Guliverova putovanja
description
Transcript of Guliverova putovanja
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI
RIJEKA
GULIVEROVA PUTOVANJA
SEMINARSKA RADNJA
PREDMET: Hrvatska književnost za djecu i mladež
MENTOR: Nikolina Palašić, prof.
STUDENT: Tihana Zambon INDEKS br. 000234 / 2003.
SMJER: Hrvatski jezik i književnost, engleski jezik i književnost
RIJEKA, svibanj, 2007.
K A Z A L O
I. JONATHAN SWIFT..................................................................................................2
II. RANIJA DJELA........................................................................................................2
DNEVNIK................................................................................................................3
III. GULLIVEROVA PUTOVANJA...............................................................................4
IV. RADNJA I LIKOVI...................................................................................................5
V. TEMATIKA U DJELU..............................................................................................6
PUT U LILLIPUT....................................................................................................7
PUT U BROBDINGNAG.........................................................................................8
PUT U LAPUTU, BALNIBARBI, GLUBBDUBDRIB, LUGGNAGG I JAPAN......8
PUT U ZEMLJU HOUYHNHNMA.........................................................................9
VI. KRITIKE..................................................................................................................10
VII. ZAKLJUČAK..........................................................................................................12
VIII. PRILOZI...................................................................................................................13
PRILOG 1..............................................................................................................13
PRILOG 2..............................................................................................................17
IX. POPIS KORIŠTENE LITERATURE......................................................................19
1
I. JONATHAN SWIFT
Jonathan Swift jest satiričar i autor brojnih političkih
pamfleta anglo-irskog podrijetla. Smatra se jednim od najvećih
majstora britanske proze i jednim od najstrastvenijih satiričara
ljudske gluposti i pretvaranja. Njegovi pamfleti, proza, pisma i
poezija obilježeni su učinkovitim i ekonomičnim jezikom.
Jonathan je rođen 30. studenog 1667. godine u Dublinu
u obitelji siromašnih roditelja. Naobrazbu je stekao u koledžu Trinity u Dublinu. Njegov
otac bio je odvjetnik čija se obitelj preselila u Irsku nakon razdoblja Restauracije. Bio je
nećak pjesnika Johna Drydena. Godine 1688. izbija rat
u Irskoj te Swift odlazi u Englesku kako bi se pridružio
majci. Zaposlio se u Engleskoj 1689. kao tajnik
diplomata i pisca Sir Williama Templa. Kako odnosi sa
poslodavcem nisu bili prijateljski, Swift se 1694. vraća
natrag u Irsku gdje biva zaređen u anglikanskoj crkvi.
1696. se miri sa Templom te se nastanjuje u njegovom
domu. Tamo Swift nadgleda obrazovanje Ester
Johnson,djevojke s kojom je bio blisko povezan. Iako je
svo vrijeme koje je proveo u kući Templa bilo obolježeno prepirkama, Swift je imao
mogućnost posvetiti se opsežnom čitanju i pisanju.
II. RANIJA DJELA
Djelo “Boj knjiga” (1704.) pripada Swiftovim najranijim radovima. To je burleska
na temu kontroverze koja je u to vrijeme bijesnila unutar književnih krugova o relativnim
2
zaslugama antičkih i meodernih pisaca. U tom djelu Swift je stao na stranu antičkih
pisaca i oštrom satirom napao krutost i lažno naukovanje njegova vremena. Njegovo
djelo “Priča u bačvi/ Priča o buretu” (1704.) najzabavnije je i najoriginalnije među
njegovim satiričkim djelima1. U njemu Swift neviđenom ironijom ismijava razne oblike
prenapuhanog sofizma, prisutnog ponajviše u književnosti i politici. Ta je knjiga bacila
sumnju na Swiftovu pravovjernost, te je izgubio mogućnost crkvenog unaprijeđenja u
Engleskoj2. Swift je vjeru u djelu “Argument protiv ukidanja kršćanstva” (1708.)
prikazao na vrlo pragmatičan, ako ne i kontroverzan način. Tu on navodi: “Smatram da
su neke postavke o postojanju uzvišene sile izvanredno korisne za običan puk, kao odično
sredstvo za smirivanje djece kada postanu nemirna ili za temu u dosadnim zimskim
večerima.”3
Iako je primarno bio “whigovac”4, Swift se u mnogim pitanjima razilazio sa
stajalištima svoje stranke. Godine 1710. torijevska vlada došla je na vlast, te je Swift
ubrzo prešao u njihove redove. Tada je svoju briljantnu satiru okrenuo prema
whigovcima objavivši niz izvanrednih kratkih djela. Osim toga, preuzeo je izdavaštvo
službenih toryjevskih novina The Examiner te je izradio brojne pamflete u kojima je
branio načela toryjevske vlasti. Među tim tiskovinama izrazito je elokventno pisano djelo
“Ponašanje saveznika” (1711.), koje je ostavilo najviše utjecaja.
DNEVNIK
Swift započinje svoj dnevnik za Stellu 1710. Stella je bilo njegovo privatno ime
koje je nadjenuo Esther Johnson, koja je tada živjela u Dublinu. Kolekcija intimnih
pisama (u kojoj koristi mnogo odmilica) otkriva zanimljive aspekte piščeve enigmatske
ličnosti. Proučavatelji nisu u potpunosti sigurni kakav je odnos Swift imao sa Stellom.
Postoji mogućnost da su u tajnosti bili vjenčani. Esther Vanhomrigh, kći dublinskog
1 Navodno je Swift izjavio: “Dragi Bože, kojim sam genijem bio obdaren dok sam pisao tu knjigu!”)2 Smatra se da je razlog tome što se sama kraljica Anne smatrala uvrijeđenom zbog te knjige3 Prijevod T.Z.4 Whigs - politička stranka u V. Britaniji, koja se kasnije nazivala Liberalnom strankom. Njihovi su protivnici «torijevci» - konzervativna stranka.
3
trgovca, još je jedna važna žena u Swiftovu životu. Nju je Swift također podučavao, te se
ona strastveno zaljubila u njega, no on joj nije uzvratio ljubav.
S Alexanderom Popeom i Johnom Arbuthnotom Swift je osnovao klub Scriblerus gdje se
sastajala skupina prijatelja kako bi raspravljali o književnosti i kako bi smišljali parodije
o sitničarskoj znanosti. Pisac je imenovan dekanom katedrale Sv. Patrika 1713. godine.
Sljedeće je godine svrgnuta vlast torijevaca, te time završava i Swiftova politička moć.
Godine 1724., te 1725. anonimno izdaje “Suknareva pisma” – kolekcija vrlo uspješnih
pamfleta. U tim tiskovinama Swift nastoji zaštititi Irce od daljnjeg propadanja njihove
valute. Zbog zalaganja koje je iskazao u tim esejima i u djelu “Skromni prijedlog” (1729.)
Swift je postao junak u očima Iraca. Skroman prijedlog utjelovljuje sarkastično ironičnu
ideju kako bi se djeca siromašnih Iraca mogla prodavati kao hrana bogatašima, te bi se
tako ekonomski teret mogao pretvoriti u dobit.
III. GULLIVEROVA PUTOVANJA
Swiftovo remek-djelo, “Putovanja
u nekoliko udaljenih zemalja svijeta”, više
poznato kao “Gulliverova putovanja”,
objavljeno je anonimno 1726. Djelo je
odmah polučilo velik uspijeh. Ta je satira
u početku trebala biti alegorički i oštri
napad na taštinu i licemjernost tadašnjih
sudova, državnika i političkih stranaka.
No, pišući knjigu, (pisanje se razvuklo na
6 godina) utkao je u štivo najoštrije
odraze ljudskog društva. Baš su zbog tih
razloga Gulliverova putovanja okrutno oštro i ponekad neprilično djelo koje se izruguje
4
Prvo izdanje Gulliverovih putovanja
čitavom čovječanstvu. Usprkos tome, toliko je maštovito, domišljato i jednostavno pisano
da je prva knjiga u slijedu postala i ostala omiljenom pričom za djecu.
Kasnije godine Swiftova života, nakon smrti Stelle i Vanesse, zasjenjene su usamljenošću
i strahom od ludila.5 Imao je česte napade vrtoglavice, te je razdoblje mentalne
nestabilnosti konačno završilo njegovom smrću u listopadu 1745. Pokopan je u vlastitoj
katedrali pored Stellinog lijesa. Već je dugo vremena zamišljao svoju smrt, te je u pjesmi
“Stihovi o smrti doktora Swifta” (1739.) predvidio posljedice : “ Siroti Pope tugovati će
mjesec dana, a Gay / Tek tjedan, a Arbuthnot dan./ St. John će se tek suzdržati / Da ne
zagrize olovku i pusti suzu. / Ostali će slegnuti ramenima i zavapiti, / ‘Žao mi je – ali svi
mi moramo umrijeti!’.”6 Na njegovom je grobu položen epitaf na latinskom jeziku kojeg
je sam ispisao prije smrti.
IV. RADNJA I LIKOVI
Pisana u obliku putnog dnevnika, Gulliverova putovanja su fiktivan izvještaj o
četiri nevjerojatna putovanja Lamuela Gullivera, liječnika koji je unajmljen u službi
brodskog vidara nakon što nije bio u mogućnosti da financijski uzdržava svoju obitelj u
Londonu. Nakon što proživljava brodolom Gulliver najprije dolazi na Lilliput, otok čiji
su stanovnici visoki tek 15-ak centimetara i gdje se uskogrudnost političkog ustrojstva
zrcali u minijaturnoj pojavi njegova stanovništva.
Gulliver, kojeg Lilliputanci nazivaju «Čovjek-planina», s vremenom biva
primoran da stupi u službu kralja a ujedno i u besmislen rat protiv susjednog otoka
Blefuscu. Na koncu Gulliver bježi sa Lilliputa i vraća se nakratko u Englesku prije nego
ga slijedeće putovanja odvede u Brobdingnag. Tamo je Gulliver zasjenjen stanovnicima
koji su visoki gotovo 20 metara. Zbog njegove relativne sićušnosti postaje u potpunosti
5 Pjesnik Edward Young izjavio je da je Swift u jednom trenutku uperio prstom na uvenulu krošnju stabla i
primjetio: “Postat ću poput ovog stabla; počet ću umirati odozgo.”6 Prijevod T.Z.
5
ovisan o zaštiti i obziru drugih, te se često nalazi u opasnosti kao što su enormni štakori i
znatiželjno novorođenče. Gulliver uspijeva izazvati prezir tamošnjih vladara kada je
pokušao prikazati učinak baruta – time je, naime, htio zadiviti njegove domaćine
prikazujući to kao egzemplarni proizvod europske civilizacije. Porugu izaziva i opisujući
suvremenu englesku političku praksu. Iz Brobdingnaga odlazi kada ga u kljun uzima
ogromni orao (G. je bio smješten u minijaturnoj kutiji) te ga ispušta iznad oceana. Uskoro
on krene na svoje treće putovanje na leteći ototk Laputu – tajanstvenu zemlju koja je
nastanjena znanstvenicima, mađioničarima i vračarima koji se upuštaju u apstraktno
teoretiziranje izvode bezuspješne pokuse temeljene na krivim kalkulacijama. Na tom
putovanju on posjećuje i Glubbdubdrib gdje je moguće prizivati mrtva i razgovarati sa
ličnostima kao što su Aristotel i Julije Cezar. Uskoro putuje u Luggnagg gdje susreće
Struldbruge, skupinu ljudi koji su dobili besmrtnost ali su čitavo svoje postojanje osuđeni
proživjeti u slabim i oronulim tijelima. Gulliver se još jednom vraća u Englesku prije
svog posljednjeg putovanja u zemlju Houyhnhnma, superiorne vrste inteligentnih konja.
No taj je kraj ujedino i dom Yahooa, divlje i potlačene rase majmunolikih stvorenja.
Nakon nekog vremena Gulliver je izgnan iz Houyhnhnmskog društva jer konji uljudno
inzistiraju da se on mora vratiti među stvorenja svoje vrste. Nakon četvrtog finalnog
putovanja, on se vraća kući gdje se jako teško prilagođava na svakodnevni život. Svi ljudi
koji ga okružuju podsjećaju ga na Yahooe.
V. TEMATIKA U DJELU
Svako od četiri putovanja u djelu poslužilo je Swiftu kao sredstvo da razotkrije i
kritizira neki aspekt ljudske gluposti. Prvo se putovanje često interpretira kao alegorička
satira na temu političkih događaja ranog 18. st., kao komentar na stanje morala u
Engleskoj, kao općenita satira na sitničavost ljudske želje za bogatstvom i moći, i kao
portret posljedica nezaluženog ponosa i samopromicanja. Rat sa sićušnim susjednim
otokom Blefuscu predstavlja suparništvo Engleske i Francuske. Gulliverova minijaturna
pojava u Brobdingnagu služi kao podsjetnik na to kako perspektiva i točka gledišta
mijenjaju nečiji status i želju za moći u društvu. Nesavršeni, ali ipak veoma moralni
Brobdingnagci prema mnogim kritičarima predstavljaju Swiftovu koncepciju pravednih
vladara. Put u Laputu jest preziran napad na znanost u 16. i 17. st. te otkriva da je Swift
6
bio jako dobro upoznat sa dokumentom “Filozofske transakcije kraljevskog društva” koji
je u to vrijeme bio vodeća publikacija znanstvene zajednice toga vremena. Treće
putovanje nepobitno manifestira Swiftov prezir i nepoštivanje apstraktne teorije i
ideologije koje nisu ljudima od praktične koristi. Tek posljednje putovanje u zemlju
Houyhnhnma otkriva Switov krajnji satirički cilj – čovjekova nesposobnost da bude
načistu sa svojom istinskom prirodom. Houyhnhnmi su prikazani kao simboli i primjeri
ljudskog poretka koji, iako nedostižan, zaslužuje da ostane idealom, dok su Yahooi
predstavnici samih dubina ljudske potencijalne propasti ako se taj ideal napusti.
PUT U LILLIPUT
Knjiga započinje kratkim uvodom u kojem Gulliver (u stilu
knjiga iz toga vremena) iznosi sažetak svojeg života i
povijesti koji prethodi njegovim putovanjima. Saznajemo da
je čovjek u srednjim godinama te pripada srednjem staležu;
posjeduje talent za medicinu i jezike, te jako voli putovati.
Nakon pomnog čitanja uspostavlja se da je taj uvod jedan od
najjače satirički obilježenih djelova u knjizi: protkan je
insinuacijama i ostalim oblicima ironičnog humora, što je
zapravo zaštitni znak Swiftova pisanja.
Na svom prvom putovanju Gulliver je nasukan na obalu nakon
brodoloma, budi se i shvaća da je zarobljenik rase ljudi visokih 15-ak
cm – stanovnika susjednih i protivničkih zemalja Lilliputa i Blefuscua.
Nakon što im obećaje da će se uljudno ponašati, nastanjuju ga u
Lilliputu i postaje miljenik dvora. Zatim u radnji slijede Guliverove
opservacije na lilliputanskom dvoru, koji ima funkciju da satirizira dvor kralja Gerga I.
Nakon toga pomaže Lilliputancima da pokore susjede Blefuščane7 ali odbija tu zemlju
pretvoriti u lilliputansku provinciju pa biva optužen za izdaju i osuđen na kaznu
oslijepljivanja. Srećom, Gulliver bježi na Blefuscu gdje si gradi splav te plovi u susret
brodu koji je uočio na horizontu i kojim odlazi kući. Zavada među Lilliputancima i
7 Gulliver im je ukrao flotu brodova
7
Blefuščanima predstavlja suparničke države Englesku i Francusku, ali sam povod rata
zamišljen je kao satira zavade među katolicima i protestantima.
PUT U BROBDINGNAG
Dok istražuje novu zemlju Gullivera
napuštaju njegovi suradnici te ga pronalazi
farmer visok 20-ak metara koji se prema njemu
odnosi kao prema nekoj rijetkosti te ga izlaže u
javnosti kako bi zaradio. Uskoro ga otkupljuje
kraljica Brobdingnaga te živi kao miljenik na
dvoru. Osim dogodovšina kao što su borba sa
ogromnim štakorima i boravak na krovu zbog
nestašnog majmuna, Gulliver sa kraljem raspravlja o stanju u Europi. Kralj nije
zadovoljan njegovim izvješćem. Na jednom izletu, Gulliverove se “putujuće kutije”
dočepa gigantski orao koji ga ispušta iznad mora gdje ga pronalaze mornari te se tako
vraća u Englesku.
PUT U LAPUTU, BALNIBARBI, GLUBBDUBDRIB, LUGGNAGG I JAPAN
Gulliverov brod napadaju gusari i on završava sam na pustom kamenitom otoku.
Na sreću, spašava ga leteći otok Laputa, kraljevstvo koje je posvećeno pročavanju glazbe
i matematike ali su u potpunosti nesposobni koristiti to u praktične svrhe. Naprava koja je
jednostvno nazvana Motor/Mašina najvjerojatnije je jedan od prvih literarnih opisa u
povijesti nečeg što nalikuje na računalo. Lapućanska metoda bacanja kamenja/stijenja na
zemaljske pobunjeničke gradove također je prvi put da je zračno bombardiranje korišteno
kao tehnika pri ratovanju. Gulliver nakon toga odlazi u Balnibardi gdje će sačekati
trgovca Nizozemca koji će ga povesti do Japana i otuda u Englesku. Tamo putuje po
8
zemlji kao gost nekog dvoranina te se osvjedočuje koju propast donosi slijepo
proučavanje znanosti bez praktičnih rezultata8. Također sreće strulbruge, nesretnike koji
su istovremeno besmrtni i vrlo, vrlo stari. Odlazi u čarobnjakovu kuću i raspravlja o
povijesti sa duhovima povijesnih ličnosti – tu se zapravo nalazi najočitije iskazivanje
teme “antičko nasuprot modernom”. Osim tih dogodovština nikakvi se drugi incidenti ne
zbivaju pa se Gulliver normalno vraća kući.
PUT U ZEMLJU HOUYHNHNMA
Usprkos njegovim namjerama da nakon trećeg putovanja ostane kod kuće,
Gulliver se vraća na more. No, njegova posada diže pobunu na brodu i postaju gusari.
Puštaju ga na obali gdje najprije susreće rasu naizgled odvratnih izobličenih bića prema
kojima osjeća nasilnu antipatiju. Uskoro nakon toga susreće jednog konja i shvaća da su
konji9 vladari a odbojna stvorenja (Yahooi) su humanoidi na najnižoj razini. Gulliver
postaje član konjeva kućanstva te im se s vremenom počinje diviti i oponašati njihov
način života time se odvajajući od ljudskih bića smatrajući ih za obične Yahooe koji imju
nešto nalik razumu koji koriste samo za pogoršavanje poroka kojima ih je Priroda
“obdarila”. Ali Vijeće Houyhnhnma donosi odluku da je Gulliver zapravo Yahoo koji
posjeduje nešto nalik razumu te je opasnost njihovoj civilizaciji pa ga stoga
ekskomuniciraju. On tada protiv svoje volje biva spašen od portugalskog broad koji ga
vraća kući u Englesku. On se tamo ne može priviknuti da živi među Yahooima; pretvara
se u osamljenika, zatvara se u kuću i izbjegava svoju obitelj, te provodi nekoliko sati
dnevno pričajući sa konjima iz svoje staje. Knjiga se zaključuje sa govorom protiv
Ponosa koji je ironično hvalisav ii ma namjeru da se Gulliveru možda izokrenuo razum.
Swiftova je poanta da je osnovna razlika među ljudima i Yahooima uvelike fabrikacija.
No, nikakav određen odgovor se ne može iščitati iz teksta te kritičari o tome raspravljaju
već godinama.
Zanimljivo je da je to četvrto putovanje polučilo najveće zanimanje kritike
tijekom godina. Neki čitatelji doživljavaju ga kao dokaz Swiftove početne mentalne
8 Satirički primjer toga jest Kraljevska Akademija sa svojim eksperimentima9 Na njihovom jeziku Houyhnhnm ili “savršenstvo prirode”
9
deterioracije10. Najpoznatiji opis njegove bolesti dao je William Thackeray: “…prljav u
riječima, prljav u mislima, ljut, podivljao i opscen…”
VI. KRITIKE
Gulliverova putovanja naistraživanije su Swiftovo djelo. Kritičari su ponudili
velik broj interpretacija za svako od četiriju putovanja, za Swiftove satiričke ciljeve te za
ulogu pripovjedača. No, većina se istraživača slaže da je za razumijevanje Gulliverovih
putovanja ključno četvrto putovanje u zemlju Houyhnhnma. Puno je kontroverze oko tri
moguće interpretacije Houyhnhnma i Yahooa. Jedan pravac gleda na Yahooe kao na
reprezentaciju nemoralnog čovječanstva, do Houyhnhnme uzima za predstavnike
Swiftovih ideala racionalnosti i reda. Tako su te dvije rase interpretirane kao simboli
dualne prirode čovječanstva, a Gulliverova je mizantropija temeljena na Swiftovoj
percepciji mana u ljudskoj prirodi i neuspjehu čovječanstva da razvije svoj potencijal za
razumom, skladom i redom. Drugo kritičko gledište smatra i Houyhnhnme i Yahooe kako
predmete satiričkog izrugivanja u kojem Yahooi predstavljaju fizičku primitivnost ljudi a
Houyhnhnmi besmislenost ideje da će čovjek ikada dostići postojanje usklađeno
razumom. Kritičari koji pružaju ovakvo objašnjenje smatraju da je krajnja satirička
namjera djela pokazati kako istinski racionalna i prosvijetljena bića nisu ljudi, već neka
potpuno druga vrsta. Od 1950-ih mnogi su kritičari ublažili ovakva mišljenja
rasvjetljavajući komplesnost namjere u četvrtom putovanju. Sada su najčešće i
Houyhnhnmi i Yahooi interpretirani i kao satirički objekti i kao predstavnici dualnosti
ljudske prirode.
Gulliverova je, pak, priroda još jedan često analizirani element iz Putovanja. Rani
su ga kritičari općenito smatrali za Swiftov “glas”. Suvremeni kritičari uvidjeli su
oštroumnost Swiftove krecije Gulliver ate su odbacili prijašnje tvrdnje. Najvažnija
10 Patio je od poremećaja unutarnjeg uha, što je i Swifta i njegove suvremenike navodilo da propituju njegovo mentalno zdravlje
10
suvremena debata vodi se upravo oko toga kakve je swif imao namjere pri kreaciji
Gullivera – je li to trebao biti dosljedno realiziran lik, pouzdani pripovjedač ili predmet
satiričke obrade čija su mišljenja meta Swiftova ismijavanja. Rasprava o suštini
ulliverova lika važna je zato jer kritičari nastoje odrediti je li Gulliverova uloga da bude
čovjek sa čvrstim karakternim obilježjima koji proživljava transformaciju ili je pak
alegorička reprezentacija čovječanstva.
U globalu, Gulliver se danas promatra kao fleksibilan karakter kojim Swift
manipulira kako bi predstavio mnošto pogleda ili satiričkih situacija i kako bi indicirao
složenost ljudske prirode, koju obilježava krajnja neodređenost. Mnogi su proučavatelji
naglašavali da Gulliverova putovanja nemaju neko osnovno značenje osim zahtjeva da
čitatelji doživljavaju čovječanstvo bez predrasuda pesimizma ili optimizma, te da
prihvaćaju ljdska bića kao mješavine i dobrog i lošeg. Kritičari 18. i 19. stoljeća bili su
prvenstveno zainteresirani za aspekte Swiftova karaktera iako je mali broj zapravo u
tančine raspravljao o značenju i zaslugama njegova rada. Znanstvenici 18. stoljeća u
prvom su se redu zanimali za Swiftov takozvani nemoral i mizantropiju, te su svoje
zanimanje opravdavali krivom interpretacijom činjenica ili namjernim izokretanjem
činjenica. Swiftovi branitelji su prilikom napada na takve kritičare uspijeli stvoriti prvu
pravu kritiku Swifta, posebno se osvrćući na zablude o njegovom životu.
Kritičari 20. stoljeća bili su pred zadaćom da razgrnu zablude kako bi ponovno
vrednovali Swiftova dostignuća u potpunosti. Postoje mnoga psihološka istraživanja
Swiftova karaktera; psihoanalitičari su često kritizirani zbog zanemarivanja književne ili
intelektualne tradicije njegova vremena dok su povezivali njegov rad sa pretpostavljenim
neurotskim tendencijama. Neki komentatori vjeruju da psihoanalitički kritičari čine očitu
pogrešku kada Swifta poistovjećuju sa njegovim likovima pretpostavljajući da, na
primjer, Gulliverovi komentari reflektiraju mišljenja njegova tvorca. Pomna analiza
teksta pokazala je složene sastavnice Swiftova djela i dokazalo se da u njima nisu uvijek
reflektirana njegova osobna mišljenja, ali su djela pažljivo napisana kako bi ocrtavala
mišljenja Swiftovih pripovjedača. Majstor je jednostavne i slikovite deskriptivne proze te
toliko izravnog stila da ponekad prikriva kompleksnost njegove ironije. Swifta ponajviše
hvale zbog njegove sposobnosti da oblikuje svoje satire u potpunosti kroz oči fabricirane
11
ličnosti. Danas se smatra za složenog ali ne i tajnovitog čovjeka koji je stvorio
umjetnička djela koja nisu podložna jednoj interpretaciji.
Njegova neprekidna književna važnost očitava se u ogromnoj količini kritike koja
mu je posvećena svake godine: njegov rad nije vrijedan u smislu jedne misli konačnoga
značenja, već je vrijedan zbog svojeg potencijala da potiče pitanja u mislima čitatelja.
VII. ZAKLJUČAK
Na samom kraju valja navesti neke subjektivne opaske. Iako autor u djelu u više
navrata spominje seksističke navode, pojavnost spolnih predrasuda i diskriminacije
trebalo bi pripisati socijalno-kulturnom mentalitetu onoga vremena. Nadalje, hrvatski
prijevodi engleskih izvornika većinom su zastarjeli, jezično i pedagoški neprilagođeni
mlađim čitateljima. Usto, kao osnovnoškolska se lektira navodi samo prvi dio
Gulliverovih putovanja. Pročitavši samo Put u Liliput, stječe se okrnjeni uvid u
elaboriranost simbola, aluzija i konotacija kojima je čitavo djelo smileno i značenjski
povezano.
Iako su Gulliverova putovanja napisana prije mnogo godina uspijevaju na
imaginativan i literarno uspio način prikazati neke od tipičnih zapažanja i tematika. Swift
se i danas neprikosnovenim uzorom za daljnje obogaćivanje književnosti, a osobito one
primjerene djeci i mladeži.
12
VIII. PRILOZI
PRILOG 1.
Guliverova putovanja
Swiftov život Literatura Znanost Politika
1649 Swiftova obitelj seli se u IrskuDekapitacija Charlesa I
1660 Gulliver je rođenOsnovan Royal
Society Restauracija Charlesa II
1667
Proljeće - umire otac; 30. studenog - JS rođen;majka se seli u Englesku;
JS ostaje u Dublinu sa ujakom
John Milton, Paradise Lost
John Dryden, Annus Mirabilis
1674
Gulliver upisuje "Emanuel-
College...sa četrnaest godina"
Leeuwenhoek opisuje spermu
1677Gulliver "postaje
naučnikom G. Jamesa Batesa"
1681Gulliver odlazi u Leiden kako bi
studirao "Fiziku"
Dryden Absalom and Achitophel
1682JS se upisuje u Trinity College
u DublinuPetar Veliki postaje vladar u
Rusiji
1688Gulliver se vraća
medicini u Londonu
JS napušta Irsku zbog političkih događanja; posjećuje majku u
Engleskoj
James II zbačen; Veličanstvena revolucija
1689
JS se zapošljava kod Sir Wm. Templea;
upoznaje Esther Johnson, koja ima 8 godina
Na vlast dolaze William III i Mary II
1690James Bates umire;
Gulliver plovi na dva broda
JS se nakratko vraća u Irsku zbog zdravlja
William III poražava Jamesa II, Bitka kod Boyna
1692
JS postaje magistrom na Oxfordu; "Ode to the Athenian
Society" JS-ovo prvo objavljeno djelo
Vojska Jamesa II poražena u Irskoj; Suđenja Salemskim
vješticama
1695Siječanj, postaje svećenik,
Church of Ireland Congreve: Love for Love
1696Gulliver ponovno radi u medicinskoj oblasti u Londonu
Svibanj, JS se vraća u Englesku;JS piše Tale of the Tub
(objavljene 1704)
Prvi praktični motor na paru
1697 JS piše The Battle of the Books (objavljena 1704)
Wm. Dampier: A New Voyage
13
Round the World
1699G. kreće iz Bristola
na Antelopi koja kreće za južna mora
Sir Wm. Temple umire; JS piše "When I come to be old"; JS se
vraća u Irsku kao kapelan Lorda Berkeleya
1700Imenovan vikarom Laracora i
Rathbeggana te rektorom Aghera
Dryden: Fables Ancient and Modern
Umire Dryden
Umire Charles II Španjolski;počinje Veliki zapadnjački rat
1701
24. rujna - G. odlazi iz Blefescua
26. rujna – spašen od engleskih trgovaca
James II umire
1702
G se vraća u Englesku
plovi sa brodom Adventure koji kreće
prema Suratu
Trav - list. u Engleskoj;Stella dolazi u Irsku
Smrt Williama III Engleskog; Započinje rat španjolske
prevlasti (-1713)
1703
Brobdingnag na vidiku
G. odlazi na obalu, zarobljen
Stiže u glavni grad
Stud – ožu. '04 u Engleskoj
1704Tale of the Tub i Battle of the Books objavljene anonimno
Ožu - JS se vraća u IrskuDefoe, Review Newton, Opticks Bitka kod Blenheima
1706
G. uplovljava oko devet mjeseci nakon
bjega Odlazi iz Engleske
Halley predviđa povratak kometa; rođen Benjamin
Franklin
1707G. stiže u utvrdu St.
GeorgeStud-svib '09 u Londonu kako bi
lobirao za crkvu Steele, Tattler
1708
"A Letter Concerning the Sacramental Test" i "Sentiments of a Church of England Man";
Swift upoznaje Hester "Vanessu" Vanhomrigh u Londonu; "Bickerstaff"
Steele započinje TatlerPrva ispravna karta
KinePokušaj stuartovske invazije
1709
G. stiže u Luggnag u roku 6 dana
pronalazi brod za Japan; 15-dnevno
putovanjeStiže u Nangasac
"Proposal for the Advancement of Religion";
vraća se u Irsku
Pope, PastoralsSteele, Tatler
1710
Uplovljava u Amsterdam
Stiže u Englesku
Kreće na put kao kapetan broda
Adventure
10. svib – doznaje o majčinoj smrti;
Ruj – crkva ga šalje u Englesku; List - upoznaje Harleya, vrbovan u torijevce; postaje urednikom
torijevskog Examinera;
Berkeley: Principles of Human Knowlegde
Torijevci pobjeđuju na izborima; Goldolphinova ostavka; Harley i St. John
vode novu vladu; započinju mirovni pregovori
14
1711
9. svib- Uplovljava u zemlju Houyhnhnma
zbog pobune na brodu
Objavljuje The Conduct of the Allies; An Argument Against Abolishing Christianity; The Windsor Prophesy; započinje vezu sa Hester Vanhomrigh
Addison: Spectator;Pope: Essay on Criticism
1712Barrier Treaty; Correcting the
English Tongue
Arbuthnot, History of John Bull; Handel
posjećuje London, parni pogon ugrađen u rudniku
Dudley Castle
St. John proglašen vikontom
Bolingbroka
1713
Osnovan klub Scriblerus: JS imenovan dekanom St.
Patricka; svibanj- vraća se u Irsku zbog službe; rujan –
pozvan u Londonpiše Cadenus and Vanessa
Addison, Cato; Pope, Windsor Forest
Utrechtski sporazum, kraj španjolskog rata
1714
Public Spirit of the Whigs, ucijenjena mu je glava; kolovoz - Swift se vraća Ireland; Vanessa
odlazi u Irsku za JSom
Pope, Rape of the Lock; Mandeville, Parable of
the Bees
Umire kraljica Ana; na prijestolju George I;
1715
15. veljače - G. Odlazi iz zemlje
Houyhnhma5. rujna - G. stiže u
Lisbon
1720
Započinje pisati Guliverova putovanjas; objavljen Proposal
for Universal Use of Irish Manufacture
Kuga u Marseillesu odnosi 40,000 života
1723Umire Hester "Vanessa"
Vanhomrigh
1724 JS, Suknareva pisma
1727
2. travnja - "A LETTER from Capt.
Gulliver, to his Cousin Sympson"
JSov posljednji posjet Engleskoj
Putovanja prevedena na francuski, njemački, nizozemski
Hales, Vegetable Staticks
1728 Umire Esther "Stella" Johnson Gay, Beggar's Opera Bering otkriva
tjesnac
1729 Skromni prijedlogBach: St. Matthew
Passion;umiru Congreve i Steele
Bradley otkriva stelarni lom
svjetlosti
1731piše Verses on the Death of Dr
Swift Umire Defoe Bečki sporazum
1735
Faulkner objavljuje Swiftova Djela, ispravljena Gulliverova
putovanja; umire John Arbuthnot
Linnaeas: Systema Naturae
1739Objavljeni Verses on the Death
of Dr. Swift
15
1742 JS ozbiljno bolestan Pope: New Dunciad;
Fielding: Joseph Andrews
1744 Umire Alexander Pope
174519. listopada – umire Jonathan
Swift Umire Walpole
16
PRILOG 2.
Gulliverove inovacije
Big-Endian/ Little-Endian
U Lilliputu, Gulliver saznaje o besmislenoj raspravi treba li meko kuhana jaja razbijati na manjem ili većem kraju. Kada se jedan dio pučanstva odbija pokloniti ediktu koji mijenja stranu s koje se jaje treba razbijati izbija građanski rat. Opisujući taj događaj, Swift zapravo piše satiru vjerskog raskola kada je Henry VIII raskinuo sa katoličkom crkvom što je u konačnici dovelo do engleskog građanskog rata i Velebne revolucije.
Danas se ti termini odnose na bilo kakav konflikt zbog trivijalnih razilaženja. Big-Endians i Little-Endians: tako sebe danas naivaju kompjuteraši ovisno o tome kojoj struji pripadaju ovisno o redoslijedu bajtova.
Brobdingnagski Brobdingnagi su narod divova koje je Gulliver otkrio u drugom dijelu knjige. Stoga se može čuti da netko ponekad neki veliki objekt nazove brobdingnagski.
Gulliver Gulliver je stvarno prezime, iako je lik izmišljen. No, to nije često prezime, pa se sve reference najčešće odnose na sam lik Gullivera. Stoga, riječ «gulliver» je kod za varanje u igri «Pohlepa» koja igračeve neprijatelje smanjuje. Postoje brojne turističke agencije pod imenom Gulliver, iako to nije prezime vlasnika. Također postoji časopis za djecu koji se tako zove.
Japan Gulliverova putovanja su najvjerojatnije prvo zapadnjačko književno djelo koje Japan koristi kao mjesto radnje.
Laputa Swift je to ime nadjenuo letećem otoku iz trećeg dijela– vjerojatno sa značenjem «kurva». Iako je to mjesto u Swiftovom djelu negativno okarakterizirano, sama ideja ima romantičkih premisa. Iako leteći otoci nisu Swiftova originalna zamisao, on je prvi koji je samom mehanizmu letenja takvog jednog otoka
17
pripisao obilježja znanstvnih načela.
Lilliputanski Termin lilliputanski koristi se za nešto što je zaista majušno i sitno.
Marsovi mjeseci Jedan od misterija u knjizi jest opis dvaju Marsovih mjeseca, koji se, realno gledajući, nisu mogli uočiti još kojih 150 godina nakon što je izdana Swiftova knjiga. Swiftova ideja vjerojatno nije bila niti fizički kalkulirana niti originalna, već ju je naizgled preuzeo od Keplera ili drugih znanstvenika toga vremena. Smatralo se: što je planet udaljeniji od sunca trebao bi imati više svojih mjeseca. Zemlja ima jedan, za Jupiter se smatralo da ima četiri, stoga bi bilo logično da Mars ima dva. Jednostavan zaključak.
No, Gulliver u citatu navodi sljedeće: «...ona bliža daleko je od sredine glavnog planeta upravo tri njegova promjera, a dalja pet: ona prva obilazi za deset sati, a ova posljednja za dvadeset i jedan sat i pol;...» Kasnije se taj nalaz pokazao izvanredno točnim. Dakle, zaključak ipak nije tako jednostavan.
Yahoo Taj termin, koji se danas koristi za bešćutne i okrutne ljude, Swift je izumio kao ime za racu pod-ljudi ili ljudi koji su nazadovali u evoluciji u četvrtom dijelu svojih Putovanja.
18
IX. POPIS KORIŠTENE LITERATURE
1. Crnković, Milan: Dječja književnost, priručnik za studente i
nastavnike, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
2. Encyclopedia Standard Edition 2003 - Multimedia Encyclopedia
(elektronička enciklopedija)
3. Jonathan Swift - Gulliver's Travels - Home Page:
www.jaffebros.com/lee/gulliver/
4. Murry, John Middleton: Swift, The British Council, London, 1961.
5. Swift, Jonathan: Guliveova putovanja, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
19