'H212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_08.pdf · l 1 l-' ti tan ; a plaćou

4
l 1 l-' ti tan ; a u gotovorn. Izh.tzi k p.; l eL k ::t VOCe t'. POJEDINI BROJ l DIN. Predhrojba: godišnjo H. 40 polugotl. 20. Glas demokrata sjeverne Da acije. Og lasi po eijenlkn. - " God. 2. 'ibPnik, 3. marta, 1922. N l Z B l C E. briganata, pa o dinar ko ji za sobom kao nužnu kon- sak venciju porast cijene brani . Sva. · naša Uampa od ne- koliko dana u opširnim a po- nekad i tretira pad dinara i rapidni porast lira. Bl okaška tran- ka. svti krivicu svaljuje na vladu odnosno na ministra g. Kumanudi-a, dok vladi klo- na i eko- nom!ku krizu, koju proživ l ju- jemo, g1eda kroz druge nao- Ako se uvaži da je lanjske godine u ja - nuara jedna talijanska lira u vrijedila 16-18 njPm.- kruna, ada smo mi nakon pune godine dana došli u isti položaj austrijske republike danas je- dnu liru do 4 dinara. Pad dinara povuka je za s0bom i straho iti J..-Orast ži- tarica. danas novi ku- kuruz nudjajn beogradski i srijernski trgo,ci po K 14.20 franko šlep Sisak, što sa iskr- cajem, utovarom, kalom, vre- i podvozom do Bakra m pred tavlja pre- ko 16.- kru-na. .:. a t, koja se u Banatu pred dvadesetak dana la 16.- sada za nj!:! traže 21. - dinar. Sa bra- šnom je isto tako veliko zlo, jer u 24 sata cijena mu se na više mijenja barem tri · puta . Iz bojazni da se ovo opadanje dinara produžiti, vlasnici zaliha kukuru- · za i ne nude ga, ne proda- vaju ga, nadom da kroz desetak dana u ci- jeni za dalnjih 20%. Akcija naše vlade za ishranu pasi- vnih krajeva treba da ovo pitanje brzinom ri- ješi i da kukuruz kupi, jer po uekim znakovima, hrana i dalje poskupljiva- t..l. Jednak o tako naša u dogovor:I sa sje- verne DaliJ"acije treba da i- made na umu to, da ino, ako ne posvellia, a to barem u velikoj ver· oi nesta- ti ili bolje ne ga se, radi previ ' ok:ib CiJ "lla, ni- I tako i nesretna ti nabavljati, jer ga njogova družina S' ijet k upovati . vuku iz džepa ovog gladnog Kukuruz prema tome o- naroda mibj u e skupim pia- stati brano m koja anJem hrane. a- se mora najžurnije nnb aviti genti u Dalmaciji i u samom e da kasnije ne bud Šibeniku turaju svakojake stvu - silom prilika - pro- laži kroz bl okašku tampu, davan mnogo kupljr no da- a ne vido nesretnici, da je našnje krušno brašno. bav bloka:ška ra- 0Yo spomenusmo uzgredice bota (jer se politikom n mo- premda se mis limo i ua ovo gu nazivati memoran- pitanje posebice navratiti. dumi 1 klevetanja države) a- Ko ima zdrave o<'l i i zdrav - kri ila da je pad naše valu- razum, mogao je lako zapa- te po ukao za sobom p ora t ziti, da je dinar opa- cijena. I jo ovi ateliti rnra- dati od dana publikovanja podzem n kampanje tra- memoranduma ž da drž av<.t dijeli branu što ga izd jnici "Hr-v at kog bada a, i država bude Bl oka" potpi aše i šalju na strahovitim padom dinara konferenciju u a , v njihovom krivnjom, šte- Geno-u. Tct;o t. . :t.< :;ih ..... milijone. 8 da zapaža i ranije: J u ku geno ka konferen- klld se po novinama. i t om mp ue e niti dotaknuti poe lo da naglaš "Va i natuc a mt ! proli tati me- o genovskoj konier nciji, a ruuraHdum, ipak taj i sr ozao e, kako reko m o, kad poku aj briganata je publik e v-an mv iz dana u dan morandum. Iz ovog vak mukotrpno iro- može da izved e ma ne jer vojim da u izdajnici nHrvat kog otr o vnim i de truktivnim elje- Bloka ut ·i e kon· l ova 1jem , koj e toji u vezi ferenciji u Gen o vi netom se a poc1zemnim kanal ima i dozn alo. da do konieron - tajoiro fondovima ne samo cije Dalje e za si gur - da ru -:i ugled prikazuje no iz ovog moze izve ti si- na šu mladu d ržavu u najcr- guran da je njem vjetlu, a št o sve nala- i banda najavila jo davno zi svog odjeka u privrednim van j _kirn neprijateljima, da i finan ijskim krugovima na na konferencu u Genovi strani i što sve dovodi do po lati peticiju, kojom tra- opadanja dinara. žiti amputaciju Jugoslavije. _t.T•unrl je ru: žava i jer ga Pre'ma tome podzemna ra- i njegovih drugova Lota bande izvršila rabota bac a na pro jo bjelodano dva štap, taj narod - kad ne pr otiv države i protiv samoga vlada - morao bi sam da naroda. Protiv države: tra- a onima, koji ga komadanje, a protiv na- silom gon e u propa t, koji roda : i ga i vrijednost našoj val uti re- ogoluju, obo u- spektive do ba- ju i ogl adnjuju. snoslovnih visina cijene naj- Narod je država i narod potrebibjim živežnim namir- bi morao d;L skrši vojo u- nicama, kao što je kruh. Jer p1· opasti telj e. treba znati da hran a nije u Nekoliko bi ludjaka i zli- cijeni pala, je, uslijed k ovaca bilo manje; jeftinijeg rabote narodnih bi hljeba - bilo više. Br. 8. Pr nAl e nedje l je 26 ov. mj. o< r:'n na j u pro torij ama Držav . Doma vrlo u pjel3t zabava . Nije to l ,j )f' igranka, nego manife tacij a demokratske mi . li i uvjerenja. Na zabavu je mno go br o jno iz vih 8lo_je va: <t d< d< , ,, i odas lanici iz uina, Tijesna , Batine, Murte- ra , .J ezera, Z l arina i iz oko- lišnih sela "' ibe nske Zabava je narodonn kolom, koje je po ,co pr d j. kot. r1eJOokrateke org aniza - cije g. Dr. V. [ dok se kr ta hu u zamam - nim valo vima dutle se postariJ a ruk -a i broj crvenk a pa zabavljao u prijatnom razgov.v1u, l1jepoj pje mi i ve elici. Od do konca zaba,e. daclalo je n opi iv o odu"' evlj r i e. Pri polno nom r rlmorn bila ie " ali velika d\' H' na i pokr ajna pr bijahu . . \ pr tJj e na Z H " liki broj pri- sat ni k a. Pozdrav io j g. Dr. V. spomenu v·!, kako svi st ojim o uz demokra tsku mi. ao j d n U svojem lijepom i t 'a rnom gov oru , i taknuo je razvoj svih patnj R i nevol ja naro- dnih , dok e došlo do naro- dn og o lo bouenja i ujed inje- nj a . nglavno ..:_ pr og ram naše tranke nao-la- kak o svi lujevipu- tva moraju biti j edna ki, kako ne i n da bu- de nikakove razl i1 e raznolikih staJi a i zvanja u demo krat koj našoj državi. Q' - Jeguran, da demokratska stranka laviti pobj ed u, za - vrši poklikom : Da živi .T" - go sla ija. so svi 1. T · - besno odazvaše, a m zbo r, kojemu se pri- Llru ži sva prisutna ma a, i- spjeva 71 Bože pra vd ", pa zaore. pokl ici vim dvorana- ma Kra- lja Aleksandra, mi.u.iJtra Dr.

Transcript of 'H212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_08.pdf · l 1 l-' ti tan ; a plaćou

Page 1: 'H212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_08.pdf · l 1 l-' ti tan ; a plaćou

l

1 l-' ti tan ; a plaćou <t u gotovorn.

Izh.tzi ~ \'H k p.; l eL k ::t VOCe t'.

POJEDINI BROJ l DIN. Predhrojba: godišnjo H. 40 polugotl. 20.

Glas demokrata sjeverne Da acije. Oglasi po eijenlkn. -

" God. 2 . 'ibPnik, 3. marta, 1922.

N l Z B ~· 'P l C E. briganata, pao dinar koji za sobom vuče, kao nužnu kon­sak venciju porast cijene brani.

Sva. ·naša Uampa od ne­koliko dana u opširnim a po­nekad i žučljivim člancima

tretira pad dinara i rapidni porast lira. Blokaška tran­ka. svti krivicu svaljuje na vladu odnosno na ministra g. Kumanudi-a, dok vladi klo­na ~tampa novčanu i eko­nom!ku krizu, koju proživlju­jemo, g1eda kroz druge nao-čale. Ako se uvaži činjenica, da je lanjske godine u ja­nuara jedna talijanska lira u Beču vrijedila 16-18 njPm.­am~trijskih kruna, ada smo mi nakon pune godine dana došli u isti položaj austrijske republike plaćajući danas je­dnu liru do 4 dinara.

Pad dinara povuka je za s0bom i straho iti J..-Orast ži­tarica. Već danas novi ku­kuruz nudjajn beogradski i srijernski trgo,ci po K 14.20 franko šlep Sisak, što sa iskr­cajem, utovarom, kalom, vre­ćama i podvozom do Bakra m Metkovića pred tavlja pre­ko 16.- kru-na. .:. a t, koja se u Banatu pred dvadesetak dana plaćr la 16.- sada za nj!:! traže 21. - dinar. Sa bra­šnom je isto tako veliko zlo, jer u 24 sata cijena mu se na više mijenja barem tri

·puta.

Iz bojazni da će se ovo opadanje dinara produžiti, vlasnici većih zaliha kukuru- · za i ne nude ga, ne proda­vaju ga, nadom da će kroz desetak dana poskočiti u ci­jeni za dalnjih 20%. Akcija naše vlade za ishranu pasi­vnih krajeva treba da ovo pitanje najvećom brzinom ri­ješi i da kukuruz kupi, jer sudeći po uekim znakovima, hrana će i dalje poskupljiva­t..l. Jednako tako naša općina u dogovor:I sa općina:ma sje­verne DaliJ"acije treba da i­made na umu to, da će ~ra­ino, ako ne posvellia, a to barem u velikoj ver· oi nesta­ti ili bolje rečeno, ne će ga

se, radi previ ' ok:ib CiJ "lla, ni- I tako Radić i nesretna ti moći nabavljati, jer ga njogova izdajnička družina S' ijet neće moći kupovati . vuku iz džepa ovog gladnog Kukuruz će, prema tome o- naroda mibj u e skupim pia­stati jedi~om branom koja anJem hrane. Radićev] a­se mora najžurnije nnbaviti genti u Dalmaciji i u samom e da kasnije ne bud pučan- Šibeniku turaju svakojake stvu - silom prilika - pro- laži kroz blokašku tampu, davan mnogo kuplj r no da- a ne vido nesretnici, da je našnje krušno brašno. bav bloka:ška izdajnička ra-

0Yo spomenusmo uzgredice bota (jer se politikom n mo­premda se mislimo i ua ovo gu nazivati s lični memoran­pitanje posebice navratiti. dumi 1 klevetanja države) a-

Ko ima zdrave o<'l i i zdrav - kri ila da je pad naše valu­razum, mogao je lako zapa- t e po ukao za sobom pora t ziti, da je dinar počeo opa- cijena. I jo ovi ateliti rnra­dati od dana publikovanja čne podzem n kampanje tra­zločinačkog memoranduma ž da držav<.t dijeli branu što ga izd jnici "Hr-vat kog bada a, d<:~ i država bude Bloka" potpi aše i šalju na strahovitim padom dinara međunarodnu konferenciju u a , v njihovom krivnj om, šte-Geno-u. Tct;o pa~ m~r t. . :t.< :;ih ..... milijone. počeo 8 da zapaža i ranije: J u ku geno ka konferen-klld se po novinama. i tom mp ue će e niti dotaknuti poe lo da naglaš "Va i natuca mt! proli tati izdajnički me­o genovskoj konier nciji, a ruuraHdum, ipak taj zločin i srozao e, kako reko mo, kad poku aj RadlćCvlh briganata je publike v-an izdajnički mv i ~gladnjuje iz dana u dan morandum. Iz ovog vak mukotrpno pučanstvo iro­može da izvede zaklj učak, m a ne Dalmac~je jer vojim da u izdajnici nHrvat kog otrovnim i de truktivnim elje­Bloka odlučili ut ·i e kon· lova 1jem , koj e toj i u vezi ferenciji u Genovi netom se a poc1zemnim kanalima i doznalo. da ć do konieron- tajoiro fondovima ne samo cije doći. Dalje e za sigur- da ru -:i ugled već prikazuje no iz ovog moze izve ti si- na šu mladu državu u n ajcr­guran zaključak. da j e Radić nj em vjetlu, a što sve nala­i banda najavila jo davno zi svog odjeka u privrednim van j _kirn neprijateljima, da i finan ijskim krugovima na će na konferencu u Genovi strani i što sve dovodi do po lati peticiju, kojom će tra- opadanja dinara. žiti amputaciju Jugoslavije. _t.T•unrl j e ru:žava i jer ga

Pre'ma tome podzemna ra- RadićeV"a i njegovih drugova Lota Radićeve bande izvršila rabota baca na pro aački jo bjelodano dva zločina: štap, taj narod - kad ne će protiv države i protiv samoga vlada - morao bi sam da naroda. Protiv države: tra- obračuna a onima, koji ga žeći komadanje, a protiv na- silom gone u propa t, koji roda : snizujući i obarajući ga ludjačkom i zločinačkom vrijednost našoj val uti re- podmuklošćLl ogoluju, obo u­spektive povisujući do ba- ju i ogladnjuju. snoslovnih visina cijene naj- Narod je država i narod potrebibjim živežnim namir- bi morao d;L skrši vojo u­nicama, kao što je kruh. Jer p1·opasti telj e. treba znati da hrana nije u Nekoliko bi ludjaka i zli­cijeni pala, već je, uslijed k ovaca bilo manje; jeftinijeg izdajničke rabote narodnih bi hljeba - bilo više.

Br. 8.

Demo~rots~o zo~ouo PrnAl e nedjelje 26 ov . mj.

o< r:'n na j u pro torij ama Držav. Doma vrlo u pjel3t ćl/\mokratsl~a zabava. Nije to l ,j )f' obična igranka, nego manife tacij a demokratske mi . li i uvjerenja. Na zabavu je pn::~lupilo mnogobrojno građanstvo iz vih 8lo_jeva: <t d< d< , ,, i odaslanici iz k~a­

uina, Tijesna , Batine, Murte­ra , .J ezera, Z l arina i iz oko­lišnih sela "' ibenske općine.

Zabava je započela narodonn kol om, koje je po,co pr d j. kot. r1eJOokrateke organiza­cije g. Dr. V. Smolčić. [ dok se plesači kr tahu u zamam­nim valovima ,·aJčika, dutle se postariJ a ruk -a i odlični broj crvenkapa zabavljao u prijatnom razgov.v1u, l1jepoj pje mi i ve elici . Od počeLka do konca zaba,e. daclalo je n opi ivo odu"' evlj r i e. Pri polno nom r rlmorn bila ie

" večera, ali velika d\' H' na i pokrajna p r mjc:";ća bijahu

. . \ pr tJj e na Z H " liki broj pri-satnika. Pozdravio j g. Dr. V. Smolai.ć, spomenu v·!, kako svi stojimo uz demokratsku mi. ao k~o j d n čnYjek. U svojem lijepom i t 'arnom govoru , i taknuo je razvoj svih patnj R i nevolja naro­dnih , dok e došlo do naro­dnog o lobouenja i ujedinje­nj a. Obrazlo~io nglavno ..:_ program naše tranke nao-la­sujući- kako svi lujevipu­čan tva moraju biti j ednaki, kako n e će i n ~ mij e da bu­de nikakove r azl i1 e između raznolikih staJi a i zvanja u demokrat koj našoj državi. Q' -Jeguran, da će demokratska stranka laviti pobjedu, za­vrši poklikom : Da živi .T" ­gosla ija. čemu so svi 1. T · -

besno odazvaše, a m -očiti

pj evački zbor, kojemu se pri­Llruži sva prisutna ma a, i­spjeva 71 Bože pra vd ", pa zaore. poklici vim dvorana­ma slaveći JLlg<'"~l:>viju, Kra­lja Aleksandra, mi.u.iJtra Dr.

Page 2: 'H212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_08.pdf · l 1 l-' ti tan ; a plaćou

Kr t o]j;1 n0mO ratsku Rtra ·­ku it 1. OMor Dr . ._m a lčića,

bi o je burn pozdravljen. Pj vački zb or stoj ečki j, pje­va -j la veni, a tad se po­novno 1" zlij egnu o povi i do­m vini, Kralju i vesla en-t u, d mokra t l oj tran ci i

nj nim prvacima. Po lij t oga, Dr. Ko to Do­

bre ta iz Skra~ ina u kra nom govoru o rta t ekovine lo­bode i narodnog jedinstva ost fi r .na podvizima i krvlju rp kih h roja. Jedinstvc• mo­

ram > ču vati i učvrstiti -nastavlj a govornik - a tad ćemo oživotvoriti i ve te­žnj jugo l. n aroda. Demo­krat ka je tranka nositeljica tih velikih narodnih t žnja i demokrat ka je tranka po­zv na, da naš narod p vede potpunom jugoslavenstvu, ko­je će prka iti avim burnim olujama, vim razornim rl.u­hovima s polja i iz unutra­luj o ti, koji idu zatim da sruše na:r.oj lijepoj zemlji lo­bodu i n zavisnost. Prepo­ruča, da o po vim mje ti­ma prove,J e potpuna organi­zacija tranko, te predlaže da se uprave tri brz javke, koj e donosimo na drugom mj cstll. Brzojavke u popra­ćene raznolikim poklicima, a Dr. Kr telju i Ljubi Da ido­-viću klicalo Re dugo - dugo. Kad je pako pročitana pro­testna brzojavna proti blo­kaškom memorandumu, na­stalo je tako izrazito ogor­čenje, da se uistinu uvidjela visoka svijest i narodni po­nos koji progovara. iz duše našega naroda. To je dalo povoda da progovori bistro-

\, umni težak Joso Juraga iz MUl-tera, koji je svojim govo rom pooudio v liku pažnju. Uzbuđen, sa suzama go ori o slobodi roda našeg, kojije vijekovima bio sputan oko­'Tima njemačkim, madžarskim i talijanskim. Kao tumač mi­šljenja težačkoga svijeto, naj­oštrije osođ:uj e izdajnički rad i zločin Radića i druguYa. Za odbranu i očuvanje države spr~vni smo na. ave, da ne podlegnemo pohoti gramzi­vog susjeda, kojemu nas u naruč:=tj baca Hrvatski Blok. Nazi vaju ·i njihov ' ra d arama­tom za naš narod, kliče de­mokra t knj atn11wi . J:nj a ra­di nr~ š1r D,llJ 1 oEJtvar C' uju načela slobvl: .. . i• il n ~ l .... Li i

brn. t<~t a u Jugo!:lb.viji. 'o or Dr. Dobrat i t žn.l a Jurage izazvao ie ilno du rtvlj enje. a pjevački zborovi in tonira. e razne narodne davorij e, na­kon čega bi so l hcalo naro­dnom i državnom j dinstvu , a proti izdaii aru otadžbi­ne. -

Toma Mikin iz Murt ra ta­kođer e obam ua pog ubno blokaško djelovanje, pa lavi prij e t olnicu - H ograd, na­rodnu dinastiju i J ugasla vijtt'­Još je gov orio M. Bujas iz Doca, pa se sakupila svota od 610 dinara. za Jugosl. Ma­ticu. - Poslije svih govora n astavila igranka do pred zoru.

'l'ako je ršila Demokrat-ka zabava u ibeniku, koja

je doživila veliki u pjeb u stranačkim redovima, a po­dj dno rnaillfestirala ljubav i misao za ddavno i naro­rodno jedinstvo.

Qui bene distinguit, bene docet.

I krena je misao naša, da uzvišeni pojam vjere i kle­rikalizam n maju ni šta srod­noga, da su to dapače poj­movi posve oprečni. Prvi je metafizični a drugi pojam in­teresa.

Hijerajhija crkovna, pre­benda i beneficij a , pa u to­me nužna veza subordinacije i poRluha bez vake ktitike među pastirima i duboka ta­ma - to je klerikalizam. ~amo pi anje klorikal Rkih

novina nameće tu razliku pojmova, a nikad u njima. ill jedne riječi o miru i ljubavi. tampa kl rikalna pumm ruk;.\m siplje mržnju Kaina.

Ove riječi nijesu "zlona­mjerne" već čiste i i krone, plod su naše uvjek sal.!uvane slobodne kritike, kojoj pod­vrg-avamo 1 ebe i vlastitu vjeru , pa i pojave njezine, upravo za to što nam je do vjere stalo.

Hipokrito nijesmo. Proči­tajte Danta, pa ćote vidjeti, koji su hipokrite.

Nadko Todil sa stolice povje ti n - učili ALu u Za­grebu rad bi razlikovao vje­ru od klerikalizma, pri7.nava­jući s duboko uvjerenim ka­tolikom, - ka ~. o š to je i s u1J6u poznato, - te bi

o bi ~a. v~w. p rl ti l, ] l r .q rnc1i' l'l'Ći: n Fra .J r \ 1 onar.)la, bijaše v: j f l nile. knpl.ia ~ i ta van­d('l8ki h 8UZ <t . Vi 7nate"' , -g vo n o j o Ko hlo, - ,.da ie

a von arola . vršio na l o maču, osuđen o l fl orentin kog kle­ra, koji mu Je okolo lomače pj evao psalme. Savonarola na lomaui prika:tuje VJ eru . a kler kolo njege.. klerika­lizam·' . Reći bi, ikoro, da j e p o-

vje t zlonamj ema. Mi pako ne citira mo ovdjo

otrcane v~ć slučaje . Inkvizi­eiJe da iz njih prav1mo kaka v kapi tal ; - nam j e­ra je naša samo dobro utvr­di ti razliku p d m o a, >t IZ

toj;!a izve ti za što e a pojmom klerikalizma ne da pobiti ono, to je rečeno a­mo za vjeru.

Vj <;; ra mj e u nas u pogi­belji, a dao Bog, da e t isto ne bi aalo reći za kleri­kalizam.

Uvj ereni smo, da o e rije­či neće n ik ga uzrujati, jer pojmovi naši, kako su izlo­ženi, ne mogu doprijeti do mirnoga, tamn ga tora.

N.

Za IJrttz i slobodu. Kad netko voli slobodu,

žrtvuje ve dok je ne steče. A kad je steče, onda žrtvuje i opet sve da je sačuva. Pa upravo ono, šco je dizalo naš narod nad ostale, jest ta silua ljubav za slobodom, tako da naša prošlost i nije drugo nego neprestano žrt­vovanje roba za željenu i dragu slobodu.

Pa kad naš narod ne bi 1mao u današnjim svojim t;ranicama nf!j čopor izroda i ropsk1b duša, koje nam je A tJ tro- Ugar ka nanijela, a koji mo mi u život· osta­vdi i pu tili da e bane i dalj truju po našem svijetu, ne b1 -.tti.H?.. 1mali da se sti­dimo raJ Evl'opom radi po­na lJ<:~ ni h izdajničkih pojavr~ .

Ali oni ostatci Frankova­ea, kojima je i7 1'\(~ •r ·t"o u prirodi ' ,x; \oJI ništa na­rodnoga n ... e•) u sebi nema­ju, obrok u as i ovim po­sljednji m ., ._ m orandumom , ki'\O ~to su n . dosada ne­k:-~:6 .i 1n .·.· .... , . ~li ka.o n. pr. k a. u u Tr tu šurovali sa talij an kim z . vjeva.čima, ili

kad sn AC u Gracu spora.zu­mj e vaJi sa au trijškim habs­burgovcima, ili neda\ no još u Budim pešti kn vali sa ma­đarskim šovini tima pov;ratak Karlov. Potpomagani od sve­ga, što je tuđinsk u nasoJ zemlji, od .... ij emaca, Madža­ra, židova, komunista itd., a podržavani od vih neprija­telja, koji u opkolili našu državu i t~lobodu, truju i onako natrunjunu našu, B]:­vatsku i do vede hrv. :selj l'l ka dotle., da se njegovo čestito ime blati j ednim izdajničkim činom.

to još m ogu Nijemci .Mad­žari i Zidovi u Hrvatskoj i Slavoniji, vidjeće onaj koji pro putuje te na v e krajeve. Viclj će da mo rui jo nji­hovi robovi (i ako ne po imenu, ali u stvari), jer je židov ki i tud,jinski kapital pokrio svu proizvodnju, svu trgovinu, indu t1·iju, zapremio sve vagone, zapo lio sve kri­jomčare, snizio na u valutu itd. - i tako go podari tu­đin cijel našom zemljom, da se mi ne možemo još valja­no osoviti na svoje noge i postati svoji.

Nije dakle nikakvo čudo, ako u ovakvim pr1likama u Hrvatskoj' od tuđina još za­ro.bljenoj i rastrovanoj, niču izdaje proti našem narodu.

Mi moramo žaliti zavedeni i neuki naš narod, koji ne razumije ve te otrovne ma­hinacije Radića. frankovaca i tuđina, pa se opija nekom Rarlićevom seljačkom drža~ vom, koju nitko pametan ne shvaća. A i kako da ghvati, kad je naša držn\~:1 11;-ijseljač­kija i najderuokrat~ kija usta­nova u Evropi.

A k:- d Radiću v agitator Herceg govori: "sa Srbijom ili sa Italijom, što · je Hrvat­skoj svejedno/( onda vidimo ja no, da je Lu glas neprija­telja našeg naroda i slobode i onda mi ne jerujemo, da ijedan pravi lllV nac Hrvat i Sroin može lako da osjeća. J er kad bi bila u nas neko­ga, koji pl j uj na svoju slo­bodu, jedin1-1t 11 i veličinu, onda bi se mu.rali odreći svoje slavu~ prošlosti, pro­glasiti izdajica q, naše juna­ke i borce od Petra Svačića do Petra Velikoga, sve Stro~ smajere, Račka, Obiliće, lli­re, Skerlić , ll duke osvet ..

l

r

b

Page 3: 'H212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_08.pdf · l 1 l-' ti tan ; a plaćou

reći pro·

juna· račića stro·

B, .lli· )S \let·

nike i zaštitnike i 1 ilijon i po svježih heroja, koji kroz vjekov poradiš i za5ltojahu za dana.šnju našu slobodn i veličmu.

Drž u vu naš n nij sn tvo­rili frankovci i Radić. Nju su stvorili i zgl'adili ko111tima mučeničkim milijoni ra' ih najboljih pr daka. J toga će naša . lobodA. biti vječn.1, jer nitko ne zaust~ i historiju na vom određenom putu. Ali mi nijesm~ zaslužili ni ove sramote jzdaja.. One na ipak zaustavljaju na našem putu razvoja i napretka.

Bez ohzira i milosti treba da brišemo sramotu sa sebe, pa da s vladom i bez lade uništimo otrov, koji nam traje mladu i još prosvjetom ne ojačalu državu.

N a posao dak l e za o braz i lobodu, ali potpunu lobo du od tuđinskog i izmećm·­

skog otrova i blata.

Kukavice. U prirodi zelenog polja

i tamnih lugova javljaju ae lakome kukavice - misli­mo na ptice, - kad su usjevi l.reli i klasje žuto. U našem sretnom narodu, sa

. praznim bambarima, - ka-1..o što jesu, - imamo kuka­vica, - mislimo na ljude,­po cijel oj zemlji.

Pojava je kukavica šare­na, kao zrake sunca kroz prizmu, koje im služe za ko­ju mu drago kombiniranu zastavu.

U doba Austrije, kad su vladali poznati poglavari, mogle su kukavice biti n. pr. K. officiri, koji bi se prekr­stili~ kad bi susreli Srbina. Eh, da bi nam admil &.l Zaccaria htio da. pripovjeda sve što zna!

Došao je slom Austrije i duh ilobodnog liberalizma. Riječ je bila: opraštaj! pa bi avakome pružen komadič da­!ke u tada uzburkan01o mo­ru pravice i osvete.

U to nadođu Talij ani, a e njima kukavi~e zaploviše bo­gatim morem lira. Boja je spektra bila postala podpu­no zelena, uz male nijance ruodrila, jer još ne bijaše Tli­kako sigurno, da li će po vragu nadoći Jugosl. vj j \ .

Muko li velike u ou · Jo­bil sa čitanjem novina. Nij e

:-Ji mogao znati, kak da bndeš; da li modar \li zelen. Ala su ti ga j!tdnici prepn.tili ! !

Kad ie jedn m bila doyla. vije t:~ t da eo Jngo lavija iz­nenada u ove kraj eve, Hkoro su crkli, buncajući u ne vje ti o Austriji i Njemačkoj. Nije bilo vremena , per virar da bordo'1 •

N a žalost j e Jugosla v i j a

doila pomalo i odveć pomalo; imao je i dimnjičar vreme· na da se napudra čistom

bijelom bojom, a glupa do­brota pruži kukavicam opet pojas za spa a vanj e.

Dana ove i te kukavice postale su ivi orlovi pa ti

l t o nad glavom, kao srbi radikali.

Naravno D.v se Subotić

smijo ka Kikiriki, jer nj e­mu nije stalo, do ovakovih tri ca; njemu je do broja, a

r t mu j o uvijek sporedna stvar.

Naravno kukavioam nUe talo do smijeha Kikirikia,

pa se za to sve lij epo elaže; - čekaju ordene, a žaliti je samo što nema vive onih J. I., bili bi iu zaslužili n:il. vreće.

Mi mo rabili rij eč kuka­vica, a li je bolja ona talijan­skih l kai kon a .....

N.

GRADSKE VIJEST Odhor orgnulzncJje demolrrat­

ske stranke pozivlJe s.• za sulra subotu uvečer tal'no u 7 salt u obic •. jmm prostoriJama na vrlo važnu ::.jednicu.

Brzajnvni poz<lrnvi. Na Demo­kratk!:lj zabwi zaklju~ no je do1 se pošalju ovi brzoj tvm pozdrav• :

1. Lj 1.1bo DuvidovJć predsj. dem. stranke BPograd.

Kolarska demokratska organizacija u 1be1 .ku, a voj" gorli ·uje zab -ve svesrdno pozdravlja Vas i sve na­še prvake kao zaslužne pobornike jugo lavenstva. Odlučno proteslvu­jemo radt ne.:toslojnth kl ev~ta, koje se iznose protiv odlićnog prvaka gosu . minis lra Pr.!JlćcvJća .

Živi la J u go Ja vlja. 2. G. Min istar D.r I vo Krslelj

Beogra . Vrlom vođr i od li čnom borcu za

jeniostvo 1 dobro naroda, kotarsku \l ruok•·atska organtzacija u š be­lliku, s svoje go iišnje zabave, šalje Vam orlane pozdrav-e.

Brzojavni prosvjed. Sa rlemo­kralske zabave up ravljena je pro­svjedna , brzojavka gosp. Ljubi DaviP,oviću preJsj. naše :; lranke u Beoe;radu:

Kotar::;ka. demokra t ka org.miza­cija u Šibeniku oku plj ena na godi-šnjoj zabav1 najodlučnije pr osvje­dnje protiv svakog cijepanja jedin­stvene države, naročito proti zad­njem pokušaju hrvatskog bloka, te jednodušno izjavljuje, da će se u slučaju nužde založ1l1 Jo krajnih gran ica u borbi za očuvanje naro­dnog i rž n·og jedinstva, koi P u nikakvom slučaju ne mož~ bt ti u diskusij i. Ovom prilikom :nolimo, da živim nastojanjem poradile oko evakuacije treće zone.

niJe bilo n ik. kovi b, pa i nr znatni h izgreda. Z 1o se mora p C" hva l1li državno redarstvo, koje savje·no vrši svoje dužno"ti. Ovom p~tkom također i tiće-mo, da je dnavno redarstvo bud 1m 1 požt tvovnim nastoja jem . priječilo krađe i pro­vale, koje su se vi!oma Jasno mo­gle slućtti pro~hh zimskfl1 dana, o ob,Lo kad je grad bio u lmini.

Plesovi. U pooedj ~ljak pokladnji b io j ~ ples invaJ1da, a sutradan Jug. lo ..- tčkog e mšlva, koji j bio veoma dobro posj~ćen, tako da je uz z baHt, koje je bilo na pretE'k- i malerij'\lni uspj.J1 zabave nadasve povoljan. Sok. jf! nru~Lv i te ve­cen prirP.dtlo igranku u vojim pro~torijama. Ako 1 ka~ , t.J se 0ve godine n tbeniku plesalo l zaba­vljalo; potrošilo se mnoštvo n<Jvaca, ko da nema nevolje na sv ij elu .

Zad11ji krnevala, svršio je uz buku i zaba u. Po dr;vnum obi­čaiu 11a Pn!_ ni c;f' aigndo naro­dno kol o, dok se po obali i grad-kim ulicama viđevahu razne sku­

pine dj ·ce i odraslih u lijcpnn kostimima. Najveću je pnžuju r o budi lo d"Ušlvo Ž!)ll:l U prav c.•j slaroj šiben"koj no~uji.

Č sta Srijeda. Zakopasmo krae­val a njime i mnoge proži> e le satove ludcvnnj a, Prvi dan korizme provt o se izletima n Mand 1 i11u , kam o sesleglomnoštvosvijeta , " 1

•• •

vrši u dobrom jelu i piću. Pa tko da d de pra o Oilim , kojt se lnžc na glad, skupoću , pra·me želuce , ;,.~.~ji

kliču: Dvanae::t i čas več kuc. •

VJenčanje. Naš o n lični Sl.,.. a­nin ad-.okat D.r Justo Mat. ~ić, vjenčao se u nedelju sa milovi dnom gđlcom Vicom Zorić . St·daćno ~'.e·

stitamo!

D Jje Radić. Taj se poklik kroz .lavu Demokratsku zabavu orio ; ..

Vrij me. Posl,jcdnJh dana, osva­nuse nam liJepi proljetni dani.

U fond ll. tn. D.t pobsli uspome­nu pok. Pask~:~ Ualjkus dao je u fond lista g. Bartul Jurišić Dinara 50. Zahvaljujemo.

Novo trgovačko tutko u Sibe­niku: P•lv~ Kov .. e~v. radnJa mJešo­vite 1 olJe: na veltko, ag ·nlurni i ko­misioualni posao le zastups tva.

Pecelj i dr. (MUor~d P ecelj i Sa­lamun Drutt r i Rtka ·d Kanz kao posiov\ đ.J) \-Ođ nje ~lobodnog obr­la trgo we specerija i droga 1 kon­cesioniranog obrta mat PriJa i pre- ­parata llutuijtnJenog med1cmalnoj upotrebi, f,lb1· kacija i. prodaja ar­tif,cijalnih rntn.,rah; ih voda.

Braća Na wubl'ni = trgovina na s oj raćuu 1 pu zastupstvu u sva­kom predmetu osobito koža, obu­će, tkanme i rukotvorme n pće iz i za Jugo lavlju. Mjesto glavnog zavoda je Milan.

D.r VjokoslaT Pini odlučio se je da optt ra za talijan"ko držlv­IJ u::.tvo. Sasv1m tnn vr t i dalje o lvJdnički zanat pozivajući se na nPkak vo preGovaranjt• J •goslavije s I alij,. m, po kojem bi prva bt la sklo a popustili 'f.:dtj ~111ma 1 priz­nati našim zemljacima a talijan kim vo oanicima pr vo da i dalje vrše odvj ulni~tvo .

Upozorujemo naše pregovaratelje s Ilali jom da jednom taltovom po­puštanju ' i p'O rapal kom ugovoru ne rnože, da bude 1ajesta a još ruanj c: po uaštm doroaćtm zak.o nr­ma, po koj m ~ za vrSeoje odvjet­ni čkog zvanja izričtlo kao prvi ovjel tahlrjeva n!l.še , jegoslavensko državlj •mstvo. Na O\'O pitanje po­vratil , mo SL drugom pngoJom.

Delegaelja Iini tnrstva Finan­elja javljo. Po zarunu Narodna ·Ban a 1 ;>\e njene ftlijale menjaju oštećene novčanice po \•eličini o~te­ttH jJ. - kol ko taj Jio prema ce­lini iznosi a tako islo zemenjuju i novča • ce od 5 dinara, koje se po­y]ač e. PrE'roa tome nije nikome ni­~ijP po redstvo pntr .bno već svaki to rllože sam, l .. ko i brz•; da nš1.

Isto tako se ove novćanic od pet ninara l r imaj n na sv•ma dr­ža v mm blagoJJlllCa ma uu 5 n arta ov. g d. Skreće se pažnja publici da se

neda -ravaravati od lica, )rroja nude ~vnjP o crrri.., i~fvo 7 o 'l i po ao jer ka.) ~lo je receno, s J.ki to mo­že san•, be~ i' ·akovJ!t te. koća da ćini.

O ·o se tavlja publici do znanja , e da se osujdi posao razni h Sp P.­kul an ta, koje pod razni m vidom i putem ogla a, nuJ.e puLlici svoje u ·l1g za 7.ame u novč:>n ica ori 5

i ! kao i o~lečemh n včaoica · cd _ arodne Banke.

'·ln<tnik l izd•wntclj : DR. V. SMOLČIĆ O ugovorni t reum k: DR. ČEDOMI L MEDINI.

Tisak grn[IČ IIOII: znvoda • VI TA LIANI.

vlasti ti

J moj e ma gaze, Koli brzor w ni pozdravi, toli

pros,1ed pr ti blokaškom memo­randumu. pol pisan je od najo ,_;nijih lJca J- .. vake o 1Jćiue našega kotara.

ns l naše inteligencije i pučCJ r _ ,

r · najniže dnevne cije­.. c, dok z al'l:~-.. traje kod l .~adn" kaDnša.naMio­

' ~: .. ~. Drniš.' D1 i.nvu'> r d:trAtvo. Minulo je dt , poklac n vnh'-nr, "" sa '1'": ···l~ r -.. ::; t 11 ruo, a u gradu

Čuli smo mn oge tt•žake, koji su tom prigodom ~ovorili : ·,l "'1a;­ničko dj elo Radića, m •1·" m... "'ci "'­šiti. l mora ga se ug1lšlti, spa­simo oi.:> žb:nu i naciju izop· snosti.

Page 4: 'H212.92.192.228/digitalizacija/novine/demokrat_1922_08.pdf · l 1 l-' ti tan ; a plaćou

. Tvrd ka temeljen

ANSKA

MLINOVE I MLINSKE INDUSTRIJE AJBOLJI l AJPRIKL, D IJI

Solidno! - Ukusno! - Jeftino! 'h stups vo i esklusi na p:odaja Za~-re­bačke t 'Ornice cipola d. d. za šibenik i

sjevernu Dalmaciju.

SREČKO BOGIĆ :-: ŠIBENIK

A

~ 44. GLAVNA ULICA 44. En gros et e detail.

a. d. • .,. • •

Cavtat, Celje, Dubrovni}{, Ercegnovi, Kranj, Ljubljana, Maribor, Metković,

J elsa, Korčula, Kotor, Sarajevo, Split, Šibe­ll nik, Zagreb, Beč, Trst, Opatija,

IL...... Sakser State Zadar.

Ba11k. New-Y rk: Frank

L d. • • • p !l a z

• • NARODNA BANKA

Uplaćena glavnica K 100,000.000. - Pričuva K 30,000.000. ) Ulošci preko K 250.000.000·-.

PODRUŽNICE: Beograd, Brod n/S., Bjelovar, Dubrovnik, Osijek, Sombor, Sušak, Šabac, Vršac.

Ispostava: MONOŠTOR.

CEKTR iL .\.. ZAGREI3 Ilica br. 7.

AFILIJACIJE: jugosl&venska industrijsl<a. t· .. ~, Split. -Bankhaus Milan Robert Aleksander, Wien J., Augu· tlne;-

strasse 8. - Balkan-Bani~ R. T., E-..: 111" "'~ ... '. AGENCIJA: Buones Aires, Rosarie l.?. ~ a Fe ( •g• · a). ZAS_T_UPST_Y. A: ~ima (Peru), La r az, Oru~ 1:. . _, Antofogasta, Valparaiso, Punta Arenas, Santiago (Chile);

Rio de Janei ro (Brazilij ), Montevideo (Uraguay).

Prima ulošl{e na lmjižlce i tci<Ući ra~un uz najpovoljnije 1.1vjete, te obavlja sve bankovne transakcije najkul .... ,ttulje.