HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUM skriptica
-
Upload
kekikeksic -
Category
Documents
-
view
24 -
download
2
description
Transcript of HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUM skriptica
HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUM
HISTORIOGRAFSKI PRAKTIKUMPOVIJEST prolost, prouavanje prolosti; povijesna zbilja, ljudska prolostHISTORIJA bavljenje prolosti
HISTORIOGRAFIJA znanstveno, profesionalno bavljenje prolou (rezultati istraivanja povijesti) HISTORIJSKA ZNANOST znanstveno prouavanje prolostiPOVJESNICE pripovijedanje prolosti
PERIODIKA podvrsta serijskih publikacija koja izlazi u vie-manje pravilnim vremenskim razmacima, a pojedini svesci sadre radove vie autora
IZVORI djela koja potjeu iz samog vremena koje povjesniari prouavaju, po vrsti mogu biti dokumenti, spomenici, kronike, slike i sl.LITERATURA radovi koji se bave prolou, tj. knjige i lanci povjesniara te kolega iz drugih znanstvenih disciplina, publicista i ostalih koji su sami prouavali izvore i ponudili odreene interpretacije prolostiGRANE HISTORIJSKE ZNANOSTI:
politika historija
drutvena ili socijalna historija
kulturna historija
ekonomska ili gospodarska historija
vojna historija
historija okolia ili ekohistorija
historijska antropologija
rodna historija
oralna historija
psihohistorija
POVIJESNI IZVORI:
narativni (pripovjedni)
diplomatiki
VRSTE POVIJESNIH IZVORA:
pisani izvori
materijalni ili predmetni izvori
slikovni izvori
zvuni ili akustini zapisi
usmena predaja
POMONE POVIJESNE ZNANOSTI:
paleografija prouava znaajke i karakteristike starih pisama na mekim materijalima
epigrafika prouava znaajke i razvoj pisama na tvrdim materijalima
diplomatika prouava isprave ili povelje i njihovu autentinost
kronologija prouava i objanjava naine raunanja vremena u prolosti
sfragistika (sigilografija) prouava peate na poveljama i spisima vladara, plemstva, gradova, opina, korporacija i dr.
heraldika prouava postanak, povijest i pravila za sastavljanje grbova pojedinaca, obitelji, korporacija, gradova i drava
numizmatika prouava stari novac, ordenje i medalje genealogija prouava rodoslovlje, rodbinske veze nekih ljudi
prozopografija prouava biografije pojedinaca da bi se dolo do kolektivnog portreta grupe
onomastika prouava povijest imena i naziva
antroponomastika prouava osobna ljudska imena
toponomastika prouava imena mjesta
historijska metrologija prouava mjere i nain mjerenja u prolosti
papirologija prouava papiruse, tekstove zapisane na papirusima
filigranologija prouava vodene znakove na papiru, porijeklo i starost papira
kodikologija prouava fizike karakteristike kodeksa, tj. rukopisnih knjiga, pisau podlogu, materijal, raspored i veliinu rukopisa, pismo, ukrase, uvez i sl.
veksilologija prouava zastave oruanih jedinica, gradova, opina, cehova, drava i td.
egdotika prouava nain izdavanja povijesnih izvora
historijska geografija istrauje odreene prostore u danom vremenu
kartografija bavi se zasnivanjem, izradom i prouavanjem karata
historijska demografija prouava stanovnitvo u prolosti te promjene koje ono doivljavaARHIV od gr.rijei arkhe to znai vlast ili poredak; izvorno bi arhiv bio kua arhonta u kojoj se uvaju vani slubeni dravni spisi
ARHIVSKA GRAA ine ju svi zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem raznih ustanova, udruenja, obitelji i pojedinaca, a za koje se smatra da imaju neko trajno znaenje za povijest, kulturu i znanost
isprave, spisi, poslovne knjige, karte, plakati, nacrti, mikrooblici, filmovi, videozapisi, zvuni zapisiJAVNA ARHIVSKA GRAA ine ju dokumenti nastali u tijelima dravne i lokalne vlasti, javnim ustanovama i poduzeima, djelovanjem javnih biljenika
PRIVATNA ARHIVSKA GRAA ine ju dokumenti koji nisu u dravnom vlasnitvu, niti su nastali u obavljanju javne slube i s javnim ovlastima
arhivska graa organizirana je u fondove i zbirkeFOND nastaje gotovo automatskim djelovanjem jedne pravne ili fizike osobe
ZBIRKA nastaje iz interesa sakupljaa ili se oblikuje prema karakteristikama dokumenata
HRVATSKI DRAVNI ARHIV (HDA) povijest hrvatskog arhiva see jo u srednji vijek kada su ban i banovci uvali vane spise i isprave
1643. godine donosi se odluka Sabora koja nalae izradu posebne krinje u kojoj e se uvati povlastice Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije
krinja se uvala u sakristiji zagrebake katedrale te je prebaena na Markov trg, i na kraju se spisi predaju u Arhiv kraljevine
od sredine 19. stoljea kraljevski se arhiv pretvara u samostalnu ustanovu koja uva arhivsku grau
Ivan Kukuljkevi Sakcinski 1848. imenovan upraviteljem arhiva
1870. godine donosi se zakon o Zemaljskom arhivu i on se otvara strunoj i znanstvenoj javnosti, pa tako i studentima
od 1913. godine Arhiv se nalazi u secesijskoj zgradi arhitekta Rudolfa Lubynskog 1993. godine mijenja ime u Hrvatski dravni arhiv ARHiNET (http://arhinet:arhiv.hr) registar sadri podatke oo 14 000 fondova i zbirki, 11 000 stvaratelja i 1 000 posjedovatelja arhivske grae, te oko 3 000 bibliografskih jedinica
PODRUNI ARHIVI koji sadravaju stariju srednjovjekovnu arhivsku grau
Zadar
Dubrovnik
Rijeka
Pazin
DRAVNI PODRUNI ARHIVI
Bjelovar
Dubrovnik
Gospi
Karlovac
Osijek
Pazin
Rijeka
Sisak
Slavonski brod
Split
ibenik
trigova (Meimurje) Varadin
Vukovar
Zadar
Zagreb
PRIVATNI ARHIVI ima ih mnogo
INOZEMNI ARHIVI vani za hrvatsku povijest
Magyar Orszgos Levltr (Maarski dravni arhiv), Budimpeta, http://www.mol.gov.hu sterreichisches Staatsarchiv (Austrijski dravni arhiv), Be, http://www.oesta.gv.at Kriegsarchiv (Ratni arhiv)
Steiermrkisches Landesarchiv (tajerski zemaljski arhiv), Graz, http://www.verwaltung.steiermark.at/cms/ziel/8581/DE/ Archivio di Stato di Venezia (Dravni arhiv u Veneciji), http://www.archiviodistatovenezia Biblioteca Nazionale Marciana (Nacionalna knjinica Marciana), Venecija, http://marciana.venezia.sbn.it/ Archivio Sergeto Vaticano (Tajni vatikanski arhiv), Rim, http://asv.vatican.va Arhiv Srbije i Crne Gore (bivi arhiv Jugoslavije), Beograd, http://www.arhiv.sv.gov.yuMUZEJ mjesta gdje se uvaju, vrednuju, i prouavaju materijalni povijesni izvori
dijele se na znanstvene i umjetnike
povijesne
arheoloke
etnografske
prirodoslovne
antropoloke
tehnike i dr.
prvi zapis o neemu to podsjea na pojam muzeja jest zapis iz 1176. godine pr. Kr. o umjetnikoj zbirci blaga iz Babilona koja je donesena u Suzu
Ptolomej I. Soter 290. godine pr. Kr. osnovao je kulturni i znanstveni centar s knjinicom u Aleksandriji
u renesansi se prvi put javlja pojam muzeja u dananjem smislu
u 18. stoljeu muzeji se postupno vie otvaraju javnosti
prvim javnim muzejima smatraju se: => Amerbach Kabinett u Baselu (zbirka okupljena 1661., a za javnost otvorena
1671. godine)
=> Ashmolean Museum u Oxfordu (osnovan 1683. godine) => Naturhistorisches Museum u Beu (1748.)
=> British Museum u Londonu (1753. godine,
otvoren za javnost 1762. godine)
prvi pravi moderni muzej u Hrvatskoj jest Arheoloki muzej u Splitu koji je osnovan 1820. godine
zatim slijedi Narodni muzej u Zadru osnovan 1832. godine
1846. godine Narodni muzej u Zagrebu koji se kasnije dijeli na Arheoloki, Povijesni i Prirodoslovni
trenutno je registrirano oko 225 muzeja, preko 120 crkvenih zbirki i mnogo privatnih kolekcija
MEUNARODNO VIJEE MUZEJA The Internacional Council of Museum, ICOM, http://icom.museums osnovano 1946. godine
MUZEJSKO-DOKUMENTACIJSKI CENTAR Ilica 44., http://www.mdc.hr osnovan 1955. godine ZNANSTVENE PUBLIKACIJE monografske i serijskeIZVORNI ZNANSTVENI LANAK onaj koji donosi neke nove, izvorne, dosad neobjavljene rezultate istraivanja
STRUNI LANAK donosi ve poznate rezultate istraivanja, a cilj mu je irenje i/ili primjena tih rezultata
PREGLEDNI LANAK donosi analizu i kritiku ocjenu ve objavljenih radova o nekom podruju, upuujui obino na mogua daljnja istraivanja
PRETHODNO PRIOPENJE obino je krai lanak u kojemu autor iznosi neke nove znanstvene spoznaje ili otkria
PRIKAZ krai opis i izvjetaj o nekom znanstvenom djelu, izlobi ili znanstvenom skupu
RECENZIJA za razliku od prikaza donosi i kritiku ocjenuTRANSKRIPCIJA prepisivanje dokumenata iz nekog starog pisma
REGESTA kratki saeci dokumenata s osnovnim podatcima o dokumentu i kratkim sadrajem iz kojeg istraiva prosuuje trebali provjeriti neki dokument u arhivu
SUPPLEMENTA novi dodatni svesci koji se izdaju uz ve postojee sveske
CIL Corpus inscriptionum Latinarum
izdaje se od 1863. godine
zbirka izdanja rimskih natpisa organizirana po geografskom naelu i tipu natpisa pokreta i prvi urednik Christian Matthias Theodor Mommsen
http://cil.bbaw.de.
MGH - Monumenta Germaniae historica
izdaje se od 1826. godine
Povijesni spomenici Njemake
nastaje na inicijativu pruskog dravnika baruna Heinricha Friedricha Karla vom Steina
najslavnija zbirka izvora
PL i PG Patrologia latina i Patrologia graeca
latinski i grki kranski pisci
edicija Jacquesa-Paula Mignea
PL ukljuuje autore od Tertulijana do Inocenta III., uz kasnije srdnjovjekovne autore koji komentiraju ta djela
http://pld.chadwyck.co.uk/ PG sadri autore do Koncila u Firenci 1438. / 1439. godine koji su pisali na grkom uz latinski prijevod
Bi Teu Bibliotheca scriptorum Graecorum et Romanorum Teubneriana
izlazi od 1849. godine u Leipzigu
latinska djela u plavim, a grka u naranastim karticama
serija antikih izvora
MSHSM Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium
izlazi od 1868. godine
hrvatska zbirka glavna serija za izdavanje veih cjelina grae dosad su izala 54 sveska
MHJSM Monumenta historico-iuridica Slavorum Meridionalium
druga velika serija izvora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u njoj izlaze gradski statui, urbari i drugi stari zakonodavni spisi
dosada je izalo 13 svezaka
Illyricum sacrum
povijest Crkve na prostorina nekadanjeg rimskog Ilirika od poetka do 18. stoljea
monumentalna edicija posebno bitna za nae krajeveActa sanctorum
izdaje se od 1643. godine u Antwerpenu
ivotopisi svetaca u kalendarskom nizu njihovih blagdana
zadnji 68 svezak izdan je 1940. godine
http://acta.chadwyck.co.uk.
Codice diplomatico istriano
u pet svezaka u Trstu 1869. godine objavio Pietro Kandler
sadrava istarske povelje
Acta comitalia Regni Croatiae, Dalmatiae, Slavoniae
graa Hrvatskog sabora
Zakljuci Hrvatskog sabora
preuzima izdavanje grae Hrvatskog sabora
izdaje Hrvatski dravni arhiv
Fontes: izvori za hrvatsku povijest
asopis Hrvatskog dravnog arhiva koji izlazi od 1995. godine s manjim prekidima
u njemu se objavljuje razliita izvorna graa u rasponu od srednjega vijeka do 20. stoljea
KARTULARI (carta = lat. isprava) su zbirke dokumenata o povlasticama i posjedima neke crkvene ustanove, npr. crkve, samostana ili kaptola
VARIAE LECTIONES razliita itanjaSTARINE
asopis koji povremeno od 1869. godine izdaje HAZU