Hromiranje

46
 1 VISOKA TEHNIĈKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA „NOVI BEOGRAD“ S e mi n ar s k i r ad - Hromiranje - Student: Profesor: Simić Ivan Zoran Karastojkovic br. indeksa: 125/2011 

description

xczc

Transcript of Hromiranje

VISOKA TEHNIKA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA NOVI BEOGRAD

Seminarski rad

- Hromiranje -

Student: Profesor:Simi Ivan Zoran Karastojkovicbr. indeksa: 125/2011SADRAJ

UVOD..31.HROM......4 1.1.Ininjersko (industrijsko) hromiranje ili hard chrome Plating................................................4 1.2.Dekorativno hromiranje poznatije kao nikl-hromiranje.........................................................42.HROMIRANJE............................................................................................................................5 2.1.ta je "Hrom"?........................................................................................................................5 2.2.Koja je razlika izmeu "hromiranje", "Elektropoliko hromiranje", Hrome porinue", "hromiranje", itd? ...................................................................................................................5 2.3.Tipovi hromiranja...................................................................................................................6 2.3.1.Teko hromiranje..........................................................................................................6 2.4."rtveni" vs "Barrier Laier" hromiranje.................................................................................6 2.5."Pokai hrom", "Trostruki hromiranje", "Dvostruka Nikl-Hrom".........................................7 2.6. Boja hroma............................................................................................................................83.OBNOVA RADA HROMIRANJA..............................................................................................84.LJUTENJE HROMIRANOG MATERIJALA...........................................................................95.KISELINE U KOJIMA SE OBAVLJA HROMIRANJE.............................................................96.ALTERNATIVE.........................................................................................................................107.TRODUPLO HROMIRANJE , ETVOROSTRUKO HROMIRANJE", "DVOSTRUKO HROMIRANJE".........................................................................................................................11 7.1.Restauracija hromiranja........................................................................................................128.OPIS I PRINCIP RADA.............................................................................................................129.PROCES.....................................................................................................................................1210.TVRDI HROM.........................................................................................................................14 10.1.Osobine tvrdog hroma.......................................................................................................15 10.2.Primena tvrdog hroma.......................................................................................................15 10.3.Tvrdo hromiranje...............................................................................................................16 10.4.Rentabilnost tvrdog hromiranja.........................................................................................1811.MATERIJAL ZA HROMIRANJE...........................................................................................1912.DELOVI ZA HROMIRANJE...................................................................................................2013.PROBLEMI PRI PROGRAMIRANOM TALOENJU HROMA IZ SAMOREGULIUIH ELEKTROLITA........................................................................................................................20 13.1.Eksperimentalni deo..........................................................................................................21 13.2.Rezultati ispitivanja...........................................................................................................2214.LUK-PROCES HROMIRANJA...............................................................................................27 14.1.Proces................................................................................................................................28 14.2.trajk.................................................................................................................................29 14.3.etka electroplating..........................................................................................................29 14.4.Electroless taloenje.........................................................................................................29 14.5.istoa..............................................................................................................................30 14.6.Efekti................................................................................................................................30 14.7.Istorija...............................................................................................................................30 14.8.Hul eliji............................................................................................................................3115.UPRAVLJAKI SISTEM KADE ZA HROMIRANJE...........................................................3216.GALVANSKA METOD ZAPOLJAVA PLUSIRAJUI STRUJU PODESIVOG TALASAOBLIKA....................................................................................................................3217.ISPITIVANJE PREVLAKA Zn-Co LEGURA DOBIJENIH PULSIRAJUOM STRUJOM.................................................................................................................................34 17.1.Eksperimentalni deo......35 17.2.Rezultati i diskusija36 17.2.1.Iskorienje struje....36 17.2.2. Morfologija pulsa ZnCo legure............................................................................37 17.2.3.Makrohrapavost pulsa ZnCo legura......................................................................39 17.2.4.Koroziona stabilnost pulsa ZnCo legura...............................................................40 17.3.Praenje korozionog potencijala........................................................................................40 17.4.Polarizaciona merenja....41ZAKLJUAK44LITERATURA......45

UVOD

Hromiranje je termohemijski proces difuzionog obogaivanja povrinskog sloja niskougljeninih i alatnih elika hromom zagrevanjem u odgovarajuoj sredini. Ovaj proces obezbeuje povrinskom sloju elika visoku tvrdou, otpornost na habanje, toplotnu postojanost i otpornost na koroziju u sredinama kao to je morska voda ili azotna kiselina, tj. u baznim i kiselim sredinama, otpornost prema oksidaciji. Hromiranje se izvodi u vrstoj, gasovitoj ili u tenoj sredini. Hromiranjem u vrstoj sredini delovi se zagrevaju u smei prakova (50% ferohroma + 49% Al2O3 + 1% NH4Cl); u gasovitoj sredini delovi se zagrevaju u atmosferi CrCl2; u tenoj sredini delovi se zagrevaju u rastopljenim solima (BaCl2 + NaCl + 1015% CrCl2). Temperatura procesa hromiranja je 10001050C u trajanju od nekoliko asova. Struktura hromiranog sloja sastoji se iz karbida hroma (Cr,Fe)7C3 ili (Cr,Fe)23C6 i sloja ispod njega sa visokim sadrajem ugljenika (0,8% C). Tvrdoa hromiranog sloja kod niskougljeninih elika je 250300 HV, a kod srednje i visokolegiranih elika je 12001300 HV. Dubina hromiranog sloja iznosi 0,150,2 mm.

1.HROM

Hrom je sleng za hromium (Chromium) jedan od 91 prirodnih hemijskih elemenata. Hrom je metal. U prirodnom stanju hrom je zbog svojih karakteristika neupotrebljiv. Najea upotreba hroma je hromiranje to je u stvari tanak sloj hroma (pohromiranje, slino pozlati) uglavnom na osnovi koja je od elika ali s vremena na vreme kao osnova koristi se i Aluminijum, Mesing, Bakar, Plastika i Nerajui elik. Veoma esto ljudi opisuju tj. nazivaju bilo koji ljatei materijal hromom, koji u stvari nema veze sa ovim materijalom. Na primer: dobro ispolirani ljastei aluminijumski delovi motorcikla, ispolirani tokovi, niklovani reetke u poretu su u principu stvari koje ljudi s grekom nazivaju hromiranim delovima. (Nije sve sto sija zlato, pri prev.) U stvarnosti jako je teko odrediti koji je deo hromiran, osim u situacijama kada su delovi jedan pored drugog. U tom sluaju je vrlo lako odrediti koji je deo hromiran jer je zavni izgled mnogo bolji/lepi kod hromiranog dela. Hromiranje je mnogo reflektivnije, svetlije, takoe vie je plaviasto tj. nije tamnije, sivoliko ili zuckasto. Hromiranje je takoe vie kao ogledalo, obljeci su manje distorcirani nego kod drugi slinih finia, u hromu se jako dobro ogleda. Koje su razlike izmeu razliitih naina hromiranja: "Chrome Plating", "Chrome Electroplating", "Chrome Dipping", "Chroming", itd.? Nikakve razlike nepostoje jer se hromirnaje uvek vri elektrolizom. Da li je onda svako hromiranje isto? Nije. Postoje dva osnovna naina hromiranja: 1.Ininjersko hromiranje (Industrijsko) (Hard Chrome Plating) i 2.Dekorativno hromiranje poznatije kao Nikl-hromiranje.

1.1.Ininjersko (Industrijsko) hromiranje ili Hard Chrome Plating

Veina ljudi nije upoznata sa industrijskim hromiranjem. Ovim hromiranjem nanosi se deblji sloj hroma zbog bolje upotrebne otpornosti, lubrikacije, trenja, uljne otpornosti itd. Neki od primera industrijskog hromiranja su klipnjae u hidraulijskim cilindrima, leajevi, karike, puane/pitoljske cevi, navoji i povrine otporne na bu. Ovaj vid hromiranja nije u stvari jai od obinog hromiranja ali je zato sloj hroma dosta deblji i samim tim se tvrdoa moze ispitati i izmeriti. Kod obinog hromiranja nemogue je izmerti tvrdou hroma jer je sloj jako tanak i tokom testa ispuca kao ljuska jajeta. Industrijsko hromiranje se skoro uvek vri na elinim delovima ili delovima napravljenim od ovrsnutog elika. Ininjerijsko hromiranje je metalnog izgleda ali nije reflektujue i nije za dekorativnu upotrebu. Ovaj proces nije poeljan ukoliko elite da hromirate tokove ili branike ili ako elite da zavrna obrada bude ljastea. Postoje i varijacije ininjerskog hromiranja gde je sloj hroma porozan da bi mogao zadravati ulje i ostale podmazivae. Veina radionica koje se bave ovim hromiranje se ne bave dekorativnim hromiranjem jer je njihova orijentacija industrijska primena hroma. 1.2.Dekorativno hromiranje poznatije kao Nikl-hromiranje Dekorativno hromiranje se ponekad naziva nikl-hromiranje, jer ona uvek podrazumeva luk nikla na objekat pre nego to oplatom Chrome (takoe ponekad ukljuuje luk bakra na objekat pre nikla, takoe). Niklovanje daje glatkou, mnogo otpornost na koroziju, kao i veina refleksijom. Hromiranje je izuzetno tanak, mereno u milionitih delova ina nego u hiljaditim. Kada pogledate dekorativni hrom povrine, kao to je hromirana volana ili kamion branika, najvei deo onoga to vidimo je zapravo efekti niklovanje. Hrom dodaje vrlo malo plaviasto (u odnosu na malo ukastu nikla), titi od nikl kaljaju, smanjuje grebanje i simbiotiki doprinosi otpornosti na koroziju. Ali poenta je, bez sjajnog nikla sravnjena undercoating, ne bi imao re otporan, reflektujue, dekorativne povrine. Uzgred, ne postoji takva stvar kao to je "decrotif hromiranje". To je samo pogreno napisana "dekorativna". Dekorativno hromiranje se esto zove i nikl hromirane jer zahteva da se prvo nikl elektrolizom nanese na nosei materijal pa se tek onda hrom takoe elektolizom nanosi na nikl. Ponekad se i bakar nanosi na osnovu pre nikla. Niklovanjem se postie jednolikost i korozivna otpornost i reflektivnosti materijala. Hromiranje se vri jako tankim slojem merljivo u milionitim delovima incha. Za razliku od ininjerijskog (industrijskog) hromiranja gde je sloj hroma u hiljaditim delovima incha. Kada gledate u hromiranu povrinu kao to je branik ili toak ono sto vidite je u stvari efekat niklovanja. Hrom daje onaj poznati plaviasti odsjaj, zatiuje nikl od gubitka sjaja, minimizuje oteenja i koroziju nikla. Bez niklovanja nemogue je ostvariti refletivnu dekorativnu zavrnicu.

2.HROMIRANJE2.1.ta je "Hrom"? Hrom je sleng za Chromium, jedan od 92 prirodno deavaju hemijske elemente. Hrom je metal, ali to nije korisno kao solidan, iste supstance. Stvari nikada nisu napravljeni od vrstog hrom. Umesto toga, kada ste uli da je neto hrom, ono to je zaista mislio je da postoji tanak sloj hroma, oplatom od hroma, na objektu (najvei deo objekta obino bude elik, ali povremeno aluminijum, mesing, bakar, plastike ili nerajueg elika). Uzrok povremenog zabune je injenica da su ljudi skloni da opiu bilo kakvu sjajnu zavrnu obradu kao "hrom" ak i kada je to zaista nema nikakve veze sa hromom. Na primer, jarko polirani aluminijum moto delovi, Elektro nerajueg elika brod nametanje, vakuum metalizirani Milar balone i lemove, polu-sjajne obojene felne i niklovani pei regali se ponekad naziva 'hrom' od strane laika. Zaista nije uvek lako rei pravu galvanizaciju hroma iz drugih zavri ako delovi nisu rame uz rame. Kada hromirana povrina nalazi odmah pored drugog svetlo finiu ipak, drugi fini obino nee porediti veoma povoljno :-) Hromiranje je reflektivna (svetlija), plavlje (manje bledo, sivkasto, ili ukasta), a vie Reflektirajui (refleksija je dublji, manje iskrivljen, vie kao ogledalo) od drugih zavri. Stavite jedan kraj merilo protiv svetlom finiu, i vidite koliko ina brojeva se jasno moe proitati u odrazu - moete jasno videti oblake na nebu ogleda u hromiranje. A tu je teko definisati "Bljesak" na vrh oplatom kvaliteta hromiranim da gotovo nita drugo ima. 2.2.Koja je razlika izmeu "Hromiranja", " Elektropoliko hromiranje", "Hromiranje porinue", "hromiranje", itd? Nita. Hrom uvek primenjuje elektropoliko, nikada nije istopio na delovima u modi okolade na jagoda, prska na kao bojom, ili primeniti na bilo koji drugi nain nego do luk. Napomena prethodnog stava, meutim, da sve to je donekle svetao nije nuno pravi hromiranje.

2.3.Tipovi hromiranja

Ne ba. Postoje dva razliita opta aplikacije za hromiranje: "Teko hromiranje" (ponekad se naziva 'inenjering hromiranje' ili 'funkcionalna hromiranje ") i" nikl-hromiranje "(ponekad se naziva' dekorativno hromiranje"). 2.3.1.Teko hromiranje

Veina ljudi nije ba upoznata sa tekim hromiranjem. Teko hromiranje je hromiranje koji je primenjen kao prilino tekim slojem (obino meri u hiljaditim delovima ina) za otpornost na habanje, mazivost, ulje zadravanje, kao i druge 'Vear" svrhe. Neki primeri bi hidrauline cilindre ipke, valjci, karike, plesni povrine, nit vodii, pitolj buotina, itd 'Hard Chrome' nije ba tee nego druge hromiranje, to se zove teko hromiranje, jer je debela dovoljno da tvrdoa. Merenje se vri na njega, dok je dekorativna hromiranje je samo milioniti deo ina debeo i da e razbiti kao ljuske ako tvrdoa test sproveden, tako da je tvrdoa stvarno ne moe direktno meriti. Teko hromiranje se skoro uvek primenjuje na stavke koje su napravljene od elika, obino ovrslog elika. To je metalik u izgledu, i moe biti sjajna, ali nije nuno dekorativna. Teko hromiranje nije fini da elite na toak ili branik.

Slika 1 .Teko hromirane komponente, zahvaljujui SAD hrom korporaciji Njujorku

Postoje varijacije ak i u okviru tekog hromiranja, sa nekim od premaza optimizovane da bude posebno porozna za naftnu zadravanje, drugi "tanka gusta hrom", i tako dalje. Mnogi koji rade prodavnice teko hromirane uiniti nijedan drugi vid oplatom na sve, jer je njihov posao je dizajniran da slui samo projektovana, nose tipa, potrebe. Ako prodavnica kae da su do 'hard hroma samo', oni nemaju slubu koja bi veina potroai e biti zainteresovani.

2.4."rtveni" vs "Barrier Laier" hromiranje

Prvi strani: Neki itaoci mogu upoznati sa zamenljivim cinka anode koriste na brodovima za zatitu elika od korozije trup. Ono to cink anode uradite je rtvuje sebe da zatiti elik. Cink je "anodni" na elik, i ta to znai da kada je pod napadom eline i da izgubite elektrone (to bi izazvati elika da oksidira i konvertuje iz vrstog metala da ra), elektroni e tei od cinka na elik za odravanje ravnotee i titi ga, tako da cink corrodes umesto da elika da korodiraju. Pocinkovane krovni materijali su presvueni cinkom, a funkcionie na isti nain: elik je prilino siguran od korozije dok postoji cink ostalo na tome da se rtvuju. Sada, moe li zatitili trup elika amcu je sa nikl anode ili hromiranim anoda umesto cink anode, ili da li anodicalli zatitite krov elika sa niklom prevlakom ili hromiranim slojem? Apsolutno ne! elik je "anodni" da nikla, umesto kruga na drugi nain ". Trenutna tee na pogrean nain. elika bi se rtvuju za zatitu nikla i hroma. Dakle, zamislite stavku elika koji je obloen nikla i hroma, ali postoji poroznost ili rupice na niklovanje ... elika e nestati ra, rtvujui sebe da pokua da zatiti nikl! Ako ste videli 50 godina staru junked Rat-zamku kamiona ili automobila, moda ste videli tanke komade uvijanja nikl hrom, i ne elika, gde branik koristi da bude.

Slika 2. Bicikl blatobran sa niskim kvalitetom nikl-hromiranje, truli daleko u 3 meseca, kao elik sacrificialli corrodes da zatiti nikl-hromirane, 2. Bar stalak namenjen za unutranju upotrebu, posle jednog dana na otvorenom po kii.

Za razliku od "rtvenih" premaza kao Cinkovanje ili cinkovanje, gde poroznost ili rupa ili golom ivica moe biti nita strano, poroznost u nikl-hromiranje je katastrofa, koja ne samo da ne uspevaju da zatite elik, ali u velikoj meri ubrzava koroziju elika. Nikl-hromiranje je "barijera sloj" oplatom, kada barijera je prekren, to je sve gotovo. Nikl-hromiranje posao sa rupice ili poroznosti je mnogo gore nego bez obloge uopte.

2.5."Pokai hrom", "Trostruki hromiranje", "Dvostruka Nikl-Hrom"

"Pokai hrom" verovatno znai hroma koji je dovoljno dobar da bude na pobednikom ulasku u saobraajnoj ou. Iako veina OEM oslanjaju na "samo-nivelisanje" imovine niklovanje da dovoljno odraavanja grubo poliranog elika, hromirani ljubitelji smatraju da klju da "pokae hrom" je bakra plou stavka, a zatim polirati bakra na pun sjaj pre poetka niklovanje. Bez obzira da li poeti sa golom elika ili bakra polirane, najmanje dva sloja oplatom Follov - sloj nikla i hroma sloj. Ali visok kvalitet prevlake obino zahteva dva sloja nikla. Prodavci su uvek u potrazi za prednost, i oni e koristiti sve dobro zvue uslove da mogu da se izvuku sa tim! Ne postoje zakoni koji definiu ta je trostruko hromiranje zapravo znai, pa prodavci e biti skloni da pozovete svoje usluge "triple hromirane" ako postoje ukupno 3 sloja bilo kakvog oplatom, ili "etvorostruki hromiranje" ako postoje 4. Dakle, ti termini znae malo. Uzgred, Tri-hrom nije skraenica za trostruki hroma i heksadecimalni hrom ne znai est slojeva. Ali vie o tome kasnije. . . Najvanije pitanje za trajno hromiranje za spoljnu izloenost kao to na vozilu je da bi trebalo da imaju najmanje dva sloja niklovanje pred Chrome: naime, polu-sjajan nikla praeno jakom nikla. Razlog za ovo podrazumeva anodni korozije pitanja smo razgovarali. Svetao nikla je anodni na polu-svetlu nikla i sacrificialli ga titi, irenje korozije snage bono umesto to im omoguava da prodru do elika. OEM zahtevaju veoma blisku kontrolu nad ovim faktorom, a postoji test (Chrisler razvila STEP test) koji velike prodavnice rade dnevno da osigura prave potencijale. Paljivo kontrola ovom pitanju je verovatno glavni razlog to hromiranje dananji uveliko outlasts i hromirane ranijih vremena. Ako restauracija prodavnica nudi samo jedan sloj niklovanje, oni moraju da ga primenjuju stvarno teko, ako koroziju se garantovati, jer svaki poroznost ili pinhole e propasti osnovnog elika. Strunjaci tvrde da li je bakar oplatom prua nikakvu dodatnu korozionu otpornost na sve, ali sa ili bez bakra oplatom, hrom na vrhu jedne tankim slojem nikla nee drati do ozbiljne izloenosti vozila! Industrija strunjaci pozivaju dva sloja nikla "obostrano niklovanje", i da e biti mnogo bolje koristiti termin od "trostrukog hroma" i slino.

2.6. Boja hroma Sa izuzetkom crnog hromiranje, ne postoji takva stvar kao to je boje hroma. Umesto toga, oni boje premazi su providne boje primenjuju nad slojem sitnih aluminijumskih pahuljice, i treba da se zove "hrom izgled boje", vie o tome kasnije. Neki "crna hrom" je verovatno "hrom izgled boja", ali pravi crni hromiranje se postie sa kontaminanta koja se pretvara u metal zadimljenim sivo ili potpuno crne. Crna hrom moe biti dekorativni fini za automobilske delove, ili mat fini za registrovane reflektujuim prevlake na mikroskopa i optikih ureaja, ili velike premaz za solarne kolektore. Imamo odlinu podcast intervju o crnoj hroma .

3.OBNOVA RADA HROMIRANJA

Hromiranje je teko pitanje potapanje lanak u rezervoaru, to je dug proces koji se esto ukljuene poinje sa zamornom poliranje i bruenje, zatim ienje i kiselina porinue, zincating (ako deo je aluminijum), i bakar oplatom. Za top refleksijom "Prikai Chrome", ovo e biti praeno bruenje od bakra za savrenu glatkou, ienje i kiseline potapanje opet, i oplatom vie bakra, a zatim dve ili tri razliite vrste niklovanje, sve pred hromiranje se uradi. Ispiranje je potrebno izmeu svakom koraku. Kada stavka treba "rechroming", razumeju ta je zaista ukljuen: skidaju Chrome, guljenje nikla (i bakar ako postoji), onda poliranje iz sve ogrebotine i fleka (oni ne mogu biti pozlaeni vie i sve ogrebotine e shov posle oplatom), zatim oplatom sa bakrom i "Mush bruenje" na skvo bakra u svim sitnim jame, a zatim poinje ceo proces opisan gore. Naalost, jednostavno replating stari komad moe kotati nekoliko puta kako bi se zamena kota. To je stara pria cene rada. Nova stavka zahteva daleko manje pripremni rad, a operater ili maina moe da obradi desetine identinih delova u isto vreme, dok meavina starih delova ne moe istovremeno obrauju, ali se mora obraditi jednu stavku u isto vreme. Ako pozlatar mora da provede ceo dan na vaim delovima, ne oekujte da kota manje nego to vodoinstalater ili mehaniar e vam naplatiti za dan njihovog vremena.

4.LJUTENJE HROMIRANOG MATERIJALA

Ako je va oplatom hrom je piling, to je skoro uvek proizvodnju kvar zbog nedovoljnog prijanjanja na oplatom na podlogu. Iako izloenosti uslovima moe svakako nauditi Chrome, i obezboji ga ili ga jamu, oni nee uspeti piling! To moe biti veoma teko za galvanizaciju prodavnicu da dobije dobru adheziju na neke stvari (najee na alu tokove, jer oni nisu isti aluminijum), ali ako oni ne mogu da rade oni ne bi trebalo da ga proda.

Slika 3 .Tri primera ljutenje i plikovi Chrome na tokovima Ako su vai delovi su piling hroma, treba da se ale i da ne moe otkloniti tako gluposti o hemikalijama u vaoj garai, koliko esto perete tokove, itd. Mi emo ga ponovim, mi smo sigurni da je: za ljutenje hrom je praktino uvek proizvodnji defekt. Ako se vas hrom ljusti onda je to proizvodni defect zbog nedovoljnog hromiranja ili loe pripreme. Iako vremenski uslovi utiu na hrom oni nikad neizazivaju ljutenje. Jako je teko napraviti visoko kvalitetno hromiranje Aluminijumskih tokova jer tokovi nisu od istog Aluminijuma. Ako se vasi hromirani tokovi ljute nemoj te nikad prihvatiti objasnjenja da je to zbog hemikalija u vaoj garazi ili zbog estog pranja tokova. Hrom se ljuti samo zato sto hromiranje nije dobro uraeno i taka.

5.KISELINE U KOJIMA SE OBAVLJA HROMIRANJE Hromiranje se obavlja u veoma visoko koncentrisana (oko 32 gr / gal.) Hromne kiseline, H 2 Cro 4 - "estovalentnog hroma" - stvari koje su Erin Brockovich odomaena re. Ako susedstvo dete razvija rak iz bilo kog razloga uopte i njegovi / njeni roditelji saznaju da ste bili hromiranje, Bog ti pomogao. Fabrike koje koriste ove stvari zahtevaju izduvni ribanje, oni zahtevaju dima supresanti da prate svaki dan. Radnici zahtevaju medicinsku nadzora (este testove krvi za apsorbovanog hroma). Ako ste ilegalno da odloite hromne kiseline ete verovatno biti uhvaen jer se ispira kroz zemlju veoma lako i pretvara se u izdani, i to ne samo lako detektovati, ali je vidljivo na 1 deo u milion, i svi bunari i voda zalihe se prate za hrom. Ispustio au na podu garae? To bi moglo biti dovoljno da se otruje sve bunara oko vas, a vi nemate "osiguranje" u politici zagaenja vaeg homeouner je. Povrh svega toga, mnogi gradski saveti su pisani ili de fakto zabrana hromiranje. Konano, hromiranje je poznat po vodonika embrittlement. Ako ne znate kako da se odmah i pravilno ispei delove da ublai embrittlement, moete da ukljuite okorele delova eline kao izvorita, upravljajui veze, veze u osetljivoj stakla. Hromiranje se vri u jako koncentrisanoj kiselini H2CrO4 "hexavalent chromium" to je ona ista otrovna kiselina koja je od Erin Brockovi nainila zvezdu. Fabrike koje koriste ovu kiselinu moraju imati izduvnu ventilaciju, takoe radnici su pod stalnom kontrolom lekara jer je trovanje hromom jako opasno. Ako bacate hrom ilegalno onda znajte da kroz zemlju vrlo brzo dolazi do podzemnih voda i u najmanjoj formi se vrlo lako detektuje a posto se svi bunari i izvori vode kontroliu skoro je nemogue izbei odgovornost. U sluaju kontaminacija vodenih izvori takvi izvori se vie nikada ne mogu koristiti. Ako malo prospete u garai to je dovoljno da zatruje sve izvore u radijusu od nekoliko blokova. Takoe mnogi gradski odbori su zabranili hromiranje u domaoj radinosti. Na kraju, Hrom je poznat da se vezuje za Vodonik i ako niste u stanju da pravilnom obradom spreite to vezivanje, mozete pretvoriti svoje izdrljive eline delove u delove lomljive kao da su od stakla.6.ALTERNATIVE Postoje stvari koje su lake i bezbednije nego hromiranje. Ako su vai delovi su aluminijum, moete da nauite da poljski, poliranog aluminijuma moe izgledati veoma dobro zaista! Ako elite laki put do svetlosti nego hromiranje, nova generacija "hrom izgled boja" je mnogo bolja nego to je bila dostupna jo pre nekoliko godina. I vi moete staviti providne slojeve na vrhu sjajne metalne sloja daju crvenu hroma ili plavu hromirani izgled.

Slika 4. Sjajni metali

Ako insistirate na pravi electroplating, postoje novije vlasniki prevlake procesi bazirani na drugim metala i legura, kao to su kalaj-kobalta koji su jo electroplating, i dalje mogu dobiti u nevolji, ali barem ne nose hipoteku kancerogenog estovalentnog hroma . Druga mogunost je trovalentni hromiranje (ovo je neto sigurnije i ekoloki pristup electroplating hrom od tradicionalnog hek hroma, ali boja je malo tamnija i manje plava). Veina OEM nisu usvojeni trovalentnom hroma, a delovi ne mogu da se meaju, jer je boja malo off. Postoje procesi mnogo jeftniji. laksi i zdraviji od hromiranja. Ako su vasi delovi od Aluminijuma onda ih ispolirajte, bice jednako dobri. Takodje postoje i farbe ciji je finish slican hromiranju, ako i dalje insistirate na elektrolizi onda postoji opcija tin-cobalt-izacije. Iako je i to detaljan i kompleksan proces bar niste izlozeni karcenogenim hexavalentim hromom. Porozno ili mreasto hromiranje se koristi kod delova koji se taru a nisu dovoljno podmazani...poveava im se hromiranjem otpor na troenje/habanje...komad moe da bude otporniji i do 150 puta u odnosu na nehromiran deo.Primer za ovo je kouljica cilindra u motoru. Osim ovoga postoji i mleno hromiranje,ahatno a takoe i crno hromiranje(dobija se crna prevlaka).Da ne ulazimo u detalje zato i kako. estovalentni hrom koji se koristi u ovu svrhu hromiranja koristi se ve 70 godina otkad je hromiranje i poznato a uvek je kupatilo sastavljeno od hrom anhidrida(CrO3 koji se rastvori u vodi daje hromnu kiselinu H2Cro4) i neznatni dodatak sumporne kiseline (H2SO4) ovaj odnos je teoretski 100:1 (100 delova CrO3 i jedan deo H2SO4)...pokualo se i radi se sa jedinjenima trovalentnog hroma koji je manje otrovan ali prevlake dobijene iz ovog kupatila nemaju sjaj i lepotu karakteristinu za prevlake estovalentnog hroma. U ''kunim uslovima'' se to moe uraditi ali je potrebno i teoretsko znanje i iskustvo da bi se dobila kvalitetna prevlaka...jedino rastvor iz kade za hromiranje se nikad ne prosipa pogotovo ne u kanalizaciju. Postoje naini za neutralizaciju rastvora i njegovo bezbedno skladitenje ili odbacivanje. Poto kako kae nisi tehnolog tekst si dobro preveo i nisi ''omanuo'' nigde ni u tehnikim izrazima kolko je to otrovno ili kancerogeno(a ta nije??) rastvori se dakle retko odbacuju ,uglavnom se kontroliu i ''doteruju'' pa slue godinama,trebalo je da doda da je anoda u kadama za hromiranje olovna(legura Pb i Sb(antimon). Postoje i postupci za spreavanje izdvajanja vodonika na komadu koji se hromira (komad je katoda a na njoj se izdvaja vodonik koji se ''utiskuje'' u prevlaku pa je ini krtom i poroznom).

7.TRODUPLO HROMIRANJE , ETVOROSTRUKO HROMIRANJE", "DVOSTRUKO HROMIRANJE"

Kvalitetno dekorativno hromiranje zahteva bar dva sloja Nikla pre samog hroma, prvi sloj je polu sjajni nikl, drugi sloj je sjajni nikl. Razlog zbog kojeg su dva sloja obavezna je galvanicijska korozija. Sjajni nikl je anodan prema polu-sjajnom nikl, zasticujui ga irenjem korozivnih sila povrinski tj. nedozvojava penetraciju korozije ka osnovnom materijalu, eliku. Krajnji kupci zahtevaju visoku kontrolu ovog procesa i postoji test (Krajslerov STEP test) koji velike radionice rade svakodnevno da bi kontrolisale potencijal izmeu slojeva nikla. Kontrola ovog procesa je najzaslunija to je dananje hromiranje daleko kvalitetnije nego ranijih godina. Ekspertska miljenja se razlikuju da li bakarnizacija poboljava korozivnu otpornost, ali im je zajedniko miljenje da hrom na jednom sloju nikla ne moe izdrati brutalnu uslove kojima je izloen na motornom vozilu. Tehnolozi ovaak sistem hromiranja nazivaju Dupleksno niklovanje sto je mnogo bolji izraz nego trostruko Hromiranje. Hromiranje je dugotrajan process koji zahteva poliranje delova, ciscenje delova pa kiselinsku obradu, pa bakarnizaciju, pa poliranje bakra, pa ponovo ienje i kiselinska obrada, pa jos jedna bakarnizacija pa onda dva ili vie slojeva nikla pa tek onda hromiranje. Ispiranje delova je obavezno izmeu svih postupaka. Kao to je vec navedeno, dekorativno hromiranje zahteva minimum od dva sloja: jedan sloj Nikla i jedan sloj Hroma. Visoko kvaliteno hromiranje zahteva bar dva sloja Nikla, moe se desiti da ima i po dva sloja bakra ispod nikla, takoe ako su delovi plastini onda se postavlja i specijalni sloj nikla (elektroless) pa tek onda se elektrolizom navlae slojevi nikla i najzad hroma. Ako je deo od aluminijuma onda je prvi sloj od cinka. Nepostoje zakoni ili ustaljena praksa kada se koji deo moze nazvati trostruko ili cetvorostruko hromiranim. Prodavci uglavom reklamiraju kao takve sve hromirane povrine koje imaju bilo kakva 3 ili 4 sloja. Uglavnom ovi termini ne znae nista i moraju se sa rezervom prihvatiti.7.1.Restauracija hromiranja

Jako bitno je razumeti sta je sve potrebno uraditi kada neki ve hromirani deo mora biti restauriran. Originalni Hrom, Nikl i Bakar se moraju skinuti, onda se deo ispolira da se otklone sva oteenja, onda se deo ponovo bakarnizuje ime se oteenja popunjavaju bakrom nakon ega se ponovo polira i citav gore navedeni proces se ponavlja. Naalost, hromiranje starog dela vrlo esto kota mnogo vie nego sto kota sam deo. Najskuplji deo je sam process. Novi delovi se mogu obraivati simultano, zahtevaju mnogo manju pripremu. Stari delovi se ne mogu obraivati simultano vec deo po deo i samim tim zahtevaju puno vremena.

8.OPIS I PRINCIP RADA

Moemo ralanjivati samo stvari ije vodene otopine ili taline provode elektrinu struju. Takve se stvari nazivaju elektrolitima, a dele se na jake i slabe. Elektrolit se ulije u elektrolizer (posudu u kojoj se vri elektroliza) i u njega se urone elektrode spojene na izvor istosmerne elektrine struje. Zbog prolaska struje kroz elektrolit, ioni otopine ili taline kreu se prema elektrodama. Katione (pozitivne estice) privlai katoda (negativna elektroda), a anione (negativne estice) anoda (pozitivna elektroda). Na elektrodama se poinju vriti elektrodne reakcije redukcija na katodi i oksidacija na anodi. Ako je mogue vie istovremenih razliitih elektrodnih reakcija, odvijat e se ona za koju treba najmanje energije. Kod svih metala iji je standardni redukcijski elektrodni potencijal vei od -1.5V, elektrolizom vodenih otopina njihovih soli na katodi se vri redukcija iona tih metala. Ako je standardni redukcijski elektrodni potencijal manji od -1.5V, na katodi se vri redukcija vode. Na anodi se tokom elektrolize vodenih otopina soli koje sadre jednostavne anione uvijek vri oksidacija tih aniona. Ako soli sadre sloene ione, na anodi se uvijek vri oksidacija vode. Proces za proizvodnju oblikovala Elecronic komponentu, kao to je solidan elektrolita kondenzatora koja se sastoji od kondenzatora element ukljuujui katodne slojem, anoda olova, pre pozlaeni anoda vode terminala povezan na anoda vostvo, pre pozlaeni katoda vode terminal prikljuen na katoda sloj, a izolacioni lan koji encapsulates kondenzatora element i ostavlja jedan deo anode i terminala olovnih katodnim izloen. Zatienoj delovi unapred pozlaeni anode i terminala olovnih katodnim imaju oplatom sloj formiran tome sadri organske materije u iznosu od 0,03 mas. % Ili manje.

9.PROCES1. Proces za proizvodnju elektronskih oblikovala sastoji komponentu: formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj sadri organske materije u iznosu od 0,03 mas. % Ili manje, rekao je korak formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj koji se sastoji puls galvanizaciju sa trenutnom talasnim ima kontra puls; pruajui elektronsku element koji ima elektrode; elektrino povezivanje rekao olova terminali koji imaju oplatom sloj elektroda rekao elektronsku element i enkapsulira rekao elektronski element ostavljajui deo, rekao je glavni terminal ima oplatom sloj izloen. 2. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tvrde 1, u kojoj je tekui signal ima od doba od oko 10 do oko 500 msec ukljuujui pozitivnog tekueg pulsa, iskljuivanje vreme od od oko 10 msec oko 500 msec ukljuujui negativna struja puls i kontra puls je negativna struja puls ima amplitude koja je od 1/2-1/50 da od pozitivnog tekueg impulsu i trajanje od 2 do 20 msec. 3. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tvrde 1, u kojoj je rekao korak formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj obuhvata pruanje elektrolitikih oplatom kadu i pulsirajui trenutni izvor, uranja, rekao je glavni terminal baznih metala u navedenim oplatom kupatilo, a prolazei Pulsirajui struja ima suprotan impuls kroz rekao galvanizaciju kupanje. 4. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tvrde 1, u kojoj je rekao korak formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj obuhvata oplatom je lim i udaranje lima da pribavi pre pozlaeni terminali olova koji imaju oplatom sloj predstaviti samo na Gornja povrina i manji povrina rekao olovne terminala. 5. Proces proizvodnji oblikovala komponente kao to tvrdi u zahtevu 1, gde je struja signal ima kontra puls koje ima na vreme i off vreme, ukljuujui kontra trenutnom impulsu. 6. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tubi 5, gde je kontra struja puls ima amplitudu koja je od 1/2 do 1/50 da od rekao na vreme impulsa i trajanja od 2 do 20 msec. 7. Proces za proizvodnju elektronskih oblikovala sastoji komponentu: formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj, koji korak od formiranja olovne kleme imaju oplatom sloj obuhvata puls galvanizaciju sa tekueg talasa ima kontra puls, pri emu je tekui signal ima od doba od oko 10 do oko 500 msec ukljuujui pozitivna struja puls, OFF vreme od 10 ms do 500 msec ukljuujui negativnom trenutnog impulsa, a broja puls je negativan trenutni puls ima amplitude koja je od 1/2-1/50 da od pozitivnog tekueg impulsu i trajanje od 2 do 20 ms. 8. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tubi 2, u kome nema struje koja tee tokom OFF deo talasa, osim u negativnom kontra impulsa. 9. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tubi 1, pri emu oplatom sloj ima debljinu od oko 4 mu.m.. 10. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tvrde 1, u kojoj je rekao oplatom sloj lemljenje oplatom sloj, i rekao korak formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj obuhvata pruanje elektrolitikih oplatom kadu i pulsirajui trenutni izvor, uranja, rekao je glavni terminala baznih metala u navedenim oplatom kupatilo, a prolazei pulsirajua struja ima suprotan impuls kroz rekao oplate za kupanje, gde je oplata kupatila obuhvata 10 do 60 vol. % Od SN (BF.sub.4) sub.2, 1 do 40 vol.. % Pb (BF.sub.4) sub.2, 10 do 70 vol.. % Od HBF.sub.4 i 1 do 20 vol. % Aditiva. 11. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tubi 7, u kome nema struje protok tokom OFF deo talasa, osim u negativnom kontra impulsa. 12. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tubi 7, u kojoj je rekao oplatom sloj ima debljinu od oko 4 mu.m.. 13. Proces proizvodnji oblikovala elektronsku komponentu kako je tvrdio u tubi 7, u kojoj je rekao oplatom sloj lemljenje oplatom sloj, rekao je korak formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj obuhvata pruanje elektrolitikih oplatom kadu i pulsirajui trenutni izvor, uranja, rekao je glavni terminal baznih metala u navedenim oplatom kupatilo, a prolazei pulsirajua struja ima suprotan impuls kroz rekao oplate za kupanje, gde je oplata kupatila obuhvata 10 do 60 vol. % Od SN (BF.sub.4) sub.2, 1 do 40 vol.. % Pb (BF.sub.4) sub.2, 10 do 70 vol.. % Od HBF.sub.4 i 1 do 20 vol. % Aditiva. 14. Proces za proizvodnju elektronskih oblikovala sastoji komponentu: formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj sadri organske materije u iznosu od 0,03 mas. % Ili manje, rekao je korak formiranje olovnih terminale koji imaju oplatom sloj koji se sastoji puls galvanizaciju sa trenutnom talasnim ima trenutni puls, pri emu je tekui signal ima od doba od oko 10 do oko 500 msec ukljuujui pozitivnog tekueg pulsa, iskljuivanje vreme od 10 ms do 500 msec ukljuujui negativnog tekueg puls, a kontra puls je negativna struja puls ima amplitude koja je od 1/2-1/50 da od pozitivnog tekueg impulsu i trajanje od 2 do 20 ms; pruajui elektronsku element koji ima elektrode; elektrino povezivanje rekao olova terminali koji imaju oplatom sloj elektroda rekao elektronsku element i kapsuliranje rekao elektronske element ostavljajui deo, rekao je glavni terminal ima oplate sloj izloen, gde nema struje protok tokom OFF deo talasa, osim u negativnom kontra puls i rekao stop formiranja olovne kleme koji imaju oplatom sloj ine dodatno obezbeivanje elektrolitikih oplatom kadu i pulsirajui trenutni izvor, uranja, rekao je glavni terminal baza metala u rekao oplatom kupatilo, a donoenje pulsirajui struju koji ima kontra impuls kroz rekao oplatom kupanje, gde je oplata kupatila obuhvata 10 do 60 vol. % Od SN (BF.sub.4) sub.2, 1 do 40 vol.. % Pb (BF.sub.4) sub.2, 10 do 70 vol.. % Od HBF.sub.4 i 1 do 20 vol. % Aditiva.

Slika 5. Proces10.TVRDI HROM Naziv tvrdi hrom je dobio zbog velike tvrdoe koja je ravna tvrdoi okaljenih alatnih elika, a i zbog razlikovanja od dekorativnog hroma. Dok tvrdi hrom slui uglavnom za potrebe remonta mainskih delova i alata, dekorativni hrom nalazi primenu u estetskom doterivanju predmeta i ujedno njihovoj zatiti od korozije. Razlika meu njima je jo i u tome to se tvrdi hrom elektrolitiki nanosi direktno na osnovni materijal, preteno elik, i to u debljini sloja uglavnom do 0.4mm (u zavisnosti od namene dela), dok se dekorativni hrom obino nanosi preko potslojeva bakra ili nikla u debljini nekoliko mikrona. Tvrdi hrom nalazi sve veu primenu zbog svojih dobrih mehanikih osobina te je naao iroku upotrebu u tehnici, mada njegovo odomaenje je u naoj zemlji uglavnom na poetku razvoja. 10.1.Osobine tvrdog hroma1) Tvrdoa hroma iznosi 63-66 Rokvel jedinica. (Galvanski hrom ima 5 do 10 puta veu tvrdou od metalurkog hroma). U Mosovoj skali tvrdoa hroma je 9, to znai da ima tvrdou korunda. 2) Specifina teina elektrolitikog hroma iznosi 6.5gr./cm3. 3) Tvrdi hrom poseduje niski koeficijent trenja usled korisne osobine odbijanja, odnosno nedostatka moi lepljenja materijala. Tako koeficijenti otpora protiv klizanja su: -elik po eliku = 0.20 -hrom po eliku = 0.16 Hrom je otporniji na habanje za oko 2 puta od cementiranih delova (mada imaju slinu tvrdou), a za 4 putaod nikla. 4) Hrom poinje da omekava iznad temperature od 350*C, da gubi boju (oksidie) iznad 500*C, dok mu je taka topljenja oko 1600*C. 5) Athezija hroma za osnovu je vrlo jaka, u emu ima prednost nad ostalim galvanskim prevlakama i omoguava njegovu primenu i za najoptereenije mainske delove. 6) Prevlaka hroma moe da se nanosi na elike u prirodnom i termikom obraenom stanju, jer se procesom hromiranja ne menja struktura materijala. 7) Tvrdi hrom poseduje veliku hemijsku otpornost i na visokim temperaturama na veinu gasova, alkalija, soli i kiselina, sem kiselina halogena na svim temperaturama i sumporne kiseline na toplo. Usled svoje hemijske pasivnosti prevlake hroma su postojane na vazduhu, ne tamne i zato ih ne treba istiti (dok prevlake i nikla i srebra oksidiu), tako da predmeti s prevlakom hroma dobijaju izgled plemenitog metala. 10.2.Primena tvrdog hroma Tvrdi hrom se primenjuje za opravku dotrajalih i istroenih delova, pokvarenih delova u obradi, za poveanje otpornosti na trenje (jer ta osobina zavisi uglavnom od kvaliteta povrine materijala) za otpornost na koroziju, produenje veka mainskih delova i alata, odravanje tanosti mera kod mernih instrumenata itd. Hrom manje debljine, dekorativni, primenjuje se za delove izloene atmosferilijama za sanitarne ureaje, za pribor za jelo itd. jer je mnogo otporniji na koroziju od nikla. a) Debljina sloja. U dekorativnom hromiranju za zatitu delova od korozije trai se debljina hromne prevlake od 0.04 do 0.05 mm ako se prevlai samo hrom, to se ree praktikuje (naroito za mesing) zbog poroznosti hromnog sloja. Obino se radi s prethodnim slojevima od bakra i nikla debljine svega 0.002 mm, tako da ukupna debljina naslaga sa hromom iznosi oko 0.03 mm, to je i ekonominije zbog sporog taloenja hroma. Ispravnije je raditi s potslojevima, naroito kad povrina ima sitnih pora (od liva ili je najedena od korozije), jer naroito bakarni talog, ima prednost to popunjava te pukotine. Potom treba posebno voditi rauna da se ne zadre u porama ostaci bakarnog elektrolita ili nagomilanog vodonika, koji stvaraju mrlje, odnosno mehure na hromiranom sloju. Niklovu prevlaku, ukoliko se neposredno ne radi proces hromiranja, treba pre taloenja prevlake katodno aktivirati u razblaenoj sumpornoj kiselini ili polirati. To se preporuuje i za bakarnu prevlaku, jer se poliranjem sitne pore popunjavaju prevlakom metala. Debljina tvrdog hroma za alate za seenje, buenje, presovanje, rezanje i struganje (turpije, burgije) aluminijuma i aluminijumskih legura, bakra, bronze, livenog gvoa, mesinga, tvrde gume i plastinih masa iznosi 0.003-0.05mm kod alata za hladno izvlaenje metala sloj debljine 0.03-0.2mm, a za remontne potrebe debljina sloja se kree do 0.4mm,a nekada i vie (do 1mm) to zavisi od funkcije dela i njegove odgovornosti (vidi tabelu). Debljina sloja hroma

DELOVIZa novi deoPri opravci

1. Rezni alat (noevi,testere)0.003-0.008mm0.003-0.008mm

2. Kalupi za livenje metala pod pritiskom0.01-0.2mm0.05mm

3. Merni alati i kontrolni (kalibri,raklje)0.01-0.05mm0.12mm

4. Kalupi za presovanje plast. masa i dr.0.04-0.06mm0.10mm

5. Delovi maina i ureaja izloeni trenju (osovinice,leajne olje, poluge, klipovi, rukavci zupanika, valjci)0.01-0.05mm0.50mm

6. Kouljice cilindra0.05-0.50mm0.75mm

7. Hromiranje delova zbog mera bez optereenja (presovani delovi), gnezda kuglinih leaja, aure-1.0mm

8. Klipne karike i cilindri0.12-0.25mmdo 0.3mm

Tabela 1. Primena tvrdog horma

Za delove naroito optereene na habanje preporuuje se sloj hroma od 0.1mm ukoliko je podloga (osnovni materijal) s velikom tvrdoom (oko 60 Rc), a ako je mekana podloga (tvrdoe 30-38 Rc), onda je sloj debljine 0.3-0.4mm.10.3.Tvrdo hromiranje

Obnavljanje istroenih delova velikih dimenzija koji su potpuno ispravni osim to su na mestima izloenim trenju pohabani. Primena ovog postupka mogua je i na manjim delovima, ako je reparatura jeftinija od novog dela. Mogua primena je kod oteenih osovina, leita, klipova, cilindara, alata za obradu deformacijom i sl.6. Hromirane povrine loe primaju ulje i maziva tako da se za delove, od kojih se zahteva dobro prianjanje ulja, vri mreasto hromiranje kojim se dobija porozna povrina (cilindri motora i sl.6). Proces nanoenja hroma se vri elektrohemijskim putem tako to se u kadu napunjenu elektrolitom za hromiranje (hromov anhidrid, sumporna kiselina i destilovana voda) uranjaju olovne ploe i deo koji je potrebno hromirati.

Slika 6. ematski prikaz hromiranja

Deo se vezuje za izvor jednosmerne struje kao katoda dok su olovne ploe anode. Proputanjem struje dolazi do taloenja hroma iz elektrolita na povrinu. Jaina struje I zavisi od povrine dela koji se hromira i gustine struje Ok. Vreme trajanja hromiranja zavisi od potrebne debljine sloja. Promenom radnih uslova dobija se sjajna, mat i mlena povrina. Vrsta povrine se odabira u zavisnosti od radnih uslova u kojima funkcioniu hromirani delovi. Za manja optereenja koristi se sjajni hrom, a za one pri veim optereenjima i povienim temperaturama mleni hrom. Tehnoloki postupak obnavljanja je sledei:-mehanika obrada (najee bruenje) radi uklanjanja nejednakog oteenja dela, - kontrola mehanike obrade,-grubo odmaivanja u tenim rastvaraima (trihloretilen, perhloretilen) i fino odmaivanje elektrohemijskim putem u alkalnim rastvorima,-ispiranje,-hemijsko dekapiranje (ienje re ili zaostalih masnoa rastvorenim ili rastopljenim solima) radi uklanjanja oksida,-ispiranje,-elektrolitiko dekapiranje radi finijeg uklanjanja oksida,-hromiranje,-ispiranje,-kontrola izgleda i dimenzija i-termika obrada,-mehanika obrada (bruenje na meru),-kontrola. Prevlake hroma koje ne zadovoljavaju zahtevima, uklanjaju se u rastvoru sone kiseline. Zatita povrina koje se ne hromiraju vri se odgovarajuim lakovima, folijama ili trakama. Karakteristike tvrdo hromiranih delova su:-maksimalna debljina hromiranog sloja je 1 mm,-tvrdoa 50-67 HRC,-nije pogodno za primenu na delovima koji rade pri temperaturama viim od 600C.

10.4.Rentabilnost tvrdog hromiranja Tvrdo hromiranje je dosta dug proces i sloj hroma preko 0.3 - 0.4mm je neki put i neekonomian. Pored toga, deblji slojevi su manje otporni na troenje jer imaju grublju strukturu, tako da se za optereene delove preporuuje maksimalni sloj hroma od 0.25 0.30mm. Za bruenje se ostavlja viak hroma u sloju 0.05 0.15mm u zavisnosti od veliine dela i profila. Za uslove gde se jo uvek radi o spasavanju skupih (esto i inostranih) delova, pitanje rentabilnosti uopte se i ne postavlja. Ogranienja u primeni odnose se na komplikovane delove, jako optereene u radu, naroito gde ima slabijih preseka, a posebno jo ako su termiki ili mehaniki napregnuti (brueni) pre hromiranja, jer se u tom sluaju naponi sabijaju. Pre i posle tvrdog hromiranja, odnosno zavrene obrade, odgovorni delovi treba da se alju na magnetski pregled radi ustanovljavanja eventualnih prskotina, koje su izvor loma usled zamora materijala. Hrom se ne preporuuje za delove koji primaju koncentrine udare na jednom mestu (npr. opruge). Hromna prevlaka ne moe da se nanosi na magnezijum, aluminijum, cink, kadmijum, olovo i njihove legure. Pri hromiranju elinih delova u sklopu s delovima od elektrona (legura magnezijuma) i mesinga treba voditi o pojavi njihovog rastvaranja u hromnom elektrolitu, naroito na reljefnim povrinama, usled pojave senenja i pri prekidu struje. Ako je deo sa hromnom povrinom izloen u toku eksploatacije poveanoj temperaturi, razlici temperature ili lokalnom hlaenju, onda je poeljno uzeti manji sloj hroma, jer zbog raznog termikog irenja elika i hroma (hrom ima manji koeficijent toplotnog istezanja od livenog gvoa i elika, a znatno manji od bakra i nikla) moe da nastupi odvajanje hromne naslage od osnovnog materijala. Nasuprot tome, u sluaju neke eline osnove, naroito pri pojavi veih optereenja, tanak sloj hroma moe da se utisne u osnovu, pa nastaje troenje hroma, ljutenje i dr. Na kvalitet hromnog sloja utiu sve nepravilnosti u materijalu (lunkeri, zgura i dr.) do dubine od 0.5mm i to u jaoj meri ukoliko je je debljina sloja vea. Osobina hromne prevlake je da ima slabu atheziju prema drugim materijalima, to je naroito vano u sluaju podmazivanja. Zato, da bi se film ulja zadrao na taruim povrinama, primenjuje se tzv. porozno hromiranje (stubline i dr.) jer obian hrom zahteva dobro podmazivanje. to se tie zatitnih osobina od korozije, zbog toga to je hromoksid, koji se stvara pri hromiranju i obavija zrna gvoa, elektropozitivniji od gvoa, ta zatita je mehanike prirode. Da ne bi nastupila jo jaa korozija dela s hromnom prevlakom, potrebno je da ona sasvim prekrije povrinu i da sloj ima dovoljnu debljinu. Ako ima rupica u materijalu, zbog nastanka korozije izmeu osnove i hroma nastaje odvajanje-ljutenje prevlake.

Slika 7. ema tvrdog hromiranja1. izvor elektrine energije,2. olovna ploa3. radni predmet4. voltmetar 5. otpornik6. ampermetar7. kada8.elektrolit

11.MATERIJAL ZA HROMIRANJE Kao osnovni materijal za prevlake hroma slue sem elika, liveno gvoe, bakar, mesing i aluminijumska bronza, ali mo penetracije Cr je najbolja na eliku. Kao preporuljiv konstruktivni elik za hromiranje uzima se: St.3411, St.3711, St.6011, St.7011. St.1061, Stc.1661, Stc.2561, Stc.3561, Stc.4561, Stc.6061. En15, ECN25, ECN35, ECN45. VCN15, VCN25, VCN35,VCN45. EC30, EC60. Novi deo koji e se tvrdo hromirati,a koji je izloen optereenjima na udar ili pritisak,treba konstruktivno da odgovara nameni, odnosno da se primeni kao i bez hromiranja, dok delovi koji su izloeni samo trenju ne treba da se termiki doteruju. Tu tvrdi hrom moe da bude zamena termikoj obradi, to je ekonominije, jer se moe uzeti jevtiniji elik (manje legiran, odnosno ugljenini) u pojedinim sluajevima. 12.DELOVI ZA HROMIRANJE Od konstruktivnih delova hromiraju se razne osovine i osovinice, tanjirii, zupanici, leajne olje, razne aure, delovi pumpi, poluge, kapice, okviri, rukavci radilice i bregaste osovine, cilindri, klipne karike (kompresione, klipovi presa, razni rukavci, valjci u grafikoj i tekstilnoj industriji itd.) Od alata hromiraju se sekui alati, alati za hladno izvlaenje, merni i kontrolni alati (kao ubleri,mikrometri, dubinometri,komparateri,razni trnovi itd.) matrice, alati za vulkanizaciju, za izradu plastinih masa i dr. (hrom je otporan na sumpor, fenol, vinil-hlorid, vinil-acetat, azotnu kiselinu iz nitro-celuloze itd.). Hrom se dobro ponaa u spregu sa cementiranim i nitriranim (najbolje) delovima, s elikom vee tvrdoe od 57 Rc, kao i s leajema vee tvrdoe (olovna bronza, aluminijumska bronza, liveno gvoe, vetake presovane mase i dr.), dok sa srebrom ne daje zadovoljavajue rezultate. Hrom na hrom se ne primenjuje jer nastaje troenje. Prednost hromnog sloja je i u tome to se on moe u sluaju troenja zameniti novom prevlakom.13.PROBLEMI PRI PROGRAMIRANOM TALOENJU HROMA IZ SAMOREGULUIIH ELEKTROLITA

Programirano elektrolitiko taloenje hroma ispitivano je u samoreguliu-im elektrolitima. Tokom istraivanja uoeni su izvesni problemi u odvijanju procesa taloenja koji se znaajno odraavaju na svojstva prevlaka hroma. Prikazan je uticaj pripreme povrine, procesnih parametara (reima struje, sastava, meanja i temperature elektrolita) i stanja anoda na pojavu problema pri elektrolitikom taloenju hroma. Koncentracije elektrolita su menjane, a korieni su dodaci: stroncijum-sulfat i kalijum-silikofluorid. Hrom je taloen na uzorke od elika u sistemu plan-paralelnih ploa. Ispitivana su osnovna svojstva prevlaka (izgled, prianjanje, debljina, raspodela debljine po povrini i morfologija). U radu dat je osnovni prikaz elektrolitikog taloenja hroma iz samoreguliuih elektrolita. Ko-rienjem ovih elektrolita u galvanskim pogonima znaajno se poveava produktivnost procesa, za dva do tri puta, u odnosu na taloenje hroma iz univerzalnog sulfatno-hromatnog elektrolita. Uz katodno iskorienje struje od 17 do 25 %, talo-enjem hroma iz samoreguliuih elektrolita, dobi-jaju se sjajne, tvrde prevlake u irem opsegu gusti-na struje i temperatura, uz mogunost taloenja prevlaka debljina do 1000 m. Specifinost samoreguliuih elektrolita je u tome, to se anjoni SO42- i SiF62- uvode u rastvor hromnog anhidrida u obliku teko rastvornih soli (stroncijum-sulfata i kalijum-silikofluorida) u ko-liini, koja je neto vea od njihove rastvorljivosti, to omoguava automatsko odravanje praktino konstantne koncentracije anjona SO42- i SiF62-. Pri poveanju temperature elektrolita od 10 do 70 C rastvorljivost kalijum-silikofluorida poveava se priblino za tri puta, a stroncijum-sulfata za 1,5 put. Da bi se proces odvijao sa zadatim vrednos-tima parametara (temperatura elektrolita i gustina struje taloenja), vano je redovno kontrolisati rad ureaja za hromiranje, sistem za grejanje i hlae-nje, kao i sam ureaj za voenje programiranog taloenja. Vano je projektovati i pratiti meanje elektrolita u svakom sistemu postavke katode i anode, odnosno postavke njihovih nosaa u radnoj kadi . Radi odravanja potrebnog odnosa koncent-racija hromne kiseline i dodatih anjona, vano je redovno raditi hemijske analize elektrolita i po potrebi vriti nune korekcije. U ovom radu prikazani su problemi u radu sa samoreguliuim elektrolitima, koji su uoeni to-kom istraivanja, a koji bi mogli dati znaajan doprinos tokom primene ovih elektrolita u praksi. Problemi su razmatrani onim redom koji se naj-ee javljali u istraivanju: nedovoljna priprema osnovnog metala, nedovoljna razrada i priprema elektrolita za rad, promena koncentracije ele ktrolita koja znaajno pomera odnos koncentracija hromne kiseline i dodatih anjona, pasiviranje ano-da i blokiranje odvijanja elektrolize.

13.1.Eksperimentalni deo

Programirano elektrolitiko taloenje hroma vreno je na uzorcima u obliku ploa od elika. Dimenzije uzoraka su: 50802,5 mm, a prevlaka hroma je taloena na povrini od 0,18 dm2 (40 mm 45 mm). Hemijski sastav elika prikazan je u tabeli 2. Pre taloenja prevlaka hroma, uzorci su prvo mehaniki obraeni (fino bruenje i poliranje). Na-kon toga su odmaivani u trihloretilenu ili aceto-nu. Povrine na koje nije planirano taloenje hro-ma, zatiene su viniloplastom. Hemijska pripre-ma, pre procesa taloenja, obuhvatila je: odmai-vanje u toplom alkalnom rastvoru i nagrizanje u kiselom rastvoru. Uzorci su detaljno ispirani u protonoj vodi posle svakog hemijskog tretmana. Sastav rastvora i tehnoloki parametri odma-ivanja bili su: natrijum hidroksid, NaOH 30 g dm-3 natrijum fosfat, Na3PO4 35 g dm-3 natrijum karbonat, Na2CO3 30 g dm-3 Radna temperarura je od 75 do 80C, a vreme odmaivanja je od 3 do 5 minuta. Hemijsko nagrizanje uzoraka vreno je u 20% rastvoru sumporne kiseline. Nakon toga uzorci su dobro ispirani u vodi. Programirano taloenje prevlaka u reimima jednosmerne i reversne struje vreno je u samo-reguliuim elektrolitima razliitih sastava (tabela 2). Program taloenja je sukcesivno tekao kroz dve sekvence: I- anodno nagrizanje osnovnog metala i II- taloenje prevlake hroma.

Tabela 2. Hemijski sastav elika od koga su uraeni uzorci , mas.%

Tabela 3. Sastav i koncentracije samoreguliuih elektrolita

Tabela 4. Plan programiranog taloenja hroma jednosmernom i reversnom strujom

Anodno nagrizanje vreno je pri sledeim parametrima: anodna gustina struje 55 A dm-2, vreme obrade 45 s, temperatura elektrolita 52 1C. Katode odnosno anode su od olova sa 10% kalaja. Prevlake hroma su taloene u programiranom reimu rada jednosmernom i reversnom strujom, po zadatom planu programa (tabela 4) pri tempe-raturama elektrolita od 52 1C. Izgled prevlake praen je vizuelno, na dnevnoj svetlosti, pod uglom od 45 ili na vetakoj svet-losti veoj od 300 luksa. Prianjanje prevlake odreivano je metodom termikog oka. Lokalna deb-ljina merena je korienjem fero-magnetne metode (Dermitron 3000). Grafiki modeli raspodele debljine prevlake po povrini uzorka raeni su po principu datom u radu. Morfologija prevlaka hroma snimana je metodom optike mikroskopije.

13.2.Rezultati ispitivanja

Prevlake hroma taloene programiranom jednosmernom strujom iz samoreguliuih elektrolita su sjajne, glatke i bez ivinog efekta. Taloenjem hroma programiranom reversnom strujom, dobije-ne su glatke, polusjajne - mlene prevlake, takoe bez ivinog efekta. Pojava ivinog efekta i sivih okruglastih izraslina primeena je samo na prevlakama hroma taloenim iz elektrolita 2 i 3 u vremenu od 5 asova. Ovaj efekat izraen je kod prevlaka taloenih uz dodatno mehaniko meanje ele-ktrolita, kao i pri korienju elektrolita sa dodatkom K2SiF6. Bilo je pojava, da prevlake hroma imaju sjajan izgled, ali sa izraenom reljefnou, ukoliko su taloene iz elektrolita sa dodatkom K2SiF6 zbog deliminog pasiviranja anoda. Prevlake hroma taloene po zadatim programima iz samoreguliuih elektrolita bez i sa doda-cima, dobro prianjaju za osnovni metal. Naime, vizuelnim pregledom povrine prevlaka nakon ispitivanja prianjanja, nisu uoene promene koje bi ukazivale na odvajanje prevlake od osnovnog metala. Meutim, tokom istraivanja uoeno je da na uzorcima koji nisu dovoljno dobro pripremljeni (da nisu dobro odmaeni ili nagrieni, ili nisu dobro isprani posle tretmana pripreme) dolazi do odvajanja prevlake od osnovnog metala i u samom procesu taloenja. Na nekim uzorcima prevlaka hroma se ljuspkala posle rezanja uzoraka radi izrade lifova, ali se to uoavalo na mestima hetero-genosti osnovnog metala. Na slikama 8a i 8b prikazana je morfologija prevlake hroma koja se mestimino odvajala od osnovnog metala u toku procesa hromiranja. Svetla mesta sa izraenom zrnastom strukturom prevlake su mesta gde prevlaka dobro prianja za osnovni metal, dok su tamna mesta mesta "ogoljenog osnovnog metala gde se prevlaka podigla. Kako je naglaeno, uzrok ove pojave na prvom mestu je loe pripremljena povrina osnovnog metala za taloenje, a drugi uzrok bio je nepravilan rad regulatora radne temperature elektrolita i velike oscilacije vrednosti temperature pri zagrevanju i hlaenju elektrolita.

a) b)

Slika 8. Morfologija prevlake hroma taloene programiranom jednosmernom strujom iz samoregu-liueg elektrolita (br.1 tabela 2). (a) uveanje 300; (b) uveanje 600

Da bi se uspostavio proces taloenja sjajnih prevlaka hroma iz samoreguliuih elektrolita nuno je razraditi elektrolit i drati ga bar dva do tri sata na radnoj temperaturi da bi se uspostavio potreban odnos anjona u elektrolitu. Ukoliko se takav status elektrolita ne postigne javlja se problem da se taloenjem u reimu sjajnih prevlaka ne do-bijaju sjajne prevlake, ve se taloe hrapave sive prevlake, ija morfologfija je prikazana na slikama 9a i 9b.

a) b)

Slika 9. Morfologija prevlake hroma taloene pro-gramiranom jednosmernom strujom iz ne-dovoljno razraenog samoreguliueg el-ektrolita (br.2 tabela 2). (a) uveanje 300; (b) uveanje 600

Slian problem javlja se u procesu taloenja prevlaka hroma iz samoreguliueg elektrolita ukoliko se ne radi redovna analiza elektrolita i potrebna korekcija elektrolita. Ako doe do naglog smanjenja koncentracije hromne kiseline ili doda-tih anjona, odnosno stroncijum-sulfata ili kalijum silikofluorida, tada prevlaka gubi sjaj, a na povrini se pojavljuju sitna takasta ispuenja, kako je prikazano na slikama 10a i 10b. U ovom sluaju analizom je utvreno da je nakon dueg rada u elektrolitu znaajno smanjena koncentracija SrSO4 (na 3.2 g dm-3) i K2SiF6 (na 7.96 g dm-3).

a) b)Slika 10. Morfologija prevlake hroma taloene pro-gramiranom jednosmernom strujom iz sa-moreguliueg elektrolita sa neodgova-rajuim odnosom izmeu hromatnih i dru-gih anjona (br. 1 tabela 2). Smanjena koncentracija dodataka. (a) uveanje 150; (b) uveanje 300

Ukoliko nije dobra regulacija zadatih vrednosti osnovnih parametara procesa elektrolize (gustine struje i temperature elektrolita) tada se javlja problem izraenog ivinog efekta, odnosno nerav-nomerne raspodele debljine prevlake po povrini uzorka. Merenjem lokalne debljine prevlake i izra-dom grafikog modela dobija se prikaz raspodele debljine prevlake po povrini kako je dato na slika 11.

Slika 11. Grafiki prikaz raspodele debljine prevlake hroma po povrini uzorka sa izraenim ivinim efektom (zbog visoke gustine struje pri taloenju jednosmernom strujom)

Slika 12. Morfologija prevlake hroma taloene iz samoreguliueg elektrolita koja je imala izraen ivini efekat (a) sredina uzorka; (b) prelazna zona prema ivici (c) podruje uz ivicu uzorka (d) donji ugao uzorka, blii dnu kade. Uveanje 600

Istraivanjem procesa taloenja prevlaka hro-ma u programiranom reimu struje iz samore-guliuih elektrolita, kao poseban problem javlja se pasiviranje anoda. Naime, na povrini anoda stvaraju se vrste naslage, koje delimino ili potpuno blokiraju rad anoda. Pri radu sa takvim anodama dobijaju se sjajne prevlake hroma sa neravnomernom raspodelom prevlake po povrini ili se u potpunosti zaustavlja proces. Ovu pojavu pojaava efekat primene reversne struje u pojedinim prog-ramima, ili dodatno meanje elektrolita meha-nikim mealicama. Na slici 13 dat je grafiki prikaz reljefnosti prevlake, uraen na osnovu merenja lokalnih debljina po povrini uzorka.

Slika 13. Grafiki prikaz povrine prevlake hroma taloene programiranom reversnom strujom iz samoreguliueg elektrolita (br. 3, tabela2) uz rad sa delimino pasiviranim anodama

Slika 14. Morfologija prevlaka hroma taloenih programiranom reversnom strujom iz samoreguliueg elektrolita uz delimino pasiviranje anoda. Uveanje 75

Morfologija reljefne sjajne prevlake hroma (prikazane na slika 14) taloene reversnom strujom iz samoreguliueg elektrolita uz delimino pasi-viranje anoda prikazana je na slika 14a i 14 b. Za vreme procesa elektrolitikog taloenja hro-ma na anodnoj povrini odvijaju se sloeni fiziko-hemijski procesi, iji karakter i brzina zavise od kvaliteta anoda, stanja anodne povrine i odnosa izmeu povrina anode i katode. Materijal anoda treba da bude hemijski postojan prema elektrolitu za hromiranje. Pri taloenju hroma iz samo-reguliuih elektrolita da bi se osigurao dui sta-bilan rad, odnos izmeu povrine anode i katode treba da bude 3 : 1 i vie. Za materijal anoda pre-poruuje se legura olova sa 10% kalaja. Meutim, ukoliko se u istraivanju i radu pojavi problem, uslovljen deliminim pasiviranjem anoda, zbog stvaranja vrstih naslaga razliitih hemijskih jedinjenja, materijal anode treba menjati. Anode u tom sluaju treba praviti od legure olova sa od 30 do 40% kalaja. U nekim sluajevima reenje se moe nai u periodinom ienju anoda. Radi manjeg troenja anoda poeljno je da se ienje vri hemijskim putem.

Slika 15. Bakar electroplating maina za nanoenje slojeva PCB14.LUK-PROCES HROMIRANJA

Luk je proces koji koristi elektrini struje da se smanji rastvorenih metala katjone , tako da oni ine koherentnu metalni sloj na jednom elektrodom . Luk se prvenstveno koristi za promenu svojstva povrina objekta (npr. habanje i otpornost na habanje, koroziju zatita, klizavost , estetske kvalitete, itd), ali takoe moe da se koristi za izgradnju debljine od Ispod delovima ili da formiraju objekte Electroforming . Proces koji se koristi u electroplating se zove elektrohemijsko. To je analogno sa galvanskom elije deluju u obrnutom smeru . Deo koji se pozlaeni je katoda od kola. U jednom tehnikom, anoda je napravljena od metala koji se pozlaeni na delu. Obe komponente su uronjeni u rastvor naziva elektrolit koji sadri jednu ili vie rastvorenih soli metala , kao i druge jone koji dozvoljavaju protok struje. Napajanje snabdeva jednosmerne struje na anodi , oksidaciona metalne atome koji ga sainjavaju i omoguavajui im da rastvara u rastvoru. Na katodi, rasputene metalni joni u rastvoru elektrolita se svode na granici izmeu reenja i katode, kao to su "tanjir" na katodi. Stopa po kojoj je rasputen anoda je jednaka stopi po kojoj katoda je pozlaen, vis-a-vis struja koja protie kroz kolo. Na ovaj nain, joni u kadi elektrolita se stalno puniti anodi. Drugi galvanizovanje procesi mogu koristiti nepotrona anodu kao to su olovo i ugljenik. U ovim tehnikama, jona metala bude pozlaen treba periodino puniti u kadi jer su izvuen reenja .Najei oblik electroplating se koristi za stvaranje novca, kao to je penija , koje su male cink ploe prekriveni slojem bakra14.1.Proces

Slika 16. Luk od metala (Me) sa bakra u kupatilu bakar sulfat Anoda katoda i u electroplating eliji su oba povezana sa spoljnim snabdevanje struje - baterije ili, ee, ispravlja. Anoda je povezan sa pozitivan pol napajanja, a katoda (lan biti pozlaeni) je povezan na negativan pol. Kada eksterno napajanje ukljueno, metalni na anodi se oksiduje od nule valentnih drave da formira katjone sa pozitivnim doplatu. Ovi katjoni drue sa anjona u rastvoru. U katjoni su smanjeni na katodi da deponuju u metalik, nula valentnog stanja. Na primer, u kiselom rastvoru, bakar oksidie na anodi do Cu 2 + izgubivi dva elektrona. Cu 2 + saradnika sa anjona SO 4 2 - u reenju da se formira sulfat bakra. Na katodi, Cu 2 + je svedena na bakra sticanjem dva elektrona. Rezultat je efikasan prenos bakra iz anodnog izvora na tanjiru pokriva katodu. Oplatom je najee jedan metalni element , ne legura . Meutim, neke legure moe elektrohemijski, pre svega bronze i Solder. Mnogi prevlake kupke ukljuuju cijanide drugih metala (npr. kalijum cijanid ) pored cijanida od metala da se deponuje. Ove besplatne cijanidi olaka anoda koroziju, pomoi da se odri konstantan nivo metalni jon i doprinose provodljivosti. Pored toga, ne-metal hemikalije, kao to su karbonata i fosfata moe dodati da povea provodljivost. Kada oplata nije poeljna na pojedinim delovima podloge, stani-off se primenjuju kako bi se spreilo kupanje od dolaska u kontakt sa podlogom. Tipini stop-off ukljuuju trake, folija, lakova i voskovi .

14.2.trajk U poetku, specijalni oplatom depozit naziva "trajk" ili "blic" se moe koristiti da se formira veoma tanak (obino manje od 0,1 mikrometara debljine) galvanizaciju sa visokim kvalitetom i dobrom pridravanju podlogu. Ovo slui kao osnova za kasnije oplatom procese. trajk koristi visoku gustina struje i kupatilo sa niskom koncentracijom jona. Proces je spor, tako da efikasnije prevlake procesi se koriste kada eljena debljina trajk dobija. Upadljiv metod se koristi u kombinaciji sa oplatom razliitih metala. Ako je poeljno ploe jedne vrste depozita na metalnim da pobolja otpornost na koroziju, ali ovaj metal ima inherentno slabo prijanja na podlogu, trajk se prvo deponovati koji je kompatibilan sa oba. Jedan primer ove situacije je loa adhezija elektrolitikog nikla na cinka legura, u kom sluaju se koristi bakarna trajk, koji ima dobru potovanje na oba. 14.3.etka electroplating Tesno povezani proces je etka electroplating, u kojoj su lokalizovani podruja ili cele stvari pozlaeni koristite etkicu zasien oplatom reenje. etka, obino od nerajueg elika telo uvijeno sa krpom materijal koji, kako dri oplatom reenje i spreava direktan kontakt sa stavka bude pozlaen, je povezan sa pozitivne strane niskog napona direktne trenutne izvora napajanja, a stavka bude pozlaeni povezan negativan. Operatorom umake etka u oplatom reenje onda se odnosi na stavke, pomerajui etkicu stalno da dobije ak distribuciju galvanizaciju materijala. etka electroplating ima nekoliko prednosti u odnosu na tenk oplatom, ukljuujui prenosivosti, sposobnost da se ploa predmeta koji iz nekog razloga ne moe biti rezervoar pozlaeni (jedna aplikacija oplatom od delova velikih dekorativnih podrke kolone u zgradi obnove), nizak ili ne maskirajui zahtevi, i relativno nizak oplatom reenje zvuka zahteve. Nedostaci u odnosu na rezervoar oplatom moe ukljuivati vee angaovanje operatera (cisterna oplatom moe esto da se uradi sa minimalnim panje), i nemogunost da se postigne kao veliki tanjiru debljine. 14.4.Electroless taloenje Obino elektrolitikim elija (koji se sastoji od dve elektrode, elektrolita i spoljnog izvora struje) se koristi za elektrohemijskim. Nasuprot tome, electroless taloenje proces koristi samo jednu elektrodu i nema spoljni izvor elektrine struje. Meutim, reenje za electroless proces treba da sadri smanjenje agenta, tako da elektrode reakcija ima formu:

U principu svaki bazi vode reduktora moe da se koristi iako redoks potencijal reduktora pola elije moraju biti dovoljno visoke da se prevaziu prepreke energije svojstvene u tenom hemije. niklovana oplata koristi hipophosphite kao reduktora a oplatom od ostalih metala poput srebra, zlato i bakar obino koriste niske molekularne teine aldehida. Glavna prednost ovog pristupa preko electroplating je da su izvori energije i prevlaenje kupke nije potrebno, smanjenje trokova proizvodnje. Tehnika takoe moe ploa razliite oblike i vrste podloge. Loa strana je da galvanizaciju proces je obino sporiji i ne moe da stvori takve debele ploe metala. Kao posledica ovih karakteristika, electroless taloenje je sasvim uobiajeno u dekorativne umetnosti. 14.5.istoa istoa je od sutinskog znaaja za uspeno electroplating, jer molekularni slojevi nafte moe da sprei prianjanje premaza. ASTM B322 je standardna vodi za ienje metala pre electroplating. ienje procesi ukljuuju solventna ienje, toplu alkalnu deterdent ienje, elektro-ienje i tretman kiselinu itd Najei industrijski test za istou je vaterbreak test u kome se temeljno ispere i odrava vertikalno. Hidrofobna zagaivai kao to su ulja dovesti vodu do zrna i razbiti, omoguavajui voda brzo prazni. Savreno iste metalne povrine su hidrofilni i da e zadrati neprekinutom stanja vode koja ne perle na gore ili ispustili. ASTM F22 opisuje verziju ovog testa. Ovaj test ne detektuje hidrofilnih zagaivae, ali electroplating proces moe micati to lako, jer su reenja na bazi vode. Surfaktanti poput sapuna smanjuju osetljivost testa i mora biti temeljno isprati. 14.6.Efekti Galvanska menja hemijske, fizike i mehanike osobine radnog predmeta. Primer hemijske promene kada niklovanje poboljava otpornost na koroziju. Primer fizike promene je promena u spoljanjem izgledu. Primer mehanikog promena je promena u vrstoe ili povrinske tvrdoe koji je potreban atribut u alata industriji.14.7.Istorija

Slika 17 . Hromiranje Iako nije potvreno, paranski baterija moda bio prvi sistem koristi za electroplating. Moderna elektrohemija je izmislio hemiar italijanskog Luigi V. Brugnatelli 1805. Brugnatelli koristio njegov kolega Alesandro Volta je pronalazak pet godina ranije, galvanski gomilu , da olakaju prvi Elektrohemijsko. Brugnatelli je pronalasci su potisnuti od strane Francuske akademije nauka , a nije postala koristi u optoj industriji za narednih trideset godina. Do 1839, naunici u Britaniji i Rusiji su samostalno osmislili metalne taloenja procese sline Brugnatelli je za bakarne electroplating za tampu tampe ploa. Ubrzo nakon toga, Don Rajt od Birmingemu , u Engleskoj su otkrili da kalijum cijanid je pogodan elektrolit za zlatom i srebrom Luk. Rajta saradnici, Dord Elkington i Henri Elkington su nagraeni prve patente za electroplating 1840. NJih dvojica zatim osnovao electroplating industriju u Birmingemu , odakle se proirio irom sveta. Norddeutsche Affinerie u Hamburgu bio prvi moderni electroplating biljka poinje svoju proizvodnju u 1876. Kao nauka o elektrohemiji rastao, njegov odnos prema electroplating proces postao shvaen i druge vrste ne-dekorativnih procesa metalnih electroplating su razvijeni. Komercijalna electroplating nikla, mesinga, kalaja , cinka i razvijeni su od 1850. Luk kupke i opreme zasnovane na patentima na Elkingtons su smanjeni do prilagodi galvanizaciju brojnih velikih objekata, a za odreenu proizvodnju i inenjering aplikacija. Oplatom industrija dobila veliki podsticaj sa pojavom razvoja elektrinih generatora u kasnom 19. veku. Sa viim struja raspoloivih metalnih mainskih komponenti, hardvera, i automobilske delove koji zahtevaju zatitu od korozije i habanja poboljane karakteristike, zajedno sa boljim izgledom, mogao biti obraen u rasutom stanju. Dva svetska rata i raste avijacija industrija dao podsticaj daljem razvoju i preciziranja ukljuujui takvim procesima kao hard hromiranja , bronza legure oplatom, sulfamate niklovanje, zajedno sa brojnim drugim oplatom procesima. Prerada oprema evoluirala od runo operisanih tar-postrojilo drvene tenkove automatizovanom opremom, sposobnih za preradu hiljade kilograma po satu delova. Jedan od amerikih fiziar Riard Fejnman prvih projekata je bio da razvije tehnologiju za electroplating metala na plastici . Fejnman je razvio originalnu ideju svog prijatelja u uspenu pronalaska, ime njegov poslodavac (i prijatelj) da zadri komercijalni obeanje koje je napravio, ali nije mogao drugaije ispunjena. Luk je koristan proces. Je iroko se koristi u industriji za oblaganje metalnih predmeta sa tankim slojem drugog metala. Sloj metala deponovanih ima neku eljenu nekretninu, koja metala objekta nedostaje. Na primer hromiranje se vri na mnogim objektima, kao to su auto delova, kupatila slavine, gorionika gasa kuhinju, Felne i mnogi drugi.

Slika 18. Cink reenje testirano u trupa eliji14.8.Hul eliji Hal elija je vrsta testa elije koriste za kvalitativno proverite stanje na electroplating kupanja. On omoguava optimizaciju za gustine struje asortimana, optimizaciji aditiva koncentracije, priznavanje neistota efekata i indikaciju makro-bacanje energije sposobnosti. preslikava oplatom kadu na laboratorijskom nivou. On je ispunjen sa uzorka oplatom reenja, odgovarajui anoda koji je povezan na ispravlja . "Rad" je zamenjen sa trupa panela test elije koje e biti pozlaeni da pokae "Zdravlje" u kadi. Hal elija je trapezoidna kontejner koji dri 267 ml rastvora. Ovaj oblik omoguava da se postavi test plou na uglom u odnosu na anodu. Kao rezultat toga, depozit se pozlaeni na razliitim gustinama struje koja se moe meriti sa vladarom trupa elija. Reenje zvuka omoguava kvantitativno optimizaciju aditiva koncentracije:. 1 gram dodatak 267 ml je ekvivalent 0,5 dl / gal u oplatom rezervoaru.15.UPRAVLJAKI SISTEM KADE ZA HROMIRANJE

Mikro Kontrol je isporuio upravljaki sistem linije za hromiranjekoji ima sledee funkcije: Vri monitoring parametara DC Ispravljaa 15.000A, 20VDC, Integrie funkcije upravljanja skruberom (ventilator, demi voda,..), Merenje i regulacija temperature u kadi za hromiranje, Merenje i regulacija nivoa u kadi za hromiranje (ultrazvuno merenje nivoa), Upravljanje i regulacija brzine duvaljke (frekventna regulacija), Automatski ciklus recirkulacije, ispiranja i formiranja hromne vode, Upravljanje pumpama i tropoloajnim ventilima.

Slika 19. Upravljaki sistem kade za hromiranje

16.GALVANSKA METOD ZAPOLJAVA PLUSIRAJUI STRUJU PODESIVOG TALASA OBLIKA

1. fJn elektro-galvanizaciju rada poslodavca vodenom kupatilo sadri rastvorene soli na galvanizaciju metala i anoda, a kojima je rad katode, nain dobijanja brze istu taloenja koji se sastoji u primeni na katodi u odnosu na anodi pulsirajua direktnog struja napona ija trenutna vrednost je uvek pozitivan, rekao je pulsirajui napon koji ima direktan nepromenljivi trenutnu komponentu i dalje ima sinusoidalni alternat-2 2,443,599 S. 10 th-ing struje komponenta, najnia trenutna nic vrednost navedenog pulsirajue napona u negased tivnog naizmeninog vrha je izmeu 0,5 i 1,5 volti volti, rekao je direktna struja komponenta ima SES 5 napon nije znaajno vei od 24 volti i rekao naizmenina struja komponenta ima frekvenciju u rasponu od oko 25 do, on je 60 ciklusa, inkluzivne. 2. U elektro-oplatom rada poslodavac je oon 10 vodenih kupanje sadri rastvorene soli za galvanizaciju metala i anoda i kojima id, posao je katoda, metod dobijanja KSR-brzi istu taloenja koja se sastoji u applin-ing na katoda u odnosu na anodd ili 15 Pulsirajui jednosmernu struju napona ija trenutna vrednost je uvek pozitivan, rekao je pulsirajua voltoel starosti imaju neku nepromenljivi direktnu trenutnu compoce ponenti i dalje ima sinusoidalni naizmenini ae trenutni komponentu Trenutna vrna vrednost d. 20 od naizmeninog komponente smatra separ-jeno biti najmanje polovina od doline u unle razliitog direktnu trenutnu komponentu i najniu odnosno trenutnu vrednost rekao pulsirajua volti str starost u negativnom naizmeninog vrha! Biti bele 25 izmeu 0,5 i 1,5 volti , rekao je direktna struja n f komponenta ima napon nije znaajno vei od 24 volti i rekao naizmenina struja doe komponenta koja ima frekvenciju u rasponu od n od oko 25 do 60 ciklusa, inkluzivnim. - 30 3. U elektro-oplatom rada poslodavac je - vodeni alkalnu cinka kupanje, i dalje zapoljavaju anoda, katoda i konstituisanja radim, metod dobijanja Rapid depozicije I koja se sastoji u primeni na katodi sa 35 odnosu na anodi pulsirajue jednosmerna struja napona ija trenutna e vrednost je uvek pozitivan, najnia trenutna vrednost je pulsirajui napon na negativnu naizmeninog vrha sam je izmeu 0,5 i 1,5 volti voltima, rekao je direktna S40 struja komponenta ima napon nije znaajno vei od 24 volti i rekao naizmenino . struja komponenta ima frekvenciju u opsegu od oko 25 do 60 ciklusa, zakljuno. 4. In the electroplating metala zapoljavaju se 45 vodenih kupanje sadri rastvorene soli na galvanizaciju metala dobija uz anoda i kojima posao koji treba electroplated je katoda, metod koji podrazumeva elektrohemijskim electrodepositing metal od Saidovog kupatilo sa 0 a Pulsirajui struja u sinusoida oblik, trenutna vrednost napona koji je uvek pozitivan, rekao je pulsirajui struja ima direktan trenutni napon komponentu i naizmenicne struje napona komponentu, najnia in55 stantaneous vrednost rekao pulsirajui napon na thle negativnom vrhuncu je izmeu 0,5 volti i 1,5 volti, rekao je direktna struja komponenta ima napon nije znaajno vei od 24 volti, rekao je naizmenina struja komponentu, kada conG0 spitani odvojeno, imajui trenutni vrhunac vrednost sutinski najmanje polovinu vrednosti jednosmerne struje komponente, i rekao naizmenino struja komponenta ima frekvenciju u rasponu od oko 25 do 60 ciklusa, 65 inkluzivnim. 5. U elektrohemijskim cinka, korak koji se sastoji electrodepositing cinka iz vodenog alkalnim cianid-zine oplatom kupatilom sa pulsirajue trenutnom napona u obliku sinusnog talasa, TO70 trenutna vrednost koja je uvek pozitivan, rekao je pulsirajui napon ima direktnu trenutnu komponentu i naizmenine struje komponenta, najnia trenutna vrednost pomenutog pulsirajui napon na negativnom vrhuncu je izmeu 0,5 i 1,5 volti voltima, rekao je direktna struja tcomponent ima napon nije znaajno vei od 24 volti i rekao naizmenine struje komponentu ima frekvenciju u opsegu od od oko 25 do 60 ciklusa, zakljuno. 6. U elektrohemijskim cinka, korak koji se sastoji electrodepositing cinka iz kiselih vodenom kupatilu Cinkovanje sa trenutnom pulsirajueg napona u obliku sinusnog talasa, trenutna vrednost je uvek pozitivan, rekao je pulsirajui napon ima direktnu trenutnu komponentu i naizmenine struje komponenta, najnia trenutna vrednost je pulsirajui napon na negativnom vrhuncu je izmeu 0,5 i 1,5 volti voltima, rekao je direktan. struja komponenta ima napon nije znaajno vei od 24 volti i rekao naizmenine struje komponentu koja ima frekvenciju u opsegu od oko 25 do 60 ciklusa, zakljuno. 7. U elektrohemijskim bakra, korak koji se sastoji electrodepositing bakra iz vodenog kupatila alkalnim bakarne oplate sa pulsirajue trenutnom reenje u obliku sinusnog talasa, trenutna vrednost je uvek pozitivan, rekao je. Pulsirajui napon ima direktnu trenutnu komponentu i naizmenicne struje komponentu, najnia trenutna vrednost je pulsirajui napon na negativnom vrhuncu je izmeu 0,5 i 1,5 volti voltima, rekao je direktna struja komponenta ima napon nije znaajno vei od 24 volti i rekao naizmenino struja komponenta ima frekvenciju u opsegu od oko 25 do 60 ciklusa, zakljuno.

17.ISPITIVANJE PREVLAKA Zn-Co LEGURA DOBIJENIH PULSIRAJUOM STRUJOM

Ispitivano je elektrohemijsko taloenje cinkkobalt legure pulsirajuom strujom na eliku, a s ciljem dobijanja zatitnih prevlaka sa poveanom korozionom stabilnou. Prevlake legura su taloene pulsirajuim reimom sa razliitim srednjim gustinama struje i pri razliitom trajanju katodnog pulsa. Analiziran je uticaj ovih parametara na iskorienje struje prilikom elektrohemijskog taloenja na izgled prevlaka (snimanje elektronskim mikroskopom), hrapavost prevlaka i njihovu korozionu stabilnost u 3% NaCl (merenjem slobodnog korozionog potencijala u agensu korozije i snimanjem polarizacionih krivih). Pokazano je da u zavisnosti od vremena pulsa, prevlake taloene pulsirajuim reimom mogu da imaju bolju homogenost, sitnije aglomerate kristalnih zrna i manju hrapavost od onih taloenih pri istim uslovima, ali konstantnom gustinom struje. Veu korozionu stabilnost pokazale su prevlake legura taloene veom srednjom gustinom struje. Svojstva cinka, kao iroko koriene prevlake na eliku, mogu se znatno poboljati njegovim legiranjem. Sve legure na bazi cinka imaju ulogu takozvanih rtvujuih elektroda, odnosno, one korodiraju titei na taj nain elik od korozije. Elementi koji se najee koriste za legiranje cinka su elementi trijade gvoa: nikal, kobalt i gvoe . Legiranjem se dobijaju prevlake znatno boljih mehanikih, fizikih i elektrohemijskih svojstava, a koroziona stabilnost legura zavisi od sastava rastvora za taloenje i parametara taloenja. Elektrohemijsko taloenje je jedna od najee korienih i dobro razraenih povrinskih tehnologija, koja se koristi za dobijanje funkcionalnih i dekorativnih prevlaka. Elektrohemijsko taloenje prevlaka legura se izvodi primenom konstantnih, ali i periodino promenljivih reima taloenja. Poznato je da se taloenjem metala periodino promenljivim reimom moe poboljati kvalitet galvanskih prevlaka . U praksi su ire zastupljena dva reima: pulsirajua struja i reversna struja. Pokazano je da se pulsirajuim reimom taloenja mogu dobiti prevlake koje imaju manju poroznost, duktilnost, tvrdou i hrapavost nego prevlake dobijene konstantnom strujom, a u zavisnosti od parametara taloenja, one mogu biti i poveane korozione stabilnosti. Primenom pulsirajue struje, umesto konstantne struje, mogue je jednostavnim variranjem parametara taloenja dobiti iroki opseg sastava legure, kao i razliita svojstva legura . U pulsirajuem reimu taloenja mogue je koristiti tri promenljive veliine umesto jedne (gustine struje taloenja) kod taloenja konstantom strujom. Ove promenljive su: srednja gustina struje tokom perioda taloenja, jav, katodno vreme, Ton, i vreme pauze (relaksacije), Toff. Veza izmeu ovih promenljivih je data jednainom:

gde je jk gustina katodne struje tokom perioda taloenja. U ovom radu su ispitivane prevlake ZnCo legure elektrohemijski taloene iz hloridnog elektrolita konstantnom i pulsirajuom strujom. U prethodnim istraivanjima je pokazano da su prevlake najvee korozione stabilnosti dobijene taloenjem iz hloridnog rastvora sa velikim odnosom koncentracija jona kobalta i cinka, gustinom struje od 4 A dm2, pa su ovi parametric izabrani za analizu uticaja pulsirajueg reima taloenja, sa ciljem da se ispitaju parametri taloenja prevlaka ZnCo legura pulsirajuom strujom, kojima bi se dalje poboljala koroziona stabilnost. Poto je u uslovima taloenja metala pulsirajuom strujom mogue znatno poveati katodnu gustinu struje, a da se dobije ravnomernija prevlaka u odnosu na taloenje konstantnom strujom [10,18], prevlake su taloene i manjom srednjom gustinom struje (2 A dm2). Praen je uticaj katodnog vremena i srednje gustine struje taloenja na iskorienje struje, hrapavost i izgled prevlaka, kao i korozione osobine prevlaka legura.

17.1.Eksperimentalni deo

Prevlake ZnCo legura na eliku su taloene galvanostatski iz hloridnog rastvora, sledeeg sastava: 0,1 mol dm3 ZnCl2, 0,5 mol dm3 CoCl26H2O, 0,4 mol dm3 H3BO3 i 3 mol dm3 KCl (pH vrednost rastvora 5,5), pulsirajuom i konstantnom strujom (2 i 4 A dm2), na temperaturi od 25 C. Za taloenje legura pulsirajuom strujom korienja su sledea katodna vremena: 0,1, 1, 10, 100 ms i 1 s, sa istim odnosom pauze i katodnog vremena, 1:1. Radna elektroda za taloenje legura i polarizaciona merenja je bila elina ploica (20 mm20 mm), pomona elektroda je bila, pri taloenju legura, od cinka visoke istoe (99,9%) a u polarizacionim merenjima platinska ploica. Referentna elektroda u svim eksperimentima je bila zasiena kalomelova elektroda (SCE). Svi potencijali su izraeni u odnosu na SCE. Pre elektrohemijskog taloenja ZnCo legura eline ploice su glaane abrazivnim papirima No. 360, 800, 1200 i 1600, odmaivane u zasienom rastvoru NaOH u etanolu i nagrizane u HCl (1:1). Debljine prevlaka su bile 110.5 m. Prevlake ZnCo legura su snimane mikroskopom Olymps CX 41 sa mikroskopskom kamerom Olymps UC 30 sa razlliitim uveanjima. Brzine korozije u aerisanom rastvoru 3% NaCl su odreivane ekstrapolacijom Tafelovih pravih na potencijal otvorenog kola. Polarizacione krive su snimane brzinom promene potencijala od 1 mV s-1, posle uspostavljanja konstantnog potencijala otvorenog kola (do 20 min). Merenja su vrena korienjem potenciostata/ galvanostata Gamry Reference 600. Vrednosti slobodnog korozionog potencijala su merene dnevno u rastvoru 3% NaCl radi odreivanja vremena do prve pojave produkata korozije (oksida gvoa, tzv. crvene re). Makrohrapavost prevlaka ZnCo legura, odnosno odnos izmeu realne i geometrijske povrine prevlaka legura, odreivana je pomou ureaja TR200 Surface Roughness Tester povezanog za raunar. Merenje hrapavosti se vrilo na duini od 4,0 mm. Merena je prosena hrapavost, Ra, odnosno aritmetika sredina apsolutnih vrednosti odstupanja profila povrine (izboina i udubljenja), yi, od srednje linije profila (jednaina (2)):

gde je n broj lokalnih odstupanja profila na posmatranoj duini (4,0 mm).

17.2..Rezultati i diskusija

17.2.1.Iskorienje struje

U prethodnim radovima je pokazano da se taloenjem iz rastvora navedenog sastava gustinom struje od 4 A dm2 dobijaju prevlake najvee korozione stabilnosti. Za ispitivanje uticaja pulsirajueg reima su zbog toga izabrane ova gustina struje, kao i nia (2 A dm2), s obzirom na to da se primenom pulsirajuih reima mogu dostii visoke srednje gustine struje taloenja bez uticaja na paralelnu, nepoeljnu reakciju (izdvajanje vodonika). Radi poreenja, ispitivane su i prevlake dobijene taloenjem konstantnom gustinom struje od 2 i 4 A dm2. Iskorienje struje prilikom elektrohemijskog taloenja je odreivano na osnovu Faradejevog zakona, primenom jednaine:

gde je m masa istaloene prevlake, dobijena kao razlika mase eline ploice pre i posle taloenja legure, z broj razmenjenih elektrona pri redukciji metalnih jona, to i za Zn i za Co iznosi 2, F Faradejeva konstanta, q koliina proteklog naelektrisanja za vreme taloenja legure i M molarna masa metala koji se taloi (poto se pretpostavlja da je daleko vei sadraj Zn od Co u ispitivanim legurama, u raunanju je uzimana molarna masa Zn). Na slikama 23 i 24 prikazane su zavisnosti iskorienja struje od katodnog vremena, kao i poreenje sa iskorienjem struje dobijenim pri taloenju sa konstantnom strujom, za razliite srednje gustine struje taloenja.

Slika 20. Zavisnost iskorienja struje od katodnog vremena pri stalnom odnosu Ton:Toff = 1:1, jav = 2 A dm2. Kod obe ispitivane srednje gustine struje taloenja iskorienje struje se kree izmeu 68 i 75%. Za obe srednje gustine struje taloenja znatno je manje iskorienje kod taloenja konstantnom strujom nego kod primene pulsirajueg reima. Na osnovu rezultata prikazanih na slikama 23 i 24 moe se zakljuiti da je pri istom odnosu pauze i katodnog vremena iskorienje struje neznatno manje prilikom taloenja sa veom srednjom gustinom struje taloenja.

Slika 21. Zavisnost iskorienja struje od katodnog vremena pri stalnom odnosu Ton:Toff = 1:1, jav = 4 A dm2.

17.2.2. Morfologija pulsa ZnCo legure

Uticaj vremena katodnog pulsa na morfologiju prevlaka ZnCo legura je prikazan na slici 25, za prevlake dobijene taloenjem pulsirajuom strujom srednjom gustinom struje taloenja od 4 A dm2. Prevlaka dobijena pulsirajuim rezimom taloenja pri Ton od 1 s je homogena, kompaktna, sa mestimino veim aglomeratima kristalnih zrna na pojedinim mestima povrine (slika 25a). Prevlaka dobijena katodnim pulsom od 100 ms (slika 25b) ima najhomogeniju povrinu, dok je prevlaka dobijena pri Ton od 10 ms vrlo nehomogena, sa aglomeratima kristalnih zrna koji neujednaeno prekrivaju povrinu (slika 25c). Slina, nehomogena, je i morfologija prevlake taloene pri Ton od 1 ms (nije prikazana na slika 25), dok je p