HIFZ

«Mi smo poslali Kur'an i Mi ćemo ga čuvati « ( Kur'an )prvaci i plemići moga ummeta,to su nosioci Kur'ana – Hafizi ! ( Hadis )«Što Bog čuva ono je stalno i sačuvano , a što se prepusti ljudima , to ljudi upropaste.»Kur'an ističe da je Tevrat bio povjeren na čuvanje ljudima .»Mi smo objavili Tevrat , u kome je bio pravi put i svjetlo;po njemu su sudili Božiji Poslanici,koji su se Bogu predali,onima , koji su pristajali uz Tevrat.To su isto činili vjerski predstavnici i učenjaci,kojima je Božija knjiga povjerena na čuvanje.Zbog toga je Tevrat pretrpio razne promjene i nije očuvan onakav kakav je objavljen.Kur'an je sačuvan na dva načina pismom i memorijom –pamćenjem napamet.Ovo je vrlo važan način na koji je Kur'an Božijom pomoći sačuvan.Ovo je zapravo glavni način i glavna karakteristika Kur'ana, kako se ističe u jednom Hadisu u muslimovom Sahihu,u kome Pejgamber a.s. kaže , kako je Uzvišeni Allah rekao : « Ja ću tebi poslati knjigu koju ne može voda saprati.» Tj. Ta knjiga nije samo ispisana na listovima koje voda može saprati nego je pohranjena u srca i pameti ljudi,koji je čuvaju .Kao pohvalnu karakteristiku sljedbenika Kur'ana rečeno je ,između ostalog « Njihovi Indžili su u njihovim srcima» Dakle pamte Kur'an napamet , a ne čitaju ga samo iz knjiga kao što sljedbenici drugih nebeskih knjiga samo sa papira čitaju svete knjige.Muhammed a.s. u mnogo svojih Hadisa pohvalio one,koji uče Kur'an i koji druge naučavaju , a naročito je istakao i odlikovao one,koji ga napamet pamte.»Najbolji između vas je onaj koji uči Kur'an i drugog naučava Kur'anu.»Sam Muhammed a.s. je znao Kur'an napamet.Uvijek ga je glasno učio u namazima u kojima se glasno uči, i ashabi su ga tako slušali i pamtili.Svake godine uz mjesec Ramazan sa Džibrilom bi ponovio cijeli Kur'an.Odavde su sigurno ostale i uz Ramazan uobičajene mukabele (sravnavanje) koje su poznate širom islamskog svijeta.U današnje doba među svim islamskim zemljama u pamćenju Kur'ana napamet odskače

Misir.Tu ima najviše hafiza u svim staležima.Osim toga odlikuje se i lijepim glasom i načinom učenja.U Misuru govore : Kur'an je objavljen u Hidžazu,učen je u Misuru,a pisan u Istambulu.U Misuru najbolji Hafizi a u Istambulu najbolji kaligrafi koji su svojim biser – pismom prepisivali Mushafe i u tom postigli zavidan stepen.Lijepo učenje Kur'ana je Veliki Božiji dar.Takvo učenje ima vrlo jako djelovanje .Mnogi židovi i krišćani uBagdadu prešli su na Islam slušajući kako lijepo uči Kur'an Ebu Muhamed Sibtul – Hajjat.Iz dana u dan,smanjuje se broj Hafiza,a novi slabo pristižu.Nestankom Hafiza,nestaće između nas živih čuvara Kur'ana.Posebna je Kur'anska mudžiza,što se taj Kitab može naučiti napamet.To je najveće čudo za sve ljudske umove,koji ne mogu da shvate i da odgonetnu,kako je to uopće moguće.Odakle tolika snaga memorije,da čovjek ili dijete savlada jednu tako veliku knjigu, kao što je Kur'an i to ne samo od riječi do riječi nego od harfa do harfa,od hareketa do hareketa i to na jednom teškom jeziku, kao što je arapski koji je za mnoge Hafize strani još i strani jezik pa ne razumiju ni jednu riječ,a ipak ga pravilno nauče,pa ga katkada bolje uče nego i sami Arapi.Kur'an je knjiga koja ima tristotine lista ili šest stotina stranica ,Radi olakšanja u učenju podijeljen je na 30 džuzova,od kojih svaki ima dvadeset stranica ili sahifa.Svaka sahifa predstavlja jednu lekciju.Prema tome,Hifz,kao predmet,ima šest stotina lekcija .Ako bi đak koji uči Hifz ,bio tako marljiv pa svaki dan učio i savladavao po jednu stranicu,onda izlazi da bi on mogao čitav Kur'an napamet naučiti za šest stotina dana.A u šest stotina dana ima dvadeset mjeseci ili jedna godina i osam mjeseci.Tako bi izgledalo otprilike normalno učenje hifza za onoga ko ima jaku volju da se svim svojim bićem preda tom predmetu.Imati Kur'an i Kerim u glavi to je najveće blago ovoga svijeta.Ima jedna lijepa izreka četvrtog Halife Hazreti Alije. On kaže :» Bolje je nešto napamet znati nego sakupljati knjige ,kojima se čovjek ne koristi.» Kada je u pitanju današnje naše stanje u ovoj oblasti važno je istaći konstataciju da se ne može biti zadovoljno.Prije svega uzme li se u obzir naučno tehnološka sredstva i pomagala, veći i bolji životni standard , korisna iskustva predhodnih generacija i dr.Mnogi Hafizi su godinama selili na budući svijet a malo ih je koji su dolazili i sticali titule ,a mnogi nisu dostojno zamijenjeni. Ovaj

bilans rječito nam govori i pokazuje, na kolikom smo gubitku,na tom zapuštenom polju , na području Hifza.Kod nas je u posljednje vrijeme,naglo opao broj Hafiza.Na prste se mogu izbrojati oni,koje još imamo.Naše znanje o ovome je nedovoljno a interesantno je to da mnogo više znamo kako su govorili i ovi i oni i šta piše u ovim i onim novinama,a najmanje znamo šta to piše u časnom Kur'anu i vrlo rijetko se pozivamo na ovaj izvor.Zato,bojati je se da nas ne stigne Allahova kazna – a samo narod kome propast predstoji ne boji se Allahove kazne .I na kraju svima nama i Hafizima jedan koristan savjet od Kurra Hafiza Mustafe ef. Sahačića koji je kazao :»Ostavljam ti u amanet,plemeniti brate da svaki dan učiš napamet /Kao da si stalno pred onom petočlanom komisijom/ najmanje jedan džuz.Jer je Kur'an poput ptice,koju čim je pustiš brzo ti odleti iz ruke»Molimo dragog Allaha da nas obdari bogobojaznošću kojom se svijest vjernika drži budnom,pred odgovornošću za vlastita djela.Ovaj naš rad smatramo samo jednim korakom u objelodanjavanju ove značajne tematike ,a vezane za za naš grad Srebrenik.Ovo ne smatramo konačnim podacima o našim hafizima,jer svakako će biti onih koje ćemo zamoliti da daju svoj doprinos i ovaj naš rad upotpune i sa novim imenima kojih je vjerovatno još bila a i drugim podacima.

1. Hafiz Odobašić ef . Muharem 1880 – 1937. Ime nam je nepoznato rodom je iz G.Srebrenika .Živio i radio u svom rodnom kraju.Visoke škole i titulu Hafiza stekao u Carigradu .Sjećanje na njega je ostalo po tome da je volio hodati na lijepo osedlanom đogatu.Datum i mjesto smrti nije nam poznato.

2. Hafiz Abdullah Hodžić ef. 1913 godine. Rodom iz Gornjeg Srebrenika završio i službovao Svirac medresu u Gradačcu.Bio je vrlo dobro poznat kao muderis Sviračke medrese do 1947 godine kada je ona i zatvorena.Predavo fikhul ibadat i akaid kao i sarf (gramatika arapskog jezika).Današnji naši imami u penziji ( Sarajlić ef. Mustafa) a nekada učenici ovog vrsnog alima spominju ga vrlo pohvalno uz konstataciju « to je bilo more znanja «.

3. Hafiz Nurija Hodžić ef. Rođen 1915 godine u Gornjem Srebreniku završio je Svirac medresu u Gradačacu.Službovao je kao muallim i imam u raznim mjestima a od 1955 bio je sa stalnom službom u Tuzli.Hifz je završio 1966 i to pred komisijom Starješinstva I.Z – e u Sarajevu.Bio je na dužnosti imama Jalske džamije ,Džindića džamije idr.Hadž je obavio 1981 godine Pominje se i to da je hafiz Nurija od nekih svojih kolega bio potcijenjen u tituli hafiza što je njega revoltiralo da ponovo zakaže komisiju i polaže hifz što je i učinio ,te je isto to uradio i kolega mu iz Banovića Modrić Sulejman .

4. Hafiz Jašarević Osman ef. Rođen 1838 godine u D.Srebreniku.Visoke škole završio u Carigradu , a službovao u Ćojluku a nakon njegove smrti naslijedio ga je njegov sin Osman ef. Koji je ujedno bio i matičar.A umro 1929 godine

5. Hafiz Bijelić Ahmed ef. D.Srebrenika (Dželikani).Službovao je dugo godina u Tarevcima kod Modriče,a inače je završio Svirac medresu u GradačuOno po čemu je ostao upamćen je bila ljepota njegovog mekama - melodičnog i tečnog učenja Kur'ana.

6. Hafiz Hodžić Osman ef. Isto tako rodom iz D.Srebrenika spomenuto je i to da mu je Hafiz Jašarević Osman bio dajdža.Službovao je u Ćojlučkoj džamiji pa u džamiji u Kugama ,poslije Huremi i Špionica.Penzionisan je u džematu Mionica u Gradačcu.

7. Hafiz Hamzalija Ibrišimović ef. Sin Omera ef. Ibrišimovića ,a također i djed mu je bio efendija .Rođen 1918 godine u Donjim Moranjacima završio medresu Svirac u Gradčcu , a službovao u Krajini tačnije u džematu Rakovčani kod Prijedora .Imao je izuzetno lijep mekan.U mladim godinama je obolio Šlagirao se i poslije toga mogao je na

teški zor proučiti Elif lam mim.Zbog bolesti a velike želje za učenjem često je bio gost po našim džamijama učeći lijepim glasom Elif lam mim .1938 godine je završio Hifz u Sarajevu ,a umro je 1986 godine u Srebreniku.

8. Hafiz Mustafa Kavgić ef. rođen 1922 – 1996 godine. Rodom iz G.Srebrenika završio Svirac medresu u Gradačcu.Najveći broj godina svoje imamske službe bio je u svom rodnom G.Srebreniku.Jedno vrijeme vrlo uspješno je vodio udruženje ilmije .Ono po čemu ga pamte njegove džematlije jeste to da je bio izrazito nadaren kao dobar vaiz i fakih.

9. Hafiz Hodžić Džemal ef . Zv. Gagić rođen u Donjem Srebreniku a sin je Hafiza Osmana.Završio Svirac medresu u Gradačcu.Jedno vrijeme provodi u Bosanskom novom odakle je i oženje ,a poslije toga bio je imam u Odžaku 12 godina:Hafizluk je završio u Bosanskom novom.Jedno vrijeme je bio imam Husejnije džamije u Gradačcu.Isticao se naročito lijepim mekanom.Kao vrstan profesor Kiraeta predavao je jedno vrijeme u Svirac medresi u Gradačcu.

10. Hafiz Moranjkić Mahmut ef. Rođen 1913 godine , sin je Muhameda u D. Moranjcima a medresu završio u Gradačcu. Hafizluk je završio u Brčkom .U Cagama je službovao 23 godine i to do 1958 godine. Poslije odlazi u Žepče gdje ostaje skoro sve do svoje smrti.Na ahiret je preselio 2000 godine u Žepči i ukopan je kod džamije.Još u vrijeme svog školovanja isticao se kao odličan učenik, a poslije i kao vrlo vrijedan i požrtvovan imam u svim mjestima gdje je službovao.Naročiti vrijedi ovdje spomenuti zaslugu za organizacije izgradnje gradske džamije u Žepču.Hafiz je otac devetero djece. Najmlađi sin ovog Hafiza je imam jedne gradske džamije u Bihaću – Enver Moranjkić, a njegov drugi sin je predsjednik MIZ – e Žepče – Džemal Moranjkić.

11. Hafiz Smajlović Hasan ef . ,rođen je 1879 g. u Ćehajama (Srebrenik). Završio je Osman kapetanovu medresu u Gračanici i hifz pred tadašnjim muderisom,te nakon toga odlazi na teološke nauke u Carigrad 1905 g.,te je tamo ostao osam godina i uzeo idžazet.Nakon toga se upisuje na «Darul- Funun» i 1917 g. diplomirao.Nakon povratka u domovinu od 1921 do 1924 g. je imam i muderis u Konjicu,a

onda prelazi za muderisa u Bihać.U Bihaću kao muderis ostaje do 1927 g. kada je postavljen za muftiju u Strumici.Nakon godinu dana 1926 g. dolai u Tuzlu za muderisa Behrambegove medrese u Tuzli ,te je od 1931 do 1933 g bio na dužnosti upravitelja medrese sve do dolaska Salih ef. Sivčevića,a onda je premješten za muderisa u Zvornik.Godine 1939 bi postavljen za upravitelja novoformirane Niže okružne medrese u Mostaru i na toj dužnosti ostaje do 1943 g. kada pnovo dolazi za upravitelja Behrambegove medrese u Tuzli poslije smrti Sivčevića.Na dužnosti upravitelja medrese ostaje do 1948 kada odlazi u zasluženu mirovinu i tako sve do smrti sa porodicom živi u Tuzli.Umro je u 78 g. života 2.10.1957 g od posljedica tkz. «azijske gripe» gdje je i ukopan.

12. Hafiz Suljić hadži Salih ef. Rođen 1870 g. u Kugama (Srebrenik ).Završio je Svirac medresu uGradačcu i hifz oko 1890 g.Službovao je kao muallim i imam u Varešu i u nekim mjestima u Krajini.Od 1904 g. stalno živi u Tuzli,gdje je konačno doselio i kupio nešto imanja od Prcića.Sve do svoje smrti je imam Kjesuđe Osman – bega (Brđanske ) džamije u Tuzli.U toku svog života obavio je hadž,pa je tako devet puta išao na hadž i bivao bedel za druge.Mnogo je putovao,a dok je još bio u Varešu stupio je u derviške redove i bio povezan s nakšibendijama takođe u Živčićima i na Oglavku kod Fojnice.Po prirodi vrlo skroman,pružene ruke i merhametli srca, pa je njegova kuća bila utočište nemoćnih i sirotinje.Redovno je išao svake godine na dovu u Ajvatovici,a osim toga činio je «kišne dove « u Tuzli njenoj okolini,gdje je predvodio džemat.Po svom vanjskom izgledu i oblačenju se mnogo razlikovao od ostalih hodža , pa su čak nekismatrali i «dobrim čovjekom» - evlijom i pripisivali mu neku posebnu nadmoć.(keramet).Umro je u 75 godini života 1945 g.,a prema oporuci ukopan je na svojoj njivi /bašči) ispod breze, gdje se i sada nalazi kameni nišani,koji se održavaju uredno, o čemu brigu vode njegovi unuci.I hadži hafiz Salih ef. Brat Mehmedaga je bio dugogodišnji mujezin Turalibegove i Jalske džamije , a njegov sin hadži Hamid ef. Je bio dugogodišnji muallim i imam Mosniča.

13. Hafiz Kasim ef. Selimović 1884 – 1947 .Rođen je u Seoni kod Srebrenika .Predavao je pravilno učenje Kur'ana, ostao je zapamćen kao izuzetno obrazovan , mudar i dobar čovjek .Nemjerljiv je njegov doprinos u razvoju Islamske misli.Kao član u mnogim vjerskim komisijama.Jedno vrijeme je imamsku službu vršio u Gornjoj Orahovici.

14. Hafiz Kenović Mustafa ef . Završio školu u Carigradu.Odselio u Sarajevo. Danas poznato prezime u Sarajevu.Kenović je porijeklom od ovog vrsnog Hafiza.Sjećanje na njega je ostalo po tome što je bio sejjar – vaiz.

15. Hafiz Selimović Esmir ef. Rođen je 15.05.1979 godine u Rapatnici kod Srebrenika . Mladi Hafiz je završio Behrambegovu medresu u Tuzli,1997 godine i student je IV godine Filozofskog fakulteta u Tuzli.Hafisku dovu je činio u Behrambegovoj džamiji u Tuzli dna 10.06.2000 godine , kao i drugi hafizi našeg područja učač je mukabele u Čaršijskoj i Šarenoj džamiji u Tuzli u vrijeme mjeseca Ramazana.

16. Hafiz Jahić Damir rođen 02.08.1985 godine u Tutnjevcu kod Srebrenika .Učenik je trećeg razreda Behram begove medrese u Tuzli.Još kao učenik u mektebu Tutnjevac isticao se kao najbolji i najvredniji učenik,prije upisa u medresu napamet je pred komisijom Medžlisa položio 29 i 30 džuz Kur'ana. Njegov muallim Abdulah ef. Arifović ističe da je Damir od svog prvog dolaska pokazivao posebne kvalitete i da je uvijek više davao nego što se od njega očekivalo.Hafiska dova održana je 14.05.2003 godine u Behrambegovoj džamiji u Tuzli.U znak podrške novom hafizu pored mnogih zvaničnika I.Z – e i džematlija bile su prisutne i mnoge džematlije iz Srebrenika ,kao i iz njegovog rodnog mjesta Tutnjevac.

Do ovih podataka došao sam kroz neposredan razgovor sa penzionisanim imamima našeg Medžlisa i to : Jašarević Muhamed ef. ,Okić Hasan ef. i Sarajlić Mustafa ef., kao i od Sifeta ef. Jahića imama u džematu Bare. Korištena literatura je brošura « hafizi Sarajeva « i Takvim iz 1983 godine, kao i glasnici Islamske zajednice.

Srebrenik ; 15.05.2003 godine Mevludin ef. Joldić