HRVATSI(A VOISKANq vleinom pufu borbe i opsfoinosri

KROZ POVIIEST (xxxvrr. dio)

Veliki turski rat 1683.-1 699.

Nakon pobjede na brdu Harsany 12. kolovoza 1687., i prema vei ustaljenom ritualu, znajuiida su glavne operacije za tu godinu gotove, Karlo LotarinSkije s bavarskim postrojbama

odstupio prema Becu gdje je doiekan s velikim pocastima. Veliki vezir Sulejman pobjegaoje u Beograd prepu5tajuii Slavoniju isrijem carskim trupama

Velimir VUKSIC

peracije u Slavoniji 1687 .

Osvajanjem Osijeka,Voii-

na i Valpova, carska je vojs-

ka, uz pomoi banskih po-

strojbi i hajduikihskupina, u jesen 1687. u Slavoniji

postigla velik uspjeh. Do odlaska vojske

u zimske tabore preostalo je najviSe

mjesec dana. Te5ki vojni porazi, pobune

u vojsci i sveopii kaos u Osmanlijskom

Carstvu, bili su prigoda koju je trebalo

iskoristiti i zato su operacije Zurno na-

stavljene, Osijek je posrao logistiika

baza za dallnje operacij e, popravlj ene su

utr,rde iza kojih se smjestila snailna i

brojna posada, a "Feld-armee" podijelje-

na je na dva dijela. Dio pod zapovjed-

ni5tvom generala fupermonta uputiose u istotnu Slavoniju i Srijem, a gener-

al Diinnenvald krenuo je potetkom

listopada s nekoliko pukovnija prema

Orahovici i PoZegi. Sa zapada od

Virovitice pribliLavale su se banske ilraj duike postro jbe zauzimaj uii P akrac,

Kamengrad, Sirad i Cernik.

Bij eg osmanlijskog sranovn iltva iz

Osijeka povukao je za sobom i stanovni5tvo

istoine Slavonije. Na svojem putu prema

Iloku, Aspermon je nailazio na brojnanapu5tena i spaljena mjesta u koja je samo

postavljao posadu. U vukovarskoj utvrdi, koja

je bila u dosta dobrom stanju, osravio je satni-

ju vojnika i postrojbu hajduka. Iako je u5ao u

Ilok u njemu nije ostavio posadu nego se vra-

tio nazad u Osijek. Tri tisuie ljudi nije bilo

HRVATSKI VOJNIK OZUJA<, 1999.

dovoljno za zaposjedanje cijele istoineSlavonije tako da je najistoinija posada ostav-

ljena u Vukovaru.

Na drugoj strani Dtinnenvald je dobro

napredovao. Nakon manje borbe 9. listopada

zauzetaje Orahovicau koju je smje5rena jedna

satnija. Pojava carske vojske iznad PoZege tzaz-

vala je kod civilnog sranovniStva paniku u

Markgrof Ludwig Wilhelm von Baden

gradu, koje pokupiv5i ono najnuZnije, krenulo

u bijeg preko Save u Bosnu. S jedne strane

carska vojska, a s druge hajduci pod vodsrvom

franjevc a fra Luke Ibra5imovica (1520.-1598.),

lomili su uzaludne poku5aje sandLakbegove

vojske da sprijeti njihov ulazak u grad. PoLega

je zauzeta 14, listopada, a za5titne borbe

osmanlijskih postrojbt uz velike gubitke,

omoguiili su veiim skupinama civilnog

stanovni5tva da pobjegne preko S,',. _

nvald se u Cerniku spojio s bansi:jbama s kojima je krenuo zauzei'. . -Visok vodostaj Save onemogucio re :: : .

.

i D(nnenvald se vratio nazad u Poze :_Na drugoj strani, na jugu Hn'aisi= -

je doiekala svoju prigodu. Okuplir, :iekajuii prigodu da osvoji snaZno br:: .- :.r 0(,- --'-l'

U meduvremenu su veneciir:.-,

albansko konjani5tvo Anron. , -:hajdudke postrojbe pod naroi:::dom Stojanom Jankoviiem . ,:.krstarili i pusto5ili Likom i sre ;:. -

macijom, lomeii tursku obrar: * . ^

majuii teren za operacije glar.n::.:

Osim Gradi5ke i Broci: :cijela Slavonija bila je oslob,- *:- -

osmanlijske vlasti s iime je tre :,.- -

Siti vrlo uspje5na ratn godin; : -' -

je tako mislio Diinnenvald odvc.*. -studenog vojsku na zimor':: -

Ugarsku. Obranu Slavonije rrs::'

posadama u PoZegi, Iftaljevor ','- .

Bijeloj Stijeni, Pakracu, Ce::-.., -

Siraiu. U meduvremenu Turci s *

jeli srediti svoje redove i vec ri .: -

ca su osvanuli pod PoZegom gc': - -

kratkom okr3aju suzbijeni. \'rlc, ', :-jatno je bila rijei o ispitivanju Siti.- _

su uskoro poiele stizati vijesri l: . .

tijekom zime u Gradi5koj okuplja veca .-r:.-vojska.

Rotne operociie u dolini Sove

godine 1688.

Predvidajuci da turska vojska nantic:-, -

vratiti PoZegu, s dime bi u njezine ruke :.,cijela poZe5ka kotlina, fra, Luka IbraSin:

pi5e nekoliko pisama zagrebaikom biskupu

Aleksandru Mikulicu zazivajuii pomoi i Laleci

se na postupke carskih vojnika generala

Thtingena prema malobrojnom stanovni5tvu.

Zanimljivo je u tim pismima nekoliko opser-

vacija koje daju zanimljiyu sliku stanja u zapad-

noj Slavoniji iz koje se moZe zakljuditi sljedeie:

Osvajanje Slavonije u jesen 1687 .,palo je u naj-

gore moguiem trenutku za lokalno tursko

stanovni5tvo koje je u bijegu moralo osraviri

netom skupljenu ljetinu. Fra Luka Ibra5imovii

spominje da malobrojnom kr5ianskomstanovni5tvu ne nedostaje hrane koja je sku-

pljena od seljaka ili je ostalo obilno u

napu5tenim kuiama, nego da tu hranu otima

carska vojska. U planu operacija u godini 1588.

carska vojska namjeravala je zauzeti Beograd.

Za tu operaciju odreden je Osijek kao glavno

logistidko sredi5te. Iako su u samom Osijeku

zate(ene obilne turske zahhe, prema potreba-

ma i obiiaju onog vremena dio hrane

dopremljen je s glavnom vojskom, a dio je sku-

pljan na terenu i to uglavnom na silu otima-

njem od seljaka.

Na drugoj strani, izbjeglo muslimansko

stanovniStvo koje je u Bosni provelo tesku

zimu, poZurivalo je tursku vojsku na ponovno

zauzimanje zapadne Slavonije kako bi se uproljeie mogla ponovno obraditi polja. Rat za

zapadnu Slavoniju bio je izvan ratnih planova

Porte koja je znala da ce sa sljedeiom kam-

panjom carska vojska stiii pred Beograd.

Nakon pada Osijeka borbe na bosanskoj grani-

ci prepu5tene su lokalnim zapovjednicima ilieventualno onome Sto je ostalo nakon Sto su

iz Bosanskog pa5aluka oti5le brojne postrojbe

na ugarsko ili podunavsko rari5re.

Ye(22. oLujka stigli su Turci do PoZege

ali su poraLeni morali odstupiti. Nekoliko

tjedana kasnije Turci su napali s veiom silom i

porazili narodnu vojsku koja ih je doiekala

kod Kaptola nedaleko od PoZege. Tursku

vojsku u povratku nap ao je i razbio s banskim

postrojbama potkapetan grof Patadii koji je

tom prigodom vratio ugrabljenu stoku.

Kako su u rano proljeie iz Gradi5ke i

Broda utestali upadi osmanlijskih odreda

nanoseii Stetu i onako malobrojnom

TeSki austrijski top 0d 18 funti, druga polovica 17. stoljecaTakav top imao je posadu od desetak ljudi i vucu od 8-10 konja ili votova. Njegov najveci

ucinkoviti domet bio je oko 1000 metara, a najveca brzina paljbe oko 30 metalnih kugli na sat.

stanovni5tvu, tako je general Aenea Caprara

odludio poru5iti sve utvrde u Slavoniji osim

ietiri najveie - u Iftaljevoj Velikoj, Virovitici,

PoZegi i Osijeku, Polovicom svibnia razorio je

Cernik i Bijelu Stijenu. Ta odluka primljena je

kod stanovni5tva s ogorienjem i protivljenjem.

Jedno vrijeme su trajale rasprave i medusobne

optuZbe nakon dega je Caprara odustao od tezamisli.

U stvari odluka Caprare ima svojih neko-

liko slidnih primjera u povijesti kad jedna vojs-

ka u nedostatku dovoljnog broja ljudi za

posade, odluii poru5iti tzv. vi5ak utvrda kako

ih ne bi zaposjeo neprijatelj, a s preostalim

snag ma pojahti obranu preostalih. Takva

odluka ima svoju osnovu ako se oiekujenapadaj veie vojske koja bi bila u smnju

zadrlati osvojeno oslan jajud se na saiuvane

utvrde. Medutim, zv obranu od pljadka5kih

upada manje utvrde sluZile su kao privremeno

utodi5te zalokalno stanovni5tvo dok opasnost

ne prode. U takvim utvrdama boravile su nar-

odne straLe te se tuvalo oruZje i strjeljivo. U

psiholo5kom smislu pruLale su sranovni5tvu

veii osjeiaj sigurnosti.

Ru5enje hrvatskih pograniinih urvrda u

prvoj polovici 16, stoljeia, u jeku najZe5ie

osmanlijske najezde, dok za njih nije bilo ni

dovoljno oruhja ni posada, bio je porez

racionalizacije obrane. Tada je ro ipak bilone5to sasvim drugo, Gotovo stoljeie i pol kas-

nije, kad je protivnik nekoliko puta bio baien

u pra5inu, te5ko se ponovno bilo odreciza5titniikih zidina.

Kako bilo, Osijek je potetkom ljeta 1688.

postao veliki vojni tabor. Okolo su se ra5irile

brojne konjanitke ophodnje, a turske posade

u Gradi5koj i Brodu uvukle su "rogove"

i5iekujuii daljnju sudbinu. Poietkom srpnja uOsijek je kao vrhovni zapovjednik stigao

bavarski vojvoda Maksimilijan II. Emanuel kojije stavio vojsku u pokret. Vei 12. srpnja osvo-jen je Ilok. Glavnina vojske od 45.000 ljudi i 98

topova krenula je prema Beogradu koji ce

zauzett na juri5 6. rujna, dok je vojska od 5000

ljudi i 15 topova, pod zapovledniStvont

vojvode Ludwiga Badenskog, krenula na

suprotnu stranu prema Pozegi. u gradu se

Badenski sastao sa snagama Adama Zrinskog i

pukovnika Hofkirchena koji su nerom zauzeli

Brod. U PoZegu je sa svojom posrrojbom sti-

gao i novi virovitidki iupan Franjo Ivanovii,

Zajednidkim snagama krenuli su prema

Gradi5koj koja je ubrzo zauzeta, Dalje, obalom

Save vojska je stigla u Sisak gdje su je sa svojim

satnijama dekali ban Nikola Erdody, generali

Castell i Piccolomini re pukovnik Schlick.

Znatno oja(ana vojska Ludwiga Badenskog

krenula je prema Kostajnici pred koju je stigla

12. kolovoza. Na drugoj strani Une stajala ievojska bosanskog beglerbega Husein Topal-

paSe otekuju ci napadaj.

Na koji naiin i kako je carska vojska usp-

lela obmanuti tursku vojsku i neometano

prijeii plitku Unu uzvodno od Kostajnici,

moZe se samo pretpostaviti. Nekoliko dana

promatrale su se vojske preko rijeke da bi ujutro 16, kolovoza odjedanpur carska vojska

osvanulanadrugoj strani pred Kostajnicom. L

Austrijski bajunet s kriZnicom, 1686.Prve bajunete, odnosno Siljaste metalne vrhove zataknute u cijevi musketa, uporabili su Francuzi

1642. protiv Spanjolaca u Flandriji. Francuska kraljevska pukovnija strijelaca 1669. sluZbeno je

naoruZana s bajunetima, a od 1675. bajunet je u naoruZanju iostalih pukovnija. Prvi bajuneti,

kao iovaj na fotografiji, bili su dugacki oko 30 cm iimali su kao noZ dva sjeciva, a stavljani su

na musketu uvlacenjem drvene dr5ke u cijev. Prvi kutni bajuneti postavljeni na cijev koji nisu

ometali punjenje igadanje u uporabi su od kraja 17. stoljeca

OZUJAK, 1999. HRVATSKI VOJNIK

AUSTRIJSKI G RENAD lR, polovica 1 8. stoljeca

Prema poznatom njemackom povjesnicaru Thierbachu

("Zeitschrift fur historische Waffenkunde") za postanak

prvog pravog modernog europskog pje5aka bili su presudni

sljedeci dogadaji; od oko 1635. Svedske pje5acke pukovnije

pucaju iz musketa bez njihovog naslanjanja na drveni

podupirac (vilicu). 0d 1670. brandenbur5ko pje5a5tvo puni

musketu vec unaprijed pripremljenim barutom zamotanim u

papir (papirnatom cahurom) cime je gotovo dva puta

povecana brzina paljbe. 0d 1684. austrijski regularni pjesaci

naoruZavaju se umjesto "fitiljaca" musketama "flintama" s

mehanizmom na kolo i kremenom, a od 1686. u uporabi

je prvi kutni trobridni bajunet ciji je navodni konstruktor

Francuz Sebastien Vauban. U Francuskoj je nd 1698. u

uporabi prva papirnata cahura s barutom i kuglom, pribliZno

kao i danaSnji metak, a od 1699. Leopold von Dessau prvi je

u svojoj pukovniji zamijenio drvene Sipke za nabijanje muskete

metalnim i smanjio njihovo lomljenje. 0d 1703. potpuno su

nestali pje5aci-kopljanici u f rancuskoj vojsci, a 0d 1718. u

cijeloj pruskoj vojsci u up0rabi su metalne Sipke za nabijanje

muskete. U ruskoj vojsci od 1721. ukidaju se pje5aci-

kopljanici, a od 1744. u austrujskoj vojsci je u uporabi

metalna Sipka, itd. U nabrojenoj kronologiji neke godine su

upitne, ali je svakako zanimljiv redoslijed tehnoloSkog i

operacijskog poboli5anja oruZja i njegove uporabe.

Potkraj 17. stoljeca osnova svih vecih europskih vojski je

pje5ak kakav je na ilustraciji. Nacin njegove takticke uporabe

sp0r0 je unaprjedivan korak po korak kroz sljedece stoljece,

iako se u svojoj osnovi nije mnogo toga promijenilo. ViSe se

mijenjao izgled pje5aka neg0 Sto se poboljSavala njegova

ucinkovitost.

S motom da "bez odore nema reda, a bez reda nema vojske"

f rancuski ministar rata Francois Louvois (1639.-1691 .)

zapoceo je od godine 1668. na radun drZave odijevati vojnike u

odore. Do 1680. najveci dio f rancuske vojske dobio je nove

odore. Ubrzo su primjer Francuske slijedile i druge drZave.

U drugoj polovici 17. stoljeca civilna odjeca je takvog kroja

kakav se u svojoj osnovi nije mnogo promijenio sve do

Francuske revolucije. Osnova muSke odjece je kaput vrlo slican

istocnjackom (turskom) kaftanu kakav se vec duZe vremena

odijevao u Poljskoj, Rusiji, Madarskoj, Hrvatskoj idalje na

istoku. Niie slucajno da su takav kaput Francuzi nazvali "a la

Polaque" sugerirajuci njegovo podriietlo. 0d kraja 17. stoljeca

zapocelo je vrijeme uniformiranja europskih vojski. Na

odorama se malo toga razlikovalo od civilne odiece.

Zanimljivo je da su se katolicke zemlje opredijelile uglavnom

za odoru sive ili bijele boje, dok su protestantske drZave

izabrale plavu ili crvenu. Jednako tako katolicki grenadiri nosili

su Subare, a protestantski grenadiri kape u obliku biskupske

mitre. Posebna osobitost bile su cipele jednakog oblika za

lijevu i desnu nogu. Tek od kraja 18. stoljeca izradivat ce

se obudaza svaku nogu posebno.

\-_

HRVATSKI VOJNIK OZUJAK, 1999. V,V*kN

Zemljovidi Hrvatske iz godine 1683. i1699.,0dnosno prije ina kraju rata. Najveci dio Hrvatske

osloboden je od osmanlijske vladavine u ratnim operacijama godine 1687.-1688.

Rotne operociie u licigodine 1689.

Sklapaju s savez za rat protiv Osmanlija

godine 1683., Austrija iVenecija dogovorile su

se da ie zadrLati onaj teritorij koji osvoje,

Osvajanjem Knina Veneciji se orvorio pur

prema Lici i Krbavi s time je mogla steii velike

teritorijalne dobitke Sto je zabrinulo Bei. Zatoje Dvorski savjet naloLio generalu Her-

bertsteinu da s postro jbamaiz Senja i Karlovca

5to prije zauzme Liku i Krbavu. Dok je

Herberstein okupljao vojsku i provodio pri-

preme za ratne operacije, dobro obavije5teni

Badenski pozvao je hrvatsko g bana Nikolu

Erdodya da sa satnijama zaposjedne Kostaj-

nicu, Jasenovac i Dubicu, jer su se oiekivaliturski napadi ba5 s re srrane . Zanimljivo je da

Turci, koliko god su bili u nezavidnom poloZa-

ju, nisu odustajali od povremenih napada

jazbog dega je trebalo biti na stalnon't oprezlr,

Prema predvidanjima uskoro sri laki osmarrlijs-

ki konjanitki odredi presli Unu i krstarec'i cile-

lim krajem sve do Kupe poku5ali su ugrabiri

Sto vi5e plijena i poiiniti Sto veiu Stetu. Uz pur.

prema vei uhodanom vi5estoljetnont nacinu

djelovanja, "snimali" sLl teren i protivnic'ke

snage kako bi priprernili dolazak veie vojske,

l,lskoro je i ta velika vojska pre5la Unu ali

samo da bi stigla do Zrina gdje ju je grofDra5kovii strahovito potukao.

U meduvremenu Herberstein je s

carskim i granitarskim satnijama krenuo iz

Senja i Karlobaga preko prijevqa na Velebiru

Carskoj vojsci redom su se bez orpora pre-

davale manje utvrde medu kojima \or.i i

Ribnik. Nakon dva dana topovske paljbe

predao se i Bilaj, Zauzet je Budak, a sliino se

nakon kratke topovske paljbe predao i

Peru5ii. U oslobodenom Peru5icu poznati ltar-

odni i duhovni voda Marko Mesiii odrLao je

rnisu zahvalnicu kojom prigodom je pokrstio

one obitelji koje su ru hjele osrari . Za-

uzimanjem Siroke Kule Lika je bila oslobodena

osmanlijske vlasti. Dalje je Herberstein nas-

tavio prema Krbavi u kojoj su veie turske

posade bile u Buniiu i Udbini. Posebno dobroje bila branjena tidbina tako da se Herberstein

odlutio samo na opsadu bez nepotrebnih

gubitaka, saznavsi u meduvremenu da posada

nema dovoljno vode. Nakon 18 dana, 21. srpn-

lapredala se iUdbina uz slobodan odlazaknar-

oda i vojske bez oruLja. Turska posada napusri-

la 1e i spalila Bunii. Herberstein je u Udbini

ostavio posadu od stotinjak vojnika i otiSao

kuii. Tako su bile zavr5ene operacij e za oslo-

badanje Like i Krbave.

svakom slutaju IJnu su prvo presle lake

banske satnije i za njima ostala vojska. U

Zestokoj bitci turska vojska je rubijena,, a

odmah nakon bitke predala se i posada u

Kostajnici.

Dalje je vojska nastavila pur nizvodno

desnom obalom Save zauzimajuii napu5tena i

spaljena mjesta medu kojima i najveii Jase-

novac. Nakon povratka u Brod, Badenski je

vojsci dao odmor dok su banske satnije Zurno

morale nazad na granicu na Uni. U meduvre-

menu Husein Topal-pa5a okupio je novu

vojsku i uzvodno od Broda presao Savu ali ga

je u bitci kod DAvora 5. rujna, do nogu potu-

kao Badenski Prlo je nekoliko tisuia'luraka, a

uz ntnrli11., , , ,rl:zi:r i plijena osvojeno je i 40

zasta\'t \.,., :-. -' ' 'c otkktnio prijetnju iz

Bosne, Badenski je nastavio s osvajanjem

desne obale Save. Zauzeo je Briko, i sva mjes-

ta do u5ia Drine medu kojima Sabac iZvornik.Na jugu Hrvatske, dugo pripremani

teren podeo je Veneciji donositi prve plodove.

Nakon Sto je carska vojska potukla 16,

kolovoza osmanlijsku vojsku kod Kostajnice,

upravitelj Dalmacije Girolamo Cornaro skupioje hrvatske i svoje satnije i29. kolovoza opsjeo

Knin. Pod zapovjedni5tvom bosanskog begler-

bega Mehmed-pa5e Atlagiia Itrin je branila

brojna i dobro opskrbljena posada. Nakon

te5ke topovske paljbe koja 1e trajala dvanaest

dana grad se predao Cornaru, U Kninu je

zarobljen veliki broj turskih zapovjednika i

uglednika koji su kasnije uglavnom zavr5ili na

galijama ili u venecijansktm zatvorima. t

sEtrJ ""-t):"'ffi^ ffirn2ec---ljl.r-.,- -' ^\Ct

-) !P,/- -)^ \xoRovlC 3llrKArEf,

UGARSKA

vaeY

\Y€q

-

OZUJAK, 1999. HRVATSKT VOJNTK EE