr{ine, a pra}enje je po~elo 1975.godine kada su izra|eni kompjutorskistatisti~ki izra~uni. U 2000. godini, uz7 smrtno stradalih i 65 ozlije|enihosoba, najvi{e je porastao broj {um-skih po‘ara na na{em priobalju – 730,sa spaljenom povr{inom od 27 407ha, {to je opravdano potaknulo i ra-spravu u Zastupni~kom domu Hrvat-skog sabora u listopadu 2000. godine.Zanimljivo je stoga analizirati struktu-ru na~ina izazivanja po‘ara, koja je uizvje{}u MUP-a RH za Vladu RH (ali iu drugih autora) podijeljena u ovekategorije:krajolika u Alberti (Kanada)


NAÎNI IZAZIVANJA(razdoblje 1.1. – 31.12.2000.)

KATEGORIJA Broj slu~ajeva Postotak1. Namjerno 20 2,74

2. Nehat 643 88,083. Dje~ja igra 7 0,964. Prirodna pojava 15 2,065. Neutvr|eno 45 6,16UKUPNO 730 100,00

Izvor: Vatrogasni vjesnik 1/2 _ 2001.

Zanimljiva jeodredba prema kojojje ‘eljeznicaodgovorna za po‘arkoji je nastao upojasu od 100 mlijevo ili desno odpruge, ako se nedoka‘e druk~ije.

bijanja, pripravnosti i otkrivanja dokona~nog ga{enja.

Zakonska regulativa uKanadi

Za{tita {uma od po‘ara u Kanadiposve je regulirana zakonskim propisi-ma. Propisano je razdoblje zabranepaljenja vatre. Zatekne li se koga dapali vatru ili pu{i u kriti~nu razdobljuna opasnim mjestima, ka‘njava ga sesa 50 – 200$. Zanimljiva je odredbaprema kojoj je ‘eljeznica odgovornaza po‘ar koji je nastao u pojasu od100 m lijevo ili desno od pruge, akose ne doka‘e druk~ije.

U Kanadi ima razli~itih slu~ajeva zakoje se vode pravne rasprave o uzro-cima i {tetama od {umskih po‘ara.Npr. ako pokrajinska Vlada smatra daje {umarija zanemarivala provo|enjesvojih du‘nosti u prevenciji po‘ara uoperacijama sje~e, {to je rezultiralovelikim {umskim po‘arom s kojim seVlada morala boriti (misli se na Vladi-ne agencije koje za Vladu suzbijajupo‘are), Vlada mo‘e tu‘iti {umarskukompaniju za tro{kove suzbijanjapo‘ara. Ako je vatra o{tetila zemlju i{ume koje su u vlasni{tvu Vlade ilineke privatne kompanije, te stranketako|er mogu tu‘iti za {tetu kompa-niju koja je uzrokovala po‘ar. Jasno,tu‘ena kompanija ne mora se slo‘iti snavodima tu‘be o uzroku po‘ara inebrizi, kao ni s visinom {tete.

U Kanadi postoje privatne kompa-nije koje za Vladu obavljaju ga{enje{umskih po‘ara i svaka ima svojepodru~je, a tro{kovi ga{enja dijele setako da Vlada snosi 50%, a preostalihse 50% osigurava od vlasnika {uma, ito prema povr{ini posjeda. Oni koji sesmatraju o{te}enima po‘arom mogutu‘ili Vladu jer njezine agencije nisuspremno i pravodobno reagirale napo‘ar, {to je uzrokovalo nekontrolira-no {irenje po‘ara i {tete. Tako je jed-nom sudac presudio da je slabost Vla-dina reagiranja na {umski po‘ar bilabitna u odlu~ivanju o postotku odgo-vornosti na obje strane za {tetu odpo‘ara.

Jedan od vrhunskih stru~njaka za{umske po‘are g. Bruce D. Lawson,

Uz pretpostavku da su podaci iztablice to~ni, Vlada RH je u svomZaklju~ku opravdano konstatirala dasu zakazale preventivne aktivnostisvih nadle‘nih tijela koja sudjeluju uza{titi {uma od po‘ara. U prevencijise treba usredoto~iti na uzroke koji sunaj~e{}i u nastanku po‘ara, a to jeprema gornjoj tablici ljudski ~initelj, jer“namjerno”, “nehat” i “dje~ja igra”jedna su kategorija.

Analogno teorijskom zaklju~ku[umske slu‘be Alberte 90% {umskihpo‘ara na{eg priobalja mo‘e sesprije~iti. »Neutvr|eno« kao kategorijauzroka po‘ara, slabi izglede za bu-du}e prognoze i akcije u sprje~avanjupo‘ara.

Treba se ponovno prisjetiti kana-dskih stru~njaka Cliffa B. Smitha iMurray W. Macquarriea koji nas usvom izvje{}u “Gospodarenje {um-skim poàrima u Hrvatskom jadran-skom priobalnom podru~ju” od 1994.godine savjetuju o sloènijem pristupuistraìvanju uzroka poàra, s obzirom

na veoma visok postotak ljudskog ~ini-telja, ali i radi smanjenja postotkapoàra kojima je uzrok “nepoznat”.Za te{ke poàre koji donose velikumaterijalnu {tetu i uzrok nastankakojih se ne moè brzo i to~no odredi-ti, treba uspostaviti tim stru~njaka koji}e ispitati i ustanoviti uzrok nastankapoàra. Takva akcija treba pobolj{atiproces istrage o uzrocima poàra ipridonijeti uspjehu sudskog gonjenja.

Na temelju analize, kanadski sustru~njaci ustanovili da su na{e kazneza prekr{aje veoma niske. Programkaznenih mjera treba poja~atiuvo|enjem stro‘ih kazni, koje }e ljudeodvratiti od kr{enja propisa, a trebapove}ati i broj gonjenja ondje gdjepropisi nisu izvr{avani.

Kanadski nam stru~njaci savjetujuuvo|enje formalnog tijela, savjeta zaanalizu po‘ara u kojem bi bilo po‘ar-no istra‘iva~ko osoblje, koje bi odmahnakon ga{enja po‘ara ve}ih od 100ha trebalo analizirati sve faze u suz-bijanju po‘ara po~ev{i od predsuz-

Po‘ar kod @rnovnice


Na temelju analize,kanadski sustru~njaci ustanovilida su na{e kazne zaprekr{aje veomaniske. Programkaznenih mjera trebapoja~ati uvo|enjemstro‘ih kazni.

~esto je radio i za Vladu i za privatne{umarije, jer objema stranama potreb-ni su vrsni vje{taci. Tako se doga|a dag. Bruce D. Lawson iz Britanske Ko-lumbije i vrhunski stru~njak za {umskepo‘are g. Cliff B. Smith iz Alberte (au-tor izvje{}a o {umskim po‘arima uHrvatskoj 1994.), budu na suprotnimstranama u nekim sudskim slu~aje-vima o uzrocima, efikasnostima ga{e-nja i {tetama nakon {umskih po‘ara.

Umjesto zaklju~kaUsporedba kanadske organizacije

gospodarenja {umskim po‘arima sna{om nije mogu}a. Prevencija se{umskih po‘ara u nas ne temelji na tri~vrsta stupa: obrazovanju, upravljanjui prisili jer upravljanje koje vodi[umska slu‘ba (Forest service) u nas,

Po‘ar kod Omi{a 2001. spustio sedo samog naselja

u organizacijskom smislu, ne postoji.Kanadski su stru~njaci u citiranuizvje{}u preporu~ili takvu slu‘bu podnazivom “agencija”, u kojoj bi se za-poslili sposobni {umari koji mogu pri-mijeniti znanstvene metode u progra-mu gospodarenja {umskim po‘arima,poznavanjem posljedica po‘ara u{umama, te u pona{anju {umskihpo‘ara. Preostala se dva stupa uglav-nom temelje na voluntarizmu. Prematome, konstatacije razli~itih autora o“lo{oj preventivi” ili “nepostojanju pre-ventive” u nas su to~ne.

Statisti~ki pokazatelji o na~inu izazi-vanja {umskih po‘ara, kako je raspra-vljano u ~lanku, neupotrebljivi su usprje~avanju budu}ih {umskih po‘ara,a “nehat” u enormnom postotku jeneprihvatljiv.

O strukturi na~ina izazivanja po‘arau na{oj zemlji treba raspravljati i obja-sniti proces o kriterijima i indikatorimaza {umske po‘are, koji se upravorazvija na globalnoj razini. Godine1992. na konferenciji UN o okoli{u irazvoju (UNCTED) u Rio de Janeiru,svjetska je pozornost dana upravljanju{umama kao klju~noj komponentiodr‘iva razvitka planeta Zemlje. Sku-pina zemalja s nekoliko kontinenata uvelja~i 1995. izdala je “Santija{ku dek-laraciju“ (Santiago Declaration), kojaje iznijela niz kriterija i indikatora i za{umske po‘are.

GGGGGotovo po nekom pravilusvakog prolje}a, krajem ve-lja~e i tijekom o‘ujka, Sla-vonijom i Baranjom, haraju

brojni po‘ari koji nastaju uglavnomnepa‘njom mje{tana, koji paljenjemkorova nekontrolirano prenesu vatru ina susjedne {umske povr{ine, ili pak uBaranji krivolovci paljenjem gustoo-braslog {umskog zemlji{ta, koje jenaj~e{}e jo{ pod minama, istjeruju div-lja~, a zatim se vatra no{ena vjetromprenese i na na{a {umom obraslazemlji{ta.

Tako su i ovog prolje}a baranjske{umarije Darda, Tikve{ i BaranjskoPetrovo Selo, poharali {umski po‘arive}ih razmjera. Najvi{e, ~ak u tri na-vrata, izazvali su ih krivolovci, uni{tiv{itako vi{e od dvjesto hektara {uma i

OVOG PROLJE]A [UMSKI PO@ARI I U BARANJI

Krivolov i paljenjekorova naj~e{}i uzroci

Trogodi{nji nasad EA topole u Poloju gotovo je uni{ten

U U U U U desetak po‘ara ovog prolje}a na podru~ju osje~ke Uprave {uma izgorjeloblizu tristo hektara {uma i {umskog zemlji{ta

Pi{e: A. Z.Lon~ari}

Foto: A. Z.Lon~ari}


Nagorjeli ostaci neprijateljskognaoru‘anja – ”zolje”, nalaze seposvuda na opo‘arenoj povr{ini

{umskog zemlji{ta [umarije Darda.Kako su po‘ari prete‘ito haralizemlji{tem koje je jo{ uvijek radnonedostupno zbog miniranog terena,nije ih bilo mogu}e gasiti, pa je takoizgorjelo ne{to vi{e od 20 hektara to-polovih {uma.

Najve}e {tete ipak ima [umarijaOsijek, gdje je u jednom po‘aru napodru~ju Erduta, u g.j. Erdutske podu-navske {ume, u po‘aru koji je pod-metnut, izgorjelo vi{e od 20 ha topo-lovih {uma u {umskom predjelu Poloj.Po‘ar je zahvatio tri odjela razli~itestarosti.

Najve}e su {tete nastale na planta‘iEA topole, starosti 27 godina, ~ija sustabla nagorjela ~ak do visine pet-{estmetara. U toj je {umi prona|eno na-gorjelo, poslije rata odba~eno neprija-teljsko oru‘je, naj~e{}e “zolje”,izra|ene od tvrde plastike koja kadagori razvija visoku temperaturu i velik

[umarskog fakulteta posje}uju Pro-fesionalnu vatrogasnu jedinicu uRijeci gdje ih stru~njaci upoznaju sproblematikom za{tite {uma odpo‘ara. Ove su ih godine primiliTomislav Milo{, na~elnik Profesio-nalne vatrogasne jedinice Rijeka injegov zamjenik Hinko Mance iupoznali ih s funkcionaranjem pro-tupo‘arne za{tite na tom podru~ju.Govorili su im i o organiziranostivatrogastva i djelovanju Profesional-ne jedinice na terenu. Predavanjimasu bili nazo~ni {umari iz delni~keUprave {uma i [umarije Rijeka, kojisu studentima govorili o protu-po‘arnoj za{titi na podru~ju kr{kih{uma.

UPRAVA [UMA DELNICE

I studenti na nastavi opo`arnoj preventivi

Pi{e:Vesna Ple{e

Toto:M. Ple{e

plamen. Prona{li smo stotinjak iz-gorjelih “zolja” i drugog vojnog mate-rijala. [uma Poloj bila je, naime, vojnipoligon poznatog ~etni~kog vojvodeArkana, a tek nakon mirne reintegra-cije 1997. godine, osje~ki su {umariu{li u posjed. Tako je posve izgorjelamlada {uma topole zasa|ena 1998.godine. [tete od po‘ara bile bi i ve}eda ga nije odmah primijetila pogra-ni~na policija na grani~nom prijelazuErdut, te odmah obavijestila vatroga-snu postrojbu.

Takvih i sli~nih po‘ara, na ‘alost, bit}e i idu}ih godina, a na{i djelatnici po{umarijama uglavnom su nemo}ni, jersu nam zbog miniranog terena velike{umske povr{ine jo{ uvijek radno ne-dostupne.

Samo u osje~koj Upravi {umatakvih je povr{ina vi{e od 14.000 hek-tara.

PPPPPodru~je delni~ke Uprave{uma ne spada u podru~japosebne ugro‘enosti odpo‘ara, ali toj se problema-

tici posve}uje znatna pozornost. Narazini Uprave te svih {umarija dono-se se godi{nji planovi za{tite {umaod po‘ara.

Sukladno tome izvr{ena je pro-cjena ugro‘enosti {uma od po‘arapo stupnjevima opasnosti, po go-spodarskim jedinicama i pripadaju-}im povr{inama.

U kontinentalnom dijelu Uprave,povr{ine 87.224,43 ha, nema pri-rodnih {uma ni {umskih kultura kojebi se mogle svrstati u prvi stupanjugro‘enosti od {umskog po‘ara paje njih vi{e od 90% svrstano u II., III.i IV. stupanj. Razlog je tome velikaprisutnost zra~ne vlage, velike koli-~ine oborina u tijeku godine, kao irelativno niska srednja temperaturavegetacijskog razdoblja (ispod 16°C).

Kr{ki dio Uprave {uma koji se na-lazi na podru~ju ~etiriju gospodar-skih jedinica {umarije Rijeka, ukup-ne povr{ine 8.907,46 ha izlo‘eniji jerizicima od izbijanja po‘ara, te natom podru~ju i izbije ve}ina po‘arakoji se dogode na podru~ju del-ni~ke Uprave {uma. U pro{loj jegodini od ukupno devet po‘ara,sedam zabilje‘eno upravo na kr{-kom dijelu. I te su {ume u II., III. iIV. stupnju.

Pored poja~anih mjera mo-trenja, osobito u onom dijelu godi-ne kada je pove}ana opasnost odizbijanja po‘ara, u prolje}e i ljeto,provode se i preventivno uzgojniradovi ~iji je cilj za{tititi {ume odpo‘ara, njega, proreda, kresanjEgrana. Planirana je i izrada protu-po‘arnih prosjeka s elementima{umskog puta na 33 km, odr-‘avanje protupo‘arnih prosjeka na27 km i odr‘avanje protupo‘arnihprosjeka s elementima {umskogputa na 66 km.

Studenti na obuci Nekoliko godina zaredom u

sklopu terenske nastave studenti

Studenti pozorno prate izlaganja o protpo‘arnoj za{titi


ekologija

Op}e je poznato da se {ume,na »ovoj nam jedinoj Zemlji«,kako ka‘e akademik I. Supek,permanentno smanjuju. Raniji

podaci FAO-a govore o dva milijunahektara a noviji o veli~ini povr{ine[vicarske, za koliko ima manje {umasvake godine. Tragi~no je {to je totrajan proces, put bez povratka, jer seprete‘no radi o {umama u tropskompojasu, na lateritima, koji postaju ne-plodni. Poznato je, tako|er, da {umestvaraju plodno tlo, produciraju kisik,utje~u na vodni re‘im i klimu, te osta-le ~imbenike okoli{a, koji omogu}uju‘ivot ljudskoj populaciji.

Bez dovoljno zdrave hrane i vode,~istoga zraka, ugro‘en je napredak lju-dskim zajednicama na planetu. Unekim zemljama se gladuje a naja-vljuje se i skori manjak pitke vode.Unato~ velikim naporima za odr‘anjezdravlja, {ire se nove bolesti. Bolestzvana rak je na tre}em mjestu posmrtnosti. Usprkos velikim naporimaznanstvenika i najavama pronalaskaizlje~enja, jo{ se ne zna uzrok na-stanka ove opake bolesti.

Narasla je svijest o ekolo{koj krizi,manjku hrane i pitke vode. A {to je skrizom zraka potrebnog za disanjepove}anog, a i dalje ubrzano rastu}egbroja ljudi na Zemlji?

Nastupa li krizakisika?

Je li mogu}e da dolazi do nedosta-tka kisika potrebnog ljudskom organiz-mu? Ne bi trebalo, jer zraka naizgledima svuda na Zemlji u neograni~enimkoli~inama. Prijeti nam nedostatak hra-ne, vode, energije ali jo{ nije ustano-vljena opasnost manjka zraka. No, je lito ba{ tako?

Kisik se nalazi u atmosferi. Atmosfe-ra je tanak sloj zraka uz Zemlju a imau svom sastavu inertni du{ik (78%),kisik (21%), uglji~ni dioksid (O,03%)te ostatak plinova u manjim koli~i-nama.

Kisik u atmosferi stvaran je tijekompovijesti Zemlje i ovisan je o intenzite-tu procesa fotosinteze, kojim je vezanugljik iz zraka, a odbacivana neisko-ri{tena molekula kisika iz vode. Kakonavodi V. Glava~ u knjizi »Uvod uglobalnu ekologiju«, (sl. 1.), procesfotosinteze zapo~ele su cianoficeje,modro-zelene alge, prije pribli‘no 2,8milijarde godina. Sastav atmosfere serazlikovao od dana{nje, s neznatnim

sudjelovanjem kisika. Razvojem zele-nih biljaka, sa {umom kao najbujnijimpredstavnikom, postepeno se mijenja iatmosfera do dana{njeg sastava. Ki-sikom oboga}ena atmosfera omogu-

}ava razvoj vi{ih organizama – sisava-ca i ~ovjeka. Tako je bilo do polovice19. stolje}a.

Od tada mjerenja signalizirajupromjenjivost smjese plinova u atmo-

Manje {uma

Bez dovoljno zdravehrane i vode, ~istogazraka, ugro‘en je‘ivot ljudi naplanetu. Ho}e lirastu}a ekolo{kasvijest o potrebi~uvanja okoli{a bitidovoljno brza,sveobuhvatna i ukrajnjoj mjeriu~inkovita dasprije~ikatastrofu?

Prikaz ljudskog genoma (preuzeto iz Glubusa)

Razvoj atmosfere s kisikom (iz knjigeV. Glava~: – Uvod u globalnu ekonomiju)

Pi{e:dipl. ing. Zvonimir Lneni~ek

Foto:Z. Lneni~ek

UZ DAN ZA[TITE OKOLI[A, 5. LIPNJA

– vi{e bolesti


sferi. Pove}ava se udio uglji~nog dio-ksida (CO2) u atmosferskom omota~uZemlje. Od 0,0286% u 1880. godiniudio CO2 se pove}ao na 0,036% sporastom od 2,5% godi{nje i tenden-cijom ubrzanja. Do 2030. godine pro-gnozira se porast od 300% vrijednostis po~etka industrijske revolucije. Po-sljedica je i porast vezanog kisika, ali,dakako, i smanjenje slobodnog kisikau atmosferi. Nastaju i problemi s ozo-nom. Mo‘e se zaklju~iti da se kisik iuglji~ni dioksid u atmosferi Zemlje na-laze u dinami~kom reverzibilnom siste-mu.

Vjerojatnost ove procjene u~vr{}ujui saznanja o ubrzanom uni{tavanju{uma na Zemlji. Zelene biljke, proce-som fotosinteze, u ~emu sudjeluju{ume s najve}im kapacitetom, jedinisu izvor stvaranja kisika u atmosferi.Hektar {ume ispu{ta 6 –10 tona kisikagodi{nje (Me{trovi}). Procjenjuje seda {ume pridonose 2/3 kisika koje od-

zastupljen u stani~nim i izvansta-ni~nim teku}inama. U molekularnomobliku dolazi kroz krv do svake od 75bilijuna stanica gdje je aktivni agens usintezama stani~nih proteina i nuklein-skih kiselina. Bez kisika nema energijea time ni ‘ivotnih procesa u stanici!

Ljudska populacija ‘ivi uronjena uocean zraka – atmosferu. ^ovjekudi{e pribli‘no 6 litara zraka svakeminute, 8.640 litara dnevno ili3,000.000 litara godi{nje. Iz zrakaljudski organizam preuzima kisik i to0,5 litara svake minute, 720 litaradnevno, 260.000 litara godi{nje, od-nosno 18 milijuna litara u ‘ivotnomvijeku od 70 godina. To se odnosi nabazalni metabolizam (u mirovanju), avi{estruko vi{e kod aktivnosti. Ulogakisika i na~in djelovanja u najve}ojmjeri su istra‘eni i poznati. Stanicamaje potreban neprekidna dotok kisika;kratki prekidi dotoka uzrokuju znatneporeme}aje a du‘i trajna o{te}enja ikolaps organizma.

[to je uzrok pojaveraka

Mnoge su teorije o uzrocima po-stanka raka. Mnogi znanstvenika ve}cijelo stolje}e tragaju za uzro~nikomove bolesti. Od otkri}a spontanihmutacija botani~ara Huge De Vriesa spo~etka dvadesetog stolje}a, prekoradova nobelovaca Tomasa H. Morga-na i Hermana J. Mullera te RudolfaWirchowa u~vrstilo se mi{ljenje da raknastaje mutacijom stanice. Ali, za{tostanica mutira? Koji je uzrok tomu dase stanica po~ne pona-{ati druk~ije nego obi~-no? Postavljeno je neko-liko teorija. Prepoznati suuzro~nici raka:

– kancerogene su-pstance – duhanski dim,katran,

– radijacija – rentgen-sko zra~enje, ultraviolet-no zra~enje,

– genetsko naslije|e,– somati~na mutacija

(Whitman 1919. god.),– virusi,– nobelovac O. War-

burg je 1926. godinepretpostavio da rak na-staje nasljednim o{te}e-njem di{nog sistema sta-nice,

– A.C. Guyton uud‘beniku »Medicinskafiziologija« navodi da jeuzrok raka slu~ajna muta-cija stani~nih gena.

Kasnija istra‘ivanja ni-su dala nove rezultate.Nada u nove putove bor-be s rakom porasla jenakon dodjele Nobelove

nagrade za medicinu u 2001. godinitrojici istra‘iva~a: Lelandu H. Hartwel-lu, R. Timothyju Huntu i Paulu M.Nurseu za otkri}a o pravilima diobestanica, koja mogu otvoriti put novimmetodama lije~enja raka. Iste je godi-ne objavljen uspjeh s katalogiziranjemgenoma, (sl. 2.), a zatim niz otkri}akoja su najavila mogu}nost izlje~enjamnogih bolesti, a posebno raka. Je li,nakon 100 godina borbe, kona~nosazrelo vrijeme da se ~ovje~anstvooslobodi raka – zlo}udne bolesti, dru-

@ivot svake od 75bilijuna stanicaljudskog tijela jekompleksan. Premaprocjeni, ~ovjek mo‘epre‘ivjeti bez hranemjesec dana, bez vodedesetak, ali bez zrakasamo 4 minute.

bacuju biljke na kopnu. Udio morskogfitoplanktona mnogo je manji nego{to bi se o~ekivalo s obzirom na velikudio oceana. Novije procjene (E. C.Pielou u »The energy of nature«) govo-re kako je odnos biomase na tlu i umoru 460:1, odnosno proizvodnjanove mase jest 1,9:1,1, a tako i kapa-citet asimilacije. Dakle, {ume o~i-gledno imaju glavnu ulogu u »punje-nju« atmosfere kisikom!

Ljudski organizam ipotreba za kisikom

@ivot svake od 75 bilijuna stanicaljudskog tijela vrlo je kompleksan.Osnovna zna~ajka stanice jest da izhrane, vode i kisika proizvodi organ-ske materije neophodne za svoj ‘ivoti reprodukciju. Poznato je da ~ovjekmo‘e pre‘ivjeti bez hrane mjesecdana, bez vode desetak, ali bez zrakasamo 4 minute. Disanjem organizamupija kisik neprekidno i bez utjecajavolje. Mo‘da nam upravo zbog togautomatizma udisanja, kisik izmi~epa‘nji?

Kisik je najzastupljeniji element uljudskom tijelu (62,8%). Dio je struktu-re mnogih sastojaka tijela ali je najvi{e

[uma, na{a tvornica kisika

Shema stanice – vide se mitohondriji,»stani~ne energane«.


ôvjek udi{e pribli‘no 6 litara zraka svakeminute, 8.640 litara dnevno ili 3,000.000 litaragodi{nje. Iz zraka ljudski organizam preuzimakisik i to 0,5 litara svake minute, 720 litaradnevno, 260.000 litara godi{nje, odnosno 18milijuna litara u ‘ivotnom vijeku od 70 godina.

ge po smrtnosti za koju do sada nijeprona|en uspje{an na~in lije~enja?Kona~nog odgovora jo{ nema. Ostajepitanje: Mo‘e li smanjenje kisika uzraku prouzro~iti promjenu normalnestanice u stanicu raka?

Kako funkcioniraljudsko tijelo

Nakon udisaja, u plu}ima kisik izzraka, osmozom, prelazi iz plinskogmedija – zraka u fazu transportateku}im medijem – krvlju. Sila prelazaovisi o razlici parcijalnih tlakova namembrani alveola. Razlika od samonekoliko postotaka tlaka kisika uzro-kuje pote{ko}e prihva}anja kisika.Prijelaz ovisi o razvijenosti i stanju al-veola. Nerazvijenost ili o{te}enostplu}nog tkiva (bole{}u, pu{enjem,zaga|eno{}u zraka i sl.) znatnosmanjuje mogu}nost prelaza kisika ukrv. Kisik u krvi preuzima hemoglobinu eritrocitima. Kisik prenosi tre}inasvih stanica u ljudskom tijelu – 25 bi-lijuna crvenih krvnih stanica. Jednamolekula hemoglobina prenosi 4 mo-lekule kisika (O2- -) vezane na mo-lekulu ‘eljeza (Fe++). Nedostatak‘eljeza, insuficijencija hemoglobina,pozitivni ioni kisika (“kisik ubojica”)smanjuju potencijal transporta kisika

do stanica. Dakako i stanje krvo‘ilnogsustava znatno utje~e na efikasnostprijenosa kisika. Bolesti srca i ‘ilatako|er smanjuju prijenos potrebnekoli~ine kisika do stanica. Dakle, na-sljedno i razvijeno stanje ljudskogtijela uvjetuje efikasnost opskrbe ki-sikom pojedine stanice u organizmu.Svakoga dana bilijuni stanica odumirua stvaraju se nove. Za to su potrebneznatne koli~ine materije i energijeneophodne za sve stani~ne procese.Nijedna sinteza materije ne mo‘e te}ibez energije. Najve}a koli~ina kisikasudjeluje u stanici u stvaranju energije.Potrebnu energiju stanica stvara umatriksu mitohondrija oksidacijom vo-dika. (Sl. 3.).

U slu~aju normalne opskrbe ki-sikom proces oksidacije se odvija udvije faze. Prva je glikoliza, u kojoj seglukoza oksidira u pirogro‘|anu kise-linu. Druga faza je ciklus limunske ki-seline, ili Krebsov ciklus. Potpunomfosforilacijom dobiva se iz 1 molekuleglukoze 38 molekula ATP - adenozintrifosfata ‚ energijom bogatog spoja.Molekula ATP kao “energetska bate-rija” sadr‘i 50 kJ energije. Ovu ener-giju prenose mitohondriji na sva mje-sta gdje je potrebna za sintezu sta-ni~nih organskih spojeva. Procesi isko-riste 50% energije za nove spojeve, adrugih 50% pretvara se u toplinu.

U slu~aju nedostatka kisika (“anae-robna glikoliza”), dolazi do procesa ukojem se glukoza razlaè do piro-gro`|ane kiseline. Stvara se mlije~nakiselina. Proces je zaustavljen te nedolazi do fosforilacije! Ne stvara se“energetska baterija”! Nedostaje ener-gije za stvaranje stani~nih proteina iostale ìvotne procese u stanici.

U prvom‚ normalnom, slu~aju re-producira se normalna stanica. U dru-gom slu~aju nedostatka kisika nemo‘e se formirati normalna stanica pataj proizvod organizam eliminira. [tose, me|utim, doga|a kada se nedosta-tak kisika doga|a povremeno ili sepostepeno smanjuje?

U ovisnosti od ve}eg ili manjeg ne-dostatka energije za potrebne ke-mijske procese, a i nedostatka kisikaza tvorbu organskih spojeva, stvarajuse vi{e ili manje nedovr{eni lancistani~nih bjelan~evina, nukleinskih ki-selina i DNK. Stanica mutira. Vjerojat-nost je znatna da }e ja~e nepravilne,mutirane, stanice prepoznati mehaniz-

mi obrane organizma te ih eliminirati.Mala je mogu}nost da }e jedan diostanica pre‘ivjeti i nastaviti ‘ivjeti kaorak!

Od prije je poznata ~injenica dastanice raka nastaju u anaerobnoj sre-dini, kiseloj od vi{ka vodikovih poziti-vnih iona (slobodni radikali) a iz oko-line iscrpljuju gotove kemijske spojevepotrebne za vlastiti ‘ivot i umna‘anje.

Ubrzani rast stanica raka posljedicaje djelovanja povratne sprege kojapove}ava lu~enje hormona rasta podutjecajem adenohipofize radi nedosta-tka proteina u stanicama. Manjak pro-teina se javlja kao posljedica “kra|e”hranjivih materija od malignih stanica.

“Ekolo{ka” bolestNa temelju karaktera bolesti raka,

sinergetskih djelovanja ‘ivotne sredinei sposobnosti prilago|avanja ljudskogorganizma na promjene okoline, svelikom vjerojatno{}u mo‘e sezaklju~iti da je nedostatak potrebnekoli~ine kisika u stanici odlu~uju}i fak-tor stvaranja raka. Smanjenje u~e{}akisika u atmosferi globalnog je razmje-ra, kao posljedica pove}anja utro{kazbog “industrijske revolucije” i ubrza-nog pove}anja broja ljudi na Zemlji,uz istovremeno smanjenje proizvo-dnje kao posljedica umanjenja kapaci-teta fotosinteze zelene vegetacije,osobito uni{tavanje {uma. Isto tako,zbog suvremenog na~ina ‘ivota, lju-dski organizam naru{ene homeostazesve je manje sposoban izboriti se zadovoljno kisika. Mogli bismo re}i da jerak »ekolo{ka bolest«.

Direktnih dokaza, mjerenjima i stati-stikom potkrepljenih do sada nije mo-glo biti, jer se procesi u staniciodvijaju na razini atoma a u atmosferisu planetarne veli~ine, pa ih se nijemoglo kvantificirati.

Me|utim, mnoge indirektne poka-zatelje (»cum grano sali«) ljudska ima-ginacija mo‘e prepoznati. Sve intenzi-vnije su spontane ljudske aktivnosti ucilju pobolj{anja aeracije. Sportovi,odlazak u planine i na more, jogging aosobito aerobik u izvornom i pri-mijenjenom obliku, imaju za glavni ciljosigurati potreban kisik svakoj stanicitijela. Borba protiv pu{enja u zatvore-nim prostorijama, primjena bioioniza-tora, znak su uo~ene potrebe zabiolo{ki zdravim kisikom.

Nedostatak podataka o stanju ki-sika posljedica je orijentacije istra‘i-vanja samo na zaga|enje zraka.Sistemati~nim monitoringom sadr‘ajakisika u zraku na mnogim lokalnimto~kama mo}i }e se dobiti globalnipodaci o stanju kisika u atmosferi.Mogu}e je izraditi i bilancu neophod-ne koli~ine {umskih ekosistema po-trebnih za proizvodnju kisika za lokal-ne i globalne potrebe odr‘anja ‘ivotana ovoj nam jedinoj planeti Zemlji.


Svjetski dan za{tite okoli{a(World Environment Day –WED), obilje‘ava se svake go-dine 5. lipnja na godi{njicu

odr‘avanja Konferencije u Stockhol-mu, koja je bila temelj prvog global-nog promi{ljanja o problemu za{titeokoli{a, a proglasila ga je Op}askup{tina Ujedinjenih naroda 1972.godine.

U vi{e od sto dr‘ava svijeta taj jedan povod za organiziranje mnogihzbivanja: odr‘avaju se okrugli stolovi,seminari, simpoziji, kampanje ~i{}enja,izlo‘be, sadnje drve}a i dr. kojima se‘eli skrenuti pozornost na problema-tiku za{tite okoli{a i potrebu promjenena{eg odnosa prema okoli{u.

Pa‘ljivom promatra~u krajobraznihljepota Hrvatske upast }e u oko, jer tonaprosto bode u o~i, neprestano na-stajanje divljih odlagali{ta otpada.Otpad se baca uz cestu ili niz obro-nak, a naj~e{}e u {umu. Postoji otpadkoji nije {tetan za okoli{, ali ga jeru‘no vidjeti svuda razbacanoga, nopostoji otpad koji je {tetan i otrovankako za ~ovjeka tako i za ostali ‘ivisvijet. Nadalje, postoji otpad koji znat-no one~i{}uje tlo i vodu. Ako je istinada jedna litra motornog ulja mo‘ezagaditi ~ak milijun litara vode, anema razloga sumnjati u tvrdnjestru~njaka, tada odbacivanjem opa-snog i otrovnog otpada bez kontrole ibez osnovnog znanja o njemu i ookoli{u, ~ovjek ne samo da ugro‘ava‘ivi svijet nego i svoj opstanak. Akoimamo pred o~ima kakve sve otpadeproizvodimo i koliko je znanje

\AKOVO / MLADI U ZA[TITI OKOLI[A

[iri se krug “malih zelenih”!Akcija ~i{}enja divljihodlagali{ta otpada,povodom 5. lipnja napodru~ju [umarije \akovo u{umskom predjelu Lipovac,osmi{ljena je akcija {umara,lokalne Osnovne {kole iOp}ine Trnava

obi~nog ~ovjeka u nas o tome, tadapostaje jasnije kakve se sve opasnostiza na{ okoli{ kriju u nesavjesnom inekontroliranom nastajanju divljihodlagali{ta.

Sre}om, postoje osobe, dru{tva i{kole kojima je ~isto}a okoli{a vrlova‘na. Povodom Svjetskog danaza{tite okoli{a, uz dosada{nju sura-dnju sa osnovnim {kolama iz Drenja ILevanjske Varo{I, te zajednicom »Su-sret« iz Pau~ja, uklju~ila se i Osnovna{kola »J.J. Strossmayer« iz Trnave.Tako se krug »malih zelenih«, na na{eveliko zadovoljstvo, sve vi{e {iri. Podvodstvom profesorice biologije i ke-mije \ur|ice Jan u akciji je sudjelova-lo trideset u~enika. Sakupili su otpri-like 60 vre}a sitnog ku}nog sme}a, 11starih {tednjaka, hrpe starog ‘eljeza,dijelove namje{taja itd. Uz pomo}na~elnika Op}ine Trnava dr. PericeKova~i}a, organiziran je odvoz krup-nog otpada, a [umarija \akovo je osi-gurala prijevoz u~enika, vre}e zasme}e, rukavice i sokove za osvje-‘enje. Radilo se marljivo cijelo prijepo-dne. Ovako neposredno i prakti~nodo‘ivljena divlja odlagali{ta otpadaostavila su dubok dojam na na{e mla-de sudionike. Smeti{ta su izgledom,dakako, neprivla~na, no dok ih ~istiteona postaju sve ru‘nija i izazivaju jo{vi{e gnu{anja i revolta prema neodgo-vornim zaga|iva~ima. U~enici suzaklju~ili da ovo nije zavr{etak posla,ve} su odlu~ili edukativno djelovati nasvoje roditelje, prijatelje, susjede i rod-binu kako bi sprije~ili ponovno zaga-|ivanje netom saniranih povr{ina.

Ova uspje{na akcija ostavila je izasebe va‘nu poruku, potakla nas je dase zapitamo gdje je kraj divljimodlagali{tima otpada i gdje je rje{enjeproblema? Sigurno tamo gdje je pro-blem i po~eo – u ~ovjeku!

U akciji je sudjelovalotrideset u~enika. Sakupili suotprilike 60 vre}a sitnogku}nog sme}a, 11 starih{tednjaka, hrpe starog‘eljeza, dijelove namje{tajaitd. Uz pomo} Op}ineTrnava organiziran jeodvoz krupnog otpada, a{umarija \akovo jeosigurala prijevoz u~enika,vre}e za sme}e, rukavice isokove za osvje‘enje.

Pi{e:mr. sc.MirjanaPolimac

Foto:mr. sc.

@eljka [iki}

Dje~ji vrti} iz Bjelovara ve}nekoliko godina u suradnji saHrvatskim {umama organizirau starijim odgojnim skupina-

ma ekolo{ke projekte. Uz pomo} ipodr{ku Odjela za ekologiju Uprave{uma Bjelovar, djeca su se, na njimadostupan na~in, upoznala sa pojmovi-ma vezanim uz {umu, {to je i temaovogodi{njeg projekta. Razgovaralose o o~uvanju {ume, njezinim biljnimi ‘ivotinjskim vrstama, sje~i drve}a ipo{umljavanju. Prigodnim izletom u{umu ^esma, djeca su imala prilikuizravno upoznati {umu, susresti{umske radnike, brojiti godove iodre|ivati starost stabala, pronalazitignijezdo orla {tekavca… Svoja ste~enaznanja i spoznaje, mali{ani su pokazalinatjecanjem u eko-kvizu na temu»[uma«, kojim je ujedno obilje‘en iDan planeta Zemlje. Nagrade za svesudionike, kao {to su knjige o drve}u,biljkama i ‘ivotinjama, te sadnice au-tohtonih vrsta drve}a – bukve i lipe,koje su djeca zasadila u dvori{tuvrti}a, osigurale su Hrvatske {ume.

Provedene aktivnosti pokazale suda ve} u najranijoj dobi valja razvijatiljubav i brigu za o~uvanje okoli{a istvaranje ekolo{ke svijesti. (M. Mami})

Budu}nost{uma urukama jena{e djece!

Dok jedni neodgovorno zaga|uju, drugi ~iste – u~enici O. [. “J. J.Strossmayer” iz Trnave


PPPPP remda su sunce, vjetar, ki{a,snijeg i dr. potrebni i korisniza {umske sastojine kadadjeluju u odre|enim granicama,

uvjetuju}i njihov opstanak i omogu-}uju}i {umsku proizvodnju, ja~e iu~estalije djelovanje atmosferskih ~ini-telja uzrokuje {tete {umi i {umskomgospodarenju. Me|u {tetnim utjecaji-ma su i niske temperature, zbog kojihnerijetko strada {umsko drve}e, pose-bice njegov ponik i neodrasli podmla-dak. Posljednjih godina svjedoci smo{tetnog djelovanja mraza na na{e{umske sastojine. Rije~ je o atmosfer-skoj pojavi koja nastaje kada tempera-ture za vrijeme vegetacije obi~no na-glo padnu ispod ledi{ta vode (ispodnula stupnjeva Celzijevih). Uzrocitome su prodor hladnoga polarnogzraka ili hla|enje kontinentalnogazraka nad nekim podru~jem zbogi‘arivanja zemlje.

Mjesta na kojima se mraz u~estalopojavljuje nazivamo mrazi{ta. To suredovito doline, uvale i druge udubi-ne, najni‘i polo‘aji terena te {umskeprogale. U njima se u prolje}e i jesenzadr‘ava hladni zrak kojemu u jutar-njim satima temperatura padne ispodni{tice. Na visini od 1 do 2 m iznadzemlje u zoni mraza zrak je najhlad-niji, temperature su u tom sloju naj-ni‘e, a u prolje}e su naj~e{}e okoni{tice. Iznad toga sloja zrak je topliji.Ako se za vrijeme vegetacije mraz~esto ponavlja, znatno o{te}uje biljke,uzrokuju}i kr‘ljav rast i njihovo umi-ranje, a na izrazitim mrazi{tima one-

UPRAVA [UMA NA[ICE

Od mraza je stradaoprete‘it diogospodarskejedinice Laci}–Glo‘|e ({umarijaKo{ka) koja zauzimagotovo 6000 ha{uma hrastalu‘njaka

mogu}en je svaki rast {ume. Posljedi-ca toga je stvaranje stalnih ~istina iplje{ina, a na tim povr{inama nijemogu}e ponovno po{umljavanje.Tako|er za vrijeme vegetacije ni‘etemperature od nula stupnjeva Cel-zijevih uzrokuju {tete, no za zimskogamirovanja biljke podnose i do –50stupnjeva Celzijevih.

Gubitak prirastaNa po~etku vegetacije kasni proljet-

ni mraz o{te}uje krhko biljno stani~jepuno vode koja se smrzne pa stradajuli{}e, cvjetovi i neodrvenjele gran~ice.Smrzavanjem pupova deformiraju seizbojci te nastaju ra{lje, {to je osobitoizra‘eno kod jasena. Drvo zboguni{tavanja mladoga li{}a gubi kalij ifosfor, a gubitkom cvjetova umanjenje urod sjemena te izostaje prirodnopomla|ivanje. Djelovanje kasnogamraza o~ituje se u gubitku prirasta,{to je vidljivo po uskim godovima, kaoposljedica skra}enja vegetacijskoga

razdoblja. Na veli~inu {tete utje~ustani{te (stojbina), vrsta drve}a ivrijeme pojave mraza. Potrebno jenapomenuti da su nizinska podru~javi{e ugro‘ena nego bre‘uljkasta i br-dovita. Opasnost od mraza povisujutrava i korov budu}i da usporavajuzagrijavanje tla, zadr‘avaju}i vlagu, aishlapljivanjem snizuju temperaturudonjih slojeva zraka. Tijekom proljet-nih, mirnih i vedrih no}i mrazovi sunajopasniji, a najve}e {tete nastajukada se smrznu vr{ni izbojci. Me|u{umskim drve}em na mraz su vrloosjetljivi jasen, pitomi kesten, orah,bukva, hrast, bagrem, jela, smreka iduglazija. Osjetljive vrste drve}a sujavor, crveni hrast, lipa i ari{, a manjeosjetljive grab, joha, breza, brijest, tre-petljika i sve vrste bora. Za razliku odkasnoga proljetnog, rani jesenski mraz~ini manje {tete, no prije zavr{etkavegetacije uni{tava li{}e, neodrvenjelegran~ice i plodove, spre~avaju}idozrijevanje drva.

{umske {tete

Mraz od 8. travnja fiziolo{ki je oslabio odrasla lu‘njakova ijasenova stabla, a gornji dijelovi kro{anja izgledali su kaospr‘eni. Energija hranjiva namijenjena za prira{}ivanje bit}e utro{ena na rast novoga li{}a, {to iscrpljuje stabla.

Mrazom o{te}ene kro{nje u sjemenskoj sastojini hrastalu‘njaka (g. j. Laci}-Glo‘|e, {umarija Ko{ka)

Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

Katastrofalne{teteod mraza


Najo{te}eniji lu‘njak ipoljski jasen

Pro{le godine mraz je na podru~juHrvatskih {uma na~inio zna~ajne{tete, a ovoga prolje}a one su bilenajizra‘enije u {umskim sastojinamahrasta lu‘njaka, na podru~ju na{i~keUprave {uma. Naime, stradalo je oko80 posto gospodarske jedinice Laci}–Glo‘|e ({umarija Ko{ka), koja zauzi-ma gotovo 6000 ha. Najvi{e suo{te}ena stabla hrasta lu‘njaka ipoljskoga jasena (i do 90 posto).Borave}i na terenu uvjerili smo se u

akciju protiv {tetnika. Na{i~ki stru-~njaci podsje}aju na to da je lani mrazna tome podru~ju izazvao {tete dvaputa uzastopno, no one su bile znat-no manjeg intenziteta nego ovogaprolje}a. Preostaje im redovitopra}enje razvoja novoga li{}a, a akobude potrebno intervenirat }e se avio-tretiranjem protiv pepelnice, koja jeosobito opasna za li{}e izlistalo nakongolobrsta ili napada mraza. U {umar-skoj praksi je poznato da je hrast spo-soban brzo preboljeti {tete od kasno-ga mraza, no vrijeme }e pokazatikako }e se lu‘njak i poljski jasen dalje

ugro‘ene. Naime, obavljaju}i pomla-|ivanje pod zastorom ili u postranojza{titi stare sastojine, odnosno oplod-nom (du‘e pomladno razdoblje) ilirubnom sje~om, zatim predsadnjomvrsta otpornih na mraz, mogu se osla-biti temperaturni ekstremi u najni‘imslojevima zraka. Postoje i drugi na~ini,primjerice odvodnjom mokrih i odmraza ugro‘enih tala te uklanjanjem snjih suvi{ne trave. [umske rasadniketreba osnivati na polo‘ajima i ekspozi-cijama za koje smo ustanovili da nisuizlo‘eni mrazu te u njima provoditiodgovaraju}e za{titne mjere (za{tita

Iako je mraz neotklonjivaprirodna pojava, {umariipak mogu pojedinimuzgojno-za{titnimmjerama utjecati namikroklimu, za{ti}uju}imlade biljke koje sunerijetko jako ugro‘ene.

Gornji dio sastojine uz prometnicu ogolio je i gotovo bez li{}a

Lu‘njakova stabla izgledaju nakon mraza spr‘ena i poput su{aca({umarija Ko{ka)

Osim li{}a uni{ten je i ve}idio gusjenica pojedinih{umskih {tetnika pa nijebilo potrebno provoditinjihovo suzbijanje. Akobude potrebno, na{i~ki{umari intervenirat }eaviotretiranjem protivpepelnice.

razorno djelovanje mraza – lu‘njako-va i jasenova stabla izgledala su poputsu{aca kojima nema spasa, a o{te}enidijelovi sastojina jasno su se tamno-sme|om bojom razlikovali od zeleno-ga li{}a neo{te}enih stabala bukve,graba i nekih drugih vrsta drve}a.

Mraz od 8. travnja fiziolo{ki je osla-bio odrasla lu‘njakova i jasenova sta-bla, gornji dijelovi kro{anja izgledajukao da su spr‘eni, a stradala je skorocijela gospodarska jedinica. Energijahranjiva namijenjena za prira{}ivanjebit }e utro{ena na rast novoga li{}a pato iscrpljuje stabla – nagla{avaju dipl.ing. Josip Be~arevi} i dipl. ing. Kar-mela Glova iz Odjela za ekologijuna{i~ke Uprave {uma. Napominju ka-ko je mraz osim li{}a uni{tio i ve}i diogusjenica pojedinih {tetnika (hrastovsavija~, mrazovac) pa nije bilo potreb-no provoditi njihovo suzbijanje. Prem-da je ono predvi|eno planom za{titena podru~ju [irokoga dola, Bre{}a iLaci}–Glo‘|a, mraz je sprije~io avio-

pona{ati na na{i~kom podru~ju. Isku-sni {umar Josip Be~arevi} u svojojdugogodi{njoj praksi ne pamti da jemraz uzrokovao takva o{te}ivanja{umskih sastojina kao ovoga prolje}a.

Preventivne za{titnemjere

Iako se zna da je mraz neotklonjivaprirodna pojava, {umari ipak moguutjecati na mikroklimu, za{ti}uju}imlade biljke koje su nerijetko jako

gredica granama, trskom i dr., zama-gljivanje, polijevanje hladnom vodomprije izlaska sunca). U cilju sprje-~avanja op}e opasnosti od mraza,me|u ostalim, izabrati takav na~in ioblik sje~e da podmladak bude stalnoza{ti}en u zoni ugro‘enoj od mraza,uz postupno osloba|anje zastorakro{anja. Stalnim zasjenjivanjem tla

drve}em koje podnosi zasjenu, one-mogu}it }e se stvaranje travnatogapokrova. Nepo{umljena mjesta napomladnoj povr{ini treba prije uk-lanjanja stare sastojine umjetno po-{umiti drve}em koje podnosi zasjenu.Navedene mjere potrebno je poduzi-mati s poja~anim intenzitetom i namjestima izlo‘enima mrazu (mrazi{ta),uz neke predradnje: po{umljavanjevrsta otpornih na mraz, predsadnjuza{titnih sastojina breze, johe ili bora,prebornu ili rubnu sje~u.


Foto:I.Tomi}

Pi{e:IvicaTomi}

AVIOKEMIJSKO SUZBIJANJE [TETNIH INSEKATA NA PODRU^JU UPRAVA [UMA NA[ICE,KOPRIVNICA I N. GRADI[KA

Iz zraka protiv {umskih{tetnika

Metodom toplogazamagljivanja tretirano jeprotiv mrazovca i hrastovasavija~a tijekom travnja isvibnja oko 1100 hanizinskih {uma hrastalu‘njaka starijih od 80godina, na podru~ju Uprave{uma Na{ice, oko 300 ha nakoprivni~koj Upravi te 70-akha u N. Gradi{ki. Avioakcijase pokazala opravdanom iuspje{nom

Obavljena su tri leta suzleti{ta u ̂ a|avici uranim jutarnjimsatima, a kori{ten jeinsekticid DECIS 2,5 ECu koncentraciji 0,2 l/ha, s dodatkom 2,8 l/ha nafte.

UUUUUprava {uma Na{ice organizira-la je aviokemijsko tretiranjemetodom toploga zamaglji-vanja protiv mrazovca i hra-

stova savija~a. Tretirano je oko 1100ha nizinskih {uma hrasta lu‘njaka, sta-rijih od 80 godina, mahom u pomlad-nom razdoblju, na podru~ju gospodar-ske jedinice Slatinske nizinske {ume,[umarije Slatina, u {umskim predjeli-ma Medina~ko Ra‘ljevo, [ibovi iViljeva~ko Ra‘ljevo.

Kori{ten je insekticid DECIS 2,5 ECu koncentraciji 0,2 l/ha, s dodatkom2,8 l/ha nafte. Izvo|a~ aviokemijskogatretiranja bio je osje~ki AIR TRACTORs poljoprivrednim zrakoplovom AN2.U akciji su sudjelovali pilot Mijo Bani njegov mehani~ar, odgovorne osobeiz Odjela za ekologiju, na ~elu s ruko-voditeljem Josipom Be~arevi}em,upravitelj slatinske {umarije dipl. ing.Vladimir Gabri}, revirnik Josip Vidaste radnici {umarije zadu‘eni za rad snaftom i insekticidom.

@ari{te zaraze uViljeva~kom Ra‘ljevu

Kako smo doznali od na{i~kih eko-loga i za{titara, br{tenje hrastovih sta-

bala na podru~ju g. j. Slatinske nizin-ske {ume zamijetili su u prolje}epro{le godine stru~njaci [umarije Slati-na.

– Premda se intenzitet br{tenja kre-tao od 30 do 40 posto, dogovorenoje postavljanje ljepljivih prstenova radipra}enja stanja zaraze mrazovcima teuzimanje uzoraka grana radi ustano-vljivanja zaraze hrastovim savija~em.Dobiveni nalazi ukazivali su na prisut-nost navedenih {tetnika, a ‘ari{te zara-ze utvr|eno je u predjelu Viljeva~koRa‘ljevo, u odsjeku 53a – isti~estru~na suradnica za za{titu {uma Kar-mela Glova, napominju}i kako je evi-dentirano 1,16 ‘enki mrazovaca pocentimetru opsega te 13 savija~a i 3grbice na granama poslanim u [umar-ski institut Jastrebarsko. Potrebno jenaglasiti, ka‘e K. Glova, da je takvazaraza na istom podru~ju utvr|ena i1994. godine, kada je tako|er prove-deno aviokemijsko suzbijanje.

Tri kontrolne plo~eZbog navedenih pokazatelja, na-

{i~ki {umari donijeli su odluku o potre-bi aviotretiranja, provode}i odgovara-ju}e pripreme. Polovicom travnja na-padnute su sastojine obi{li dipl. ing.Terezija Bo{njak, predstavnica Slu‘beza ekologiju Hrvatskih {uma i mr. sc.Boris Liovi} iz [umarskog instituta Ja-strebarsko i potvrdili opravdanostakcije. Izra|en je precizan popisodsjeka, a {umske su povr{ine ucrtaneu kartu radi bolje orijentacije pilotuzrakoplova. U sklopu detaljnih pripre-ma u suradnji sa slatinskom {umarijompostavljene su tri kontrolne plo~e(1x1m), osigurano je uzleti{te u^a|avici, a pu~anstvo je putem plaka-ta i radiopostaje u Slatini obavije{tenoo namjeri provo|enja akcije. Tako|ersu obavije{teni Udruga p~elara, Domzdravlja, MUP i lokalno stanovni{tvo.

Velik broj uginulihgusjenica

Pregledom tretiranih sastojina 25.travnja u poslijepodnevnim satima,dakle istoga dana nakon akcije, na|enje velik broj uginulih gusjenica na kon-trolnim plo~ama. Nakon prvoga pre-

brojavanja (26. travnja) ustanovljenoje da se broj uginulih gusjenica kre}eod 129 do 284, nakon drugoga (27.travnja) od 99 do 158 i nakon tre}egaprebrojavanja (28. travnja) od 45 do71. Rije~ je o odsjecima 19c (kontrol-na plo~a 1, predjel Medina~koRa‘ljevo), 8c (kontrolna plo~a 2, pre-djel [ibovi) i 53a (kontrolna plo~a 3,predjel Viljeva~ko Ra‘ljevo). Najve}azaraza utvr|ena je u {umskom pre-djelu Viljeva~ko Ra‘ljevo, gdje su nakontrolnoj plo~i izbrojane ~ak 284uginule gusjenice. Nakon obavljenogapregleda i nalaza na kontrolnimplo~ama, na{i~ki {umari smatraju da jeaviokemijsko suzbijanje bilo opravda-no i uspje{no.

Zadnje pripreme uo~i polijetanja osje~kogapoljoprivrednog zrakoplova

za{tita {uma


Tijekom uzlijetanja poljoprivrednoga zrakoplova nanovogradi{kom podru~ju

NNNNNovogradi{ka Uprava {uma je provela polovicom svib-nja na podru~ju [umarije Novska jednodnevnuakciju aviokemijskoga tretiranja protiv pepelnice imrazovca. Dopodnevna akcija s dva leta poljoprivred-

nim zrakoplovom AN-2 tvrtke Sparow, s uzleti{ta Subocka,obuhvatila je 69 ha gospodarskih jedinica Trstika, Zelenika, No-vsko brdo i Raji}ko brdo. Tijekom prvoga leta tretirano je 40ha, a tijekom drugoga 29 ha {umskih povr{ina. Zrakoplovom jeupravljao pilot i vlasnik tvrtke Zoran @upani}.

Po lijepom sun~anom vremenu tretirane su povr{ine s podm-latkom hrasta lu‘njaka, starosti do tri godine, a kori{tena jemetoda mikroniranja s dozom 25 l/ha. Upotrijebljeni su fungi-cid Anvil (0,50 l/ha), omek{iva~ Cromovit (0,50 l/ha) i insekti-cid Direkt (0,10 l/ha). Ukupno je utro{eno 34 l Anvila, 20 lCromovita i 7 l Direkta. Akcijom su koordinirali stru~ni suradnikza za{titu {uma, dipl. ing. Ivan Prgi} iz novogradi{ke Uprave{uma i dipl. ing. Dinko Hace iz [umarije Novska, koji je bio uzpilota poma‘u}i mu pri orijentaciji. (t)

NOVA GRADI[KA

Pi{e: Ivica Tomi}

Foto: I. Tomi}

Mehani~ar,pilot i osoblje

Odjela zaekologiju i

[umarijeKlo{tar

Podravski

NNNNN a podru~ju gospodarske jedi-nice Svibovica, [umarijeKlo{tar Podravski, u Upravi{uma Koprivnica tretirano je

tijekom svibnja oko 300 ha lu‘njako-vih sastojina. Tome je prethodilo pri-kupljanje terenskih podataka o gusto}ipopulacije, kao i uzoraka koji su dos-tavljeni u Dijagnozno-prognoznu slu‘-bu (DPS) u [umarski institut u Jastre-barskom, gdje su obavljene potrebneanalize i obrada podataka.

Tijekom zime sabrani su uzorci gra-na s odabranih hrastovih stabala iz do-minantne eta‘e. Analizom uzorakautvr|en je pove}ani broj {tetnika (hra-stov savija~, hrastova osa listarica, grbi-ca). Isto tako vr{eno je pra}enje raz-voja populacije mrazovaca. Prebroja-vanjem ‘enki uhva}enih na ljepljivimprstenovima na stablima utvr|en jekriti~an broj. Sve to ukazivalo je na

Pi{e:dipl. ing. Mirjana Grahovac _ Trenski

mogu}e defolijacije tijekom ove godi-ne.

Nakon opse‘nih motrenja, [umar-ski je institut Jastrebarsko u suradnji sa{umarima iz Uprave {uma Koprivnica,[umarije Klo{tar Podravski i Odjela zaekologiju potvrdio da se o~ekujeprekobrojnost {tetnika i predlo‘ionjihovo suzbijanje aviotretiranjem.

Aviotretiranje je izvr{ilo poduze}eAIR TRACTOR poljoprivrednim zrako-plovom koji je polijetao s uzleti{taBanov Brod kod Pitoma~e. Tretiranoje oko 300 ha povr{ine u g.j. “Svibovi-

ca”, [umarije Klo{tar Podravski. Zasuzbijanje {tetnika koristio se insekti-cid DECIS 2,5 EC u koli~ini 0,2 l/ha,metodom toplog zamagljivanja. Pilotisu za orijentaciju koristili preglednugospodarsku kartu u mjerilu 1: 25000,s ucrtanom povr{inom predvi|enomza tretiranje.

Prvi podaci pra}enja uspjeha cijeleakcije, prema broju uginulih gusjenicana kontrolnim platnima ispod sredinekro{nje zara‘enih stabala, ukazuje nauspje{nost aviotretiranja.

KOPRIVNICA

Tretirano je 69 ha gospodarskih jedinicaTrstika, Zelenika, Novsko brdo i Raji}kobrdo, na podru~ju [umarije Novska

Dvodnevna akcija

Foto: Z. List

Uspje{no za{ti}eno 300 halu`njakovih sastojina


OOOOO snovana je u vrijeme Vojnekrajine 1867. godine, u naj-ljep{oj i najve}oj zgradi ko-ja je u to vrijeme postojala u

Ivanovom Selu, okru`ena visokimsmrekama s prostranim dvori{tima nakojima su odr`avane priredbe, teove}om ba{}om i vo}njakom sa sta-rim vo}kama. U ljetu pisarna {umarijeuredovala je u sjeni smreke ivo}njaka...”

VIROVITICA

U Viroviticije lipa nacijeniViroviti~ka {umarija gospodari s oko 7.000ha {uma na podru~ju izme|u Drave iBilogore. Duga je tradicija gospodarenja{umama u ovom kraju, a lipa je ovdje {to jeu nekim drugim podru~jima hrast!

Dipl. ing.AntunCrn~i}

Ure|ajni razred lipe s grabom

Tako je, pjesni~ki idili~no, u starimknjigama opisano osnivanje [umarijeVirovitica, ne u Virovitici nego prvot-no u Ivanovom Selu. Pobrojani su tu isvi upravitelji, od prvoga, Fe{ter Lane-ra (Ma|ara) kojeg je naslijedio dipl.ing. Andrija Kapri}, pa mnogi drugi.Tek uredbom iz Beograda, tada{njegministra {umarstva \ure Jankovi}a,[umarija je u listopadu 1936. preselilau Viroviticu. Dugo vremena dijelila jeprostor sa [umarijom Suhopolje da bise negdje 50-ih godina razdvojile, paslijedom novih reorganizacija opetbile u zajedni~koj zgradi.

No, {umarstvo se u ovome krajuspominje ve} 1750. godine, kada je,kako u »Povijesti {umarstva op}ineVirovitica« pi{e Dragutin Tar, “vlaste-linstvo na op}inama Virovitica i

Podravska Slatina imalo 60.680 jutara{ume«.

Grad Virovitica, prvi put se spo-minje u 13. stolje}u pod imenomWereuche, a gradske je povlasticestekla 1234. godine poveljom hercegaKolomana. Povijesni doga|aji prela-mali su se ovim krajem, pa je gradmijenjao gospodare – od grofovaCeljskih po~etkom 16. stolje}a, prekoTuraka (1532.) do Vojne krajine(1684. g). Tijekom vremena na duho-vni i kulturni ‘ivot grada sna‘no suutjecali franjevci, ~iji samostan datiraiz 1280. godine. Na mjestu gdje jenekad ugarska plemi}ka obitelj Banffyposjedovala utvr|en grad, koji jetijekom vremena i ratova razru{en,grof Antun I. Peja~evi} podigao jekrajem 18. i po~etkom 19. stolje}amoderan dvorac s opkopom i jarkomnapunjenim vodom, s ure|enimparkom, koji je i danas sredi{njemjesto grada u kome su smje{tenerazli~ite institucije. Sa 23 tisu}e ‘itelja,smje{tena u podno‘ju Bilogore, neda-leko Drave, Virovitica je danas uprav-no, gospodarsko i kulturno sredi{teViroviti~ko-podravske ‘upanije srazvijenom drvnom industrijom(TVIN), {umarstvom, poljoprivrednomi duhanskom proizvodnjom.

[umarija danasViroviti~ka {umarija gospodari sa

7.604 ha {uma u tri gospodarske jedi-nice: Viroviti~koj Bilogori, Suho-poljsko-viroviti~kim nizinskim {umamate Suhopoljsko-viroviti~kim dravskim{umama. Godi{nje se sje~e oko33.000 m3, od ~ega 25.000 m3 u glav-

nom prihodu. U jednostavnoj bio-lo{koj reprodukciji sadnja i popunja-vanje obavlja se na 25 ha, njega na365 ha, za{tita {uma na 386 ha. Diouzgojnih radova obuhva}a i pro{irenabiolo{ka reprodukcija, po{umljavanjena 16 i njegu na 11 ha. To su osnovnipodaci iz osobne karte [umarije. Kakoto izgleda na terenu?

– U prva tri mjeseca izvr{ili smo36% godi{njeg plana u sje~i, re}i }eupravitelj dipl. ing. Antun Crn~i}.Ovogodi{nji etat iznosi 31.000 m3 i toje zadnja godina va‘enja osnove. Ot-prilike 70% sje~e obavili su na{i radni-ci, a ostalo je rije{eno samoizradom.

Dvije su stvari ovdje zanimljive –prvo: za privatne poduzetnike nijebilo ni kubika (za razliku od prija{njihgodina). I drugo, u viroviti~kom kraju idalje postoji iznimno velik interesokolnog stanovni{tva za rad u {umi,{to nije slu~aj kod mnogih drugih{umarija. Davanje u samoizradu po-drazumijeva uspostavu {umskog reda,veli Crn~i}, ~ime smanjujemo tro-{kove poslovanja. Ogrjev uglavnomizra|ujemo kao vi{emetricu, jer zaklasi~nu izradu metarskog drva nema-mo dovoljno radnika.

{umske razglednice


Uzgojni radovi obavljaju se po pla-nu, a jedan zahvat zaslu‘uje posebnupa‘nju. Prema osnovi gospodarenjaza Viroviti~ku Bilogoru za razdobljeod 1993.–2002. godine, [umarija jebila zadu‘ena pretvoriti 500 ha gra-

bika s lipom u hrastik(kitnjak). To je velikposao s obzirom nato da je to podru~jeistodobno i lovi{te,posa|en ‘ir uvijekmogu pojesti divljesvinje pa od obnovenema ni{ta. To se i do-godilo, potvr|uje upra-vitelj Crn~i}, pa smobili prisiljeni cijeli pro-stor ograditi ‘icom.Tako danas 27 km‘i~ane ograde {titi mla-di hrastov ponik.

U [umariji je zapo-sleno 69 radnika, “{toje dovoljno za izvr{e-nje plana”. Tri su revir-nika Pavao Jengi},Sini{a Prpi} i Dra`en[trkovi}, a od stru~nihkadrova nedostaje je-dan {umarski tehni~ar.

Godi{nje se sje~e oko33.000 m3, od ~ega25.000 m3 u glavnomprihodu. Ujednostavnojbiolo{kojreprodukciji sadnja ipopunjavanjeobavlja se na 25 ha,njega na 365 ha,za{tita {uma na386 ha.

izvla~enje. I u tom su segmentu kon-centrirani skoro svi problemi, jer radise uglavnom o vrlo starim strojevima.Tako su, na primjer, ~etiri torpedotraktora stara vi{e od 15 godina. Tu sujo{ tri Ecotraca od kojih je jedan no-vijeg datuma, te jedan LKT i dvije diza-lice. A za u~inkovitost mehanizacije

U Viroviti~koj su {umarijitijekom travnja imali dodatnogposla – prona}i pa posje}ioboljela stabla lipe kojih je bilomnogo. Naime, nakon odre-|enoga vremenskoga razdobljaod nekoliko godina, ponovno sepojavila bolest lipe. O ~emu seradi?

– Ophodnja lipe traje oko 60godina. Odjeli na Viroviti~koj Bilo-gori koji su bogati ovom vrstom, ablizu su granice ophodnje, strada-vaju ove godine od gljivi~nogoboljenja. Radi se o gljivi Almila-ria melea, mednja~a, koja ‘ivi utlu. No u jednom trenutku, te{koje utvrditi kada i za{to se todoga|a. Ona kroz korijen ulazi udeblo i u roku godine dana lipastradava, obja{njava upraviteljViroviti~ke {umarije Antun Crn~i}.

Problem je taj {to je bolestte{ko otkriti na vrijeme, kro{nja jezelena i zdrava i ne odaje nikakvuopasnost. Tek male izbo~ine nadeblu iz kojih po~inje curiti sokboje meda, nagovje{tavaju da jedrvo napadnuto.

Prvi ja~i napad ove bolesti do-godio se krajem 70-ih godina.Tada je u Virovitici odr‘an i jedan

Za{to se lipastru~ni skup na tu temu. Bolest sekasnije povukla, ~ak su neka de-bla i ozdravila. Ponovno se pojavi-la prije pet, {est godina, a sada je

Raznovrsnost flore pridonosi inekoliko odjela johe stare 20-akgodina

Lipa s bukvom na Viroviti~kojBilogori

[umske prometnice odli~no su odr‘avane

Viroviti~ka, kao i sve {umarije bjelo-varske Uprave u svom sastavu ima imehanizaciju te obavlja kompletno

Primjer oboljele lipe upoodmaklom stadiju


Iza nekomercijelnoggraba (dobrog jedinoza ogrjev) kaonajzastupljenijevrste (26%), tekitnjaka koji ustrukturi ~ini 24 %,dolazi lipa ~iji udio uetatu iznosi visokih23 %.

vezan je cjelokupni proizvodni sistem!– Mi radimo grupnim sistemom,

obja{njava upravitelj, u ovom trenutkuimamo tri grupe radnika koji rade bri-gadnim sistemom te jednu kojaizra|uje klasi~no. To zna~i da sve ono{to jedna grupa sjeka~a obori i izradimora odmah traktorima biti i izvu~enona stovari{te. A to opet podrazu-mijeva efikasnu mehanizaciju, rad bez

zastoja. Ako je samo jedan traktor ukvaru i ne radi, nastaju problemi.

Za dobro funkcioniranje cjelokup-nog sistema rada bitne su i {umskeceste. Na sre}u, bolje re}i zahvaljuju}istalnim ulaganjima u njihovo odr‘a-vanje, {umske su prometnice uViroviti~koj {umariji zavidne kvalitete,~ak i nakon obilnih ki{a, u {to smo semogli i sami uvjeriti.

Lipa, bukva...Za ovu [umariju smje{tenu izme|u

Drave i Bilogore, mo‘e se re}i kao niza jednu drugu u Hrvatskim {umamada ‘ivi od lipe. Jer iza nekomercijel-nog graba (dobrog jedino za ogrjev)kao najzastupljenije vrste (26%), tekitnjaka koji u strukturi ~ini 24 %,dolazi lipa ~iji udio u etatu iznosi viso-kih 23 %. Od zna~ajnijih drvnih vrstatu je jo{ bukva sa 18 % . Lipa se ovdjesama obnavlja, ponik je takav da zabudu}nost ne treba brinuti. No za tuvrstu drveta koja se nalazi uglavnom ugospodarskoj jedinici Viroviti~ka Bilo-

Problem je taj {to jebolest te{ko otkriti navrijeme, kro{nja jezelena i zdrava pa i neodaje nikakvuopasnost. Tek maleizbo~ine na deblu izkojih po~inje curiti sokboje medanagovje{tavaju da jedrvo napadnuto.

kulminirala. Mo‘da se to doga|au uvjetima kada poslije du‘egrazdoblja su{e, kao ove godine,padne dosta ki{e i velika vlaga

pogoduje razvoju gljive, a isto-dobno pada imunitet lipe.

– Morali smo prekinuti ostaleradove i sje}i lipu i spasiti ono {tose mo‘e, ka‘e Crn~i}. Problem jei u tome {to najvi{e stradavajunajdeblji, zna~i i najvrjedniji dijelo-vi trupca, najbli‘i korijenu. Njihtreba ukloniti i spaliti. No, to nemo‘ete raditi u {umi nego negdjedrugdje. A to su opet novitro{kovi prijevoza.

Zdravi dio nekog oboljelog de-bla mo‘e se iskoristiti, jer lipa jekao vrsta vrlo tra‘ena.

Posljednjih nekoliko godina lipase , ovisno o intenzitetu bolestisjekla u razli~itim koli~inama.Tako je 1999. godine posje~eno1.008 m3, 2000. godine znatnovi{e, 3.006 m3, pro{le 2001. godi-ne 1.227 m3 a ove godine 2.476m3.

su{i?

gora, vezani su posljednjih godinaveliki problemi. Obolijeva i ubrzanose su{i {to donosi promjene plana,dodatne sje~e i obveze.

Ponik lipe

I kitnjak je dobro zastupnjena vrsta

Dvorac Peja~evi}a

Donji dio stabla zahva}enogbole{}u koji treba odstraniti


IX. ME\UNARODNI SALON KARIKATURE _“^VORAK 2002.”

I. nagrada

I. Oslovar

III. nagrada (Simon Mr.)

III. nagrada (Beceiro)

II. nagrada (Riabokon)

internationalcartoon salon

2002.»^VORAK«

HHHHH rvatske {ume pokrovitelj su 9.me|unarodnog salona karika-ture “^vorak 2002.” na temu“Ljubav u {umi” {to }e u Bje-

lovaru biti otvoren u okviru kulturno-povijesne manifestacije Terezijana od22 do 24. lipnja. “^vorak” }e, dakako,nastaviti “letjeti” i nakon Terezijane,odnosno izlo`ba najboljih karikaturaiz svih krajeva svijeta na vje~nu temuljubavi, ovaj put u {umi, potrajat }e uGaleriji Gradskog muzeja do 14. srp-nja. No to nije sve! “^vorak 2002.” irazli~ite varijacije ljubavi u i prema{umi bit }e postavljeni i u nekim dru-gim hrvatskim gradovima te u Slova-~koj.

Osam dosada{njih izlo‘bi Me|una-rodnog salona karikatura, uvijek na ra-zli~ite teme (npr. lanjski moto bio jeLjubav i trgovina), bilo je postavljenou 20 gradova Hrvatske te u Sloveniji iSlova~koj. Na njih je ukupno bilo pri-stiglo vi{e od 3.500 karikatura izcijeloga svijeta!

Za 9. salon karikatura, premarije~ima vlasnika nakladne ku}e ^voriz Bjelovara i organizatora Salona Stje-pana Horvata, 162 autora iz 30 ze-malja svijeta, s ~etiri kontinenta posla-la su 350 karikatura. Za prikazivanje jeodabrano 150 karikatura, a poseban‘iri izabrao je najbolje.

Osim stru~nog ‘irija, i jedan pose-ban ‘iri {umara birao je najbolje ka-rikature doma}ih autora. Sve }e izlo-‘ene karikature biti objavljene, kao iprilikom svakog Salona, u posebnojknjizi, a nagra|ene karikature u poseb-nom katalogu, Salon }e pratiti i pose-ban plakat koji najavljuje izlo‘bu. Bit}e to karikatura slova~kog autora Si-mona Mr.

999me|unarodnisalon karikature

me|unarodnisalon karikature

»^VORAK«


kultura

Zagoneta~ko dru{tvo ̂ VORosnovano je 1968. godine iubrzo je postalo zna~ajansubjekt na hrvatskom kao ina onda{njemjugoslavenskom tr‘i{tuenigmatske i zagoneta~keliterature. Dalekovidniosniva~, a sada{nji vlasnikbio je Stjepan Horvat. Svremenom ̂ vor je postaodioni~ko dru{tvo, panakladna ku}a koja sadaizdaje knjige, gradske vodi~e,osmosmjerke, pru`a grafi~kodizajnerske usluge te izdajespecijalizirani ~asopis Ribi~i iribe

Na{ ~asopis ima privilegiju prviobjaviti nagra|ene, ali i neke drugekarikature s 9.salona. Dodijeljene su:jedna prva nagrada (Valentin Druzhi-nin, Rusija); dvije druge (Sergej Riabo-kon, Ukrajina, Lubomir Kotrha, ^e-{ka); tri tre}e (Branko Medak, Hrva-tska, Maria Hose Beceiro, [panjolska iSimon Mr., Slova~ka), te jo{ nekolikopriznanja. [umarski ‘iri dvoumio se ikona~no opredijelio za Ivana Oslova-ra ispred Branka Medaka, dok je tre}unagradu dobio Bojan Grlica.

Uz Hrvatske {ume, sponzori ovogo-di{njeg Salona su Ministarstvo kultureRH, Bjelovarskob-bilogorska ‘upanija,grad Bjelovar, Turisti~ka zajednica Bje-lovar i ^VOR. Ina~e, MSK ^vorak uvr-{ten je u kulturne priredbe zna~ajneza Republiku Hrvatsku.

B.Grlica

III. nagrada (Medak)II. nagrada (Kotrha)


NNNNN a Bilogori, u [umariji Bjelovar,od 17do 26. svibnja realiziranje “{umarsko-umjetni~ki” pro-jekt Svijetle pruge – umjet-

ni~ka radionica u {umi u kojoj su stu-denti 3. i 4. godine Akademije likovnihumjetnosti u Zagrebu predvo|eniprofesorima Slavomirom Drinkovi}emi Ladislavom Galetom, borave}i tjedandana u {umi, izradili {est skulptura izdrveta i poklonili ih gradu. U istoime-noj lugarnici studenti, njih {estoro, ima-

UMJETNI^KA RADIONICA NA OTVORENOM / PROJEKT “SVIJETLE PRUGE”

[uma-drvo-umjetnost-skulpturaStablo je osnovnajedinica {ume, {uma jeosnova ove civilizacije.Ako izgubimo {umu,nema opstanka

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

li su punu {umarsku logisti~ku podr-{ku, od potrebnih debala do osigura-nih uvjeta za stvaranje.

Ovaj projekt ima vi{egodi{nju ge-nezu, a isto tako trebao bi postati du-goro~an, ka‘e upravitelj bjelovarske

{umarskih stru~njaka te predstavnika@upanije i Grada u lugarnici Rogovi}kut.

Skulpture su izra|ene na {est oda-branih tema animalisti~kog sadr‘aja ipostavljene u {umi, uz svijetle pruge u

ProfesoriSlavomirDrinkovi} iLadislav Galeta

Jedna od skulptura, Par, posta-vljena je u rekreativnom centruBorik

Skica za skulpturu Bizon

{umarije Milan Prese~an Arvay.Kona~ni cilj je da vrijedno bo-gatstvo Bjelovarske ‘upanije,{uma-drvo, zajedno s bogatomtradicijom nekih drugih djelat-nosti, prije svega proizvodnjestoke i sto~arstva, dakle gospo-darstvom, a preko skulptura udrvu, postavljenih u @upaniji,poka‘e neizbje‘nost zajedni{-tva i sa‘imanje.

I prof. Slavomir Drinkovi},pro~elnik kiparskog odjela nazagreba~koj Akademiji likovnihumjetnosti sla‘e se “da se ve}vi{e godina razmi{lja o prosto-ru i odnosu prostor-drvo-skulp-tura i da se boravak u Rogovi}kutu ~inio dobrom prilikom zarealizaciju projekta. To je pri-lika da ljudi s razli~itih pozicija,dakle i onih koji rade u {umi imo‘da druga~ije gledaju na{umu, rasprave o tom odno-su”. Prodekan za me|unaro-dnu i sveu~ili{nu suradnju ipodru~je multimedija, prof. La-dislav Galeta dodaje da pitanje“kako dizajnirati ‘ivotni pro-stor, a da on bude samoopsto-jan” nije od ju~er i “budu}i dase radi o dizajnu, radi se o kre-aciji”. ^ovjek nije onaj koji vla-da prostorom nego organiziradijalog sa svim ostalim elementima usustavu, ka‘e on. “Stablo je osnovnajedinice {ume, {uma je osnova ovecivilizacije. Ako izgubimo {umu,nema opstanka”.

Na temu odnosa u prostoru, {uma-drvo-umjetnost-skulptura 19. svibnjaodr`an je i okrugli stol uz sudjelo-vanje eminentnih stru~njaka, profeso-ra s ALU, gostiju iz inozemstva,

{umskom predjelu Rogovi} kut (Vol iKrdo balvana); uz lugarnicu Rogovi}kut (Kri‘anje ‘ivotnih ciklusa); jedna jeuz Osnovnu {kolu u V. Trojstvu (Ma-~ka). Jo{ dvije skulpture na{le su mje-sto u gradu, jedna na Boriku (Par), idruga na [etali{tu I. Lebovi}a, na dje-~jem igrali{tu (Bizon).


drvna industrija

SA SASTANKA [UMARA I DRVOPRERA\IVA^A PRIMORSKO-GORANSKE @UPANIJE

Mo`e li drvna industrija proizvoditivi{e finalnih proizvoda?

Unatrag desetak godina hrvat-ska drvna industrija nalazi seu velikoj krizi. Prepolovljen jene samo broj zaposlenih u

ovoj gospodarskoj grani, ve} i samaproizvodnja (finalnih proizvoda, pi-ljene gra|e i gra|evinske stolarije).Za{to je to tako i {to je sve utjecalona takvo stanje, poku{alo se odgovo-riti na sastanku {umara i drvo-prera|iva~a Primorsko-goranske ‘u-panije odr‘anom sredinom svibnja uGolubinjaku kraj Lokava. Sastanku kojije organizirala Hrvatska gospodarskakomora, @upanijska komora Rijeka iStrukovna skupina industrijske prera-de drva bili su nazo~ni vode}i ljudiobje struke iz cijele Hrvatske.

Problemi kao {to su politikaodre|ivanja cijena, monopolisti~kotr‘i{te, precijenjen te~aj kune te nedo-statak obrtnih sredstava, odraz su pri-lika u kojima radi hrvatsko gospodar-stvo, i dok se ti problemi ne rije{e

Ni smanjenje cijena nekihdrvnih sortimenata, nitidecentralizacija {umarstvakoju predla‘u drvari ne}erije{iti njihove probleme.Drvna industrija moranajprije sama rije{iti svojenedore~enosti

Sa sastanka {umara i drvoprera|iva~aPrimorsko-goranske ‘upanije u Golubinjaku

Pi{e:VesnaPle{e

globalno ne}e biti pobolj{anja u drv-noj industriji, re~eno je na sastanku.

Od ovog sastanka nisu se o~e-kivala nikakva rje{enja problema, ve}mi{ljenja stru~njaka iz obiju grana imogu}nosti dogovora. Jedna od mjerakoja bi u sada{njoj situaciji pomogla,je smanjenje cijena bukovine, pri-mjena europskih normi i kontrola kva-litete sirovine. Po mi{ljenju FerdinandaLaufera iz Croatiadrva, ako se ni{ta odnavedenih problema ne rije{i drvnaindustrija mogla bi se na}i u jo{ gorojsituaciji. Rje{enje vidi u tome da VladaRepublike Hrvatske potakne finalnuproizvodnju uz pove}anje izvoza. Midanas, umjesto da sami proizvodimo,uvozimo namje{taj u vrijednosti od240.000 dolara godi{nje.

Ivan Liker iz Drvenja~e, smatra daje problem u tome jer danas nemamopravog tr‘i{ta sirovine, a sistemodre|ivanja cijena nije dobar, {to do-nosi {tete drvarima i {umarima. Rje-{enje vidi u procesu restrukturiranjaHrvatskih {uma i stvaranju tr‘i{ta. Otr‘i{tu se mo‘e govoriti tek onda kadakapacitet jednog ponu|a~a sirovinene bude vi{i od 45 posto. Rje{enje jeu decentralizacija {umarstva, formi-ranju vi{e trgova~kih dru{tava i povratzemlji{nih zajednica.

Milan Dev~i}, pomo}nik direktoraHrvatskih {uma, napominje da su pro-blemi drvara u tome {to dovoljno nefinaliziraju proizvodnju. Navodi da supro{le godine Hrvatske {ume izvezle315.481 m3 piljene gra|e {to odgova-ra koli~ini od 641.000 trupaca. Diorobe mogao je ostati u Hrvatskoj da jerazvijenija finalizacija u drvnoj indu-striji. Za pote{ko}e u kojima se nalazedrvoprera|iva~i Primorsko-goranske‘upanije nisu krive Hrvatske {ume, jer

name}e se kupovina sirovine izvanHrvatske.

Vizija razvojaGorskog kotara

Pod drugom to~kom dnevnog redaprof. dr. Mladen Figuri} odr‘ao je pre-davanje na temu mogu}ih pristupaizrade koncepcije razvoja preradedrva u Gorskom kotaru.

Drvna industrija nalazi se u vrlote{koj situaciji, nema stru~nih kadrova,zaposlenost je slaba, proizvodni pro-grami finalizacije su nikakvi. Pitanje jekako za razvoj drvne industrije osigu-rati dovoljan priljev financijskih sred-stava, i na kojoj razini rje{avati te pro-bleme. Po Figuri}u, da bi se uop}emoglo govoriti o razvoju drvne indu-strije u ovom kraju, treba prvo napra-viti cjelovitu viziju razvoja Gorskogkotara, a tek onda razmi{ljati o razvojui ulaganjima u odre|ene gospodarskegrane, pa i u drvnu industriju.

Problemi kao {to supolitika odre|ivanjacijena, monopolisti~kotr‘i{te, precijenjen te~ajkune te nedostatakobrtnih sredstava, odrazsu prilika u kojima radihrvatsko gospodarstvo, idok se ti problemi nerije{e globalno ne}e bitipobolj{anja u drvnojindustriji, re~eno je nasastanku.

su njihove potrebe za sirovinom ve}eod onih koje im {umarstvo mo‘eisporu~iti. Tijekom pro{le godinedrvoprera|iva~ima s podru~ja Primor-sko-goranske ‘upanije isporu~eno je296.000 m3, a potrebe su bile oko420.000 m3. Deficit sirovine na ovompodru~ju bit }e i dalje prisutan, jeretat se smanjuje, a posljednjih godinapilanski kapaciteti su ~ak pove}ani. Pomi{ljenju Marijana Kavrana, predsjed-nika Strukovne skupine industrijskeprerade drva, kao jedino rje{enje

Foto:B.Ple{e


VVVVVe} 1927. prof. dr. Ivan Horvatzapo~inje istra‘ivanje pod-ru~ja Nacionalnog parkaRisnjak. U svom radu “Vegeta-

cija, planina zapadne Hrvatske sa ~eti-ri karte biljnih zajednica sekcijeSu{ak” donosi pregled svojih 35-godi{njih istra‘ivanja toga podru~ja.Nagla{ava va‘nost Risnjaka kao plani-ne s mnogo prirodnih pojava i ljepotakao {to su: izvorni oblici vegetacije nadijelu podru~ja po{te|enih od ve}ihsje~a, na relativno malom prostoruuo~ava se visinska rasprostranjenjostvegetacije s desetak biljnih zajednicatipi~nih za ve}inu planina Hrvatske iBosne. U klimatskom pogledu Risnjakje znakovita granica izme|u primor-ske i kontinentalne klime. Zna~ajan jei zbog svog geolo{kog sastava reljefa,te biljnog i ‘ivotinjskog svijeta, a pred-stavlja i vrlo zna~ajan objekt za priro-doznanstvena istra‘ivanja koja se naovom podru~ju obavljaju vi{e stotinagodina.

Na poticaj dr. Horvata, Hrvatskoprirodoslovno dru{tvo i Konzervator-ski zavod Hrvatske {alju tada{njemIzvr{nom vije}u prijedlog da sepodru~je Risnjaka proglasi Nacional-nim parkom. Sabor Republike Hrvat-ske na svom zasjedanju 15. rujna1953., donosi Zakon o progla{enju{uma Risnjaka Nacionalnim parkom.Osnovne funkcije Parka bile su:o~uvati prirodne karakteristike i ravno-te‘u {umskih ekosistema u izvornomili zate~enom obliku, te omogu}itikori{tenje prostora Nacionalnog parkau znanstvene, kulturne, odgojne,obrazovne i turisti~ko-rekreativnesvrhe. Sukladno zaklju~cima znanstve-nog i stru~nog savjetovanja, povodom40-godi{njice postojanja i djelovanjaNacionalnog parka, odr‘anog 16. i17. rujna 1993., donijet je Zakon oizmjenama zakona o progla{enju{ume Risnjak Nacionalnim parkom, apovr{ina Parka pove}ala se za 2500ha. Parku su pripojene djelomi~nopovr{ine {umarija Delnice g.j. “Brodna Kupi”, {umarije Crni lug g.j. “CrniLug”, Rijeka g.j. “Platak”, {umarije Ge-rovo g.j., Lividraga, Vr{ice i Lazac teneki privatni posjedi.

Najve}i dioNacionalnog parka~ine {ume

Nacionalni park Risnjak smje{tenje na sjeverozapadu Gorskog kotara,a {umske povr{ine zauzimaju najve}idio Parka. Dr‘avne {ume tvore uglav-

UPOZNAJMO NACIONALNI PARK RISNJAK

Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

nom suvisle obrasle povr{ine, dok pri-vatne {ume gravitiraju uglavnomsvojim ekspozicijama prema rijekama^abranki i Kupi. Ne tvore suvisli kom-pleks, ve} postoje kao manje enklaveunutar privatnih pa{njaka i dr‘avnih{uma. Podru~je je puno malih pitore-sknih zaselaka, sa po nekoliko ku}a imalim brojem stanovnika.

Ukupna povr{ina Nacionalnogparka iznosi 6.101,55 ha. Na dr‘avne{ume otpada 5.616,25 ha, a privatne485,30 ha.

Podru~je Parka pripada u tipi~nokra{ke terene sa svim fenomenimakr{a i izrazito razvedenim reljefom.Mogu se izdvojiti tri geomorfolo{kecjeline sa svojim specifi~nostima. Ma-sivi Risnjaka i Snje‘nika pru‘aju se usmjeru sjever-sjeverozapad i jug-jugoi-stok. U masivu Risnjaka najvi{i vrh jeVeliki Risnjak (1528 m), a to je inajve}a kota Parka. Vi{i vrhovi iznadtisu}u metara u masivu Risnjaka suSjeverni Mali Risnjak (1428 m) i Ju‘niMali Risnjak (1446 m). U masivuSnje‘nika vi{e kote su Snje‘nik 1506m, Laza~ka glavica 1426 m, Guslica1490 m...

Druga cjelina je kr{ka zaravan kojazauzima sredi{nji i jugoisto~ni dioParka obuhva}aju}i predjele Smreko-vac, Bukovac, Bijele Stijene te se na-stavlja prema sjeveru i istoku gdje jerazbijena dolinom Kupe. Zaravan senalazi na oko 1000 metara nadmor-ske visine, a obilje‘ena je mnogobroj-nim ponikvama, {karpama, jamama.Gorske livade [egina i Leska pripadajutoj cjelini.

Tre}a cjelina odnosi se na uskupovr{inu Nacionalnog parka, dolinurijeke Kupe sa buji~nim potocimaKra{i}evica i Su{ica, ispresijecana broj-nim uvalama, izme|u kojih se nalazeglavice umjereno strmih stijena. Ovdjese nalazi i najni‘a to~ka Nacionalnogparka od 295 metara kod mjesta Hr-vatsko.

U Nacionalnom parku postoje stal-ni vodotoci, rijeka Kupa i rubna rijeka^abranka, te njihove pritoke. Vodoto-ci su koncentrirani uglavnom u sjeve-roisto~nom i isto~nom dijelu Parka.Na velikom prostoru isprepli}u se~etverostruki klimatski utjecaji: o{traalpska klima, blago podneblje Jadrana,Panonske nizine i Dinarida. Podnebljuovog podru~ja pripada zna~ajna ulogakao prirodnom ~imbeniku koji dajeobilje‘ja ne‘ivoj i ‘ivoj prirodi, utje~ena reljef, procese hidrosfere, dinamikui tvorbu tala, a posredno i neposrednona ‘ivot i djelatnost ~ovjeka te sav

Park prirodnih ljepPark prirodnih ljep

Izvor rijeke Kupe


biljni i ‘ivotinjski svijet. Na podru~juNacionalnog parka prevladava hladnaklima, s velikom koli~inom oborina ivisokom zra~nom vlagom, ~estim kli-matskim obratima, ~estim mrazevima,kratkim vegetacijskim razdobljima ivelikim snje‘nim pokriva~em koji sedugo zadr‘ava na tlu. Takvi klimatskiuvjeti pogoduju uspijevanju bukve,smreke i jele.

Obilje flore i fauneNacionalni park Risnjak poznat je

po bogatstvu flore i faune. Fauna jesada nedovoljno istra‘ena. U {umamaNacionalnog parka obitava 97 vrstaptica, od ~ega 72 gnjezdarice({kanjac, tetrijeb gluhan, u{ara, crna‘una, planinski kos itd). Ima i devetvrsta vodozemaca (pjegavi da‘de-vnjak, planinski vodenjak, ‘utimuka~..). Tako|er ima i osam vrstagmazova, 31 vrsta sisavaca (jazavac,velika lasica, divlja svinja, puh, divoko-za) te mno{tvo leptira (devedeset vr-sta) i kukaca. Neke od tih vrsta su iza{ti}ene. Podru~je parka stani{te je itrima najve}im europskim predatori-ma: medvjedu mrkom, vuku i risu.Fauna je u potpunosti za{ti}ena.

Bogatstvo biljnihzajednica

U Nacionalnom parku utvr|eno je30 biljnih zajednica, od kojih su dese-tak {umskih asocijacija i subasocija-cija. Dvije tre}ine Parka obraslo je{umom bukve i jele, a ova {uma pro-stire se do nadmorske visine od 1200metara. Pojedina~no su zastupljeni ismreka, gorski javor i brijest. Iznad1200 metara jele je sve manje, ostajetek bukva, ali manjih dimenzija, jer suklimatski uvjeti o{triji, a to je pojaspretplaninske bukve koji se prostire na526 ha (to je druga {umska zajednica

Pou~na staza Leska

nacionalni parkovi

potapota


Izrada {indre u Nacionalnom parku

Selo Kupari, unutar Nacionalnogparka

Upravna zgrada Nacionalnog parka

Masiv Risnjaka, pogled sa Sopa~a

Foto: [umarska enciklopedija

Pi{e: Ivica Tomi}

OSNOVNI STRU^NI

PPPPPojedine vrste drveta imaju peri-ferne (mla|e) godove svjetlijeboje, a unutra{nji (stariji) godo-vi su tamnije boje. Svjetliji

vanjski dio drva zove se bijel (bjeljika,bakulja), a tamniji unutra{nji dio sr‘(jezgra, jedrac). Dok je bijel fizolo{kiaktivno, tj. ‘ivo drvo koje sadr‘i ‘ivestanice i pri~uvne tvari, sr‘ je ne‘ivo,naj~e{}e tamnije obojeno drvookru‘eno drvom bijeli. Posljedica pro-cesa osr‘avanja je promjena bojeunutra{njega dijela drva, transforma-cije bijeli u sr‘. Sastoji se od vi{e faza,a prema nekim istra‘iva~ima tuma~i

Popre~ni presjek hrasta lu‘njaka

Popre~ni presjek omorike

u parku). Uz grmoliku bukvu u vi{ojzoni Risnjaka raste i bor krivulj,tako|er grmolikog oblika, a po njemunosi i ta {umska zajednica ime, prosti-re se na 75 ha. Zahvaljuju}i ekolo{kiuvjetovanim razlikama pojedinihstani{ta (reljef, ekspozicije, tla), poja-vljuju se jo{ neke {umske zajednicekao {to su {uma jele s milavom(povr{ine 345 ha) i zajednica jele srebra~om (82 ha).

U vi{em planinskom pojasu nalazi-mo pretplaninsku {umu smreke (92ha), a gorska {uma smreke prostire sena 34 ha. Ima i pone{to jele, gorskogjavora i bukve, a od grmlja dominiraborovnica. Od za{ti}enih biljnih vrstaovdje nalazimo i runolist, orhideju(crni vranjak), bijeli zvjezdan, alpskikotrljan, zvjezdasti ljiljan i mnoge dru-ge vrste.

Turisti~ko zna~enjeNacionalnog parka

U turisti~ko-rekreativnom smislu{ume Nacionalnog parka imaju velikuulogu, gdje je vi{e {ume tu se i turi-zam bolje razvija. Nacionalni park Ri-snjak posebno je atraktivan zbogmogu}nosti razvoja gorskog i planin-skog turizma, gdje {ume sa planinskimvodotocima, stijenama i vidikovcimaprivla~e brojne posjetitelje. Povoljnimutjecajem {umskog ekosustava na lju-dsko zdravlje, zahvaljuju}i pove}anojproizvodnji kisika, ovdje se vrlo dobromo‘e razvijati i zdravstveni turizam.

Prednost Nacionalnog praka Ri-snjak je i u tome {to se prometnonalazi u blizini ve}ih urbanih sredinaRijeke i Zagreba, blizu Jadranskogmora, pa je i ve}a dostupnost za do-lazak turista na to podru~je.Najposje}enija mjesta unutar Parka suusponi na Risnjak i Snje‘nik, gdje senalaze i planinarski domovi, te izvorrijeke Kupe. Pou~na staza Leska sasvojim prate}im sadr‘ajima, ima uzedukativnu i zdravstvenu funkciju.Zato bi bilo dobro na podru~ju Parkaurediti vi{e takvih staza s raznim sa-dr‘ajima. Smje{taj gostiju mogu} je uCrnom lugu, gdje u sklopu Upravnezgrade Nacionalnog parka imajumanji hotelski pansion, smje{tajnogkapaciteta od petnaestak le‘ajeva irestoran s prate}im sadr‘ajima.

Broj 66 • lipanj 2002. HRVATSKE [UME 27Broj 66 • lipanj 2002. HRVATSKE [UME 27

mala enciklopedija {umarsta

Bijel i sr`Boja sr‘i ne razlikujese uvijek od bojebijeli, a kre}e se odsvjetlijih tonova doizrazito sme|e boje.Neprava sr‘, ~estakod bukve, smatrase patolo{kompojavom

Neprava zvjezdasta sr‘ bukve(Fagus sylvatica)

POJMOVI (A_@)

(tzv. neprava ili fakultativno obojenasr‘), kao kod bukve i jasena, a umanjoj mjeri kod breze i javora. Vrstedrveta bez obojene sr‘i tvore tre}uskupinu, koja se mo‘e, s obzirom narazliku u sadr‘aju vode vanjskog iunutarnjega dijela drva, tako|er po-dijeliti na dvije podskupine.

O vrsti drveta ovisi po~etak procesaosr‘avanja, a unutar jedne vrste ovi-san je o stani{tu, polo‘aju, tlu, klimi,svjetlu. Ari{ se, primjerice , osr‘avavrlo rano, japanski ve} u petoj godini,hrast i bor u prosjeku izme|u 20. i 35.godine. Kod vrsta drveta s nepravomsr‘i jo{ ja~e se razlikuje po~etakosr‘avanja. Tako se sme|a sr‘ jasenapojavljuje tek u 60. ili 70. godini, a upojedinim slu~ajevima ve} u 40. godi-ni. Stvaranje sr‘i u bukve po~injeizme|u 70. i 80. godine. [irina bjeljikevarira izme|u pojedinih vrsta drveta, aunutar iste vrste ovisi o stani{tu odno-sno o polo‘aju stabla u sastojini iveli~ini kro{nje. [irina bjeljike opada udonjem dijelu debla u smjeru ‘ili{ta.

Neprava sr‘(crveno srce)

Boja sr‘i ne razlikuje se uvijek odboje bijeli, a kre}e se od svjetlijih to-nova do izrazito sme|e boje. Prijesvega, u sr‘i ima znatno vi{e trijeslovi-ne nego u bijeli, a sr‘ ~etinja~arazlikuje se od bijeli i po sadr‘ajusmole. Drvo bijeli redovito sadr‘i vi{evode, a manje plinova nego drvo sr‘i.Treba napomenuti kako osr‘avanjenema nekoga znatnijeg utjecaja namehani~ka svojstva drva. Kod pojedi-nih stabala nekih vrsta drveta (bukva,jasen, grab, crni grab i dr.) pojavljujese neprava sr‘ (nepravo ili crvenosrce), osobito ~esta u bukve. Budu}ida se javlja samo u ponekih stabala,ne smatra se normalnom pojavom,nego patolo{kom. Boja neprave sr‘i ubukve je crvena do tamnosme|e, sr‘je nepravilna oblika i njena se granicane poklapa s granicom goda. Onamo‘e biti s obzirom na oblik zrakasta,zvjezdasta, posve nepravilna oblika . Sobzirom na boju, mo‘e biti zonirana,izmjenom nepravilnih i razli~itoobojenih partija. Ostale pojave nepra-ve sr‘i su traumatska sr‘, mrazna sr‘i crveno-sme|a boja trupaca (i ruja-vost u trupaca hrasta). Smatra se da jetvorba sr‘i u bukve jedna posebnaobrambena reakcija ‘ivih stanica drvaprotiv abiotskih ~initelja (kisika), no unekim slu~ajevima i biotskih ~initelja.Neprava sr‘ pojavljuje se i u jasena,ali je sme|e boje te je po rasporedu u

se razvojnim procesom, koji kontroli-ra aktivne tvari rastenja kako bi seudio bijeli tijekom ‘ivota drvetaodr‘ao na optimalnoj razini.

Jedri~aveibakuljavevrste

Jedri~ave vrstedrveta imaju dr-vo sr‘i tamnijeobojeno, primje-rice ari{, bagrem,bor, brijest, hrast,kesten pitomi,orah, topola bije-la, topola crna,vrba. Kod baku-ljavih vrsta drvosr‘i nije tamnijeobojeno. Primjeriza to su breza,bukva, grab obi~-ni, grab crni, ja-vor, jela, lipa,smreka. Istra‘iva-njima je utvr-|eno da je pro-ces osr‘avanjasvojstven svim vr-stama drveta. Sobzirom na tonboje osr‘enogadijela, sve vrstedrveta mogle bise podijeliti u triskupine: u prvoj,koja se dijeli nadvije podskupine(prema {irenjubijeli), starenjemstvaraju obojenusr‘ (obligatnoobojena sr‘), udrugoj skupini suvrste drveta kojestarenjem stva-raju nerijetko iligotovo uvijekobojenu sr‘ ne-pravilnog oblika

drvetu i obliku vrlo sli~na nepravoj sr‘ibukve. Zbog za~epljenosti provodnihelemenata u nepravoj sr‘i, taj dio dr-veta gotovo ne prima impregnacijskasredstva, pa impregnirani trupci brzoprelaze u trule‘ (piravost).

Neprava sr‘ poljskoga jasena(Fraxinus angustifolia)

Neprava zvjezdasta sr‘ bukve(Fagus sylvatica)

Neprava sr‘ poljskoga jasena(Fraxinus angustifolia)

(Quercus robur)

(Picea omorica)


ljekovito bilje

Foto:Arhiv

Pi{e:VesnaPle{e

Glog – preko trnjado lijeka

Kod nas se naj~e{}ekoriste dvije vrste tebiljke, crveni i bijeliglog. Drugi naziv zacrveni glog(Crataegusoxyacantha L.) jeglog, glogi},glogovac, glag, bijelitrn, trnovina

CCCCC rveni je glog trnoviti grm ilimanje drvo koje naraste do 5metara visine. Raste po {ikara-ma i ‘ivicama, uz rubove

{uma, uz ograde, javlja se u svjetlijim{umama, ve}inom pojedina~no. U vr-tovima ga vi|amo kao lijepu biljku sru‘i~astim cvjetovima. I dok mu graneimaju sivkastosme|u koru, jedno-godi{nji su ogranci mnogo svjetliji,zelenkastosme|i. Listovi su dugi do~etiri centimetra, trokrpasti ili peterokr-pasti, duboko urezani i po rubu nazu-bljeni s peteljkom dugom jedan cm.Cvjetovi su bijeli ili svijetloru‘i~asti spo pet okruglastih latica i mnogopra{nika s kojima ~ine guste uspravnenakupine. Plod je jabu~ast (gloginja),do jedan centimetar {irok, jajast, iligotovo kuglast, lijepe crvene boje. Uplodu su dvije do tri sjemenke. Plodovisazrijevaju u rujnu i listopadu. Usplo|eim je suho i bra{nasto, a okus opor.Nakon prvih mrazeva plodovi postajune{to ukusniji, a kod nas najvi{e slu‘ekao hrana za ptice. Zbog toga {to sa-dr‘e ve}e koli~ine C vitamina, u nekimse zemljama koriste za pripravljanjesirupa, rakije, kompota, marmelade ipekmeza. Plodovi sadr‘e dosta {e}era,pektina, vinske i limunske kiseline, tre-slovine i drugih tvari. U Njema~koj, En-gleskoj i [vicarskoj mije{aju ih zbognjihovog svojstva s drugim ukuhanimvo}em. U Rusiji se iz gloginja uz plo-dove sremze prire|uju i pite. UKoru{koj su se u pro{losti osu{ene isamljevene gloginje mije{ale s bra{-nom za pe~enje kruha.

U na{oj se zemlji smatra da glo-ginje nemaju vrijednosti za prehranupa se ovi zdravi plodovi uop}e neubiru i ne prera|uju, ili pak ako seberu koriste se za pe~enje rakije.

Vrlo su ukusni i jestivi proljetni lisnipupovi. U Engleskoj ih dodaju salatiod krumpira ili namazima za sendvi~e.U Njema~koj za vrijeme pro{lih rato-va, sjemenke crvenog gloga slu‘ile sukao zamjena za kavu, a mla|i listovikao zamjena za duhan. Od srednjegvijeka glogov list i cvijet upotrijeblja-vaju se za lije~enje bolesti srca i krvnih‘ila, a posebice kod ateroskleroze ihipertenzije, za ja~nje srca i za umi-renje. Poma‘u i kod nervoze i raz-dra‘ljivosti, ali i kod klimakteri~nihproblema.

Bijeli glog (Crategusmonogyna)

Drugi naziv za biljku je glog,jednoko{tuni~avi glog, bijeli trn, bijeladra~a.

Crveni glog

Bijeli glog

Cvjetovi se beru prijenego li se otvore. Nesmiju se brati u vrijemerose ili poslije ki{e, uprotivnom latice im zavrijeme su{enjaotpadnu ili promijeneboju, a time se gubiljekovito djelovanje.

Taj trnoviti grm vrlo je sli~an crve-nom glogu. Naraste u visinu kao sta-blo do deset metara. Za razliku odcrvenog gloga listovi su mu dublje

urezani, cvjetovi su manji, a razvijajuse petnaest dana kasnije nego li kodcrvenog gloga. Latice su bijele,pra{nici crveni, a peteljke dlakave.Plod je crven, jajast, dug 5 do 10 mms jednom ko{ticom.

Raste samoniklo na istim stani{-tima kao i crveni glog, a mo‘e rasti ina visinama od 1500 metara nadmorem. Uzgaja se i po vrtovima kao‘ivica.

Plodovi bijelog gloga koriste se iprera|uju kao i crveni glog. U ê{kojod njih pripremaju sirup, a u na{imkrajevima za vrijeme II. svjetskog ratau priobalju na{e se pu~anstvo njimeprihranjivalo.

Vrjedniji su za jelo proljetni pupovii mladi listovi, a u nekim zemljamasmatraju ga vrlo zdravim i ukusnimpovr}em. Dodaju ga raznim salatama

i namazima i pripremaju kao posebnuvrstu peciva. U medicini, bijeli je glogkoristan na isti na~in kao i crveni.

Cvjetovi se beru prije nego li seotvore. Ne smiju se brati u vrijemerose ili poslije ki{e, u protivnom laticeim za vrijeme su{enja otpadnu ili pro-mijene boju, a time se gubi ljekovitodjelovanje.

Su{e se na sjenovitom i proz-ra~nom mjestu u tankom sloju, a ~u-vaju u papirnatim vre}ama ili karton-skim kutijama.

âj se od plodova pripravlja takoda se ~ajna ‘lica, suhih, nagnje~enihplodova mo~i oko ~etiri sata u vodi, apotom se prokuhaju. Piju se po dvije{alice ~aja tijekom dana.

âj od cvjetova i plodova pripre-mamo tako da ~ajnu ‘licu suhih listo-va i cvjetova prelijemo sa 2,5 dcl vrelevode i nakon petnaestak minuta pro-cijedimo. Piju se dvije do tri {alice ~ajatijekom dana.

Tinkturu od vr{kova gloga pripre-mamo tako da 20 grama osu{enihvr{kova prelijemo sa 100 ml 70 po-stotnog alkohola. Nakon tri tjednateku}ina se procijedi i profiltrira. Uzi-ma se dvaput dnevno po petnaestakkapi u malo vode. Gotove kapi moguse kupiti i u ljekarnama.


Foto:Arhiv

Pi{e:IvicaTomi}

gljive

GLJIVE KAO UZRO^NICI BOLESTI [UMSKOGA DRVE]A

Bukova~a (Pleurotus ostreatus)

Ta jestiva gljiva pojavljuje se u malim ili velikimskupinama uzrokuju}i bijelu trule‘, na odumrlimpanjevima te ‘ivim i oborenim stablima razli~itogabjelogori~nog drve}a

NNNNN a odumrlim panjevima te‘ivim i oborenim stablimarazli~itoga bjelogori~nogdrve}a, rje|e na omorikama,

raste od listopada do o‘ujka u malimili velikim skupinama gljiva bukova~a(vrbova~a), uzrokuju}i bijelu trule‘.[koljkast i gol klobuk, 5 – 10(30) cm{irok, s gornje strane gladak i pomalosjajan, podvinuta i malo pustastogobruba, raste ustranu. Mlad je svijetlo-siv do ~eli~noplav, a star posvijetli,

postaju}i svijetlosme| poput ko‘e.Listi}i su bijeli ili svijetlosivi, uski i vrlogusto poredani, na dnu su nerijetkorazgranati poput vilice, duboko sespu{taju}i niz bijel, vrlo kratak i debeostru~ak. On je na bazi vlaknast, pokri-ven ~ekinjama prema kraju i redovitonije u sredini klobuka.

Meso bukova~e je bijelo, dostadebelo, bez mirisa i blagoga okusa, auzgajanje te jestive gljive vrlo je

Bukova~a

ra{ireno. Bitno je istaknuti kako nepostoji nikakva opasnost zamjene sotrovnim gljivama. Priprema sepr‘enjem i pirjanjem, ali nije pogodnaza su{enje.

[kriplin, ljuskasta rupi~arka(Polyporus squamosus)

Kao parazit na ‘ivimdeblima i debljimgranama lista~a te kaosaprofit na le‘e}emdrvu, gljiva uzrokujebijelu trule‘, nerijetkobukve, brijesta i oraha

[kriplin (ljuskasta rupi~arka)

OOOOOd svibnja do rujna, ponajvi{eu velikim skupinama, nasun~anim mjestima i najradijena rubu {ume ili pod osam-

ljenim stablima, na ‘ivim deblima, de-bljim granama ili mrtvim panjevimarazli~itoga bjelogori~nog drve}a, raste

kao parazit rana gljiva {kriplin (ljuska-sta rupi~arka). O{te}uje sr‘,uzrokuju}i bijelu trule‘, nerijetkobukve, brijesta i oraha. Nakon toga‘ivi kao saprofit na le‘e}em drvu.

To je najkrupnija vrsta iz rodaPolyporus, s plodnim tijelima {irokim10 do 30 cm, katkad i do 60 cm. Klo-buk je na mladim gljivama malo ulek-nut i uvinuta ruba, a na starima laganoljevkast. [iroke tamnocrvene dokestenjastosme|e ljuskice isti~u se nasvijetloj ‘u}kastoj podlozi. Cjev~ice subijele, {irokih otvora i ~vrsto urasle umeso klobuka te se ne moguodlju{titi. Naj~e{}e asimetri~ni stru~ak,vrlo kratak i zbijen, na osnovi je tam-nosme| do crn, a iznad kremast sucrtanom mre‘icom. Velike uglastespore duge su 1–2 mm. Bijelo i debe-lo, ponekad so~no meso u po~etku jepodosta mekano, a kasnije tvrdo.

Vukovo meso

Vukovo meso (Fistulina hepatica)Vukovo meso je uzro~nik sme|e prizmati~ne trule‘ihrastove i kestenove sr‘i te nije jako agresivna

PPPPP rete‘ito na ni‘im nadmorskimvisinama na{e zemlje, u starijimhrastovim sastojinama, a u oko-lici Zagreba nerijetko na hrasto-

vima i kestenima, pojavljuje se gljivavukovo meso, uzro~nik sme|e priz-mati~ne trule‘i hrastove i kestenovesr‘i. U jesen na deblima i panjevimaizrastu jednogodi{nja, crvena i so~naplodi{ta gljive, u obliku jezika ili jetre,

a iz njihovih o{te}enih dijelova cijedise crvenkasta teku}ina.

Najprije se u drvu pojavljuju sme|epruge, drvo sve vi{e sme|i i i{arano jetamnijim prugama. Valja napomenutikako drvo u tom stadiju jo{ ne gubitvrdo}u, ima dobru uporabnu vrijed-nost za izradu furnira te u stolariji.Naime, trule‘ sporo napreduje jer glji-va nije jako agresivna.


Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Zvonko

Pei~evi}UUUUU sredi{tu {umskog bazena

Spa~va, specifi~noga prirod-nog fenomena u svijetu poz-nata po proizvodnji hrasta

lu‘njaka, sredinom travnja 2002. godi-ne u gospodarskoj jedinici Vrbanjske{ume, {umskom predjelu Bok (odjelu97), kojim gospodari {umarija Vrbanja,odnosno Uprava {uma Vinkovci, zbogstarosti ali i olujnog nevremena sru{iose hrast lu‘njak, star vi{e od 300 godi-na. Stari slavonski hrastici stvarani sutijekom stolje}a, no ~ovjek ih je usamo nekoliko desetlje}a potpuno

POVIJEST I SADA[NJOST SLAVONSKOG LU@NJAKA

Ponosno i misti~no di‘e se {uma u svojojogromnosti nad obi~ni nivo, dijele}i svojedarove na sve strane, neuzdr‘iva pratilica~ovje~anstva, alem - kamen svih naroda,kao velika ideja... (Josip Kozarac)

Tko je jedanput bio u toj na{oj drevnoj{umi,s onim divnim stabarjem, spravnim,~istim ivisokim, kao da je saliveno, taj je nemo‘enikad zaboraviti. Tu se di‘u velebnihrastovisa sivkastom korom, izrovanom ravnimbrazdama koje teku du‘ cijelog, dva-desetmetara visokog debla sa sna‘nom {iro-komkro{njom kojano ga je okrunila kaostasitogjunaka ku~ma. Ponosito se oni redajujedando drugoga kao negda kr{ni vojnicikraji{ki, aiz cijele im prikaze ~ita{ da su orija{isnagom,

Slavonska

Sru{eni 300-godi{nji hrast lu‘njak

Deblo orija{a u dvori{tu [umskogmuzeja u Bo{njacima

iskorijenio. Slavonsku hrastovinu iztog doba kroni~ari isti~u zbog njezinihsvojstava izra‘enih u fino}i i pravilno-sti godova, elasti~nosti, zlatno-‘utojboji, a osobito dimenzijama. Po sve-mu tome nema joj premca u cijelomsvijetu. Posljednji stari hrastoviposje~eni su u vremenu od 1946. do1951. na podru~ju Spa~ve (Vinkovci).Iza njih ostalo je 12 slavonskih divo-va–spomenika prirode koji se nalaze ugospodarskoj jedinici Trizovi-Rastovo,predjelu Ju‘no Radi{evo, u blizini‘eljezni~kog kolodvora Drenovci. Sla-vonski orija{ zavidnih dimenzija (naslici) ostavljen je tako|er kao uspome-na na bogato razvijenu pra{umu sla-vonskih hrastika. Prsni promjersru{enog stabla, kako ka‘u {umarskistru~njaci, iznosi 150 centimetara, ana dijelu drugog debla iznosi 110 cen-timetara. Bio je visok 25 metara i ve}godinama nije listao, o ~emu svjedo~ivelika {upljina unutar stabla u koju semogao bez te{ko}a uvu}i odrastao~ovjek.

Najstariji vinkova~ki {umari i Vr-banjci sje}aju se pri~a kako je okoovih stabala {etao i prikupljao stru~neinformacije Josip Kozarac, poznativinkova~ki {umar i knji‘evnik. U nje-govim pripovijestima lijepo je opisanovaj sru{eni orija{, kao i preostalih 12slavonskih divova. Od njih je (danas)ostalo samo deset debla impozantnihdimenzija. Ostavljeni su da prkose vre-menu i ~ovjeku i poka‘u kako sunad‘ivjeli sve ljudske prognoze osvojoj propasti.

Orija{i prkosestolje}ima

U skupini dvanaest slavonskihorija{a nalazio se i jedan hrast lu‘njak,koji je do‘ivio fizi~ku zrelost u 280.godini ‘ivota. Osu{io se 1970. godine,a posje~en 1971. Sru{io ga je MileMataja, biv{i sjeka~ {umarije Gunja.Na‘alost, jo{ jedan slavonski div (380

iz Kozar~evihNema vi{e

iz Kozar~evihNema vi{e


fenomeni

Najve}i prsni promjerjednog od desetpreostalih slavonskihdivova, premapodacima Odjela zaure|ivanje {umaVinkovci, iznosi 160centimetara, visine33,5 metara, a najve}aukupna drvna masapo jednom stablu je22 m².

da prkose buri i munji, da su najja~i inajplemenitiji u svom carstvu i pleme-nu.A kad vjetri} gore zalahori, a tvrdo,glatko li{}esad za{ap}e sad za{uti i za{umi, ~ini tise daobijesne vile Slavonkinje sad po-pijevaju hitroneobuzdano kolo, sad tu‘nim glasomspominju tuge i jade pro{lih davnihvremena– a sad ti se opet ~ini da ~uje{ nadsobomveli~anstveni ‘ubor crkvene glazbe, ilitu‘nu,srce diraju}u pjesmu nadgrobnicu...

(Odlomak iz »Slavonske {ume«,pripovijesti Josipa Kozarca)

{uma

godina) morao je biti posje~en 1993.godine, jer zbog strahovitog udaragroma i pokidane kro{nje nije imao{anse da pre‘ivi. Odlu~eno je da se

posje~e a trupac sa~uva. Akcijaspa{avanja tekla je sporo, ali bila jeuspje{na. Sje~u ovog gorostasa obavilisu Antun Aleksi} i Nedeljko Mati},radnici {umarije Gunja. Prvi dio deblaslavonskog orija{a okovan je ‘eljez-nim obru~ima, postavljen u dvori{tu[umarskog muzeja u Bo{njacima, adrugi dio debla postavljen je usredi{tu Vinkovaca, ispred Brodsko-

Deblo orija{a dulje je od 25 metara

Kora orija{a debela je 10 centimetara

Poslovo|a BrankoVlahovi} u {upljini

korijena lu‘njaka

imovne op}ine. Navede-ni hrastovi su danassuhih vrhova i na njimase gnijezde ptice, a unjihovim {upljinama ‘ivep~ele, vjeverice i sove.Najve}i prsni promjerjednog od deset preosta-lih slavonskih divova, pre-ma podacima Odjela zaure|ivanje {uma Vinko-vci, iznosi 160 centimeta-ra, visine 33,5 metara, anajve}a ukupna drvnamasa po jednom stabluje 22 m².

{umaorija{a{umaorija{a


slova~ka

GGGGG rupa hrvatskih {umara boravilaje po~etkom o‘ujka u Slo-va~koj gdje je posjetila dr-`avne Slova~ke {ume Lesy SR,

{. p. Banska Bistrica, ZTS–Tvornicu{umskih traktora te tvrtku Orvex. Ciljposjeta Slova~kim {umama bio jepro{irenje poslovne suradnje i uvid uorganizacijski ustroj toga poduze}akoje u Republici Slova~koj u gospoda-renju {umama ima vrlo sli~nu ulogukao i Hrvatske {ume u Republici Hr-vatskoj. Oba poduze}a, naime, gospo-dare dr‘avnim {umama. Informacije ispoznaje razmijenjene u me|usobnimrazgovorima zanimljive su i korisnepoglavito u svjetlu doga|anja po-svema{njih strukturalnih i legislativnihpromjena koje su u tijeku u {umarstvuu na{oj zemlji.

Dr‘avna nadle‘nost i utjecaj u{umarstvu Slova~ke ure|eni su krozMinistarstvo zemljogospodarstva, od-nosno Upravu za {ume unutar togministarstva, na ~elu s direktoromUprave. Temeljni su zadaci te uprave{umarska politika i legislativa, ure-|ivanje {uma, istra‘iva~ka djelatnost,upravljanje {umarskim znanstveno-edukativnim ustanovama ([umarskifakultet, instituti i sl.).

Generalna direkcija,28 uprava, 220{umarija

Razgovor s predstavnicima Slova~-kih {uma iz Generalne direkcije Ban-ska Bistrica (dipl. ing. Bla‘ej Mo‘ucha– generalni direktor, dipl. ing. MiroslavHolien~ik – ravnatelj za poslove orga-nizacije, dipl. ing. Jan Novak CSc. –ravnatelj za ekonomske poslove, fi-nancije i komercijalu) protekao je uobostranom prikazu stanja u podu-ze}ima, s osobitim naglaskom na or-ganizaciju poduze}a, proizvodnju, ci-jene drva, pla}e zaposlenih i sl. Iz tihse razgovora saznalo da je poduze}eSlova~ke {ume (Lesy SR, {. p.) organi-zirano na sli~an na~in kao i Hrvatske

HRVATSKI [UMARI U

I slova~Dr‘avno poduze}eSlova~ke {umegospodari s oko milijunhektara {uma, imaGeneralnu direkciju,uprave i {umarije.Zapo{ljava oko 11.000radnika i gospodari sjednim nacionalnimparkom


ke

Pi{e: mr. sc.@eljko Toma{i}

Slova~ke {ume imajuukupno 26 gospodarskihuprava {uma i 2 posebne(razvoj i istra‘ivanjestrojeva za {umarstvo iunaprje|enje tehnologijate geneti~ka istra‘ivanja).Na svakoj upravi jezaposleno 20–25 ljudi, aosim direktora upraveimaju i 2 pomo}nikadirektora

{ume troslojno su

Osim re~enoga Slova~ke{ume posjeduju i vlastitepilane, rasadnike, lovneuprave, uzgajali{ta konja,{umarske ku}e kaougostiteljske objekte i dr.

{ume. tj. troslojnim ustrojem (General-na direkcija u Banskoj Bistrici, uprave{uma (lesni zavodi) kojih ima ukupno28, te {umarije (lesne sprave) kojihima 220. Poduze}e gospodari s oko1,05 milijuna hektara dr‘avnih {uma is jednim nacionalnim parkom. Stalnoje zaposleno oko 11.000 radnika, aosim njih u poduze}u radi i oko 3500sezonski zaposlenih radnika godi{nje.

Sjedi{te Generalne direkcije Slo-va~kih {uma nalazi se u Banskoj Bistri-ci i u njoj je zaposleno oko 80 rad-nika. Na ~elu je generalni direktor u~ijoj je nadle‘nosti kadrovska politikai unutarnja organizacija poduze}a (ge-neralni direktor postavlja direktoreuprava {uma i mo‘e npr. ukinuti poje-dinu upravu ili {umariju te ih pripojitinekoj drugoj), a temeljne zada}e Ge-neralne direkcije podijeljene su krozdjelatnosti: a) organizacije, b) proizvo-dno-tehni~kih zada}a te c) eko-nomsko-trgova~ku djelatnost. Na ~elutih odjela nalaze se ravnatelji i usvakome radi po 25 ljudi. Kroz spome-nute zada}e Generalne direkcijedjeluju i projektna grupa te infor-mati~ka slu‘ba. Uprave {uma (lesnizavodi) koordiniraju rad {umarija (le-snih sprava), ponajprije kroz nadzorgospodarskih ~imbenika i organizacijuposlova. Ima ukupno 26 gospodarskihuprava {uma i 2 posebne (razvoj iistra‘ivanje strojeva za {umarstvo iunaprje|enje tehnologija te geneti~kaistra‘ivanja). U svakoj je upravi zapo-sleno 20 - 25 ljudi, a osim direktorauprave imaju i 2 pomo}nika direktora.Poslovanje se obavlja kroz proizvodneplanove gdje svaka uprava {uma mora

voditi ra~una da se planovi ostvaruju.Oko 60 % uprava {uma posluje sprihodima manjim od tro{kova (nega-tivno), ali ukupan rezultat poslovanjaje pozitivan. Generalna direkcija vodira~una o likvidnosti poslovanja svihuprava (dodjeljuju se alikvotne svoteupravama {uma, nu‘ne za njihovoredovito poslovanje). Svaka uprava{uma ima svoj cjenik za drvni materijali velik dio ugovora za prodaju drvasklapa se na razini uprava {uma. Narazini Generalne direkcije rade se ugo-vori za prodaju celuloznog drva (100%) i prodaju trupaca bolje kakvo}e.Dio trupaca prodaje se na javnim nad-metanjima i to pojedina~no za svakitrupac, prema najpovoljnijoj pismenojponudi. Uz svaku upravu {uma nalazise i po jedna radna jedinica ~ija jeprete‘ita uloga transport drvnih sorti-menata. Oko 90 % prijevoza izra-|enog drva (prijevoz do prodajnogamjesta, odnosno stovari{ta gdje seradi dorada izra|enih dijelova drva)obavlja se vlastitim prijevoznim sred-stvima (kamionima). Osim re~enoga,Slova~ke {ume posjeduju i vlastite pila-ne, rasadnike, lovne uprave, uzga-jali{ta konja, {umarske ku}e kao i ugo-stiteljske objekte i dr.

Na svakoj od 220 {umarija zaposle-no je 1–2 diplomirana in‘enjera {u-marstva, a ostalo stru~no osoblje ~ine{umarski tehni~ari (rade na mjestu re-virnika kojih u prosje~noj {umariji ima5–10). Ukupan broj revira iznosi oko1300, a prosje~na veli~ina jednogarevira je 800–1200 ha.

U tvornici traktora[umari su posjetili i tvornicu spe-

cijalnih zglobnih {umskih traktora ZTSu Trstenu. S predstavnicima tvrtkeOrvex i ZTS Tvornice {umskih traktora,kao dobavlja~ima specijalnih zglobnih{umskih traktora–skidera, razgovaralose u smislu poslovno-tehni~ke surad-nje o problematici nabave traktoraLKT-81 koja je planirana za 2002. go-dinu.

Nakon obilaska proizvodnih pogo-na te upoznavanja s tvrtkom i proizvo-

dnim programima, obavljen je razgo-vor s ~elnim ljudima tvrtke, general-nim direktorom Peterom [inalalom,direktoricom za ekonomske odnoseBeatom Jendru{akovom, direktoromza proizvodnju Pavelom Capuliakom,direktorom slu‘be servisa Jozefom Pa-recom te direktorom razvoja proizvo-dnje Janom Kolejakom. Iz tih se razgo-vora saznalo i to da je tvrtka jo{ prije10-ak godina zapo{ljavala oko desettisu}a radnika i godi{nje proizvodilavi{e tisu}a {umarskih strojeva, poredvojnoga programa. Obujam proizvo-dnje drasti~no je smanjen, kao i brojzaposlenih kojih je sada manje od200. Tvrtka je u fazi transformacije ~ijizavr{etak nije potpuno izvjestan.Me|utim, koli~inu strojeva koja je pla-nirana na investicijama u 2002. godiniu Hrvatskim {umama mogu}e jeproizvesti i isporu~iti u tra‘enomeroku, za {to jam~i i njihov prodajnizastupnik tvrtka Orvex.

U mnogo povoljnijem je polo‘ajuova posljednje spomenuta tvrtka kojaje posve privatizirana, s vrlo dobrimrazvojnim i investicijskim mogu}no-stima te predstavlja izrazito pozitivanprimjer izlaska na slobodno tr‘i{terada i kapitala. Osim prodaje traktoraLKT, tvrtka ima i proizvodne programeza neke strojeve, rezervne dijelove iopremu. Tako|er ima organiziran ser-vis i generalne popravke i obnovutraktora LKT.

organizirane

SLOVA^KOJ


{umarska mehanizacija

Urasadniku ogulinske Uprave{uma u O{tarijama po~etkomsvibnja grupi je rasadni~ara izHrvatskih {uma prikazano

uni{tavanje korova na potpuno ekolo-{ki na~in. Za gotovo sve sudionikeove prezentacije iznena|enje je bilopotpuno zbog najmanje dva razloga!Prvo, u vrijeme kad se upotrebarazli~itih kemijskih sredstava nastojisvesti na najmanju mogu}u mjeru, a urasadnicima to je posebno va‘no,upotreba ~e{ljaste drlja~e, kako je kodnas preveden taj traktorski priklju~ak,pokazala je za~u|uju}e rezultate. Idrugo, ovo “otkri}e” staro je 30-akgodina i u inozemstvu se ve} odavnoprimjenjuje! Kako je tek sada do{lo donas, drugo je pitanje.

Rije~ je o jednostavno konstruira-nim drlja~ama, izvornim imenom“Striegeln”, austrijske tvrtke Hatzenbi-chler, koje se priklju~uju na traktor.

– ê{ljaste drlja~e, kako ih mi zove-mo, uni{tavaju korov na ekolo{kina~in, a njihov u~inak je nevjerojatan– obja{njava Marijan Ocvirek, magi-star rasadni~arstva i voditelj rasadnikau O{tarijama koji je prvi “isprobao”ono {to se u inozemstvu ve} odavnoradi. Najprije su se upotrebljavale upoljoprivredi, no sada i u {umarstvu.Princip rada je jednostavan i kroz gre-dice na kojima su biljke posa|ene uredove, ~e{ljastim drlja~ama pro|e senekoliko puta. Svojim elasti~nim pe-rom one paraju tlo od 2,5 do 5 cmdubine, rade na principu vlastiteteìne. Usput razrahljuju tlo te biljkedobivaju vi{e zraka. Ne kvare se, visi-na se moè pode{avati. Poljoprivred-niku se isplate za godinu dana, a{umarima mo`da za pet. No i to jejeftinije od kupovine razli~itih herbici-da svake godine, a o ekolo{kim u~in-cima da i ne govorimo. ê{ljastedrlja~e, ne mogu, dakako, u potpuno-

PREZENTACIJA U RASADNIKU O[TARIJE

Ekolo{ko uni{tavanje korova

Grupi rasadni~ara izHrvatskih {uma uO{tarijama jeprezentirano uni{tavanjekorova na ekolo{ki na~inpomo}u ~e{ljastihdrlja~a. Mnogi su sepitali, za{to tek sada?

Iznena|enje!

Na radu u rasadniku O{tarije

“Topla voda” ve} odavno je izmi{ljena – ~e{ljaste drlja~e, jednostavno iefikasno oru|e

samo 30godina!

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M.

Mrkobrad


za{ti}ena priroda

sti izbaciti kemijska sredstva iz upotre-be, no njihovu upotrebu mogu znatnosmanjiti. A i to je ve} mnogo kad sezna da 50–70% svih tro{kova u rasa-dniku otpada na suzbijanje korova. Ucijelom poslu, nagla{ava mr. Ocvirek,bitno je jedno – rasadnik tretirati navrijeme, dok je korov jo{ u fazi nicanjaili mali. Tada su u~inci stopostotni. Nesmije se dopustiti da korov previ{eizraste.

Treba istaknuti, podsjetio je stru~nisuradnik za rasadni~arsku proizvodnjudipl. ing. Milan @gela, da se i proizvo-dnja u rasadnicima u skladu sazahtjevima vremena mora mijenjati.Mi u rasadnicima radimo na isti na~inkao i prije 30 godina! @ir se posijeoma{ke, prebroje se sadnice, napraviinventura. Sadnja }e se morati obavlja-ti strojevima.

Nije nezanemariva ni ekonomskakomponenta – ta oprema nije ni sku-pa (oko 22.500 kuna) ni nedostupna.A Hrvatske {ume raspola‘u sa 428 harasadni~kih povr{ina u 42 rasadnika.

Prezentaciju u O{tarijama omogu-}ila je udruga Ekologika iz Zagreba,nevladina i neprofitna udruga koja usvom radu promi~e koncept odr‘ivograzvitka, o~uvanje biolo{ke raznoliko-sti, za{titu i unapre|ivanje tla, vode izraka, razvitak ekolo{ke poljoprivredei druge sli~ne vrijednosti. Ekologika jerasadniku u O{tarijama besplatnoomogu}ila nabavu “Striegelna”, odno-sno ~e{ljastih drlja~a kako bi se i samiosvjedo~ili u njihovu u~inkovitost.

Pi{e: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

UKrasnu, mjestu na Velebitukoje se di~i najdu‘om, 237-godi{njom tradicijom gospo-darenja {umama u nas, prigo-

dnom je sve~ano{}u po~etkom svi-bnja otvorena nova upravna zgradaNacionalnog parka Sjeverni Velebit.Slu‘beno otvaraju}i novi objekt, po-mo}nik ministra u Ministarstvu za{titeokoli{a i prostornog ure|enja IvanMartini} istaknuo je da ta zgrada isam Nacionalni park u budu}nosti tre-baju postati okupljali{te svih onih kojivole prirodu i njome se bave, te {uma-ra i predstavnika lokalne zajednice.Turizam, povezan s posjetaima okol-nim destinacijama jest budu}nosttoga kraja i treba mu pokloniti du‘nupa‘nju, rekao je on. Pozdravljaju}iotvaranje novog objekta, pomo}nikdirektora Hrvatskih {uma MilanDev~i} nije propustio skrenuti pozor-nost da pri svakom novom obi-lje‘avanju za{ti}enih povr{ina trebavoditi ra~una o tome da gospodarske{ume i dalje ostanu gospodarske, a dase za{titi ono {to je doista vrijednopokazati. Ravnatelj Nacionalnog parkaMilan Krmpoti}, i sam ranije zaposlenu Hrvatskim {umama, ustvrdio je dase ono {to su {umari kroz stolje}astvarali danas na neki na~in finalizira ida nije bilo njihovog rada ne bi seimalo {to ni izdvajati ni {tititi.

Nacionalni park Sjeverni Velebitprote‘e se na 109 km2 i parkom jeprogla{en 1999. godine. U njegovomje sastavu nekoliko objekata posebneza{tite (Strogi rezervat Ro‘anski iHajdu~ki kukovi, Velebitski botani~kivrt, [umski rezervat Borov vrh i drugi).

Trenutno zapo{ljava petero radnika.

Ure|ene gredice u rasadniku

Zna se da 50–70% svihtro{kova u rasadnikuotpada na suzbijanjekorova. U cijelom poslubitno je rasadnik tretiratina vrijeme, kad je korovu fazi nicanja ili mali.

Nova upravna zgradaNacionalnog parkaSjeverni Velebit,otvorena po~etkomsvibnja, omogu}it }eustrojavanjeinfrastrukture parka injegovo stvarnofunkcioniranje

S prigodne sve~anosti otvaranjanove zgrade

Krasno je uvijek krasno

Nova zgrada Nacionalnog parka

Ljepota koja osvaja _ Sjeverni Velebit

– kasni se Nova upravnazgrada

NACIONALNI PARK SJEVERNI VELEBIT


lovno gospodarstvo

Foto:M.

Mrkobrad

Pi{e:Ivica

Tomi} LLLLLovno poslovanje u Hrvatskim{umama mora zauzeti zna~aj-nije mjesto, a uz bolju pro-mid‘bu, ve}u prisutnost na

tr‘i{tu, pove}anje prihoda i dodatnoobrazovanje, moramo poduzeti sveda na{a lovi{ta naselimo kvalitetnijomdivlja~i te ih podignemo na vi{u razi-nu, a sve u funkciji lovnoga turizma.Dosada{nje aktivnosti nisu bile dovolj-ne i treba ih pobolj{ati, segment lov-stva mora na~initi iskorak za 3-5 %, a{umari bi vi{e trebali biti prisutni upojedinim dr‘avnim lova~kim organi-zacijama, kao {to su Hrvatski lova~kisavez, @upanijski lova~ki savezi i dr. –naglasio je direktor Hrvatskih {uma@eljko Ledinski na sastanku rukovodi-telja Odjela za lovstvo, odr‘anompo~etkom tre}e dekade svibnja u Hr-vatskom {umarskom dru{tvu.

Raspodjela fazanskihpili}a iz fazanerijePeski

Bilo je rije~i o izvr{enju plana od-strela, mjera prihrane i prehranedivlja~i i izgradnji lovnotehni~kih i lov-nogospodarskih objekata u lovnoj go-dini 2001/2002. te o planiranim aktiv-nostima u lovnoj godini 2002/2003.Dogovoreno je da se 5000 fazanskihpili}a iz fazanerije Peski ([umarija\ur|evac) raspodijeli po pojedinimupravama {uma (Na{ice, Vinkovci,Bjelovar, Osijek, Zagreb, Sisak, NovaGradi{ka, Karlovac i Split).

Dipl. ing. Ivan Tarnaj, rukovoditeljSlu‘be za lovstvo H[-a, istaknuo jekako se radi o iznu|enoj i izvanrednojmjeri, a nikako o modelu prema koje-mu }emo ubudu}e funkcionirati. Up-ravitelj [umarije \ur|evac, dipl. ing.Mirko Kova~ev, zamolio je uprave{uma za solidarnost jer bi bilo {teta dafazanski pili}i kao gotov proizvod

SA SKUPA LOVNIH STRU^NJAKA HRVATSKIH [UMA

Promjenom pona{anja,uspostavljanjemistovjetnih lovnihstandarda, boljomorganizacijom ipromid‘bom, osobito ulovnom turizmu, ve}omprisutno{}u na tr‘i{tu ipove}anjem prihoda tedodatnimobrazovanjem morajuse na~initi kvalitetnipomaci u lovnomposlovanju Hrvatskih{uma

U odnosu na plan najmanjeizvr{enje odstrela je ugospi}koj (nijednoodstrijeljeno grlo), splitskoj(28%), karlova~koj (40%),ogulinskoj (55%) i osje~koj(59%) Upravi {uma.U pro{loj lovnoj godiniodstrijeljeno jetek 75% divlja~i.

zavr{e nasilnim ispu{tanjem u prirodu,a podizanje natkrivenih hranili{ta smre‘om u {umskom prostoru (branje-vinama) zahtijeva tek minimalne tro-{kove.

Pojedine uprave napomenule su daprihvat pili}a nije problem, ali su izra-zile bojazan zbog njihove ote‘ane fi-nancijske realizacije, jer se na svompodru~ju nisu dosad s time susretali.

Podba~aj odstreladivlja~i

Analiziraju}i izvr{enje odstrela zaproteklu lovnu godinu po vrstamadivlja~i i upravama, i uspore|uju}i gas dvjema prethodnim godinama,stru~ni suradnik za lovstvo u direkcijiH[-a, dipl. ing. Dra‘en Serti} je istak-nuo da je rije~, u posljednje vrijeme, onajlo{ijoj godini. Izvr{enje odstrelamedvjeda je 77%, jelena 48%, srne83%, divlje svinje 81%, jelena lopata-ra 77%, muflona 34% i divokoze33%. Ukupno izvr{enje odstrela je tek75%. Velik podba~aj je u odstrelu jele-na, a paradoksalno je da je ve}i negotijekom Domovinskoga rata. U odno-su na plan najmanje izvr{enje odstrelaje u upravama {uma Gospi} (nijednoodstrijeljeno grlo), Split (28%), Karlo-vac (40%), Ogulin (55%) i Osijek(59%). Najuspje{nije su vinkova~ka(108%)), delni~ka (104%), zagreba~ka(103%), na{i~ka i bjelovarska (102%)te koprivni~ka uprava (101%). Obraz-la‘u}i podba~aj odstrela divlje svinje ijelena, predstavnik osje~ke Uprave{uma naglasio je kako su podbacili

skupni lovovi na divlju svinju, jer nijebilo gostiju, a ove godine oni se mo-raju organizirati na drugi na~in. Zbogpodba~aja odstrela jelena, posebiceko{uta, normalan omjer spolova ne}ebiti uspostavljen u idu}ih deset godi-na. Mr. sc. @eljko Marman iz na{i~keuprave osvrnuo se na problempove}anog uno{enja hrane u lovi{ta,iako sva hrana nije obuhva}enatro{kovima, zbog ~ega }e se vjerojat-no morati revidirati lovnogospodarskeosnove. Pojedine uprave (Vinkovci,Koprivnica) smatraju da na terenunema toliko divljih svinja koliko ih jeevidentirano u lovnom elaboratu. Usenjskoj upravi tvrde da nisu imaligostiju i kupaca za medvjeda, s kojimGorski kotar ima du‘u tradiciju, aPo‘e‘ani su istaknuli problem smje-{taja za lovce u lovi{tu koje je uda-ljeno od grada oko 50 km. Dipl. ing.

U lovi{tu ima puno mladunaca jele-na, srna, divljih svinja, muflona, divoko-za kao i mladunaca dlakavih i pernatihgrabe‘ljivaca. Divlja~i je potreban mir.U lipnju po~inju pripreme za zimskuprihranu i prehranu divlja~i. Kose se li-vade, najbolje u vrijeme cvjetanja. Kodko{nje primijeniti za{titne ure|aje nakosilici kako bi izbjegli ve}e gubitke napomlatku krupne i sitne divlja~i. Dezin-ficiraju se hranili{ta i soli{ta. Krajem mje-seca po~inje ljeto i pozornost trebaposvetiti potrebnoj vodi u lovi{tu.

Love se srnjaci i divlje svinje. Kod od-

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Lipanj

Nu`ni zaokreti u lovnomgospodarenju

Pi{e:D. Serti}


ribolov

Zna~ajno zaostajanje udinamici odstrela divljihsvinja (5000 kom.)rezultirat }e bitnopove}anim {tetama napoljoprivrednimusjevima, u prirodnojobnovi {uma, a izvr{enjeodstrela u ovoj godinidolazi u pitanje.

strela srnjaka moramo voditi brigu ostanju srne}e divlja~i u lovi{tu i njezinojtrofejnoj i kondicijskoj snazi te prematim kriterijima podesiti i plan odstrela.

U na{im lovi{tima brojno stanje di-vljih svinja je iznad propisanog fonda.Lovno osoblje i ostali djelatnici Hrva-tskih {uma moraju tijekom ljetnih mjese-ci sudjelovati u poja~anom odstrelu di-vljih svinja sa ~eka. Treba ponajprijeodstreliti ona grla divljih svinja kojasvojim izgledom ne odgovarajutipi~nom izgledu divlje svinje, prasad,nazimad, a {tedjeti mlade i zrele vepro-ve. Sada je vrijeme za izgradnju iodr‘avanje lovnotehni~kih i lovnogo-spodarstvenih objekata. Oni moraju bitiizgra|eni od prirodnih materijala isvojim izgledom uklopljeni u okolinu.

@eljko [ibenik iz bjelovarske upravenaglasio je problem lovi{ta kojima go-spodare pojedini lovoovla{tenici, a skojima {umari dolaze u sukob zbog{teta koje divlja~ ~ini u neogra|enimdijelovima hrastovih sastojina.

Za sanaciju redovne iizvanredne mjere

Rukovoditelj Slu‘be za lovstvo IvanTarnaj osvrnuo se na problem pre-namno‘enja divljih svinja (5000 koma-da) koje ~ine velike {tete na poljopri-vrednim kulturama, a da se pri tomeni{ta ne poduzima. Lokalnom stanov-ni{tvu moraju se pla}ati {tete te sunu‘ni redukcijski odstreli.

Moramo uspostaviti istovjetne lov-ne standarde u Hrvatskim {umama,mijenjati svoje pona{anje i bolje seorganizirati, posebice kod primanja

BBBBB abu{ka ili srebrni karas je ribaporijeklom iz Kine. Sli~na je{aranu, ali nema br~i}e. Ne tre-ba je mije{ati ni sa pravim –

zlatnim karasom, kojeg je, brzo razm-no‘ljiva i agresivna babu{ka, prili~noistisnula iz njegovih voda, kao do-ma}u ribu.

Ima srebrne krlju{ti. Mrijesti se usvibnju i lipnju i nije za{ti}ena lovo-stajem. U postojbini »ono« radi kao isve ostale ribe, ali kod nas – zbogtoga {to je rije~ o 99-postotnoj popu-laciji ‘enskih primjeraka – ova riba serazmno‘ava ginogenezom. Spolnozrele ‘enke pare se s mu‘jacima sro-dnih vrsta. Babu{ka tada izbaci (u trinavrata) i do 400.000 jaja.

Ina~e, u Europu je unijeta sredinom19. stolje}a. Preko ma|arskih ribnjakabrzo se pro{irila i na{im nizinskim,otvorenim i zatvorenim vodama.Karakteristi~na je prije svega za spore,mirne vode, bare, rukavce i ribnjake,ali ima je i u mnogim otvorenim voda-ma, te {oder grabama.

U sportskom ribolovu postala je,iako nevoljko, sve zanimljivija ribaribi~ima. [to zbog toga {to u mnogimvodama, osim nje, drugih riba i nema,

Babu{kazavelike imale

Babu{ka je riba sli~na{aranu, voli spore imirne vode i bare, a uposljednje je vrijemepostala zanimljiva i usportskom ribolovu

Foto:S. Slavini}

Pi{e:Sini{a Slavini}

Babu{ka

gostiju u lovi{ta. Lovni proizvod po-trebno je u~initi boljim, a za sanacijustanja nu‘ne su redovne i izvanrednemjere, osobito kada je rije~ o crnojdivlja~i za koju treba izvr{iti korekcijuplaniranog odstrela – kazao je Tarnaj,napominju}i kako su uzroci pojedinihproblema uglavnom subjektivni.

Program razvojalovstva

Govore}i o izvr{enju godi{njegaplana gospodarenja u lovi{tima Hrva-tskih {uma u protekloj lovnoj godini,dipl. ing. Tomislav Star~evi} napome-nuo je da postoji nesklad izme|u pla-niranih i izvr{enih radova, pa je nu‘naozbiljnost tijekom planiranja, ali i izvr-{enja radova. Uo~ljivo smanjenje krm-ne i pove}anje zrnate hrane zahtijevai posebno stru~no-tehnolo{ko obrazlo-‘enje. Izvr{enje planiranog odstrelamedvjeda tra‘i radikalno pobolj{anjegospodarenja u nekim lovi{tima, aukupno izvr{enje odstrela jelena nezadovoljava. Svako lovi{te treba po-sebno analizirati. Zna~ajno zaosta-janje u dinamici odstrela divljih svinjarezultirat }e bitno pove}anim {tetamana poljoprivrednim usjevima, u prirod-noj obnovi {uma, a izvr{enje njihovaodstrela u ovoj lovnoj godini dolazi upitanje. Star~evi} upozorava na pre-niska izvr{enja u odstrelu muflona pai jelena lopatara. Planiranje i pra}enjeizvr{enja lovnogospodarskih radova usvakom lovi{tu treba temeljitije i sveo-buhvatnije programirati i osigurativjerodostojnije i kvalitetnije podatke.Potrebno je osigurati gospodarsko itehnolo{ko jedinstvo u pristupu go-spodarenju, aktualizirati odredbe izugovora izme|u H[-a i lovoovla-{tenika te izvr{iti analizu {teta u {um-skim sastojinama u postoje}im uzga-jali{tima, utvrditi brojno stanje i vrstudivlja~i te donijeti Program mjera zasustavno i kona~no smanjenje {teta.Slu‘ba za lovstvo mora utvrditi jedin-stvene kriterije o tome na kojim se{umskim stani{tima mogu izgra|ivatiuzgajali{ta za odre|ene vrste divlja~i.Tako|er, vrste i struktura hrane zaprihranu i prehranu pojedinih vrstadivlja~i moraju biti jedinstveno ut-vr|ene – zaklju~uje Star~evi}, pred-la‘u}i izradu Programa razvoja lovstvai izradu lovnogospodarske osnove po-dru~ja.

Na sastanku je formirana radna gru-pa za izmjene Pravilnika o lovu Hrva-tskih {uma, u sastavu: dipl. ing.Dra‘en Serti}, dipl. ing. DamirCvrkovi} i dipl. ing. Dario Majnari}.Naime, dosada{nji Pravilnik iz 1997.godine ne odgovara vi{e sada{njemstanju Hrvatskih {uma te ga je potreb-no mijenjati, posebice pojedine obra-sce. Nazo~ni su obavije{teni o eviden-cijskim plo~icama na odstrijeljenojdivlja~i, poslovanju s agencijama te okatalogu lova Hrvatskih {uma, koji }ebiti tiskan u lipnju.


doga|aji

UUUUUpo‘e{koj Upravi {uma od 398zaposlenika ~ak ih je pe-desetak invalida rada. Rje{a- vaju}iproblem njihovog upo- {lja-

vanja, Radni~ko vije}e ove Upraveodlu~ilo je da se toj skupini uposlenihi onima kojima su lije~nici preporu~ilipo{tedu od obavljanja te{kih poslova,organiziraju poslovi na gradnji drvenihku}a te izradi drvenih stolova i klupa.Prema rije~ima organizatora posla,pomo}nika revirnika @eljka Mataji}a,prva drvena ku}a (lugarnica “Slap”)gradi se kao pilot projekt na prostoru{umarskog odmarali{ta u predjelu lu-garnica, nedaleko od turisti~ke Velike.Ve} sada za njih postoji veliko zani-manje, a valja istaknuti da je, me|uostalim, za kupnju ovakvoga drvenogobjekta zainteresiran na{ poznati bok-sa~ @eljko Mavrovi}.

Vrtne garniture idrvene ku}e

– Budu}i da nam predstoji restruk-turiranje Hrvatskih {uma, odlu~ili smou sklopu novoformiranog trgova~kogadru{tva, osim glavnih {umskih proizvo-da, ponuditi i nove proizvode,pro{iruju}i tako na{u djelatnost –isti~e gosp. Mataji}, uz to napominju}ikako se gradnjom drvenih ku}a zasadu Hrvatskoj nitko ne bavi, iako jenjihova cijena u odnosu na uvozneznatno ni‘a. Naime, na hrvatskomtr‘i{tu ima finskih ku}a, vode}egsvjetskoga proizvo|a~a “Honke”, spredstavni{tvom u Zagrebu i dodajeda se ku}e rade po uzoru na starebrvnare “pamarice”, na temeljuprojekta po‘e{ke tvrtke “Projektant”,a kona~nu rije~ o njihovoj daljnjojizradi i prodaji dat }e direktor Hrvat-skih {uma @eljko Ledinski. Bitno jeistaknuti da }e 95 posto ku}e biti oddrveta, s pokrovom od {indre, a sve seradi ru~no, pomo}u starih alata –maklje, sjekire i dr., bez suvremenihstrojeva, kako bi se postigla {to ve}a

UPRAVA [UMA PO@EGA_PRO[IRENJE DJELATNOSTI

Invalidi radaZapo{ljavaju}i invalide radapo‘e{ki {umari odlu~ili su usklopu novoformiranogatrgova~kog dru{tva Hrvatske{ume, osim glavnih {umskihproizvoda, ponuditi noveproizvode od drveta,pro{iruju}i tako svojudjelatnost i ostvaruju}idodatne prihode

Biv{isjeka~MatoJuri}

predvodiinvalide

rada

kn. Za stolove i klupe pristigao je velikbroj narud‘bi, kojima se ne mo‘eudovoljiti.

Ambiciozni po‘e{ki {umari s Mata-ji}em na ~elu, planiraju izgraditi malupilanu u kojoj }e se rezati i oblikovatielementi za navedene garniture i drve-ne ku}e, a proizvodnju ‘ele pro{iriti iizradom drvenih nadstre{nica, ljulja~ki,‘ardinijera i drugih drvenih proizvoda.@elja im je zaposliti {to vi{e invalidarada na poslovima koji nisu izravno{umarski a donose dobit. Veli~kih 8invalida rada predvodi biv{i sjeka~Mato Juri}, koji se isti~e marljivo{}u idobrim dnevnim u~incima.

Zapo{ljavanjeminvalida ostvarujudobit

U razgovoru s upraviteljem po-‘e{ke Uprave {uma dipl. ing. Dra-‘enom Duman~i}em, glavnim pokre-ta~em ovih poslova, doznali smo da jeosnovni cilj ostvariti prihod od pojedi-nih vrsta drveta koje ne nose dobit jernemaju plasman na tr‘i{tu. Rije~ je ocerovini i posebno jelovini iz prvihproreda (s prosje~nim prsnim promje-rom 20 cm), iz sanitarnih sje~a ivjetroizvala.

– Bitno je da smo zaposlili invaliderada, biv{e sjeka~e i uzgojne radnike,koje smo dosad poku{avali zapo{lja-

prirodnost i originalnost. OdlukomUpravnog odbora H[-a od 20. o‘ujkadobili smo odobrenje za izradu drve-nih vrtnih garnitura, koje izra|ujemood cerovine, a njihova cijena, ovisnoo tipu, kre}e se od 1574 kn do 2463

@eljko Mataji} uz jednu od vrtnihgarnitura po‘e{ke Uprave {uma

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}Potrebno je 4–5 ve}ihbabu{ki, dvije gran~iceru‘marina, malo ulja, cr-vena paprika, sol i papar.

Babu{ke o~istite, za-sijecite po bokovima natri do ~etiri mjesta, poso-lite i popaprite. Na dnotepsije stavite drvca(isklju~ivo drvo vi{nje,tre{nje ili {ljive!), kakoriba ne bi dodirivala dno.Ribu stavite na drvca utepsiji, pospite crvenompaprikom. Tijekom pe~e-nja ribu polijevajte uljem(ne okre}ite!)

Dobar tek!

a {to zbog toga {to pru‘a i u‘itak ribo-lova. U kratkom vremenu mo‘e se jepuno uloviti, pa je posebice zahvalnaza mlade ribolovce. Vole je loviti inatjecatelji, jer se u tri sata mo‘e na-loviti dobra kila‘a i bodovi.

Ribolov na babu{ku nije komplici-ran. Lovi se dubinskim tehnikama sa ilibez plovka, a naju~inkovitije na direkt{tap, sistemom napravljenim od najlo-na promjera do 0,15 mm (ovisno oveli~ini primjeraka), plovkom nosivostido 1,5 g, te udicom br. 14 do 20(tako|er ovisno o veli~ini ribe). Da-kako, najkrupniji primjerci love se, kaoi {aran, dubinskim ~ekaju}im tehnika-ma, odnosno match tehnikom i vaglerplovcima. No, to je ve} jedna drugapri~a. Primamljivanje u ribolovu je vrlodobro do{lo i bitno pobolj{ava ulov.Najbolje je koristiti gotove smjese zababu{ku (doma}i Profi{port je vrlou~inkovit, a nije skup), a odli~no }eposlu‘iti i obi~an kruh i {rot ili gotove{aranske smjese.

Manje primjerke babu{ke treba lovi-ti crvima i gujavicama, a ve}e na kuku-ruz, pa ~ak i manje boilie.

Babu{ka je cijenjena, zbog svojeotpornosti i ‘ivahnosti, kao keder zakrupnije grabe‘ljivce, kao {to su som i{tuka.

Naraste i preko 3 kg te‘ine. No, uprosjeku se love primjerci te{ki do300 grama.

Po evidenciji ulova, najve}e ba-bu{ke kod nas do sada su ulovljene najezeru Ba~ica kod Nove Gradi{ke, tena podravskim {oder grabama, jezeruTrebe‘...

Ove godine, do sada, po pristigliminformacijama najve}u babu{ku ulovioje Franjo [imunek iz Dubrave, na jeze-ru Fuka kod Vrbovca, na tri crva. Rije~je o primjerku te{kom 2,10 kg du‘ine43 cm (na fotografiji).

Babu{ka je lijepazanimacija za djecu

NA[ RECEPTPe~enebabu{ke


KKKKK rajem travnja, tijekom trodnev-nog rada u uredu i na terenu,tro~lano povjerenstvo Mini-starstva poljoprivrede i {umar-

stva u sastavu: mr. Robert Ojurovi}(predsjednik) i ~lanovi mr. Ga{par Fa-bijani} i dipl. ing. Dujo Paveli}, pregle-dalo je novu Osnovu gospodarenja zagospodarsku jedinicu Crni lazi, napodru~ju delni~ke Uprave {uma. Jedini-ca je u sastavu [umarije Tr{}e, a pro-te‘e se na povr{ini od 2073,46 ha.

O~uvati stabilnostekosustava

Obnovljeni ure|ajni elaborat vrije-di od 1. sije~nja 2002. do 31. prosinca2011. i gospodarska jedinica imaukupno 57 odjela sa pripadaju}imodsjecima. S obzirom na proteklorazdoblje, ukupna povr{ina gospodar-ske jedinice pove}ala se za 6,83 ha.Obrasla se povr{ina pove}ala za 5,01ha, dok se povr{ina neplodnogzemlji{ta pove}ala za 1,82 ha. Dopove}anja je do{lo zbog nove izmjerei digitalizacije karata te izgradnje no-vih cesta.

Prema namjeni {ume ove gospo-darske jedinice podijeljene su na go-spodarske, sjemenske sastojine i za-{titne {ume. Drvna zaliha iznosi715.150 m3 ili 345 m3/ha, a prirast

GOSPODARSKA JEDINICA CRNI LAZI DELNI^KE UPRAVE [UMA

Pove}ana povr{ina14.312 m3 ili 6,9 m3/ha.

Ure|ajnim elaboratom propisanisu i {umsko uzgojni radovi u jednosta-vnoj biolo{koj reprodukciji: radovi nanjezi sastojina na 151,50 ha, odabir iobilje‘avanje stabala za sje~u na2073,46 ha i za{tita {uma na 2073,46ha. Op}om osnovom sje~a u gospo-darskom razdoblju 2002.–2011. plani-rani etat iznosi 127.225 m3, u polu-razdoblju 2012.-2121 137.829 m3, teu razdoblju 2022.–2041. iznosi258.547 m3.

Cilj i na~in gospodarenja jesto~uvanje stabilnosti ekosustava i osi-guranje potrajnosti prihoda uz pove-}anje kakvo}e i koli~ine drvne mase, auva‘avaju}i posrednu funkciju {uma injihovu namjenu.

Na podru~ju gospodarske jedinicene planira se izgradnja {umskih cesta,ve} samo odr‘avanje postoje}ih i nji-hova modernizacija u du‘ini od 1 km.Ukupna otvorenost {uma iznosi 25,61km/000 ha.

Vrijeme sje~a i izvoza u gospodar-skoj jedinici uskla|eno je sa {umsko-gospodarskom osnovom podru~ja, aure|ajni elaborat uskla|en je s pro-stornim planom Primorsko-goranske‘upanije.

Stru~no povjerenstvo za pregledure|ajnog elaborata prihvatilo je u

Povjerenstvo za pregled ure|ajnogelaborata na terenu

cijelosti smjernice gospodarenja, uznapomenu da se na podru~ju gospo-darske jedinice srede imovinsko-pravniodnosi. Uprava {uma Delnice jo{ je2000. g. uputila zahtjev Dr‘avnompravobraniteljstvu u Rijeci radi uknji‘-be zemlji{ta obuhva}enog ovom go-spodarskom jedinicom.

Povjerenstvo predla‘e Ministarstvupoljoprivrede i {umarstva da na osno-vi Zakona o {umama izda suglasnostna prihva}eni elaborat.

Tijekom izrade drvene lugarnicenedaleko od turisti~ke Velike

Foto:B.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

vati na razli~itim pomo}nim poslovi-ma, a ponekad, na‘alost, nismo znali{to }emo s njima. Tako smo krenuli uizradu drvenih vrtnih garnitura od ce-rovine i na osnovi na{ih kalkulacijaizra~unali dobit 8 posto u cijeniko{tanja. Znam re}i kako je dobit sto-postotna jer smo uposlili ljude kojinisu imali {to raditi – nagla{avaDuman~i}. Za sada se radovi odvijajuna podru~ju {umarije Velika, a uskoro}e biti organizirani i na podru~jukutjeva~ke, ~aglinske i pleterni~ke{umarije. Kada je rije~ o drvenimku}ama, upravitelj isti~e kako je todugotrajan proces, pa }e tako prva br-vnara (lugarnica “Slap”) biti zavr{enatijekom svibnja. Potra‘nja za drvenimstolovima i klupama te brvnarama jeve}a od mogu}nosti proizvodnje. Pla-nira se da 2–3 radnika godi{nje izgra-de 3–4 drvene ku}e, ~ija se original-

nost o~ituje u ru~noj izradi te uporabidrveta i kamena, kao prirodnoga ma-terijala. Zami{ljeno je da krov budeod cijepane {indre, koja }e se nabavitiiz ogulinske Uprave {uma.

Iskori{tavanje sporednih {umskihproizvoda poku{alo se radi ostvariva-nja prihoda skupljanjem ljekovitogabilja (cvijet bazge, list breze), noostvareni su za sada minimalni rezul-tati. Upravitelj Duman~i} smatra da sedobrom organizacijom skupljanja bi-lja, osobito tijekom sezone, mo‘eposti}i solidan prihod. Slijede}i pro-jekt po‘e{kih {umara bit }e izradaprotupo‘arnih kompleta, nadstre{nicas protupo‘arnim priborom (brenta~e,lopate, metle) na terenu, koji }e seponuditi Hrvatskim {umama i vatroga-snim zajednicama.

grade drvene ku}egrade drvene ku}e


ljudi i planine

Izostanak redovite planinarske ru-brike na ovoj stranici ne zna~i danije bilo aktivnosti PD [umar.Upravo suprotno, bilo je toliko

pohoda i akcija da planinari jedno-stavno nisu imali vremena pone{tonapisati! Ni to, dakako, nije to~no.Rubrika tipa »bili smo ovdje, paondje«, naprosto se iscrpila. Stogapolovicom godine poklanjamo ~ita-teljima pregled aktivnosti, pone{topodataka i sli~ica i na koncu posterna temu planine i {ume, a povodomMe|unarodne godine planina.

U PD [umar u ovoj godini i daljeraste broj ~lanova, pribli‘io se brojci250, ~ime smo postali ve}im plani-narskim dru{tvom u Hrvatskoj. Po-nosni smo {to nam pristupa sve vi{evanjskih ~lanova, koji, o~ito, una{em {umarskom okru‘enju nalazenovi poticaj planinarenju. Ipak,najvi{e se ponosimo jednim novimogrankom koji nipo{to nije ne-{umarski. Novi ogranak pri [umar-skoj {koli u Karlovcu otvara vratabudu}nosti ovog dru{tva. Dobronam do{li mladi {umari!

Redovito se odr‘avaju velikimjese~ni pohodi, koji sada znajuokupiti i po 50 planinara, a to nam~ak ~ini velike pote{ko}e sasmje{tajem. Jednostavno, malo jeplaninarskih domova koji ih moguprihvatiti. No, ljeto }e te problemeubla‘iti.

Gdje smo bili? Najprije Japeti} igodi{nja skup{tina, potom Ivan{~ica,Gorski kotar, Baranja, Biokovo, apolugodi{te }emo zaklju~iti ve} tra-dicionalnom [tirova~om. No, to jesamo mali dio. U organizaciji poje-dinih ogranaka poduzeto je jo{ pet-naestak zna~ajnijih pohoda, alizna~ajniji je podatak da su i pojedini~lanovi samostalno poduzeli oko 50manjih ili ve}ih pohoda u planine.Impresivan je to popis prekrasnih ipokatkad vrlo zahtjevnih lokacija, au nedostatku prostora predla‘emoih pogledati na Internetu(www.hrsume.hr/pdsumar).

Novi usponi {umarskogplaninarstva

http://www.hrsume.hr/pdsumar/index.htm

PLANINARSKO DRU[TVO “[UMAR”Popis ogranakaNa izvoru ^abranke

Na Dunavu

Sa Biokova

Na Japeti}u

Ivan{}ica

Baranjske {irine

Stijena Velikog Kozjaka

Foto:B. Me{tri}

Pi{e:Branko Me{tri}

êke su nepomi~ni straàri u prirodi, nijemisvjedoci ìvota i mijena {to izmi~u oku. Stotine ihje u lovi{tima Hrvatskih {uma i oìve tek kad ljudiu zelenim odorama s pu{kama na ramenu posta-nu njihovi gosti. Ima ih svakakvih i svakojakih,udobnih i konforno opremljenih, ali i onih na brzi-nu sklepanih. No sluè istom i jednako su va`ne.Stru~ni suradnik za lovstvo Draèn Serti} puno ihje obi{ao i snimio. Evo triju fotografija iz razli~itogmiljea.

Jednostavno

– ~eke

u {umarskom miljeu

HRVATSKE ŠUME 66 - 6/2002 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/066.pdf · drugo. U odnosu na...

Documents

Transcript of HRVATSKE ŠUME 66 - 6/2002 - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/066.pdf · drugo. U odnosu na...