Hakslijevo Pismo Orvelu

6
 U oktobru 1949. godine, nekoliko meseci nakon objavljivanja distopijskog remek dela 1984, Džordž Orvel je primio fascinantno pismo od kolege autora Oldus Hakslija – čoveka koji je 17 godina ranije objavio svoju košmarnu viziju sveta, u romanu Vrli novi svet . Ono što počinje kao  pismo hvale uskoro postaje kratko poređenje dva romana, i objašnjenje zašto Haksli veruje da njegovo delo ipak realističnije predviđa budućnost sveta. Ovo nije prvi kontakt ova dva velika pisca: trideset godina ranije, Oldos Haksli je privremeno Orvelu predavao francuski na koledžu Iton.  Rajtvud, Kalifornija 21. oktobar, 1949 Poštovani gospodine Orvel, Vrlo ljubazno od V as što ste tražili od svojih izdavač a da mi pošalju primerak vaše knjige. Stigla je dok sam bio u sred posla koji iziskuje mnogo čitanja i proveravanja referenci; budući da sam, zbog lošeg vida, prinuđen da smanjim obim čitanja, morao sam da sačekam dugo vremena pre nego što sam bio u stanju da se upustim u čitanje 1984. Prva edicija 1984; preuzeto sa : www.orwelltoday .com Slažem se sa svim što su kritičari do sad pisali i mislim da ne moram da Vam ponavljam, još  jedanput, koliko je V aša knjiga izuzetna i fundamentalno važna. Dozvolite mi da umesto toga govorim o onome čime se knjiga bavi – konačnom revolucijom. Prvi nagoveštaji filozofije konačne revolucije, revolucije van politike i ekonomije, koja ima za cilj  potpuno psihološko i fizičko potčinjavanje pojedinca, mogu se naći kod Markiza de Sada, koji je za sebe smatrao da je nastavio i upotpunio ideje Robespjera i Babeufa. Filozofija vladajuće manjine u 1984 je sadizam koji je doveden do svog logičnog zaključka: prevazilaženja i odbacivanja seksa.

description

Hakslijevo Pismo Orvelu

Transcript of Hakslijevo Pismo Orvelu

  • U oktobru 1949. godine, nekoliko meseci nakon objavljivanja distopijskog remek dela 1984, Dord Orvel je primio fascinantno pismo od kolege autora Oldus Hakslija oveka koji je 17 godina ranije objavio svoju komarnu viziju sveta, u romanu Vrli novi svet. Ono to poinje kao pismo hvale uskoro postaje kratko poreenje dva romana, i objanjenje zato Haksli veruje da njegovo delo ipak realistinije predvia budunost sveta.

    Ovo nije prvi kontakt ova dva velika pisca: trideset godina ranije, Oldos Haksli je privremeno Orvelu predavao francuski na koledu Iton.

    Rajtvud, Kalifornija21. oktobar, 1949Potovani gospodine Orvel,

    Vrlo ljubazno od Vas to ste traili od svojih izdavaa da mi poalju primerak vae knjige. Stigla je dok sam bio u sred posla koji iziskuje mnogo itanja i proveravanja referenci; budui da sam, zbog loeg vida, prinuen da smanjim obim itanja, morao sam da saekam dugo vremena pre nego to sam bio u stanju da se upustim u itanje 1984.

    Prva edicija 1984; preuzeto sa : www.orwelltoday.com

    Slaem se sa svim to su kritiari do sad pisali i mislim da ne moram da Vam ponavljam, jojedanput, koliko je Vaa knjiga izuzetna i fundamentalno vana. Dozvolite mi da umesto togagovorim o onome ime se knjiga bavi konanom revolucijom.

    Prvi nagovetaji filozofije konane revolucije, revolucije van politike i ekonomije, koja ima za ciljpotpuno psiholoko i fiziko potinjavanje pojedinca, mogu se nai kod Markiza de Sada, koji je zasebe smatrao da je nastavio i upotpunio ideje Robespjera i Babeufa. Filozofija vladajue manjine u1984 je sadizam koji je doveden do svog loginog zakljuka: prevazilaenja i odbacivanja seksa.

  • No isto sumnjam da bi u stvarnosti politika direktnog ugnjetavanja mogla da potraje.

    Verujem da e vladajuaoligarhija pronai manje naporne i tedljivije naine upravljanja i zadovoljavanja svoje udnje zamoi, i da e ovi naini nalikovati onim koje sam opisao u Vrlom novom svetu. Nedavno sam imaoprilike da prouavam istoriju biomagnetizma i hipnoze, i zaprepastio sam se kako je svet, itavih stopedeset godina, odbijao da ozbiljno razmotri otkria Mesmera, Brejda, Ezdajla, i drugih.

    Delimino zbogpreovlaujueg materijalizma, a delom zbog svog uticajnog ugleda, filozofi i naunici devetnaestog

  • veka nisu bili voljni da istrauju udnovatije aspekte psihologije one koji bi za praktine ljude,kao to su politiari, vojnici i policajci, bili upotrebljivi u cilju kontrole.

    Zahvaljujui svojevoljnom neznanju naih predaka, konana revolucija je odloena za pet ili estgeneracija. Jo jedna srena okolnost bila je Frojdov neuspeh sa hipnozom, i njegovo posledinoobezvreivanje hipnoze. Ovo je odloilo primenu hipnotizma u psihijatriji za najmanje etrdesetgodina. Ali, sada se psihoanaliza kombinuje sa hipnozom a hipnoza se postie lako, ineogranieno produava putem upotrebe barbiturata, koji indukuju hipnoidno i sugestibilno stanjeak i kod najtvrdoglavijih subjekata.

  • Verujem da e svetski vladari u narednim generacijama otkriti da su uslovljavanje dece i narko-hipnoza efikasnije sredstvo kontrole od pendreka i zatvora, a da se udnja za moi moe sasvim zadovoljiti i navoenjem ljudi da zavole svoje ropstvo isto toliko koliko i ibanjem i prisiljavanjem na poslunost.

  • Drugim reima, predoseam da je strahoti 1984 pre sueno da se preinai u komarni svet sliniji onom koji sam zamislio u Vrlom novom svetu. Promena e se desiti iz potrebe za poveanjem efikasnosti. U meuvremenu, naravno, moe da se desi neki veliki bioloki ili atomski rat u kom sluaju emo imati none more neke potpuno druge, nezamislive vrste.

    Hvala Vam jo jednom na knjizi.

    Iskreno Va,Oldus Haksli