1

UPUTE ZA IZRADU ZAVRNOG RADA

1. STRUKTURA ZAVRNOG RADA

Zavrni rad treba sadravati: 1.1. Naslovnica zavrnog rada ureena prema predloku navedenom na kraju Uputa. 1.2. Obrazac IIa/b - Prijedlog ocjene zavrnog rada, Odluka Odbora za zavrne i

diplomske ispite (Obrazac IIa - za struni studij.pdf, Obrazac IIb - za sveuilini preddiplomski studij.pdf) Obrazac IIa/b, potpisan od strane predsjednika Odbora, treba umetnuti iza naslovne stranice u konanu verziju zavrnog rada, tj. nakon to pristupnik ispravi Zavrni rad prema primjedbama Odbora, odnosno neposredno prije uvezivanja rada u meki ili spiralni uvez (v. 2.12.).

1.3. Sadraj zavrnog rada s naslovima poglavlja i potpoglavlja, pri emu su poetne stranice poglavlja i potpoglavlja upisane uz desni rub stranice. Po potrebi, u sadraju se mogu naznaiti i pojedini odjeljci u potpoglavljima.

1.4. Uvod (PRVO POGLAVLJE) Ovo poglavlje predstavlja uvod u zavrni rad. Ovdje je potrebno opisati problem koji se u zavrnom radu rjeava (detaljnije obrazloiti zadatak zavrnog rada), istaknuti vane teme obuhvaene zadatkom zavrnog rada, te dati pregled rezultata u rjeavanju ovog problema opisanih u citiranoj literaturi. Na kraju uvodnog poglavlja potrebno je naznaiti strukturu zavrnog rada i dati kratki opis pojedinih poglavlja.

1.5. Glavni dio rada Glavni dio rada preporua se podijeliti u vie poglavlja (najvie etiri) i potpoglavlja, tako da se zasebno mogu opisati: vane teorijske podloge, analiza sustava (uz npr. matematiki i simulacijski model sustava), izvod rjeenja problema (npr. algoritma upravljanja), sklopovlje za realizaciju rjeenja problema (npr. upravljanja, nadzora i zatite), postignuti rezultati, i slino. Pri navoenju formula, shema, slika i podataka preuzetih iz literature neophodno je citirati koritenu literaturu. Pri opisu rjeenja problema potrebno je u potpunosti opisati izvod formula s meu rezultatima, a ne samo navesti konane rezultate. Slike koje prikazuju rezultate simulacije i eksperimenta neophodno je komentirati. Opis rada sklopovlja treba biti cjelovit i detaljan. Pri izradi odgovarajuih raunalnih programa (npr. program za simulaciju, program za upravljanje i sl.), dijagrame toka treba opisati detaljno i povezati ih s ispisom programa (koji se najee stavlja u privitak zavrnom radu). Glavni dio rada najee se podijeli u 3 poglavlja: poglavlje uvoda u materiju koja se obrauje u radu s pripadnom teorijskom podlogom (2. poglavlje), sredinje poglavlje gdje se iznosi rjeenje zadatka zavrnog rada (3. poglavlje), te rezimirajue poglavlje gdje se prikazuju postignuti rezultati, daje opis rezultata te odgovarajua rasprava (4. poglavlje).

1.6. Zakljuak (ZADNJE POGLAVLJE) Ovo je rezimirajue poglavlje u kojem se daje osvrt na ciljeve postavljene u zadatku zavrnog rada i postignute rezultate. Preporua se, drei se sadraja zavrnog rada, opisati najznaajnije ostvarene rezultate (po poglavljima, bez navoenja broja i naslova poglavlja). Pri tome je dobro navesti pogodnosti, ogranienja i podruja mogue primjene dobivenih rezultata.

2

Dobro je predloiti mogunosti i postupke rjeavanja uoenih problema, za ono to je u radu ostalo nerijeeno ili za predloeno rjeenje ako nije dalo zadovoljavajue rezultate, ime se daju smjernice za daljnji rad na ovom podruju.

1.7. Literatura - popis upotrijebljene literature. 1.8. Popis i opis upotrijebljenih oznaka (u sluaju koritenja veeg broja oznaka). 1.9. Popis i opis upotrijebljenih kratica (u sluaju koritenja veeg broja kratica). 1.10. Saetak s kljunim rijeima na hrvatskom jeziku. Naslov i saetak s kljunim

rijeima na engleskom jeziku. Navedeni sadraji trebaju biti na istoj stranici. U saecima na 10 do 15 redaka opisati glavni problem, naznaiti smjernice kako je rjeavan te naznaiti postignute rezultate zavrnog rada.

1.11. ivotopis Uz biografske podatke navesti i sudjelovanje na natjecanjima te osvojene nagrade. Rad treba vlastoruno potpisati na kraju ivotopisa.

1.12. Prilozi U prilog zavrnom radu poeljno je staviti materijale koji nisu neophodni za temeljito praenje materije u zavrnom radu i rjeenja zadatka zavrnog rada. Najee su to ispisi programa, tehnike specifikacije pojedinih podsustava, detaljne sheme sklopova i ureaja, fotografije realiziranog sustava i slino.

Napomena: Preporua se tekst zavrnog rada sreivati po poglavljima te tijekom izrade

jedan po jedan dio davati voditelju na uvid. Zavrni rad u cjelini poeljno je dati na uvid voditelju najmanje tjedan dana prije planiranog termina uveza i predaje rada.

2. OBRADA TEKSTA 2.1. Format rada je A4 (210 x 297 mm). 2.2. Stranice treba numerirati uz desnu marginu (prvo poglavlje zapoinje sa str. 1.). 2.3. Sadraj rada navesti iza obrasca za prijavu teme i imenovanje mentora zavrnog rada. 2.4. Rad mora sadravati:

- uvod, - glavni dio (do najvie 4 poglavlja), - zakljuak, - popis upotrijebljene literature (iza literature dolaze ostali popisi, ako ih ima), - saetak (na hrvatskom i engleskom jeziku), - ivotopis, te - prilozi (ako ih ima).

Tekst napisati nekim od programa za obradu teksta na raunalu (preporua se MS Word) uz prored od 1,5. Pri obradi teksta potrebno je koristiti font Times Roman 12 pt (ili 10opi). Ukoliko font Times Roman nije raspoloiv, mogue je upotrijebiti font najsliniji traenom fontu, iste veliine. Margine teksta trebaju biti: lijeva 25 mm, desna 20 mm, gornja i donja 25 mm.

2.5. U itavom radu potrebno je upotrebljavati iste oznake za iste veliine, a njihovo objanjenje dati nakon prve pojave u formuli, a po potrebi i u popisu na kraju rada iza literature (kada se koristi velik broj oznaka).

2.6. Poglavlja, potpoglavlja, odjeljke (toke), slike, tablice i formule treba numerirati. Nova poglavlja treba zapoeti na novoj stranici. Nain numeriranja je sljedei:

3

- Naslovi poglavlja se piu velikim slovima (14 pt, bold, razmak 12 do 16 pt) i numeriraju arapskim rednim brojevima (s tokom), poevi brojem 1 za uvod, a posljednjim brojem zakljuak. - Potpoglavlja se piu malim slovima (14 pt, bold, razmak 8 do 12 pt) i numeriraju tako da prvi broj sadri broj poglavlja, drugi broj potpoglavlja. Npr. prvo potpoglavlje u drugom poglavlju imat e oznaku 2.1.. Broj nivoa (odjeljaka, toaka) potpoglavlja nije ogranien, ali je uobiajeno da ih ne bude vie od tri. Naslovi odjeljaka se piu malim slovima (12 pt, bold, razmaci 6 do 9 pt). - Slike i tablice se numeriraju, takoer, s dva broja, od kojih prvi broj sadri broj poglavlja, a drugi broj slike (odnosno tablice) unutar poglavlja. Npr. trea slika u etvrtom poglavlju imati e oznaku Sl. 4.3., odnosno Tab. 4.3., kada je rije o tablici. Iza numerike oznake slike (tablice) slijedi njen opis (kao i vrijednosti parametara uz koje je slika snimljena). U opisu slike, do najvie 2 retka, mogu se koristiti kosa slova (italic), uz prored 1. Iza naslova slike staviti jedan prazan red. Oznaka slike (Sl.) i broj slike mogu biti masno pisani (bold). Numerika oznaka i opis slike piu se neposredno ispod slike, a numerika oznaka i opis tablice iznad tablice (na kraju je uobiajeno staviti toku). - Formule se numeriraju takoer s dva broja, od kojih je prvi broj poglavlja a drugi broj formule unutar poglavlja. Oznaka se stavlja u visini formule uz desni rub stranice, zatvorena je u okrugle zagrade, a brojevi su odvojeni crticom. Npr. prva formula u drugom poglavlju imala bi oznaku (2-1).

2.7. Obavezna je uporaba jedinica meunarodnog sustava SI i onih koje su u Hrvatskoj zakonite (Zakon o mjernim jedinicama, NN br. 58 iz 1993., str. 1469).

2.8. Slike i tablice treba ukomponirati u tekst najblie mjestu gdje se na njih poziva (ukoliko nisu vee od A4 formata). Slike ue od irine stranice mogu se pozicionirati na sredini stranice ili desno na stranici, dok se one veliine A4 ili vee mogu dati u prilogu. Slike i tablice vee od A4 potrebno je sloiti na format A4. Prilog se uvezuje na kraju rada ili se slae u posebni dep na koricama rada. U prilogu se osim slika i tablica daju dijagrami tokova programa i ispisi programa. Priloge treba oznaiti slovom P i brojem poglavlja te brojem priloga u poglavlju, kao npr. P.2.1.

2.9. Literaturu treba svrstati redom kojim se pojavljuje u radu i napisati na sljedei nain: - Primjer za lanak iz asopisa:

[1] Inicijali imena, prezime autora, naslov rada, naziv asopisa, broj asopisa (br./No.), broj sveska (sv./Vol.), str. (pp.) od do, mjesec i godina izdanja.

- Primjer za referat objavljen u zborniku konferencije:

[2] Inicijali imena, prezime autora, naslov referata, naziv konferencije, sv. (broj sveska), str. (stranice) od do, mjesto, godina izdanja.

- Primjer za knjigu: [3] Inicijali imena, prezime autora, naslov knjige, izdava, mjesto, godina izdanja.

2.10. Na slike se u tekstu poziva na sljedei nain: prema slici 2.3. (ukoliko se poziva na

sliku 2.3.), a kada se eli u zagradi naznaiti slika na koju se tekst odnosi tada: ...(Sl.2.3.)... Na jednadbu (3-4) pozivalo bi se: prema jednadbi (3-4). Na literaturu broj 2 poziva se: prema [2]. Ukoliko se poziva na vie referenci literature, mogue je vie oznaka odvojenih zarezom staviti u zajednike uglate zagrade. Pri pozivanju na knjigu korisno je uz broj literature u zagradi oznaiti i broj stranice knjige na kojoj se nalazi podatak, formula ili slika, kao npr. [4, str.132], to znai da je informacija uzeta iz knjige pod rednim brojem etiri u popisu literature, sa stranice 132.

2.11. Prema "Pravilniku o zavrnim i diplomskim ispitima na preddiplomskim, diplomskim i strunim studijima" pristupnik predaje mentoru dva neuvezana primjerka zavrnog

4

rada, u po jednom fasciklu za svaki primjerak koji mora sadravati i elektroniku verziju pohranjenu na CD-u ili DVD-u. Elektronika verzija zavrnog rada na CD-u ili DVD-u mora biti u doc-formatu i pdf-formatu. Uz elektroniku verziju zavrnog rada na CD ili DVD treba, u sluaju potrebe, dodati i priloge (simulacijske datoteke, datoteke izraenog programa i sl.).

2.12. Nakon to pristupnik ispravi Zavrni rad prema primjedbama Odbora, po jedan primjerak Zavrnog rada (koji mora sadravati i elektroniku verziju pohranjenu na CD-u ili DVD-u) uvezan u meki ili spiralni uvez predaje mentoru i Studentskoj slubi koja igom potvruje u indeksu da je zavrni rad uspjeno izraen.

3. DOPUNSKE UPUTE itljivost i slovni simboli 1. Slovni simboli na slikama, u tablicama i u tekstu moraju biti istovjetni (i veliinom).

Slike i tablice moraju biti istolike, tj. sve crtane i pisane jednakim nainom, istovjetnim normiranim grafikim simbolima i oznaene rednim brojem.

2. U hrvatskom tekstu ne smiju se pojavljivati engleske ili neke druge strane rijei. Izuzeci su sluajevi kad za navedeni pojam nema hrvatske rijei, pa se tada moe napisati (strunjacima prepoznatljiv) strani naziv, ali tada obavezno kosim pismom (kurziv, italic). Strana rije se pie kosim pismom i u sluaju kada se uz pojam u zagradi navodi i naziv na stranom jeziku, kao npr. (engl. device).

3. U formulama (jednako kad su one u tekstu ili kad se piu u posebne retke) treba paziti na uporabu velikih i mali h slova, te uspravnih i kosih slova. Ope je pravilo da se za obiljeavanje fizikalnih veliina rabe meusobno prihvaene oznake (npr. l za duljinu, m za masu, t za vrijeme, T za termodinamiku temperaturu, U za napon, I za jakost elektrine struje, R za otpor, P za snagu itd.). Uz veliinske jednadbe za iskazivanje fizikalnih pojava i zakonitosti koje vladaju meu pojedinim veliinama, doputena je uporaba i tzv. brojanih i jedininih relacija. Slijedi primjer ispravno napisane dvoredne veliinske jednadbe, s obaveznim opisom uporabljenih oznaka odmah potom:

)...( 32101

00 n

n

i

i xxxxN

ayx

N

ayaxyy +++++=+=+=

=

(4-13)

gdje je: y vertikalni pomak podizaa, linearno ovisan o srednjoj vrijednosti horizontalnog poloaja x, odreen postavljenim parametrom regulacijskog kruga a = 5 m/cm, dobiven iz n = 10 ponovljenih namjetanja xi (i = 1, 2, 3, ..., n). Mogue je i svaku od veliina u izrazu opisati jednu ispod druge, kao na primjer:

)...( 32101

00 n

n

i

i xxxxN

ayx

N

ayaxyy +++++=+=+=

=

(4-13)

gdje je: - y vertikalni pomak podizaa, - x horizontalni poloaj, - a parametar, ...

4. Fizikalne i druge veliine piu se kosim slovima. Brojke, konstante i mjerne jedinice piu se uspravno, a takoer, u naelu, i svi eksponenti i indeksi. Iznimka su indeksi

5

(gornji i donji) koji predstavljaju neku veliinu (npr. brojila pri sumiranju po veliinama ili indeksima oznaenim s i, j, ...); tada se piu kosim slovima.

5. Vektori i matrice oznaavaju se uspravnim, masnim slovom, pri emu se za vektor koristi malo slovo, a za matricu veliko slovo.

6. Matematiki simboli, funkcije i operatori (+, =, , , suma , , lim, diferencijal d ili , element , log, baza prirodnog logaritma e, ln, div, grad, , sin, tan, i drugi) piu se uspravno.

Pravopis i jednoznanost ispisa Kako bi se otklonile dvojbenosti u itanju teksta, valja se drati sljedeih pravila pisanja: a) U veliinskim jednadbama propisano je pisanje produkta brojane vrijednosti i

pripadajue jedinice (oboje uspravno) s 0,7 do 1 standardnog razmaka (npr. U = 9 V, m = 2,4 kg, R/R = 0,02 %, = 22,3 C). Ne preporua se razdvajanje tog produkta na kraju retka (tj. moemo rei da je na kraju retka ispis 9 V nerastavljiv!). Dekadski se mnoitelji (prefiksi) uz jedinicu piu sastavljeno (kg = kilogram, m = mikrometar, MW = megavat, dag = dekagram, i slino), dok se za pisanje produkta dviju jedinica propisuje znak mnoenja s poluizdignutom tokom ili tzv. vrsti jedinini razmak (umjesto znaka mnoenja; oboje je na kraju retka nerastavljivo!). Doputen je i znak mnoenja "x". Ispravno je pisati: W/(Km2) = vat po kelvinu i etvornom metru, ili kg m/s2 = kilogrammetar po sekundi na kvadrat, ali takoer i Vxs = voltsekunda, no tada bi trebalo rabiti male razmake (oko 0,2 standardnoga), to je u pravilu nepraktino.

b) Uoite da je u tekstu bolje napisati: tlak se mjeri u milibarima, a ne u mbar, kamatna stopa iskazana je u postotcima, a ne u %, i slino. Nadnevak se prema meunarodnim propisima pie: 2004.01.25. ... (u nastavku mogu slijediti sat, minuta, sekunda), a prema hrvatskome pravopisu: 25. sijenja 2004. ili 25.1.2004. (bez suvinih nula).

c) Formule, osobito one u tekstu, dobro je pisati jednoredno, gdje se umjesto razlomake crte rabi kosa crta "/". Pritom valja oprezno postupati da izraz ne postane dvo-ili-vieznaan, tj. da u jednadbi prestane vaiti znak jednakosti (npr. nije doputena upotreba "kratkog" raunalnog znaka za korjenovanje, ne smiju se izostaviti neke vane zagrade, decimalna toka nije europski propisani znak, i sl.). Slijedi primjer ispravnog i neispravnog pisanja matematikih relacija:

ISPRAVNO NEISPRAVNO

ba

3

1= a = 3b-1

ba 3/1= a = (3b)-1 * 1)3( = ba a = 1/31/2b1/2

2/1)3/(1 ba = a = 3b-1/2 2/1)3( = ba a = 3-1b-1

* uvjetno bi se moglo rei da je ovo dobro, jer e se raunom vjerojatno dobiti ispravan

rezultat.

6

25 mm

25mm

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET (Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)

Sveuilini studij / Struni studij

(Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)

NASLOV ZAVRNOG RADA (Times New Roman, 18 pt, bold, centrirano)

Zavrni rad

(Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)

Ime i prezime (Times New Roman, 16 pt, bold, centrirano)

Osijek, godina. (Times New Roman, 14 pt, bold, centrirano)

20mm

25 mm

Sl. 3.1. Predloak za naslovnicu zavrnog rada