HOMER: ILIJADAHomer(gr. ,Hmros) je znameniti grki pjesnik kojemu se tradicionalno pripisuju veliki grki epoviIlijada() iOdiseja(). ivio je izmeu 8. i 7. st. pr. Kr. (?)HomerovaIlijadasastoji se od 15.696 stihova, daktilskih heksametara, a razdijeljena je u 24 pjevanja. Nazvana je po Iliju, drugome imenu grada Troje.Opisuje dogaaje koji su se odigrali u desetoj godini znamenitoga Trojanskoga rata. Temeljni joj je motiv srdba tesalskoga kralja Ahileja, najveeg grkog junaka pod Trojom, kojemu je vrhovni zapovjednik Agamemnon oteo lijepu ropkinju Brizeidu, zbog ega Ahilej vie ne eli sudjelovati u boju. To je teak udarac za grku vojsku koju Trojanci potiskuju. No, kada najvei trojanski junak Hektor ubija njegova prijatelja Patrokla, Ahilej se ponovno prihvaa boja i u dvoboju ubija Hektora ijim pogrebom zavrava radnjaIlijade. Radnja se dogaa u vremenu od 51 dana. Unutranja povezanost radnje postignuta je motivom srdbe, jer se oko nje odvijaju svi dogaaji u epu. Osim Ahileja, prikazani su i drugi grki i trojanski junaci.

Budui da jeIlijadaprvenstveno ratnika epopeja, obiluje opisima bojeva. Njezina je radnja produbljena i etiki jer se temelji na vrsto ocrtanim linostima koje pjesnik izgrauje postupno. U brai Hektor Paris stvoren je prvi primjer suprotnih karaktera, to e kasnije dokraja majstorski izgraditi tragiarSofoklo. S profinjenim su ukusom ocrtani odnosi mukaraca i ena.Posebno valja istai to da je ratniki duh grkoga naroda saet u liku Ahileja, junaka najsurovijih i najnjenijih osjeaja, velikog u ljubavi i mrnji, u osveti i saaljenju. On je postao uzorom vitekih vrlina, a podudarao se s predodbom Grka o fizikoj snazi i hrabrosti kao glavnim osebujnostima savrena junaka.

LIKOVI

Muze su boginje pjevanja i poezije; u Ilijadi je Muza sad jedna, sad ih je nekoliko (bez tono naznaenog broja). U Odiseji (pjev. 24., st. 60.) kae se, da je devet Muza, pa tako se prialo i u kasnija vremena, kad je svaka od njih imala i svoje ime: Talija, Melpomena, Uranija itd. Ahilej, prvi junak u grkoj vojsci pod Trojom, kralj Mirmidonaca, sin kralja Peleja i boginje Tetide. Sva se Ilijada vrti oko njegove dvije srdbe; prva je srdba na Agamemnona, to mu je uzeo Briseidu, - druga je srdba na Hektora, to mu je ubio najmilijega druga Patrokla. Ali koliko je god Ahilej estok i neobuzdan u svojim strastima, ipak se njegove obje srdbe svruju lijepo i na potpuno zadovoljstvo pjesnikovih sluaa: on se s Agamemnonom poslije smrti Patroklove pomiri; to je u 19. pjevanju, a na svretku 23. pjevanja izrie on veliku pohvalu i priznanje Agamemnonovu junatvu i tim dokazuje, da se s njim sasvim iskreno pomirio; u 24. pjevanju vidimo Ahileja, kako se dao suzama i molbama starca Prijama umekati, te mu je predao tijelo Hektorovo, koje je bio odluio baciti psima, da ga drpaju. Prije nego je Troja osvojena, pade Ahilej u boju smrtno ranjen od strijele brata Hektorova Parisa; sam se taj dogaaj ne opijeva u Ilijadi, ali je natuknut u 22. pjev. (st. 359, 369), gdje Hektor umirui prorie to Ahileju. Agamemnon je sin Atrejev, brat Menelajev, kralj u Mikeni, vrhovni zapovjednik grke vojske pod Trojom. ena mu je Klitemnestra (koja ga je sa svojim ljubavnikom Egistom ubila, kad se vratio kui ispod Troje); sin mu je Orest, keri Hrisotemida, Laodika, Ifijanasa (vidi u 9. pj., st. 142 do 145); Homer nita ne zna o Agamemnonovim kerima Elektri i Ifigeniji, o kojima su priali kasniji Grci. Hris, sveenik boga Apolona koji dolazi Agamemnonu i ostalim Ahejcima kako bi molio (i zatraio, jer dolazi s prijetnjom) svoju otetu ker Apolon je bog svjetlosti i prorotva, zove se Feb. Sin je Zeusa i Lete, a brat Artemidin. Prijatelj je Trojanaca, a osobito prvog junaka trojanskog, Hektora. Poslije Homerova vremena postao je Apolon bog sunca (to je u Homera Helije). Briseida - kada jeAhilosvojio grad Lemesu u Troadi, a to je uinio jer mu je bilo potrebno da hranom i drugim plenom namiri vojsku koja je bila podTrojom, poslije bitke, u kojoj je ubio lirnejskog kralja Mineta, kao plijen, po odluci vojne skuptine Ahejaca, pripala mu je i njegova ena Briseida.Ahilse odmah zaljubio u nju. Briseida je uzvratila ljubavAhilu, mada joj je on ubio mua, i ivjela je u njegovom atoru iekujui dan kada e mu postati ena. Kalhas, ahejski sveenik, prorok koji prorie iz leta ptica. Tako im rekavi sjedne Ahilej, i med njima Kalhas Digne se, Testorov sin, pogada u ptice prvi. On je sadanjost znao, budunost, prolost je znao, On je Ahejcima put pokazivao, kad pod Ilij Brodie, vraanjem svojim, dobivenim od Apolona. On im dobro elei progovori i rekne ovo:... hekatomba je, rtva, kad se u jedamput rtvuje 100 ovaca ili goveda; ali slabo se kad toliko rtvovalo, te hekatomba moe znaiti uope oveu rtvu. Nestor, sin Nelejev, kralj u Pilu; mudri starac koji iako ne moe vie vojevati kao mlai junaci, ali umije dobro svjetovati, i svi ga sluaju; esto pria o svojim junakim djelima iz mladih godina. S njim su pod Trojom njegovi sinovi Antiloh i Trasimed, a drugih pet sinova ostali su kod kue; oni se spominju u Odiseji, gdje se spominje i Nestorova ena Euridika i ki Polikasta. Homerovu se Nestoru do danas sauvala uspomena u svoj prosvijetljenoj Evropi, jer mi najstarijega i najpametnijega lana u kakovom drutvu ili zboru zovemo "Nestor", kad hoemo da ga odlikujemo. Tetida, morska boginja, ena Pelejeva, mati Ahilejeva. Otac joj je Nerej, a sestre su joj Nerejke Etiopci su narod, koji ivi na krajnjem Istoku i na krajnjem Zapadu blizu Okeana, dakle su upravo dvoji Etiopci; jedni su i drugi vrlo bogoljubni, zato ih bogovi esto pohode.

Hektor, sin Prijama i Hekabe, mu Andromahe, otac Astijanaksa, prvi junak i najvaljaniji vojvoda u trojanskoj vojsci; zato kad pade u boju, strano ali za njim sva Troja i sveano mu sahranjuje tijelo. Patroklo, sin Menetijev, najmiliji drug i subojnik (nae bi narodne pjesme rekle: pobratim) Ahileja, s kojim je u kui Pelejevoj ivio od rane mladosti Prijam, sin Laomedonov, kralj trojanski. U vrijeme, koje se opijeva u Ilijadi, on je vrlo star. Ima vrlo veliku porodicu: 50 sinova i 12 keri, a ena dakako nekoliko (ali zakonita ena samo je Hekaba), - dakle gotov harem po obiaju istonjakih vladara. Po kasnijem prianju, koje se nalazi u Vergilijevoj Eneidi, pogubio je Prijama Ahilejev sin Neoptolem, kad je Troja osvojena. Paris ili Aleksandro, sin Prijamov, brat Hektorov. On je odveo Helenu (vidi kod "Afrodita") i tim uzrokovao trojanski rat. Da je njemu sueno bilo ubiti Ahileja (s pomou Apolonovom), to prorie Ahileju Hektor umirui (pjev. 22., st. 359, 360.). Homer prikazuje Parisa kao lijepa, mlada ovjeka, prijatelja dodue vie ljubavi i svirke, nego rata, ali ne kao kukavicu. Po kasnijem grkom prianju zaglavio je Paris kratko vrijeme prije osvojenja Troje od strijele, kojom ga je smrtno ranio Filoktet Hermija je osobiti bog, koji je glasnik bogova i pratilac dua u podzemni svijet, a i na ovome svijetu prati Prijama u ador Ahilejev i iz njega (u pjev. 24.). Iz ovoga se razumije, zato ga pjesnik zove "skorotea" (tj. brzi glasnik, iz crkvenoslavenskog jezika) i "provo- a". Hekaba, ena Prijamova, mati Hektorova, osim kojega je rodila jo osamnaest sinova; tko joj je otac, a tko brat, kae se u 16. pjev., st. 717, 718. Helena, najljepa ena na svijetu, ki Zeusova (pjev. 3., st. 199. i 426.); mati joj je Leda (koja se spominje u Odiseji), a po materi je sestra Kastoru i Polideuku (pjev. 3. st. 237.) i Klitemnestri. Bila je ena kralja Menelaja, od kojega ju je odveo Paris (vidi kod imena "Afrodita"), zbog ega je nastao trojanski rat. Poto je Troja osvojena i razorena, vratila se s Menelajem u Spartu (Lakedemon), kako se vidi iz Odiseje. Andromaha, plemenita, a nesretna ena Hektorova, ki Eetiona, koji je kraljevao u Tebi, gradu pod gorom Plakom, trojanskoj dravi na jugu. Ondje ivljae narod, kojega Homer (pjev. 6., st. 415.) zove Kiliani: te Kiliane treba dobro razlikovati od stanovnika Kilikije, zemlje na jugoistonoj obali Male Azije, koje zemlje Homer nigdje ne spominje. Irida je upravo personifikacija nebeske duge, koja vee nebo i zemlju; tako je lako mogla postati boginjom, koja donosi poruke od Zeusa bogovima i ljudima. U Odiseji se Irida ne spominje.

PRVO PJEVANJEZaziv Muze: Srdbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina, Pogubnu, kojano zada Ahejcima tisuu jada, Snane je due mnogih junaka ona k Aidu Poslala, a njih je same uinila plijen da budu Psima i pticama gozba2; a Zeusu se vrae volja, Otkad se bjehu onomad razdvojili poslije svae Atrejev sin, junacima kralj, i divni Ahilej.

1. dan. Agamemnon vrijea sveenika Hrisa. Agamemnon je kriv to je Apolon kaznio Ahejce boleu, tako to je uvrijedio njegova sveenika Hrisa koji je doao k ahejskim laama kako bi otkuio svoju zarobljenu ki On ih ucjenjuje i prijeti Apolonovom kaznom. Neki Ahejci govorae da mu treba vratiti ki na to se Agamemnon usprotivi. Otjera starca koji se prestai. Hris zamoli Apolona da kazni Ahejce to on i uini.2-9. dan. Apolon alje kugu Apolon prvo strijelama (ustvari, kugom) napao mazge i pse, a zatim poe i ljude gaatiSvaa Ahileja i Agamemnona Ahilej i Agamemnon trae od Kalhasa, proroka, da im kae zato se Apolon srdi na njih i zato im alje kugu. Kalhas trai od Ahileja zatitu na to mu ovaj odgovara da e ju imati pa makar i samog Agamemnona optuio za Apolonovu srdbu. Kalhas govori da Apolon nee odvratiti kugu s Ahejaca dokle god Hris ne dobiju svoju kerku, Hriseidu, natrag. Na to ustaje Agamemnon i kazuje da mu je Hriseida draa i od same Klitemnestre, njegove ene, ali zbog svojega naroda vratit e Hrisu njegovu ker. Ali, zauzvrat trai darove od ostalih Ahejaca. Agamemnom prijeti i trai dar ili od Ahileja, Odiseja ili od Ajanta (u Ilijadi je Ajans) (odnosne hoe njihove ene) na to mu Ahilej govori da e dobiti, kada bude raspodjela zaplijenjenog blaga, vie darova od njih. Ahilej prijeti da e otii, vratiti se kui na to mu ovaj govori da ide i govori mu da e poslati svoje ljude u njegov ator i uzeti mu Briseidu. Na to se Ahilej raalosti i razmila hoe li izvaditi ma i napasti i ubiti Agamenmona. Dok je to razmiljao, stie Atena, poslana od same Here. Ahilej se iznenadi i govori joj da e ubiti Agamemnona na to mu ona odgovara da je poslana da ga odgovori od tog ina. Govori mu da e zbog ove pogrde u budunosti dobiti (od Agamemnona) triput toliko darova. Ahilej pristaje, jer ne valja se protiviti bogovima, i Atena se vraa na Olimp Ahilej, i dalje ljut, proklinje Agamemnona i govori mu da e mu biti ao kada mu Hektor ubije najbolje ahejske junake zbog toga to nije potovao najboljeg meu Ahejcima (samog Ahileja) NA to ustaje Nestor, najstariji i najmudriji meu njima, i govori im da je on s najboljim Ahejcima ivio (samim Tezejem i drugima) te da ga posluaju: Agamemnonu govori da ne uzima Ahileju, a Ahileju govori da se ne ljuti na Agamemnona Ahilej i Agamemnon se ne mire te Ahilej na kraju govori kako se nee boriti s Agamemnonom zbog djevojke te mu zaprijeti da e ga ubiti ako mu uzme bilo to drugo iz njegove crne lae.Odisej odvodi Hriseidu ocu. Odisej na lai odvodi Hriseidu, a Agamemnon zapovijeda narodu da se ritualno isti i da izvre hekatombu.Ahilej gubi Briseidu. Razgovor s Tetidom Agamemnon svojim vojnicima nareuje da idu do Ahileja i da uzmu Briseidu. (dva vojnika). Ahilej ih i prima i ne ljuti se na njih (kriv je Agamemnon, ne oni) i govori Patroklu, svome najmilijem drugu, da im da Briseidu. Ahilej zaplae i zazva svoju majku, Tetidu. Majka u njegov pla, izleti iz morske dubine i sjede pored njega te ga upit to mu je. Tek tu doznajemo to se ustvari dogodilo i prepriava majci ono to smo mi dosad proitali. Ahilej prepriava majci kako se razorili grad Tebu te kako je Agamemnon dobio Hrisovu ki, Apolon poslao srdbu na njih itd. i moli svoju majku da ga zatiti i da ide do samoga Zausa (tu doznajemo da je Tetida spasila samoga Zeusa od drugih bogova koji su ga htjeli vezati (Hera, Posejdon i Atena)) i da ga zamoli da pomogne Trojancima kako god je mogue da sasjeku sve Ahejce kako bi silni Atrejev sin, Agamemnon, uvidi svoj grijeh tono nije potivao najveeg me Ahejcima. Na to mu Tetida govori kako su Zaus i ostali bogovi otili kod Etiopaca te kako e se vratiti za dvanaest dana kada e ona otii do Zeusa.Hriseidu predaju ocu. rtva pomirnica Odisej dolazi u Hrisov grad, laom. Veu lau, izlaze na obalu i izvode hekatombu Apolonu Febu Odisej predaje Hrisu njegovu ki i on zamoli Apolona da prekine muiti Ahejce. Naprave rtvu, sve ispeku te naprave gozbu te se svi pogostie, napunie vreve vinom11. dan. Odisej se vraa od Hrisa Apolon mu posla ugodan vjetar kako bi se dobro vratio meu Ahejce Kod laa sjedi srdit Ahilej, nije iao u rat, a bio ga je eljan! Tada su se vratili bogovi na Olimp i Tetida i uhvati Zeusa (kada se nekoga moli, rukom ga se uhvati za podbradak) i stade ga moliti da udijeli Trojancima snagu. Zeus uti, Tetida ga hvata za koljenja i moli ga. Zaus joj govori da ga je dovela u nepriliku s Herom jer je ona na strani Ahejaca, ali joj govori da e joj pomoi. Zeus joj namigne obrvama te joj tako potvrdi da e joj usliiti molbe. Hera je, ipak, vidjela Tetidu i napadne Zeusa te ga pita je li ono bila Tetida. Zaus se na nju naljuti te joj zaprijeti: Neka je, kako si rekla, al' meni tako je milo! Nego de sjedi i uti i rijei posluaj moje: Pazi, da ne bi ti svi pomoi olimpski bozi Mogli, kad pristupim k tebi i rukama udarim krutim. Hera se prepade i drugi bogovi ozlovoljie. Dolazi Hefest majci svojoj Heri te joj govori kako udovolji Zeusu, jer ipak on je najjai meu svim bogovima, kako bi im svima bilo dobro. Hefestu ju je urazumio te pjevanje zavrava gozbom bogova.

DVADESET I ETVRTO PJEVANJE

Od 30. do 38. dana. Mrcvarenje Hektora Ahilej od silne tuge nije znao to bi. U jednom trenutku ugledao je brzonoge konje i upregao ih za svoja kola, a za njih privezao Hektora i vozio kolima oko Patroklova groba Apolon se smilovao i zatitio je mrtvo Hektoro tjelo od raspadanja tako to ga je pokrivao Egidom zlatnom Na to se saalie bogovi te poslae Hermija (Hermesa, boanskog glasnika) da ukrade Hektorovo tijelo. Jedino se nisu saalili Hera, Afrodita te Posejdon (Hera i Afrodita nisu jer je Paris izabrao Afroditu kao najljepu.39. dan. Predaja trupla.Skuptina bogova: Hektor treba da se izrui. Apolon govori bogovima da je Hektor uvijek pridonosio rtve i nikada nije zaboravio na bogove i da Ahileju nee biti nita bolje u srcu ako i dalje bude mrcvario Hektora. Hera na to odgovara: Kako vam moe Hektor biti jednak Ahileju? Ahilej je boanskog podrijetla, a Hektor smrtnik, Ahilejeva majka je boica koju je sama Hera odgojila i dala je Peleju, a svi su bogovi bili na piru. Zeus se nadovezuje i kae da nee jednako gledati na njih dvojicu, ali Hektor je bio najmiliji Bozim od sviju to ive u Troji, uvijek je prinosio darove. Ali, kae da ga ne smije ukrasti Hermija nego kae da mu pozovu Ahilejevu majku da joj kae da urazumi Ahileja te da primi Prijama i od njega uzme dare. Na te rijei Irida se skoi i ode do Ahilejeve majke i kae joj da ju treba Zeus i da doe na Olimp. Zaus joj govori da svaa meu bogovima taje ve 9 dana oko tijela Hektorova te da mora ii do Ahileja i javiti mu da se bogovi srde te da mora dati tijelo Hektorovo njegovu ocu, PrijamuTetida dolazi Ahileju, koji joj obeava da e izruiti Hektora. Tetida dolazi do njega i govori mu da je izaslanica Zausova. Ahilej pristaje.Irida donosi Prijamu glas o odluci bogova. 143-187. Zeus govori Iridi da prenese Prijamu da mora ii do Ahileja sam, jedino s jednim starijim oglasnikom da mu vodi mazge i upravlja s kolima kojima e vratiti hektorovo tijelo natrag u grad Ilij (Troju). Takoer, dobit e boanskog skoroteu (glasnika) koji e mu pomoi da stigne do Ahileja. Irida dolazi u troju i tamo zatie veliku tugu i kuknjavu: svi plau i nariu, a sam starac Prijam sav je imao praha po tijelu i glavi zbog toga to se od tuge valjao. Svi su plakali za poginulim junacima trojanskim. Irida mu prenosi sve upute i govori mu da se ne boji te da ga Ahilej nee ubiti jer on nije nesmotren niti grenik (da bi se usprotivio bogovima i Zeusu)Prijam kod Ahileja.Spremanje na put. Prijam zove svoju enu Hekabu da joj kae to mu nalae Zeus i pita ju to ona o tome misli. NA to ona odgovara da kako moe tamo ii onom ovjeku koji je ubio njegova najboljeg sina te da e ga, im ga vidi, ubiti (Ahilej Prijama) Prijam joj govori kako mora ii, da su mu to rekli sami bogovi! Pokloni koje je odluio dati Ahileju: Prekrasnih poklona otud starina izvadi dvanest, Dvanest jednogubih struka i isto toliko sagova, Plateva krasnih toliko, toliko i koulja jote. Zlatnih talenata potegnuvi deset iznese I dva tronoga sjajna iznese i etiri kotla, Takoer prekrasan kondir, to Traani dadoe njemu. Spremaju se za put, upreu konje i spremaju kola. Dolazi do njih Hekaba s kragom vina da ga rtvuju (tako da ga proliju). Govori da rtvuju Zeusu i da mu se moli i trai od njega ptia kao znak da mu je molitva usliena (molitva da sigurno ode i vrati se). Prijam se moli i prolijeva vino. Moli se da mu se Ahilej smiluje i da mu da Hektorovo tijelo i trai od Zeusa boanski znak da mu se ukae ptica s desne strane (na nebu) Zeus je uo njegovu molitvu i poalje orla s ogromnim krilima. Kad su ga ugledali, svi se razveselie i svima se razgali srce.Hermija prati Prijama k Ahileju. Svi ispraaju Prijama. Zaus zapovijedi svome sinu Hermiji da povede Prijama k Ahejskim laama i da ga pri tome nitko od Ahejaca ne zamijeti. Hermes obue potplate krasne, zlatne ambrosijske. Hermesov izgled: A na gospodiia po licu bijae nalik, Koji je najljepe dobi, i brada nie mu prva. Hermija i Prijam se susreu, Prijam ne zna tko je to. Hermija mu govori da je on Ahejac, Mirmidonac (kao i Ahilej) da mu se otac zove Poliktor. Prijam pita Hermesa: ako si ti stvarno ahejac, reci mi, je li hektorovo tijelo i dalje kod ahileja ili ga je raskomadao i bacio ga psima. Hermes mu kae da je tijelo i dalje tamo, govori mu da mu tjelo Ahilej vue kolima. Hermija skoi na kola i snagu udahne konjima i mazgama te hitro krenue. Kada su doli do tabora, Hermija uini da svi straari pozaspu te tako oni prooe. Hermija mu se otkriva i govori da je on Hermija i da ga je poslao otac Zeus.Prijam kod Ahileja. Hermija ode na Olimp, Prijam ostavi Ideja kod kola (Idej je starac koji je krenuo s njima) te ue u Ahilejev ator. S Ahilejem su Automedon i Alkim. Prijam se baci na Ahilejeva koljena, ljubi mu ruke. Prijam moli Ahileja da se sjeti svoga oca te mu govori kako je imao 50 sinova, ali zakljuujemo kako mu je Hektor bio najvaniji i govori Ahileju kako je doao da mu otkupi tijelo. Obojica plau sjetivi se, Prijam svojega sina, Ahilej svojega oca i Patrokla. Ahilej pita Prijama kako se usudio doi do njega, ovjeka koji mu je ubio sina i kae mu da ima gvozdno srce. Ahilej govori da prestanu plakati jer im pla nee pomoi. Govori da dvije bave lee u Zeusovu domu: iz jedne daje darove zle, a iz druge dobre. Ahielj govori Prijamu da sjedne na to ovaj odgovara da mu Ahilej to bre da Hektorovo tijelo da moe otii i sahraniti ga. Na to se Ahilej malo naljuti to je Prijam tako navalio da odmah da Hektorovo tijelo. Prijam se malo poboji te sjede i umiri se. Ahilej i dvojica mu drugova uvedoe Ideja te poee vaditi darove koje je Prijam donio. Uzeli su sve osim dvije tkanine i jednu krasnu koulju u koju e umotati mrtvaca. Robinje su oprale i namazale mrtvo tijelo, ogrnule ga, a Ahilej ga je postavio na kola. Ahilej izgovara sljedee rijei: "Nemoj se na me ti, o Patroklo, srdit, kad dozna U Aidovu domu, da Hektora divnoga mitom Ocu na otkup dah, kad mi dade ucjenu krasnu; I to u s tobom ja podijeliti, kako i valja." Ahilej se vrati u ator, govori Prijamu priu o Niobi te mu kae da se prihvate hrane. Ahilej zakolje prebjelu ovcu. Ispeku meso, donesu kruh. Nakon to su se najeli i napili, stali se prijam i ahilej jedan drugome diviti, sve gledajui jedan u drugoga. Ahilej nareuje robinjama i drugovima svojim da naprave postelje. Ahilej upita Prijama koliko dugo misli sahranjivati svojega sina: Nego deder mi kazuj i reci mi istinu pravu: Koliko dana misli pokapati Hektora divnog, Dotle da ni sam ne vojujem ja i da narodu ne dam. Prijam: Mi bismo devet dana u sobama tuili za njim, Deseti dan bismo njega sahranili, gostili narod, A grob jedanesti dan nainili bismo njemu, A dan bi dvanesti zali u borbu, ako bit mora. Ahilej to prihvati i ree mu da e toliko dana odgaati boj. Rukovae se i odoe spavati.Povratak s Hektorovim tijelom. Svi ve spavae, jedino Hermija nije mogao jer je razmiljao kako e provesti starca i kola a da ga straari ne vide. Hermija upregne konje i mazge te ih nitko nije vidio. Kad su doli do rijeke Ksant, Hermija se povrati na Olimp.40. dan. Oplakivanje HektoraDolazak trupla. Kada su dolazili u Troju nitko ih nije spazio jedino Kasandra koja stane vikati: "Trojci i Trojanke, po'te i Hektora vidite divnog, Ako se ikada njemu veseliste, kad se iz borbe Vraao iv na veselje i narodu i gradu svemu." Svi izletie van, narod pone plakati Hektor na odru i pla Andromahin, Hekabin, Helenin Stavili su Hektorovo tijelo na odar, ene plakahu, pjevai naricahu. Prva do tijela dolazi Andromaha, njegova ena i plae jer: A ja tuit i jadovat najvema imam, Jer mi umiru n'jesi sa odra pruio ruke Nit' si mi mudru rije izustio, da bih se vazda Sjeala nje, po danu, po noi ronei suze. Do odra dolazi Hekaba, njegova majka, a zatim Helena i govori da joj je on bio najdrai svekar. Govori da je u 20 godina, koliko se ve nalazi u Troji, uvijek je Hektor branio pred drugim i da joj je kao otac uvijek blag bio. Govori da joj u Troji, otkako je on umro, vie nema prijatelja. 41-50. dan. Lomaa. Spaljivanje. Prijam naredi Trojancima da odu kupiti drva za lomau i govori im da se niega ne boje jer mu je sam Ahilej rekao da ih nee napasti 12 dana. 9 su dana gradili lomau, a 10 dana Hektora stave navrh i zapale lomau 51. dan. Nasipanje grobnog huma. U zoru probudie se ljudi pored Hektorove lomae. Vinom ugasie vatru te Hektorovi prijatelji i brae poee skupljati njegove bijele kosti. Nakon to su ih skupili kosti stavie ih u zlatni koveg te ga poloie u jamu. Jamu su nasuli kamenjem, a nad time su nasuli humak. Kad su nasuli hum, vratie se svi i gozbom se goahu slavnom.

3