Green Garden 59

Zimski ukrasi vrtaSuptropsko i tropsko povrćeGnojidba voćakaIndijska smokvaMaslinovo ulje

Zimski ukrasi vrtaSuptropsko i tropsko povrćeGnojidba voćakaIndijska smokvaMaslinovo ulje

G r e e n G a r d e n • b r o j 5 9 • s t u d e n i / p r o s i n a c 2 0 0 8 . • g o d i n a V I I I • c i j e n a 3 K M

B R O J 5 9 • S T U D E N I / P R O S I N AC 2 0 0 8

3

SADRŽAJBOŽIĆNA ZVIJEZDA • ADVENTSKI VIJENAC • BOŽIĆNA PŠENICA 4ZIMSKI UKRASI VRTA 5SOBNE BILJKE 6OLEANDER 7ZIMA U POVRTNJAKU 8HOKAIDO 9JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENUPELETIRANOG ORGANSKOG GNOJIVA 10HERCEGOVAČKI PLODOVI MEDITERANA 11PRESAĐIVANJE DRVENASTIH BILJAKA • ZA LJEPŠIAUTOPUT 12OGROZD 13RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME 14GNOJIDBA VOĆAKA 15SUTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH 16ŠIPAK 18NARANČASTA PJEGAVOST LIŠĆA ŠLJIVE 19PITANJA I ODGOVORI 20NARANČA 21OPUNCIJA 22U CARSTVU ŠIPKA • PRIPREMA TERENA ZA PODIZANJEVINOGRADA I VOĆNJAKA 23PENETROMETAR • 5. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BiH 24SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA 25MASLINOVO ULJE IZVOR ZDRAVLJA 26MINERALI VAŽNI U HRANIDBI STOKE 27AKVARIJSKE KORNJAČE 28ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Urednikova riječPred Vama je novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim

stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogra-darstva, vinarstva, povrćarstva, cvjećarstva i stočarstva. U ovom broju posebno ističemo članke iz oblasti voćarstva, iz kojih možete doznati sve o ogrozdu, cijenjenoj i sve zastupljenijoj voćnoj vrsti. Osim toga, nipošto nemojte propustiti pročitati prilog posvećen šipku i njegovim prerađevinama čiji se proizvodi preporučuju iz razloga što su idealni za nadolazeće hladne zimske dane. Pored toga, doznajte zašto je naranča stekla epitet zimskog čuvara zdravlja. I na koncu, na zahtjev vjernih či-tatelja, priredili smo članak o opunciji, ukusnom ljekovitom voću.

Nadalje, zbog sve češćih upita, koji kontinuirano pristižu u našu redakciju, gledano sa stručne strane, detaljno smo pripremili prilog o peletiranim organskim gnojivima. U njemu možete doznati sve o pred-nostima spomenutog gnojiva kao i zašto se ono preporuča za jesensku gnojidbu voćaka i vinove loze. A osim gnojidbe voćaka donosimo Vam prilog o radovima u voćnim nasadima početkom zime a što se, prije svega, odnosi na plavo prskanje kao i zaštitu stabala od štetnih gloda-vaca.

S druge strane, pošto je vrijeme pretakanja vina, našim vinarima bit će više nego interesantan prilog o sumporenju vina, kao i o novim proizvodima koji su se pojavili na našem tržištu a upravo su vezani za tehnologiju pravljenja vina.

Međutim, u našem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlače stranice o cvjećarstvu, iz kojih izdvajamo prilog o sobnom bilju koje je predviđeno za uzgoj u odgovarajućim prostorijama. Tako se po-sebne cvjetne vrste predviđaju za spavaće sobe dok su odgovarajuće sobne biljke više prilagođene kuhinjskim prostorijama. O tomu ali i o božićnoj zvijezdi pročitajte u stranicama posvećenim cvjećarstvu.

Iz oblasti povrćarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili smo Vam niz zanimljivih članaka iz svijeta povrća. Posebno izdvajamo članak o suptropskom i tropskom povrću poput kivana, čičoke, đumbi-ra, graha metraša i dr. Ništa manje nije interesantan ni prilog o japan-skoj tikvi Hokaido. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da sami detaljno prelistate naš i Vaš Green Garden, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

BOŽIĆNA ZVIJEZDA što nakon kupnje?

Adventski vijenac

Božićna pšenica

Prema vjerovanju prasta-novnika Meksika, odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog ne-uzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtra-ženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, pri-lično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obo-jeni su pricvjetni listovi (brakteje).

Prilikom kupnje izaberite čvrstu Božićnu zvijezdu, bez žu-

tog lišća, s nekoliko otvorenih cvjetova, dok joj ostali još treba-ju biti i pupu.

Biljku staviti na dobro osvi-jetljeno mjesto, uz prozor, ali daleko od propuha i izvora to-pline. Optimalna temperatura za njezin napredak je 18 do 21oC. Zalijevajte je obilno, odstajalom mlakom vodom, a tijekom cvat-nje dobro ju je svako dva tjedna prihranjivati tekućim gnojivom za cvatuće lončanice. Između dva zalijevanja pustite da se sup-strat lagano prosuši. U grijanim prostorijama svakodnevno je pr-skajte vodom po listovima.

Kad cvatnja završi i brakteje otpadnu, biljka se prestaje zali-jevati. Tada će odbaciti i ostale

listove, pa joj stabljiku podreže-mo na 10 cm. Mjesto reza posuti ugljenom prašinom ili pepelom i ostaviti je na umjereno toplom mjestu, zaštićeno od izravnog sunca i ne zalijevati 4-6 tjedana. Početkom proljeća postupno početi sa zalijevanjem, a u svib-nju je presaditi u svjež kompost.

Kad se pojave novi izbojci, treba ostaviti samo 4-5 najsnaž-

Josip BrklJača, ing.

Legenda o nastanku Božićne zvijezdePrema staroj Meksičkoj legendi, prva Božićna zvijezda nastala

je iz molitve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina br-sta Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim ču-dom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice.

U vrijeme Došašća svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Prisutan je u svim crkvama, premda nije litur-gijski propisan, no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama, u obiteljima, u razli-čitim ustanovama od vrtića do hotelske recepcije, na TV ekranu i u časopisima. Adventski vijenac se postavlja na stol ili vrpcom objesi o strop. Uz malo truda može ga načiniti svatko, što je najbolja varijanta, ali i kupiti u cvjećarnici, na tržnici. Ima jed-

nostavnih i raskošnijih, ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice, ukrašene raznobojnim, najčešće ljubičastim, vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogo-služju boja došašća). U vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. One se pale postepeno, po jed-na više svaki od četiri adventska tjedna. Adventski vijenac nije samo lijepi «cvjetni aranžman» u hladno zimsko doba, nego on na specifičan način okuplja ukuća-ne, podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju.

Božićna pšenica se uobičaje-no sije od Svete Barbare do Sve-te Lucije -13. prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšeni-ca se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravno-

nijih, ostale ukloniti. Pojačano zalijevati i dohranjivati. Od kon-ca rujna biljka se zamračuje pri-krivanjem crnom najlonskom vrećom, u razdoblju od rane ve-čeri do sljedećeg jutra. Dnevno joj treba 14 sata mraka u trajanju od 8 tjedana.

Kao nagrada za uloženi trud su obojene brakteje vaše Božić-ne zvijezde.

mjerna raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršiva-njem vode po pšenici.

Sa zalijevanjem ne treba pre-tjerivati jer može doći do propa-danja pšenice.

Božićna zvijezda

Adventski vjenac

Božićna pšenica

4


Ilex aquifoliumselekcije-božikovina, božika

Crvene bobice božikovine na podlozi od sjajnog, zelenog lišća daju privlačnost vašem vrtu od listopada do siječnja. Vrsta ima mnoštvo sorti koje se natječu u svojoj posebnosti: ´Bacciflo-va´ - ima žute plodove; ´Golden Milkmaid´&´ Lawsoniana´- imaju listove prošarane žuto-zelenim nijansama, s glatkim rubom; ´Golden Qeen´-žuto obrubljeni listovi; ´Ferox´- listovi prekriveni bodljikama.

Božikovina sporo raste, ali doživi duboku starost. Podnosi svako vrtno, dobro propusno tlo. Uspijeva na osunčanim ili lagano zasjenjenim mjestima, zaštiće-nim od jačeg vjetra.

Važno je zapamtiti da su skoro sve sorte ili muške ili ženske biljke (jednodomna biljka), što znači da ih moramo saditi u skupinama, da osiguramo stvaranje bobica. Sorta ´J.C. van Tol´je samooplod-na i može ići samostalno.

Božikovina se obično uzgaja kao grm, ali s vremenom može izrasti i u malo stablo. Iako je ne treba redovito orezivati, podnosi i oštro orezivanje, pa se katkad upotrebljava za živicu. Ljeti ore-zujemo pojedinačne grmove, živicu u proljeće. U slobodnoj prirodi (samonikla) zakonom je zaštićena od 1961. g.

Arbutus sp.planika, jagodnjak

Vrsta koja se najčešće može naći u rasadnicima je A.unedo. Samonikla prisutna je na cijelom Sredozemlju. Ovaj lijepi vazda-zeleni grmić otkriva svoju ne-običnost u jesensko-zimskom periodu. Bijeli cvjetovi skupljeni u cvat pojavljuju se zajedno s plodovima, koji su bili cvjetovi prethodne godine. Plodovi su bezukusni, narančasto-crveni, u narodu poznati pod imenom maginje.

Jasminum azoricumjasmin pravi

Poluotporna vazdazelena penjačica, s brojnim mirisnim cvjetovima. Znak prepoznavanja jasmina je oblik cvijeta; kratka cjevčica i bijele latice u obliku zvijezde. Vrijeme cvatnje je ljeto, a u krajevima s blagom klimom

ZIMSKI UKRASI VRTAVećina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje, jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese živost u taj smiraj. Svojim cvjetovima, plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama uno-si živost u vašem vrtu zimi


potrebno. Vrsta J. nudiflorum je vrlo popularan zimski jasmin s nježno žutim cvjetovima.

Gaultheria sp.gaulterija

Vrsta Gaultheria procumbens. otporna je na hladnoću. Traži polusjenovite lokacije i vlažno tlo bez vapna. Prikladna je za sadnju ispod biljaka kao što su

gotovo cijelu godinu. Prema tlu nema posebnih zahtjeva, pa će uspijevati u svakom dobro pro-pusnom vrtnom tlu. Najbolje ga je posaditi uz zaštićeni zid na južnoj strani. Jasmin je povijuša pa mu treba osigurati oslonce uz koji će se privezati. Naraste visok 3-5m. Može poslužiti i kao pokrivač tla, a grane koje pruža po tlu lako se zakorjenjuju i tako širi. Sadi se u jesen ili rano pro-ljeće. Orezivati u proljeće ako je

Ukrasnu vrijednost daje i kora koja se ljušti. Visina do koje planika može izrasti je 1-3 m. Podnosi svako vrtno tlo. Priklad-na je za sunčane položaje, ali podnijet će i polusjenu. Sadimo je u proljeće ili jesen. Dobro je posaditi nekoliko biljaka zajed-no radi oprašivanja. Obrezivanje nije nužno, ako je potrebno, to obaviti u jesen.

rododendroni i kamelije. Ne pre-rasta visinu pedlja (oko 12 cm). Ima ovalne kožaste listove, sjaj-ne i tamnozelene. Cvate zvonoli-kim ovješenim cvjetovima bijele boje, sličnim cvjetovima đurđi-ce. Cvatnja se protegne u jesen, kada se na biljci nalaze istovre-meno s plodovima, a listovi u to vrijeme poprimaju crvenkastu boju. Sredinom ljeta možemo odrezati svaku treću stabljiku da bismo potaknuli novi, snažniji rast. Biljka se može uzgajati i bez rezidbe.

Božikovina doživi duboku starost

Maginje - plodovi Arbutusa

Cvjetovi jasmina jakog mirisa

Crveni plodovi gaulterije


5

To ne znači pravilan izbor mjesta na kome će ljepota bilj-ke najviše doći do izražaja nego i odabrati biljke koje će u tim uvjetima moći normalno napre-dovati. Da bi se postiglo i jedno i drugo, moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu tem-peraturu i potrebnu svjetlost. Prostori u kući ili stanu gdje naj-češće držimo biljke su: hodnici, dnevni boravak, kuhinja, ku-paonica, a vrlo često i spavaće sobe. Biljke najčešće držimo u dnevnom boravku ili hodniku, ali isto tako biljke je moguće držati u kuhinjama i spavaćim sobama ukoliko za po postoje minimalni uvjeti.

KUHINJAVećina ljudi dobar dio vre-

mena provodi u kuhinji. Dok domaćica u njima priprema

jela ili obavlja neki drugi po-sao, biljke pridonose stvaranju ljepšeg i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje koje su dovoljno osvi-jetljene, a temperatura u nji-ma ujednačena, prikladne su za mnoge biljke. Razina vlaž-nosti u kuhinjama obično je visoka zahvaljujući pari. Listo-vi biljaka postanu brzo masni i prašnjavi, pa ih je potrebno češće čistiti. U kuhinjama bo-lje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. Biljke u ku-hinjama potrebno je redovito zamjenjivati novim.

Biljke koje se mogu držati u kuhinji:Begonia rex – begonijaChrysanthemum x morifolium- krizantemaColeus blumei – ukrasna koprivaEpipremnum aureum – scindapsusHedera helix – obični bršljanImpatiens walleriana – vodenikaSaintpauilia - ljubičica

Tradescantia fluminensis – riječni puzavacZebrina pendula – srebrna puza-vica

Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Postavljena na kuhinjski stol, gdje obitelj obje-duje, unosi dah ljeta.

SPAVAĆE SOBEMnoge spavaće sobe su

okrenute prema istoku, te je nji-hova prozorska daska pogodno mjesto za manje zahtjevne biljke. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja često odvijaju u atmosferi žurbe i utrke s vre-menom.

Biljke koje mogu biti postav-ljene u spavaćoj sobi:Cyclamen persicum – ciklamaFatshedera lizei – debeli bršljanFucsia – fuksiaJasminum polyanthum – kineski jasmin

SOBNE BILJKEodabir optimalnog prostoraU svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo uspješno uzga-jati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku.

Maranta leuconeura erythrone-ura – marantaPelargonium x hortorum – pelar-gonijaSaintpaulia –ljubičicaSpathiphyllum wallisii – jedarce

Ciklama je biljka kojoj po-goduje svjež zrak i jaka filtrirana svjetlost. Prikladna je za spavaće sobe u kojima povremeno može biti i «zaboravljena».

goran JurilJ, dipl. ing.

Ciklama je prikladna za prozorsku dasku spavaćih soba

Ukrasna kopriva je prikladnaza spavaće sobe

Scindapsus može u kuhinju

Univerzalno gnojivo za biljke

6


Vrijeme godišnjih odmora je iza nas. Duge noćne šetnje po rivi i uživanje u tipičnom dal-matinskom zraku svima ostaju u dubokom sjećanju. Ali, jeste li se ikada zapitali po čemu je taj zrak toliko specifičan. Razumlji-vo, ugođaj i blizina mora je nešto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. Međutim, u tomu svemu značajnu ulogu ima i oleander. Gotovo u svakoj dal-matinskoj okućnici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. Razlog leži u nje-govoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se proteže kroz cijelo ljeto, sve do jeseni. Ipak, po mnogima naj-veća vrijednost ovog grma leži u njegovom karakterističnom, opojnom mirisu. Čak, među lju-biteljima grmova miris oleande-ra spada u najljepše cvjetne miri-se. Kako oni vole reći-miris toliko lagan, ali opet dovoljno snažan. I doista je tako.

Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta?

Često se susrećem sa sličnim upitima i to prije svega od stra-ne vlasnika vikendica na moru. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja, prihranji-

vanja i održavanja. Ali, isto tako, volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromaš-nim tlima kao i bez odgovarajuće njege. Ipak, da bi njegova sadnja prošla bez dodatnih stresova, potrebno je poštivati i određena pravila. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporučio da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka ba-rem zalijevala dok su vlasnici još na godišnjim odmorima. Kasnije, dolaze i nešto niže temperatu-re kao i češće padavine te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. Ali, to ne znači da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Zato bih i napomenuo da, u pravilu, ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljeća do jeseni, kao i redovito orezivanje i prihranjivanje.

Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti

jednostavni ili puni, u različitim nijansama bijele, žute, ružiča-ste, crvene i purpurne boje. Ali, ukoliko u vrtnim rasadnicima ne možete pronaći željenu boju, mo-žete se poslužiti činjenicom da se oleander razmnožava u ljetnom razdoblju, i to reznicama. Dakle, ljeti, dok još cvjeta pronađite grm

željene boje cvjetova i otkinite vršne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenje-li pri bazi. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Za mjesec dana biljka će razviti veliki broj korjenčića, što je ujedno i znak da je možete posaditi u tlo. I, vje-rujte, primitak će vjerojatno biti iznad 90 posto!

Ukoliko, pak, polazite s mora, a željeli biste uživati u čarima ovoga grma i u kontinentalnim uvjetima-postupite jednako. Ali, nakon puštanja korjenčića biljku posadite u posudu prethodno ispunjenu s Flortis supstratom.

OLEANDER simbol SredozemljaNiti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođaj Sredozemlja, kao što to čini oleander. Međutim, iako je oleander osjetljiv na niske temperature, u njegovoj ljepoti možemo uživati i u kontinen-talnim područjima.

Prije toga poželjno je na dnu posude napraviti i drenažni sloj od krupnog šljunka ili krhotina glinenih lonaca. Kada dođe pro-ljeće, oleander možete iznositi na balkon, s tim da se odmah po zahlađenju unosi u negrija-ne prostorije. Međutim, kako bi biljke u posudama cvatale istim intezitetom kao i oleanderi na okućnicama, nužno ih je redovito prihranjivati Flortis gnojivima za cvjetajuće biljke. Na taj način možete i u svoj dom prenijeti barem djelić morskog ugođaja. I još nešto, svi dijelovi oleandera sadržavaju otrovne tvari, na što je nužno upozoriti djecu!



7

Oleander neizostavan grm u južnim područjima

Raskoš boja i cvijeta i specifičan miris glavno obilježje oleandera

Ulaskom u hladniji dio godine sjetvu i sadnju povrćarskih kultu-ra bitno ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrćari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvo-renih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštit-nih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate.

Ali, negativne utjecaje mraza možemo bitno umanjiti i primje-nom tehnologija naših predaka. Tako su stari povrtlari ozimu sa-latu i špinat štitili od mraza njiho-vom sjetvom na kosinu brazde. Na taj način brazda baca sjenku na biljke i sprječava brzo otapa-nje ledenih kristala nastalih djelo-vanjem niskih temperatura. Tako se zahvaljujući prirodnom izola-toru biljke vrlo učinkovito štite od zimskih nepogoda. Ali, danas je

puno praktičnije koristiti namjen-ske folije kojima se biljke pokri-vaju i koje zaštićene na taj način mogu podnijeti temperature do četiri stupnja ispod ništice. S dru-ge strane, od kratkotrajnih mra-zeva biljke se štite i zagrtanjem zemljom s tim da povrće pod ze-mljom može opstati vrlo kratko.

Zanimljiv je i podatak da se povrće od mraza učinkovito može zaštititi i navodnjavanjem i to tako što se biljke zalijevaju pr-

skalicama s finim raspršivanjem. Voda u vidu sitnih kapi pada na biljku i pretvara se u led te se pri tome oslobađa toplina koja štiti biljku od potpunog izmrzavanja. Međutim, prskalice se nikako ne smiju gasiti dok traje mraz tj. zalijevanje se vrši sve do jutra i dolaska malo većih temperatu-ra. Sa zalijevanjem se prestaje tek onda kada se ledena kora na biljkama potpuno otopi, a zani-mljivo je da se ovom metodom

VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEMRKVA 4 g 01.11.-20.11.PERŠIN 3 g 01.11.-20.11.ŠPINAT 3 g 01.11.-31.12.

GRAŠAK 20 g 15.11-31.12.BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

ZIMA U POVRTNJAKUDolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. Izu-zetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrćarskih kultura

ivica doko, dipl. ing.

Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima

povrće može zaštititi od mraza jačine minus 80 C.

Što se tiče izbora povrtnih kultura koje bolje podnose ni-ske temperature svakako nećete pogriješiti ukoliko posijete mr-kvu, peršin, špinat, bob ili grašak. Ali, zbog iznimne hranidbene i zdravstvene vrijednosti nemoj-te izostaviti ni ozimi češnjak čije češnjeve trebate čitavom duži-nom utisnuti u tlo tako da ništa ne ostane iznad površine. Na taj način posađeni češnjak, odnosno buduće biljke bit će manje izlo-žene jačim promjenama vlage i temperature. Ukoliko češnjeve pak posadite preplitko, oni će zbog ukorijenjavanja isplivati na površini tla i time stradati od ni-skih temperatura. Razumljivo je da tlo prije sadnje treba dobro razrahliti jer će, u protivnom, biti gotovo nemoguće pravilno uti-snuti češnjave u previše tvrdo, nepripremljeno tlo.

Nasad špinata

Grašak se sije dosta ranoSjeme špinata

Sjeme graška

Novo pakiranje peršina

8


Nažalost, u Hrvatskoj malo tko zna da je ta jestiva tikva go-tovo osvojila Europu, a kod nas je jedino stručni krugovi spomi-nju kao jestivu poslasticu, iako je iznimno bogat izvor betaka-rotena. Hokaido tikva privlači i svojim izgledom. Njezina sjajna crvena kora itekako izaziva pa-žnju i divljenje. U Njemačkoj je postala pravim hitom i zdravo pomodarstvo u zdravom biološ-kom uzgoju. U vrijeme teškoća plasiranja i prodaje proizvoda mnogi novi proizvodi koje nit-ko ili malo tko uzgaja mogu biti uspješni izvor zdravlja i prihoda. Tek sada hokaido otvara vrata uzgoju u Hrvatskoj. S nekoliko plantaža mogu se podmiriti po-trebe hrvatskog tržišta. Potra-žnja za ovom vrstom vriježastog povrća raste kao i broj makrobi-otičara. Bogata je vitaminima i mineralima, a ima malu kalorič-nu vrijednost. Odlična je u dopu-ni jelovnika, a osobito dobra kod probavnih ili želučanih tegoba. Hokaido tikva bere se u fiziološ-koj zrelosti, dok se tikvice beru nezrele. I to je prednost ove tikve, jer u punoj zrelosti sadrži znatno više hranjivih tvari nego zelena. Dugo i lako se čuva, pa može biti dobar izvor hranjivih tvari i zimi, kada se drugo voće i povrće ko-risti prerađeno ili uskladišteno sredstvima protiv kvarenja. Kako se jede i ujesen i tijekom zime, može se peći, rjeđe kuhati, ali i ukuhati fini pekmez. Neki ih jedu i sirove kao egzotični dodatak voćnim i ostalim salatama. Naj-ukusniji plodovi beru se nakon prvih mrazeva, kada lišće požu-ti. Treba ih brati s drškom, jer se tada lakše čuvaju i prevoze zadr-žavajući hranjivu vrijednost.

Kada je brati?Mnogi neuki hobi uzgajivači

pitaju se kako znati da je tikva zrela za berbu? Prepoznaje se po sjajnoj kori i osušenoj peteljci. Obvezno je nakon branja očistiti tikvu od zemlje i staviti na suho mjesto, najbolje pod nadstrešni-cu da očvrsne kora. Ako ste po-brali nezrele plodove, ništa nije izgubljeno. Složite ih na hrpu i na 25-27 0C dozorit će za 10-15 dana. Najbolje ih je čuvati na 1-5 0C pri vlazi zraka do 70 %, jer se

tada šećer teže pretvara u škrob, pa tikve ne gube na težini. Tako se mogu čuvati do šest mjeseci. Svakako ih je poželjno povre-meno provjetravati, zbog miše-

va ili štakora. Poznavatelj i vrsni gurmani tvrde da hokaido tikva stajanjem poprimi sve bolji okus. Dijetetičari ju smatraju zlatnim rudnikom vitamina i minerala, a

Osim tikvica koje se uz-gajaju za ishranu, veliki broj proizvođača uzgaja i tzv. ukrasne tikvice sitnog ploda, različitog oblika i živopisnih boja. Tako se u cvjećarnama ili drugim objektima mogu pronaći različite tikvice koje se naj-češće koriste za dekoraciju.

HOKAIDOmistika japanske

agrokultureKad spomenemo hokaido, najčešće se javlja pomi-sao na japanski otok. Ipak, makrobiotičare podsje-ća na početke takve vrste prehrane kao i na tkivu hokaido, koja jednostavno postaje nezaobilaznim dijelom njihove prehrane i čiji udio u potrošnji tkiva u svijetu raste.

zbog lake probavljivosti osobito je preporučuju djeci i starijima, kao i onim s osjetljivim želucem i probavnim sustavom. Sjemen-ke su vrlo hranjive pa ih peremo, sušimo i spremamo za zimu. Je-dino tvrda dekorativna kora nije za uporabu, ali vješti Japanci koriste je za izradu jednostavnih ukrasa.

Brzi kolač od hokaido tikve: U duboku zdjelu stavite 20 dag naribane i dobro iscijeđene tikve i 1,8 dl ulja. Tikva mora biti kuha-na. Istucite 2 cijela jaja, dodajte 30 dag šećera, 40 dag brašna, 1 paketić kvasca, sok i korice od 1 limuna. Sve dobro izmiješajte. Ulijte u namašćeni kalup pa pe-cite u pećnici na 150 0C oko 45 minuta. Topli kolač istresite na poslužavnik.

g. l.

Tikva Hokaido uskoro i kod nas

Hokaido traži iste uvjete uzgoja kao i obična tikva


9

Stajski gnoj se redovito tije-kom jeseni razbacuje po poljo-privrednim proizvodnim površi-nama (povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima). To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. Prije svega, nasade opskrbljuje neophodnim hranji-vim tvarima te popravlja struktu-ru tla. Međutim, stajski gnoj treba znati adekvatno i primijeniti. Na-ime, malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju, u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana, izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Ako, pak, na takav način ostane desetak dana, izgubit će više od trećine svoje vrijednosti, dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak po-lovicu svoje hranjive vrijednosti.

Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. Ukoliko nas u tom poslu spriječi nevrijeme ili neka druga nepogoda, istjerani stajski gnoj možemo ostaviti nekoliko dana na parceli, ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. Ako to, pak, ne bismo učinili, djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isušio i u kontaktu sa zrakom došlo bi do aktiviranja mikroor-ganizama koji brzo razgradili nje-gove hranjive sastojke. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kišne padali-ne a iz gnojiva bi se posebice ne-povratno izgubilo mnogo dušika koji bi „ishlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo is-pod ili oko gnojišta.

Stajski gnoj nabavljajtena provjerenim mjestima!

Svjedoci smo činjenice kako se u posljednja dva desetljeća stočni fond na našim terenima doslovce prepolovio. A upravo stočna grla proizvode stajski gnoj. Primjerice, na velikim far-mama koje stoku hrane silažom, sjenažom i koncentratima (izba-lansirana hranidba) jedno gove-do tijekom godine dana proizve-

de oko 10 tona stajskog gnoja. S druge strane, jedan konj proizve-de oko 7 tona a jedna ovca svega 0,5 tona stajskog gnoja. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se na našim domaćinstvima stočna grla hrane minimalnim količina-ma hrane, onda je jasno da su i proizvedene količine stajskog gnoja znatno (duplo) manje. Osim toga, konji su nam postali životinje koje su prvenstveno atrakcija, tako da njihovo gnoji-vo ne možemo više ni nabaviti. A konjsko gnojivo je iznimno tra-ženo zbog činjenice da sadrži 40 % više dušika, 45 % više fosfora i 15 % kalija u odnosu na goveđi stajski gnoj.

Ali i pored svega navedenog, ukoliko to od njih zatražite, pro-davači i preprodavači stajskog gnoja rado će vam dopremiti neograničene količine. Dakle, naglašava se pažnja na kakvo-ću navedenog gnojiva i njegov sastav koji je u većini slučajeva i neprimjeren. Naime, obično se dešava da zbog neadekvatne kontrole prodavača i preproda-vača kupljeni i, nažalost, u ve-ćini slučajeva svježi stajski gnoj sadržava i velike količine piloti-ne i ugljene prašine. Pilotina je prisutna zbog potrebe postiza-nja količine, dok je cilj ugljene prašine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odsta-jao i pravilno zgorio stajski gnoj. Kada se navedeno «organsko gnojivo» unese u nasade, osim što se u njima pokvari ionako upitna struktura tla, obično do-lazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotičnom podneblju. Osim toga, svjež staj-njak redovno sadržava klijave korovske sjemenke koje se gno-jenjem šire po nasadu. Što više, većina korovskih sjemenki može proći neoštećeno kroz probavni trakt domaćih životinja. Pojedi-nim vrstama korova to iznimno pogoduje pa, primjera radi, sje-me pepeljuge (Chenopodium album) čak ima bolju i veću klija-vost ukoliko prođe kroz probav-ni trakt životinja. S druge strane, u stajnjaku nakon mjesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki iz-gubi svoju klijavost, a nakon 4 mjeseca klijavih sjemenki više uopće nema. Zbog te činjenice dešava se da se u voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaćene na našem podneblju.

JESEN JE IDEALNO VRIJEMEZA PRIMJENU PELETIRANOgORgANSKOg gNOJIVA

Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. Pored hranjivih elemenata, zahvaljujući svojim organskim spojevima, stajski gnoj popravlja fizičke, kemijske i bio-loške osobine zemljišta. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv.

nino rotim, dipl. ing.

Sve rijeđi prizori na našim njivama

10


Peletiranoorgansko gnojivo

Kako bi se prevladali proble-mi vezani uz nestašicu stajskog gnoja, koja je uvjetovana sma-njenjem stočnog fonda i sve ma-njom produkcijom stajskog gno-ja, na našem tržištu su se pojavila komercijalna pakiranja stajskog gnoja. Njegov značaj je utoliko veći ukoliko nam je poznata či-njenica kako peletirano stajsko gnojivo u svom sastavu nema niti može imati štetne primjesa po-put sjemenki korova, uzročnika bolesti i štetnika. Sukladno tomu razbacivanjem peletiranog or-ganskog gnojiva nipošto ne mo-žemo raširiti štetne korovne vrste, kao što je to slučaj s kupljenim „domaćim“ stajskim gnojivom. Kada se u obzir uzme činjenica da se gnojivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula, promjera 2-5 mm, postaje jasno da se time olakšava njegovo rasipanje po proizvodnim površinama. Drugim riječima, stajski gnoj sada može-mo razbacivati jednostavno i lako, slično mineralnim gnojivima.

Biorex i FenixNa našem tržištu možemo

pronaći tri varijante navedenog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim, čisto kokošije gnojivo i kombinaciju goveđeg, konjskog i mineralnog

HERCEgOVAČKI PLODOVIMEDITERANA

Ono što je skupina entuzijasta i ljubitelja mediteranskog voća zamislila ostvarilo se u gradu Stocu, u razdoblju od 09. do 11.10.2008. godine. Riječ je, dakako, o sajam-

skoj manifestaciji službenog naziva „Hercegovački plodovi Me-diterana“. Kako i priliči, prvu manifestaciju otvorio je načelnik općine Stolac gosp. Stjepan Bošković, prilikom čega je nazočilo oko 500 posjetitelja. Po procjenama organizatora kroz prosto-rije duhanske stanice, gdje se sve i dešavalo, u spomenuta tri dana „prošlo“ je oko 2000 posjetitelja. A posebice je velik oda-ziv proizvođača šipka, smokve i masline zabilježen na okruglom stolu koji je organizirao Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Agromediteranskim fakultetom, Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar i Ministarstvom poljoprivrede HNŽ. Teme su bile brojne i zanimljive a aktivni u njiho-voj prezentaciji, osim herce-govačkih stručnjaka, bili su i dragi gosti iz Vodnjana (Hr-vatska), na čelu s Frankom Ragužom, a koji su pristigli iz udruge Agroturist.

Sajamsku manifestaciju na najbolji mogući način upotpunilo je 70-tak izlaga-ča iz BiH i Hrvatske, koji su izlagali plodove šipka, smo-kve i masline, kao i njihove prerađevine. U sklopu toga načelnik Bošković je, po na-putcima ocjenjivačke komi-sije, dodijelio priznanja i na-grade za najbolje izlagače. Manifestaciju je zaokružila izložba umjetničkih slika kao i izložba fotografija na-činjenih za vrijeme obilaska potencijalnih izlagača, dok se za dobar „štimung“ po-brinula limena glazba Sto-lac. I na koncu, što reći nego pohvaliti organizatore koji su ipak smogli snage iznijeti svu težinu prve manifestaci-je. A spomenuta manifesta-cija postat će tradicional-nog karaktera te je svima jasno kako će ona već iduće godine biti znatno kvalitet-nija i sadržajnija. Stoga vam preporučam da je svakako posjetite!

gnojiva. Naime, zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnoji-va udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogra-dima. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. Fenix je već pokazao izni-mne rezultate i u povrtlarskoj pro-izvodnji. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvod-nu površinu. Jednostavno rečeno, pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge vari-jante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gno-jivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvod-nim uvjetima, gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. Tomu svjedoči i velika potražnja za ko-mercijalnim pakiranjima peleti-ranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širo-kom Brijegu. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljni-je informacije o načinu i vremenu primjene, kao i o potrebnim koli-činama za pojedine kulture.

nino rotim, dipl.ing.

Phenix - paletirano organsko i mineralno gnojivo


11

Drvenaste biljke koje se uz-gajaju u posudama trebaju više njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. Biljkama koje se uzgajaju u po-sudama smanjena je mogućnost pristupa vlazi i hranjivim tvarima.

Presađivanjem ili pak mijenja-njem površinskog sloja, jednom na godinu, omogućit će im po-stojan rast i dobro zdravlje.

Dugovječne biljke, poput stablašica, grmova, s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tva-ri, a i njihove posude postat će premale za sve robusnije kori-jenje. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu, pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine, dok stari-ja, odrasla, stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja, treba presaditi svake tri do četiri godine. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potre-ba za presađivanjem. Često biljke

Rimski drumovi, koji se mogu pratiti čak i danas, protezali su se riječnim tokovima Neretve i Bosne gotovo točno na istim pravcima kojima se danas planira gradnja autoputa „koridor 5C“. Koridor se proteže središnjim dijelom Bosne pa sve do južnih dijelova Hercego-vine, na tim pravcima se nalaze najznačajniji gradovi poput Zenice, Sarajeva i Mostara.

Autoput u prometnom svijetu predstavlja najbržu cestovnu vezu. Bosna i Hercegovina ima zasada izgrađenih oko 30 kilometara autoputa, koji se proteže od Sarajeva do Visokog, a izgradnja slijede-će dionice, Visoko- Kakanj. Baš na ovoj dionici kod Kaknja i SJEME-NARNA d.o.o Široki Brijeg dala je i svoj obol. Najljepši dio autoputa predstavljaju travnate površine, a za uređenje tih površina pobrinula se SJEMENARNA.

«Naši radnici su uz dionicu autoputa kod Kaknja uz rubne i sre-dišnje dijelove autoputa zasijali travnate površine. Pored estetske vrijednosti zasijani travnjaci imaju ulogu sprečavanja erozije, nano-šenje blata na prometnice. Pošto planirane površine nisu bile uređe-ne i kultivirane za normalnu sjetvu, trebalo je koristiti posebne trav-ne smjese koje se brzo ukorjenjavaju i posjeduju dobre sposobnosti busanja prije nastanka nepovoljnih (zimskih) uvjeta. Na strmom i nepristupačnom djelu nasipa, na kojem nije bilo moguće odraditi osnovne norme uređenja tla za sjetvu, koristili smo travne smjese koje brzo rastu, a koje se koriste za sijanje strmih terena. Budući da smo posao obavili uspješno i kvalitetno, sigurno se vidimo i dogo-dine na uređenju preostalih dijelova autoputa, riječi su Ivice Doke, dipl. ing. agronomije.

same upozoravaju da je došlo vri-jeme za presađivanje, pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.

Vrijeme i načinpresađivanja

Presađivanje je najbolje oba-viti krajem zime ili početkom proljeća, pred kretanje vegetaci-je. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude, dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno us-pore svoj rast.

Prilikom presađivanja, kod biljaka koje su izvađene iz sta-rih posuda, odbaci se površinski sloj komposta, zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Korije-nje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. Ako prili-kom presađivanje nemate drugu, veću, posudu, korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isu-šivanje.

Osvježavanjepovršinskog sloja

U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj kompo-sta treba osvježiti. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta

iz posude, dio komposta ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje. Na-kon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio kom-posta, odnosno kompost pri dnu posude.

Presađivanje drvenastih biljaka

ZA LJEPŠI AUTOPUT


mario ĆuBela, dipl. ing.

Presađivanje se obavlja tijekom zime Supstarti koji se koristeprilikom presađivanja

Zeleni pojas uz autoput

12


Ogrozd predstavlja manje-vi-še nepoznatu voćnu vrstu koja se sporadično uzgaja u kućnim vr-tovima. Uzrok tomu je slabo po-znavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste koja u nas ima slabu tradiciju uzgoja. Iako se na prvi pogled čini da ogrozd nije bogat hranjivim tvarima, ipak njihova količina nije zanemariva. Bogat je vitaminima B skupine i vita-minom A, a vitamina C sadržava u sličnim količinama kao crveni ribiz.

Posebni zahtjeviOgrozd je nezahtjevna voć-

na vrsta koja dobro podnosi ne-povoljne uvjete uzgoja. Prema niskim temperaturama posebno je otporan, te u vrijeme dubo-kog zimskog mirovanja izdrži temperature od minus 25 stup-njeva C dok pozebe tek na minus 35. Ipak, ne pogoduju mu nagla zahlađenja u vrijeme cvatnje jer mogu dovesti do smanjenja uroda i do formiranja sitnijih plo-dova čije staničje mjestimično otvrdne, odnosno odumre. Da-kle, ogrozdu godi hladnija klima. S druge strane, veoma je osjetljiv na ljetnu žegu koja zbog visokih temperatura i niske vlage zraka može prouzročiti palež lišća. Sto-ga je za uzgoj ogrozda najbolje odabrati zasjenjene položaje, što njegovim uzgojem ispod ostalih voćaka u vrtu omogućuje i bolje iskorištenje vrtnog prostora. U pogledu tla nije previše izbirljiv premda najveće prinose ostva-ruje na ilovastim tlima, bogatim hranjivim tvarima. Suha i pjesko-vita tla treba prije sadnje popra-viti dodatkom organskog gnojiva kako ne bi došlo do opadanja listova. Pošto ogrozdu nije po-trebno mnogo vlage (dovoljno je 800 mm oborina u godini, ali s pravilnim rasporedom tijekom vegetacije), najbolje je odabrati prozračna tla na kojima ne dolazi do zadržavanja vode.

Način uzgojaOgrozd se najčešće uzgaja u

obliku grma, iako se može uzga-jati i s deblom ukoliko se cijepi na Ribes aureum-zlatni ribiz, koji je zbog svog uspravnog rasta prikladan za oblikovanje debla. Ipak, stabalca dobivena na ovaj način žive kraće od grma koji, osim što se bolje obnavlja daje

i veće prirode. Uglavnom se ogrozd uzgojen s deblom i kroš-njom koristi za uljepšavanje vrta i u tom slučaju se sadi na razmak od 1,2-1,3 m. Ukoliko u vrtu ima-mo dovoljno prostora, stabalca možemo saditi na razmak od 1,5-2,0 m. Tada puštamo krošnju da se razvije u normalnoj veliči-

ni, odnosno, nije potrebno rezid-bom ograničavati njen rast. Ako ogrozd uzgajamo u obliku grma, sadnja se obavlja na razmak re-dova od 2,0-2,5 m, dok razmak unutar reda iznosi 1-1,2 m. Naj-bolje je ogrozd saditi koncem jeseni ili početkom proljeća, a sadnja se obavlja ožiljenim sad-

nicama koje se dobiju nagrta-njem tla na grm. Mogu se saditi i reznice jednogodišnjih izboja.

RezidbaRez se sastoji u prorjeđivanju

gustih grmova, a u prikraćivanju jednogodišnjih izboja radi boljeg razgranavanja. Pošto ogrozd naj-bolje rodi na dvo i trogodišnjim izbojima, rezidbom trebamo ot-kloniti starije izboje koje zamje-njujemo novima. Izboje starije od ti godine prepoznajemo po tamnijem drvetu koji kod gr-mova izrastaju iz korijena, a kod stabalaca iz osnove krošnje. Ipak treba znati da ogrozd ne podnosi radikalnije zahvate, te je rezid-bom važno uspostaviti ravnotežu između vegetativnog i generativ-nog dijela vodeći računa o karak-teristikama sorte. Prorjeđivanjem je nužno odstraniti sve suhe i polomljene grane, te nedozrele i tanke izboje, a sve u cilju ‘’pro-zračivanja’’ grma kako bismo onemogućili stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj bolesti unutar grma. Osim toga, u nedovoljno prorijeđenim, gustim grmovima teško je uočiti proždrljive gusje-nice, žute i crne ose listarice koje u nekoliko dana mogu obrstiti cijeli grm.

BerbaOvisno o sorti, plodovi

ogrozda dozrijevaju sukcesivno od konca svibnja do kraja lipnja. Između ranih i kasnih sorti razlika u dozrijevanju iznosi oko šest tje-dana. Plodovi za potrošnju (svježi) beru se ručno svakih šest dana, a jedan radnik obere prosječno oko 60 kg plodova na dan. Na većim plantažama berba se obavlja spe-cijalnim vibrirajućim strojevima, čime se učinak berbe povećava za 10 puta. Prinosi se kreću od 8.500 do 10.000 kg/ha. Pošto su podložni brzom kvarenju, plodo-ve nakon berbe treba skloniti sa sunca i u što kraćem vremenskom roku otpremiti na tržište. U obič-nim skladištima plodovi ogrozda mogu se čuvati samo 2-3 dana, dok u optimalnim uvjetima (na ništici i pri relativnoj vlažnosti od 85-90 %) mogu stajati i nekoliko tjedana. Zbog podložnosti kvare-nju nasadi ogrozda u razvijenim se voćarskim zemljama podižu u blizini velikih potrošačkih centara i prerađivačkih kompleksa.

OgROZDOgrozd potječe iz Sibira i Mandžurije, a u sjevernoj Europi se uzgaja od XVI. stoljeća. Može biti žute, zelene ili crve-ne boje. Zbog dekorativnog izgleda višegodišnji grmovi ogrozda trebali bi ukrašavati svaki dobro uzdržavani vrt.

mladen karačiĆ, dipl. ing.

Sadnice ogrozda


13

Prije svega, početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći na-čin: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). Pre-mazivanje se obavlja običnom četkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje račvište grana. A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja, tako mogu i izdržati dosta niske temperature. Među-tim, za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrija-vati, čime ona ponovno počinje i «raditi». Drugim riječima, zbog kolanja sokova pokrenutih tije-kom sunčanih dana, dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene, što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bije-ljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog puca-nja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i ukla-njanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.

Voćke zaštitite odštetnih glodavaca

I dok ranijih godina zeče-vi nisu činili štetu, zahvaljujući obnovi lovišta i svojoj velikoj re-produkcijskoj moći, u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima. Naime, u zimskim mjesecima sve češće se rado hrane mladom korom voća-ka, što dovodi do sušenja i propa-danja stabala, posebice u mlađim nasadima do pet godina starosti. Stoga, tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu investiciju, voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. U tu svrhu rabe razne metalne mreže, slamu i kukuru-zovinu, drvene letvice, papir i pla-stične folije, što traži dosta truda i materijala te poslije i čest nadzor. Međutim, danas na tržištu može-mo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali i

od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mreže su fleksibilne pa se s rastom de-bla širi i navedena zaštitna mreža. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno, ve-zati. Nadalje, mreža ne pruža uto-čište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama, kukuruzovina, letvice i sl.) lako prezime u njima. Osim toga, u posljednje vrijeme, kao zaštitu, voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. U tu svrhu obično se koristi Kunilent R-12 koji svo-jim mirisom odbija divljač.

Ne zaboraviteplavo prskanje!

Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra, poznatije kao «plavo prskanje», neizbježno je koncem jeseni tj. početkom zime. Naime, duži hladni i kišoviti perio-di pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voćare spriječili da na-sade zaštite u pravo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prska-

nja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra, kao što su: Cu-prablau Z, Champion, Bordoška juha i sl. Prskanje se provodi od-mah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe i to navedenim prepara-tima koji se koriste u dvostruko većoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potreb-no doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dije-love voćaka spaliti.

Voćarski vosak-eizostavan pri rezidbi

Često prilikom rezidbe i cije-pljenja u voćnjaku, vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za pato-gene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga, kako bi izbjegli zarazu patogenim glji-vicama, osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom, nužno je oštećena mjesta premazati i spe-cijalnim sredstvima za tu namje-nu tj. voćarskim voskom. Pored toga što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja, voćarski vo-sak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko vam navedeni vo-sak nije pri ruci, ranu možete pri-vremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre gali-ce. Ipak, znajte kako je u suvreme-nom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva. A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje!

RADOVI U VOĆNJAKUPOČETKOM ZIMEI dok se dolaskom zime intenzitet radova u voćnjacima smanjuje, postoji još niz važ-nih operacija koje u predstojećim hladnim danima nipošto ne smijemo izostaviti. Upravo to je vrijeme za provođenje plavog prskanja, bijeljenja voćaka kao i zaštite od štetnih glodavaca

goran JurilJ, dipl. ing.

Kemijski pripravci za zimsku zaštitu voćaka

Voćarski vosak

14


Voćke su kulture koje na istom mjestu ostaju 20-25 godina. Tlo, pa i ono naj-

bogatije hranjivima, ne sadrži dovoljno istih za redovite i obil-ne urode svake godine. Svaki proizvođač koji ozbiljno razmi-šlja o proizvodnji, svake godine mora unijeti u tlo određenu koli-činu hranjiva.

Voćne vrste preko korijena primaju i provode u vodi otoplje-ne mineralne tvari, a iz zraka pre-ko lista uzima ugljični dioksid i ki-sik. Osim makroelemenata (dušik, fosfor, kalij, magnezij, kalcij, sum-por, i dr.), voćkama su potrebni i mikroelementi (željezo, bor, cink, mangan, bakar, molibden i ko-balt). Nedostatak jednog do ma-kro ili mikroelemenata negativno se odražava na rast i razvoj vino-ve loze. Često se postavlja pitanje univerzalnog rješenja za gnojid-bu voćaka. Zbog specifičnosti svakog voćnjaka, a samim time i pojedine voćne vrste, jedinstve-nog recepta jednostavno nema. Međutim, postoje orijentacijske norme gnojidbe koje se utvrđuju

na temelju istraživanja. Kemijska analiza tla pokazuje stvarni od-nos hraniva u tlu, pa se na osno-vu nje i općeg stanja voćnjaka te očekivanog uroda određuje količina gnojiva koju je potrebno unijeti gnojidbom.

Redovita gnojidbavoćnjaka

Prema starosti voćnjaka ra-zlikujemo gnojidbu mladih vo-ćaka i gnojidbu voćaka u rodu. U razdoblju uzgoja mladih voćaka osiguravaju se optimalne količi-ne biljnih hraniva. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti voćaka. Redovita gnojidba dugogodišnjih nasa-da obavlja se dva ili tri puta go-dišnje, a sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. U osnovnoj gnojidbi koriste se NPK formu-lacije gnojiva s manje dušika, a više fosfora i kalija. U prihrani je situacija obrnuta, te se koriste uglavnom dušična gnojiva.

Osnovna gnojidba voćnjaka vezana je za jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla. U tom periodu dodaje se i malo dušika koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta.

Formulacije NPK gnojiva koje se koriste u jesenskoj gnojidbi:

• NPK 5:20:30 • NPK 7:20:30 • NPK 7:14:21 • NPK 8:26:26• NPK 10:30:20

Gnojidba voćaka u roduGodišnja gnojidba voćaka u

rodu predstavlja jednu od najvaž-nijih agrotehničkih mjera u voćar-skoj proizvodnji. Gnojidbom voća-ka osiguravaju se redoviti i visoki urodi, dobra kvaliteta plodova, te, ono što je vrlo bitno, ravnoteža razvoja vegetativnih i generativ-nih organa. Gnojidba voćaka koje su u fazi plodonošenja obavlja se u nekoliko navrate, te stoga razli-kujemo osnovnu gnojidbu, ranu proljetnu gnojidbu i prihranu.

Osnovna gnojidba obavlja se u jesen nakon branja plodova s kompleksnim NPK gnojivima koja sadrže malo dušika a više fosfora i kalija. U tom periodu se obavlja i gnojidba stajskim gnojem, na koji voćke pozitivno reagiraju.

gNOJIDBAVOĆAKARedovita gnojidbe voćaka predstavlja jednu od osnov-nih agrotehničkih mjera u suvremenoj voćarskoj proi-zvodnji. Pojedine vrste voćaka, a često i sorte iste vrste, traže različitu količinu i odnose biljnih hranjiva, pa zbog toga nema jedinstvenog recepta gnojidbe.

mladen karačiĆ, dipl. ing.

U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik, najčešće 1/3 do ½ od ukupne godišnje potre-be voćaka za tim elementom, a obavlja se prilikom prve proljet-ne obrade tla.

Prihrana se obavlja nakon zametanje plodova s dušičnim gnojivima.

Primjena Phenix-au gnojidbi voćaka

Phenix je kombinacija staj-skog i mineralnog gnojiva u obliku peleta (rezanaca) koje u potpunosti zamjenjuje primje-nu stajskog i mineralnog gnoji-va. Koristi se u gnojidbi voćaka, vinove loze, povrća, krumpira, cvijeća, travnjaka i drugih kul-tura.

Laka primjena, visoka učin-kovitost su osnovne prednosti PHENIX-a u odnosu na pojedi-načnu primjenu stajskog i mine-ralnog gnojiva.

Za gnojidbu voćaka koristi 100 kg/dulumu.

Gnojidba mladih voćaka peletiranim organskim gnojivom

Phenix - idealno gnojivo zagnojidbu voćaka


15

Utjecaj klime nauzgoj povrća

Utjecaji klime, odnosne sve očitije klimatske promjene, mogu dovesti i do promjena u zastupljenosti pojedinih kultura, ali i do promjena u agrotehnici uzgoja. Promjenom klime u svi-jetu (i BiH) povrćarske kulture bi se mogle uzgajati i dalje na istom području, ali i u drugim rokovi-ma uzgoja, ili bi se proizvodnja mogla pomaknuti na veće nad-morske visine.

Uz očekivani globalni porast temperature zraka, suptropske i tropske kulture moći će se pro-širiti i na područja veće geograf-ske širine. To daje realnu mo-gućnost uvođenja suptropskih i tropskih kultura u floru Bosne i Hercegovine, s tendencijom njihovog intenzivnijeg uzgoja. Uzgoj suptropskog i tropskog povrća moguć je, a i danas se neke vrste uzgajaju, u zatvore-nim prostorima ili na otvore-nom, ovisno o području uzgoja ali i duljini vegetacije pojedinih povrtnih kultura.

Interesantne vrste, zbog svo-je nutritivne vrijednosti, koje bi se vrlo brzo mogle uključiti u proizvodnju u južnim područ-jima BiH (Hercegovina), ali i u ostalim područjima BiH (u za-štićenim prostorima) su: slatki krumpir, čičoka, grah metraš, kivano, kasava, taro, kukuruz še-ćerac, lima grah, pepino, čajot, đumbir, bamija.

KIVANOKivano je jednogodišnja

biljka koja potječe iz središnje i južne Afrike. Uzgaja se u Kali-forniji, Australiji, Novom Zelan-du, a kao specijalitet već nalazi mjesto u Europi.

U tehnološkoj zriobi plodovi su tamnozeleni, obrasli bodlja-stim emergencama, a u fizio-loškoj zriobi žutonarančasti ili narančasti. Jestivi je dio zelena

placenta sa sitnim sjemenkama, blago aromatičnog okusa, nešto između banane, kivike, limuna i dinje. Težina ploda kreće se iz-među 100 i 200 grama.

Koristi se kao svježi desert, za voćne salate, sladoled, kreme i sl.

Kivano je biljka tople klime i osjetljiva je na mraz i tempe-rature bliže ništici. Minimalna temperatura klijanja je 12, op-timalna 30, a maksimalna 35oC. Na optimalnoj temperaturi pro-klija za 3 dana. Na temperatura-ma iznad 20oC počinje cvasti za 7-9 tjedana, a plodovi dostignu fiziološku zrelost za 6-8 tjedana. Uzgaja se uz armaturu slično kao i krastavac. Prirodi, primjerice, u

Izraelu su iznad 45t/ha, kod uz-goja na otvorenom.

ČIČOKAČičoka je trajnica koja potje-

če iz središnje Amerike. U Europu je došla preko Francuske, u kojoj se i danas najviše uzgaja. Za jelo se koriste gomolji. Gomolji se mogu koristiti za stočnu hranu, za proizvodnju alkohola i kao sirovina za dijetetske proizvode. Gomolji se vade od listopada pa do proljeća. Često se uzgaja kao zimska hrana za divljač. Tempe-ratura uzgoja kreće se 18-26oC.

Nadzemni dio biljke strada od mraza, a urod se smanjuje na temperaturama iznad 28oC.

Glavna nutritivna vrijednost čičoke je u velikom sadržaju in-sulina, što je čini idealnom hra-nom za dijabetičare.

LIMA GRAHOva povrtna kultura potje-

če iz Srednje i Južne Amerike. U tropskim je područjima višego-dišnja biljka, ali većinom se uz-gaja kao jednogodišnja kultura koja je bogata proteinima i uglji-kohidratima. Za jelo se koriste mahune i sjemenke u tehnološ-koj i fiziološkoj zriobi. Mahuna je duga 5-15 cm, 2-3 cm široka s 2-4 sjemenke. Duljina vegetacije se kreće od 70-110 dana na tem-peraturama 15-25°C što omogu-ćava uzgoj u većem dijelu Bosne i Hercegovine.

PEPINOVišegodišnja je biljka koja se

pretežno uzgaja kao jednogo-dišnja zbog slatkih sočnih plo-dova koji okusom podsjećaju na dinju. Pepino potječe iz Južne Amerike, a u Europi se najviše uzgaja u Španjolskoj (Kanarski otoci) i Italiji. Plod je boba, okru-glog, ovalnog ili izduženog obli-

SUPTROPSKO I TROPSKOPOVRĆE U BiHivica doko, dipl. ing.

Proizvodnja povrća u BiH, posebno u Hercegovini, bilježi stalan porast. U intenzivnoj proizvodnji za-stupljeno je desetak kultura koje se uglavnom proi-zvode u zaštićenim prostorima. Sve izraženiji utjecaj klime (zatopljenje), mogao bi promijeniti strukturu proizvodnje povrća.

Plod kivina

Lima grah

Gomolji čičoke

16


ka, u zrelom stanju zelene, žute ili žutonarančaste boje s purpur-nim ili ljubičastim prugama. Zreli plodovi pepina slatki su i sočni, a koriste se u svježem stanju. Obično se ljušte poput jabuke. Prvi plodovi se mogu očekivati 5-6 mjeseci nakon sadnje, a opti-malna temperatura uzgoja je od 22 do 30oC. Obzirom na duljinu vegetacije, uzgoj pepina je mo-guć u Hercegovini, ovisno o roku sadnje, na otvorenom ili u zašti-ćenom prostoru.

KASAVAKasava je grmolika trajnica,

relativno malih agrotehničkih za-htjeva, otporna na sušu, iznimno bogata ugljikohidratima i vitami-nom C. Za jelo se koristi zadebljali dio korijena. Temperatura rasta se kreće u velikom rasponu od 16 do 30oC, a rast se zaustavlja na temperaturi ispod 10 i iznad 30oC. Prvi plodovi se mogu očekivati za oko 10 mjeseci nakon sadnje. Širok temperaturni raspon omo-gućava uzgoj kasave u većini po-dručja BiH i na otvorenom.

SLATKI KRUMPIRSlatki krumpir je tropska

biljka koja potječe iz središnjeg i sjevernog dijela Južne Ameri-ke, odakle se proširio u Afriku, jugoistočnu Aziju i ostala po-dručja tropske klime. U Europi se uzgaja u Italiji (dolina rijeke Po). Za jelo se koristi zadebljali korijen koji oblikom podsjeća na gomolj, pa se često u sva-kodnevnom govoru i naziva gomolj. Kao biljka tropske kli-me može se uzgajati samo u područjima sa 120 do 150 dana bezmraznog razdoblja s dnev-nim temperaturama od 21 do 25oC. Temperature više od 30oC ograničavaju rast i smanjuju urod, kao i temperature niže od 15oC.

Slatki krumpir se uzgaja iz presadnica dobivenih od kor-jenovih izdanaka. Razvoj zade-bljalog korijenja počinje već mjesec dana nakon presađiva-nja, pri temperaturama 20 do 30oC. Slatki krumpir bi se mo-gao uzgajati u južnoj Hercego-vini u zaštićenim prostorima,

pazeći da temperatura dulje vri-jeme ne prelazi 30oC, jer se urod naglo smanjuje.

GRAH METRAŠJednogodišnja je biljka pe-

njačica koja može narasti i do 4 m visine. Jestivi dio je plod – mahuna u tehnološkoj zrio-bi. Mahune su viseće, 30 do 80 cm duge i 4 do 8 mm promjera, okruglog presjeka, svjetlozelene do tamnozelene boje, s 15 do 20 bubrežastih, smeđih sjemenki u mahuni. Sasvim mlade mahune se koriste svježe na salatu, ili ku-hane u varivu.

Optimalna temperatura rasta je od 27 do 30oC. Osjetljiv je na jače variranje temperature ispod 20oC. Grah metraš ima velike za-htjeve za svjetlom, pa se mora uzgajati u ljetnom razdoblju. Uzgoj graha metraša moguć je skoro u svim područjima BiH ti-jekom ljeta.

ĐUMBIRĐumbir je trajnica koja se

pretežno uzgaja na jednogo-

dišnji način. Za jelo se koristi gomolj. Optimalna temperatura uzgoja kreće se od 25 do 28oC. Đumbir se može uzgajati i na zasjenjenim mjestima bez ve-ćih gubitaka u prinosu, što mu daje mogućnost da se uzgaja kao podkultura. Može podnijeti i kraći mraz, ali ako temperature ispod 15oC potraju dulje može doći do smanjenog razvoja lišća. U uvjetima dugog dana brže se razvija lišće, dok razvoju gomolja pogoduje uvjeti kratkog dana.

Globalnim promjenama kli-me suptropske i tropske vrste povrća doći će, a neke su već tu, i na naše njive, a ovisno o njiho-vim potrebama, uzgajat će se na otvorenom ili u zaštićenim pro-storima. Neke od navedenih bi-ljaka već su postale temom raz-govora pojedinih proizvođača koji su ih uzgojili, a svakako prije introdukcije pojedine vrste po-trebno je obaviti istraživanja na temelju temperaturnih potreba biljaka, ali i procjene s gledišta komercijalne proizvodnje.

Plodovi pepina Grah metraš se već uzgaja u Hercegovini

Gomolji slatkog krumpira Gomolji đumbira


17

Šipak, mogranj ili nar ima vrlo širok areal rasprostranjeno-sti. Tako se uzgaja na svim konti-nentima, s tim da je najrašireniji u zemljama oko Sredozemnog mora, zatim na području Azije, u Afganistanu i Azerbejdžanu.

U Hercegovini se najviše uz-gaja u okolici Mostara, Čapljine i Ljubuškog dok je nešto veći uz-goj šipka zamjetan i u Hrvatskoj, i to u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Međutim, zanimljiv je podatak, a koji je uistinu vrlo teško i dokazati povijesnim ar-gumentima, kako je zabranjeno biblijsko rajsko voće s drveta spoznaje vjerojatno bio šipak, a ne jabuka. Tom u prilog ide i činjenica kako grubo prevede-no, Malum granatum, označava «mnogozrnu jabuku». A čvrsta kora krije sjemenke «spakira-ne» u odjeljke odvojene gor-kom pokožicom bjelkaste boje. Svaka sjemenka, okružena je prozirnom, sočnom i crvenom

pulpom, hrskavog slatko-trp-kog okusa. A navedeni okus i tekstura vrijedni su napora či-šćenja ploda. Uostalom, zato je šipak i najomiljenije voće među djecom.

Proizvodi od šipkaPlodovi šipka su iznimno

cijenjeno voće za potrošnju u svježem stanju. A plod sadržava oko 80 posto vode te u 100 gra-ma ima 80 kalorija. Bogat je i ka-lijem kao i vlaknima netopivim u vodi. Spomenimo kako poli-valentne mogućnosti korištenja posjeduje i kora šipka. Jer čaj od kore šipka koristi se za odstra-njivanja crijevnih parazita i di-zenterije. Njegova pak, ispuca-na kora čini kvalitetno sredstvo za zaustavljanje krvarenja. Po-red toga, ovih mjeseci u Herce-govini se u većoj mjeri skupljaju plodovi šipka (posebno divljeg) a sve u cilju spravljanja njego-va soka. Naime, sok se odlikuje pitkošću i blagotvornim djelo-vanjem, posebice u slučajevima

blažih stomačnih tegoba i upala mokraćnih kanala.

I na kraju, stablo šipka pred-stavlja i lijepu ukrasnu biljku iz razloga što cvjeta kontinuirano od svibnja do kolovoza, ukraša-vajući ambijent svojim duplim raznobojnim cvjetovima. Uosta-lom, zato su njegovi dekorativ-ni prelijepi crvenkasti cvjetovi ukras mnogih hercegovačkih parkova i okućnica.

Šipak i znanost

Čini se da su znanstvenici desetljećima nepravedno zapo-stavljali nar ili šipak. Naime, u posljednjih desetak godina pro-vedeno je stotinjak istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara, dok ih je tije-kom XX. stoljeća objavljeno tek desetak. U 2005. godini objav-ljene su dvije vrijedne studije u uglednim znanstvenim časo-pisima koji donose rezultate o pozitivnim učincima biljnih sa-stojaka podrijetlom iz šipka.

U časopisu « Proceedings of

ŠIPAKZA HLADNE ZIMSKE DANEŠipak predstavlja drevnu voćnu vrstu čije prisustvo na her-cegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. Danas je ši-pak podjednako zanimljiv slikarima i umjetnicima premda veliki interes za njegov uzgoj pokazuju upravo voćari i ostali poljoprivredni proizvođači

nino rotim, dipl. ing. National Academy of Sciences» od rujna 2005. godine objav-ljena je studija koja govori o kempreventivnom i kemotera-pijskom učinku soka od šipka na stanice karcinoma prostate. Istraživanje je pokazalo da šipak posjeduje snažna antioksidativ-na i protuupalna svojstva. Znan-stvenici su dokazali da ekstrakt ploda šipka ima sposobnost za-ustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate «in vitro».

U časopisu «Jurnal of Nutri-tional Biochemistry» od rujna 2005. godine objavljena je stu-dija o učinku soka od šipka na sprječavanje oksidacije LDL ko-lesterola, odnosno na prevenciji ateroskleroze. Znanstvenici su promatrali kako se LDl koleste-rol ponaša u prisutnosti soka od šipka i uočili su da se 40 % manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisutnosti soka od šipka. Naime, dobro je pozna-to da oksidirani LDL kolesterol predstavlja značajan rizik za po-javu ateroskleroze.

18


Šipak sve češći na policama trgovina Sočna zrna šipka

U našoj domaćoj fitopatološ-koj literaturi (Kišpatić, i dr.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive. Međutim, pla-menjača nije najbolji naziv za ovu bolest, jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podra-zumijevaju bolesti koje izazivaju patogene gljive (pseudogljive) iz reda Plasmoporales, kao što su pr. vrste iz rodova Phytophthora, Pla-smopara i dr. Na temelju boje pje-ga koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje, najpri-hvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća.

U našim agroekološkim uvje-tima narančasta pjegavost je jedna od najznačajnijih mikoza na šljivi, uz palež cvjetova, hrđu i šupljikavost lišća. Međutim, u nekim dijelovima svijeta, kao što je Amerika i Europa, bolest je go-tovo nepoznata, ili se uopće ne

javlja, ili se javlja mjestimice. Naj-raširenija je na području Balkana (Bugarska, Srbija i Makedonija), tako da je u Bugarskoj i Srbiji vi-rus šarke najvažnija i najrašireni-ja bolest šljive. Osim na Balkanu, bolest se javlja i na cijelom po-dručju Turske, Rumunjske, Arme-nije, nekim dijelovima Rusije, i u zemljama Bliskog istoka. Rašire-nost bolesti očito je povezana sa zastupljenošću osjetljivih sorti. Kako su sorte šljive unutar vrste Prunus domestica (domaća šljiva) najosjetljivije, osobito sorta Bi-strica, razumljivo je da je bolest upravo najraširenija u zemljama gdje dominira ova sorta, kao što su Bugarska (Ćustendilka), Srbija (Požegača ili Mađarka), Mađarska (Bistrice), Rusija (Vengerska), Nje-mačka (Hauszwetsche) i dr.

Simptomi bolestiNarančasta pjegavost je fo-

lijarna bolest i, dakle, javlja se isključivo na lišću šljive. Karakteri-stični simptomi su pojava žućka-stih pjega na početku vegetacije, koje potkraj vegetacije poprima-ju narančastocrvenu boju. Pjege su zadebljane i malo ispupčene iz kutikule na licu lista, a udublje-ne s naličja lista. Broj pjega na jednom listu može biti od jedne

do čak 100 pjega. Na naličju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju, jer se unutar njih po-javljuju crne točkice koje pred-stavljaju plodna tijela-piknide od anamorfnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Pol-ystigmina rubra. Ako se bolest javi većim intenzitetom i na lišću se razvije više pjega, često je prera-no opadanje lišća ili defolijacija, što se zbiva obično tijekom kolo-voza. Vrlo se negativno odražava na kakvoću plodova i zriobu, ali i na zametanje cvjetnih pupo-va i rodnost u idućoj vegetaciji. Vrlo često, kad biljka izgubi lišće tijekom ljeta, ujesen ponovno prolista i cvjeta, što je također ne-povoljno, jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. Zbog ovakvoga razvoja bolesti biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim slu-čajevima mogu se i u potpunosti osušiti. Narančastu pjegavost lišća šljive uzrokuje gljiva Polysti-gma rubrum subsp. rubrum. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraženu lišću u obliku plodnih tijela- peri-tecija. U njima se razvijaju askusi s askosporama, koje se u proljeće početkom vegetacije nakon pro-listavanja šljive počinju oslobađa-ti i primarno inficiraju lišće šljive. Poslije se tijekom ljeta na pjega-ma razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra. Ovaj stadij gljive javlja se u obli-ku crnih plodnih tijela- piknida unutar pjega na naličju lista. U piknidima se stvaraju piknospo-re, međutim, nemaju sposobnost novih infekcija. To znači da su sve pjege koje se razviju na lišću šljive uzrokovane infekcijom askospo-rama tijekom proljeća. Vrlo često na piknidima i na stromama glji-ve Polystigmina rubra javlja se hi-perparazit Colletotrichum gloeos-porioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola). Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudopare-nhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednosta-nične izdužene konidije na koni-dioforima. Mikoparazitizam se očituje tako da hiperparazit uništi stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija, što iduće go-dine znatno smanjuje zarazu. Međutim, kako se javlja potkraj

vegetacije, kad su pjege veće znatno razvijene i bolest uzna-predovala, te godine nema toliko povoljan učinak za sprječavanje razvoja gljive, već se djelovanje očituje samo na smanjenu tvor-bu peritecija u idućoj vegetaciji. U Bugarskoj i Srbiji provođena su ispitivanja djelotvornosti ovog hi-perparazita kao oblika biološkog suzbijanja ove bolesti, no zasad još nema većeg uspjeha.

Suzbijanje bolestiU našoj zemlji postoji nekoli-

ko registriranih fungicida za ovu namjenu: Captan 4 F SC, Captan 50 WP, Captan WP-50, Dithane M-45 WP, Folpan 50 WP, Futu-ra 50 WP, Merpan WP, Pinozeb M-45 WP i Star 80 WP. Prema iskustvima iz zemalja u kojima je bolest vrlo raširena, mogu se pri-mjenjivati fungicidi i na bazi ci-prokonazola i bitertanola. Prvo prskanje obavlja se odmah na-kon cvatnje, kad se razvije prvo lišće, a zatim 1-2 prskanje 3-4 tjedna nakon cvatnje. Od preven-tivnih mjera suzbijanja važno je skupljanje i uklanjanje iz nasada zaražena lišća u kojim se stvaraju periteciji. Također, preporučuje se sadnja otpornijih kultivara šljive, a prema istraživanjima kao naj-otpornije sorte navode se Sten-ley, Stenley plum, Kalifornijska plava, Strinava, Giley, Ashatan i dr. Kao srednje osjetljive ili raz-mjerno otporne navode se Opal, Anna Spath, Gabrovska, Ruth Gerstetter, Wagenheims, a kao vrlo osjetljive Bistrica, Green gage, Čačanska najbolja, Ča-čanska ljepotica i krupnozele-na Rein Claude.

NARANČASTA PJEgAVOST LIŠĆA ŠLJIVEdr. sc. tihomir miličeviĆ,

Simptomi narančaste pjegavosti lišća


19

PITANJA I ODgOVORIRauola-manjepoznata biljka

Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. Ako ste u mogućnosti, navedite i njen latinski naziv kako bih podat-ke mogao pronaći i na inter-netu. Unaprijed zahvalan!

Riječ je o manje-više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. oleifere. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombi-nata na području Slavonije, i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. Naime, utvrđeno je kako rauola ima tzv. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju. Za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu, odjelu ratarstva, jer oni svakako imaju više podata-ka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Gdje nabaviti hrčka?

Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naših sugrađa-na, koji nas pitaju o mogućno-sti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za njegovo držanje u kući.

Sjemenarnin Agrocentar u Mo-staru u svom Zoo shopu pored ostalih kućnih ljubimaca, nudi i hrčke. Na istom mjestu svi ljubi-telji ovih životinja mogu prona-ći i svu potrebnu opremu kao i hranu. Osim toga, naši djelatnici pružit će vam sve potrebne sa-vjete, o držanju i njezi hrčaka u kući.

Vedran Lasić

Posude za ranijucvatnju zumbula

Nabavila sam nekoliko po-sebno dizajniranih keramič-

kih posuda za sadnju lukovi-ca. Ustvari, riječ je o vazama na čiji se vrh, koji je manji od promjera lukovice, stavljaju lukovice zumbula, čime se po-stiže njihovo ranije cvjetanje, i to već za zimskih mjeseci. Molim vašeg agronoma Josi-pa Brkljaču da mi pojasni cije-li postupak.

Navedene vazice su posljednjih godina u trendu, što zbog svog dekorativnog izgleda, što zbog postizanja ranije cvatnje lukovi-ca. Očišćenu posudu napunite vodom s tim što njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. U protivnom, zbog stalnog do-dira s vodom lukovica bi mogla početi truliti. Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopu-njava ili po potrebi promijeni. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mračno i hladno mje-sto pri temperaturi od 100 C. Vrlo brzo lukovica će potjerati guste, bijele korjenčiće a nedugo po-tom će zazelenjeti i njen vrh. Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu, vazica se postupno premješta na svjetlije mjesto. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba, puna cvatnja će na-stupiti već za nekoliko tjedana. Cijeli postupak je vrlo jednosta-van a za sve dodatne nejasnoće predlažem da me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mo-staru.

Josip Brkljača, ing.

Gdje pronaćisadnicu žižule?

Zanima me je li moguće u na-šim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zva-nu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Čaplji-ne te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. Pošto plani-ram posaditi više sadnica ži-žule, interesira me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te

način pripreme sadnica za sadnju.

Žižula je doista rijetka, ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hrani-vim tvarima. Razumljivo, uko-liko planirate podignuti nasad žižule, trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tva-ri te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kri-tičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i raz-mak u samom redu. Ipak, u no-vije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termi-na rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napome-nuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sad-nica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste, s tim da ne smijemo zaboraviti prikrati-ti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je po-sebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način pove-ćavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove, čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je žižula prilično toleran-tna voćka koja uspijeva i na te-renima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čapljine. U Sjemenarninu Agrocentru u Mostaru možete nabaviti sadni-ca žižule.


Orpington - pasminapataka

Zanima me kakve su odlike Orpington pasmine pataka. Prije svega, interesira me koli-ku težinu patke dosežu u tovu

i kolika je godišnja nosivost, odnosno, koja je prosječna te-žina nesenih jaja.

Orpington patka je zapravo srednje velika patka, uspravnog držanja i specifičnih boja, a uz-gojena je potkraj 19. stoljeća u Engleskoj. Orpigtonska patka je ranozrela pasmina, što znači da pronese u dobi od 6 mjese-ci. Godišnje nese od 100 do 140 jaja prosječne težine od 70 do 90 grama. Odrasli patak teži 3,5 kg a patka 2,5 kg. Pačići u dobi od 8 tjedana imaju živu masu od oko 2 kg dok u tovu mogu postići težinu od 4 do 5 kg. Za sve dodatne informacije mo-žete kontaktirati našu savjeto-davnu službu u Agrocentru u Mostaru.

Nino Rotim, dipl. ing.

Industrijska breskva

U svom breskviku pored stan-dardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena, koje sam dobio iz Ita-lije. Međutim, njeni plodovi imaju specifičan okus, poma-lo neobičan za svježu potroš-nju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je riječ?

Riječ je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, sred-njeg vremena cvatnje. Plod je srednje krupan, žutozlatne boje pokožice i atraktivnog izgleda. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijeva-nja, što bitnije olakšava berbu. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatičan okus, ona je prije svega predviđena za pre-radu u različite proizvode kao što su kompoti, marmelade, džemovi, voćne salate i kaša-sti sokovi. Dakle, riječ je o sorti breskve za industrijsku preradu, zbog čega je kao takvu i trebate koristiti.


20


Osim toga, darivanje naranče bio je najljepši izraz ljubavi i pošto-vanja. Međutim, stablo naranče imalo je i ukrasnu vrijednost, po-sebice za Božić, kada bi njegove zimzelene grančice prepune plo-dova dočaravale sliku božićnog drvca. Ali, ukoliko izuzmemo de-korativnu vrijednost, u predsto-jećim zimskim danima naranča čini bitan čimbenik u borbi protiv nahlada i viroza. Čak je i liječnici preporučuju što češće na jelov-niku, posebice zbog toga što je naranča jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza.

Svježi sok za top-formuIako je najpoželjnije jesti svje-

že naranče, ništa manje nije dje-lotvoran ni sok. Uostalom, čaša svježe iscijeđenog soka sadržava 88 mg C vitamina koji poboljša-va i apsorpciju željeza. Međutim, treba napomenuti kako iscijeđe-ni sok trebamo popiti što prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo propada na zraku i svjetlu. Prepo-

ručena količini soka iznosi dvije čaše dnevno i posebice je korisna osobama koje inače loše probav-ljaju voće. Pošto potiče probavu, može pomoći i kod otežane sto-lice. Narančin sok sadržava naj-manje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromašan natrijem, što je pak značajno za osobe koje provode neslane dijete kod srča-nih i bubrežnih bolesti te poviše-nog tlaka. Pored toga, kalcij se iz narančinog soka izvrsno apsorbi-ra te ga organizam iskoristi čak 37 posto.

LjekovitostVitamin C sudjeluje u mno-

gim oksidoreduktivnim procesi-ma u organizmu, pospješuje re-sorpciju željeza, ubrzava mnoge metaboličke procese, pridonosi obrambenoj sposobnosti i vital-nosti organizma, sudjeluje u tvor-bi kolagena - važnog vezivnog tkiva u kostima, hrskavici i koži. Vitamin C pomaže u borbi protiv umora, prehlade i gripe.

Pektin je komponenta poli-saharida sadržanih u staničnim stjenkama. Pektin u crijevima

Ako niste znali, naranča je nekada predstavljala “luksuzno” voće koje se darivalo samo u posebnim prilikama. Zbog toga je laganim korakom ušla i u narodne običaje pa se od davnina darivala za Božić i Novu godinu.

oblažući crijeva sprječava i apsor-pciju šećera poslije obroka, što je osobito važno u prehrani dijabe-tičara.

Naranča sadrži terpene ka-rotenoide i limonide) i flavonide (hesperidin, neohesperidin, na-ringin, tangeretin). Terpeni imaju izrazito jako antioksidativno dje-lovanje u zaštiti organizma od slobodnih radikala. Karotenoidi povećavaju obrambene sposob-nosti organizma i štite stanice kože od štetnog sunčeva zrače-nja. Limonoidi štite pluća i potiču rad jetre, detoksikaciju enzima.

Flavonoidi imaju dokazano protuupalno, antialergijsko i pro-tuvirusno djelovanje. Pojačavaju djelovanje vitamina C i pospje-šuju njegovu apsorpciju. Štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Stoga, ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt, osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Utoliko više jer znan-stvenici tvrde da je i kora naranče bogata vitaminom C, betakarote-nom i bioflavonidima zbog čega se prethodno naribana može koristiti kao dodatak kolačima i raznim salatama. Tada će osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadržava monoterpene, potenci-jalne tvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! Korištenje narančine kore ili pak njeno žvakanje preporuča se samo za neprskane naranče ili naranče iz vlastita vrta, kod kojih znamo porijeklo.

goran JurilJ, dipl. ing. formira gel koji prekriva sluznicu crijeva vežući žučne kiseline u probavnom sustavu i na taj način smanjuje apsorpciju masti i kole-sterola, naročito LdL-kolesterola («lošeg»), dok koncentracija za-štitnog HDL –kolesterola ostaje nepromijenjena. Pektinski gel

N A R A N Č Azimski čuvar zdravlja

Plodovi naranče


21

U Europu je prenesena po ot-kriću Amerike a zbog povoljnih klimatskih uvjeta udomaćila se u sredozemnim zemljama, tako da je nalazimo u južnoj Italiji, Fran-cuskoj, zemljama sjeverne Afrike. Kod nas ovaj kaktus raste uz ja-dransku obalu i na otocima, i to uglavnom u Dalmaciji.

Raste na sunčanim mjestima među kamenjem, na liticama i stijenama, često na samom obal-nom rubu. Opuncija je grmoliki, 1-3 m visoki kaktus. Stabljika se sastoji od plosnatih ovalnih, do 50 cm dugih, mesnatih članaka. Na površini su članci prekriveni čupercima bodljikavih dlačica i rijetkim 3-5 cm dugim bodljama. Cvjetovi su svijetlo žuti s brojnim laticama i obično se razvijaju na gornjem rubu članaka. Cvate od svibnja do srpnja. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta razvija se plod.

Plod je sličan smokvi Plod je jajolika oblika, u po-

četku manji i zelen, a poslije na-raste do veličine jajeta i postane žut ili crvenoljubičast. Na površini je prekriven čupercima bodljika-vih dlaka. Na prerezu je iste boje kao na površini i sastoji se od vrlo sočnog mesnatog usplođa i središnjeg mekanog dijela sa sjemenkama. Kod branja plodo-va opuncije korisno je koristiti rukavice, zbog spomenutih bod-ljikavih dlačica. Nakon branja dla-čice treba obrisati rukavicom ili krpom, a plodove oprati. Nakon skidanja površinske ljuske usplo-đa i središnji mekani dio koristi se za jelo. Plodovi opuncije nazivaju

se i indijska smokva, jer su slični smokvi. Zreli sočni plodovi sadrže oko 80 posto vode, a u suhoj tvari 25-30 posto šećera, 1 posto bje-lančevina i vrlo malo masti. Od, za organizam nužnih minerala sadr-ži mnogo kalija, kalcija i fosfora. Vitamini su zastupljeni sa vitami-nom C i vitaminom iz skupine B, posebice taminom, riboflavinom i niacinom. Osim toga sadrži i ra-zne organske kiseline koje plodu daju ugodan kiselkasti okus. Kao voće indijska smokva je vrlo uku-sna i osvježavajuća, i može se ko-ristiti za jelo svježa nakon što se skinu iglice i koža. Jače zreli plo-dovi mogu se iscijediti u ukusan kiselkast sok i pravo je osvježenje u ljetnim danima, posebice ako se malo pothladi u hladioniku. Ako raspolažemo većim količina-ma zrelih plodova, indijske smo-kve možemo koristiti za pekmeze i džemove.

Opuncija kao ljekovita biljka

Osim kao voće indijska smo-kva je isto tako poznata kao ljeko-vita biljka. Brojna eksperimental-na i klinička ispitivanja pokazala su da zreli plodovi sadrže velik broj kemijskih spojeva s povolj-nim učinkom na zdravlje. Velik broj fenolnih spojeva koji ispolja-vaju antioksidativni učinak sprje-čavaju djelovanje slobodnih radi-kala i posljedično za njih vezanih bolesti. U svježem soku iscijeđe-nom iz indijske smokve nalaze se tvari koje povoljno djeluju kod čira na želucu. Indijska smokva pripada skupini biljaka s izrazitim antidijabetičnim djelovanjem, o čemu se znalo još u doba Azteka.

Uzimanje veće količine kuhane indijske smokve smanjuje koli-činu šećera u krvi kod dijabete-sa tipa 2, iako sam mehanizam djelovanja nije potpuno poznat. Opsežna istraživanja pokazala su da uzimanje suhih cvjetova opuncije dovode do značajnog smanjenja benigno povećane prostate i olakšavaju mokrenje,

OPUNCIJAukusno ljekovito voće DalmacijeIndijska smokva naziv su za zrele plodove opuncije (Opun-tia ficus indica L., Mill.). Opuncija pripada porodici kaktusa (Cacctea) i porijeklom je iz Srednje Amerike. Izvorno raste u meksičkim pustinjama i u južnim državama SAD-a.

bez utjecaja na funkciju bubrega. U literaturi o ljekovitu djelovanju opuncije vrlo često se spominje da iznimno povoljno djeluje kod mamurluka izazvanog uzima-njem velike količine alkohola. Danas se ljekoviti pripravci indij-ske smokve proizvode i dolaze na tržište pod raznim komercijalnim imenima.

dr. sc. Zvonimir koZariĆ

Plod indijske smokve

Plodovi pripremljeni za jelo

22


Nadomak Mostara, na području Bune, preciznije, na lokaciji Jažva (pod Petkom) nalazi se, za naše okvire, jedinstven nasad šipka. Naime, radi se o površni od 10.000 m2 koja čini cjelinu i na kojoj se nalazi nasad šipka koji broji, ni manje ni više, nego 900 stabala. Istina, u Hercegovini ima većih nasada šipka, ali su oni podignuti u novije vrijeme i u njemu stabla nisu na rodu ili su pak tek stupila na rod. S druge strane, vremešni ali još uvijek aktivni gosp. Asim Ajanić s ponosom pokazuje svoj nasad, koji je podignut prije čak 28 godina. U njemu se uglavnom nalazi za-stupljena sorta šipka Glavaš koja čini preko 90 % sortimenta, dok ostatak otpada na sortu Barski sladun.

Kako i sam kaže: „Proizvodnjom šipka bavim se cijeli svoj ži-votni vijek. Toliko sam zavolio tu voćnu kulturu da mi je dan pro-pao ukoliko barem nekoliko sati ne provedem u svom nasadu. To, prije svega, radim iz ljubavi prema šipku, premda uvijek ostaje prostora i za zaradu. Ako u obzir uzmemo činjenicu da u nasadu ostvarim prinos od preko 9 tona, a koje prodam sve pred kućnim pragom, jasno je da se radi o rentabilnoj proizvodnji. Drago mi je da se šipak u posljednje vrijeme sve više sadi i da ima nasada znatno većih nego što je moj. Međutim, sa sigurnošću mogu reći da je moj nasad trenutno jedan od najvećih u Hercegovini, s ob-zirom da su mi sva stabla na rodu.“

I doista, nasad gosp. Asima Ajanića je fascinantan i besprije-koran. To je i razumljivo jer se sve u njemu radi s ljubavlju. Uosta-lom, ukoliko voliš svoj posao, kao što je to slučaj s dotičnim gos-podinom, uspjeh neće izostati. A nama je iznimna čast da smo mogli obići nasad šipka čiji je vlasnik zaljubljenik u voćarstvo jer ovakvih, istinskih i pravih proizvođača kao da je svakim danom sve manje.

Općepoznata je činjenica kako je tlo, poslije klime, jedan od naj-značajnijih čimbenika u uzgoju voćaka i vinove loze. Upravo zbog toga, kod podizanja voćnjaka i vinograda, posebnu pozornost tre-bamo posvetiti pripremi zemljišta. Međutim, to i nije baš lagano na području Hercegovine iz razloga što se u većini slučajeva radi o par-celama koje se nalaze na kamenitim, jako šljunkovitim, vrlo plitkim i jako tvrdim, zbijenim terenima. Iz tih razloga priprema terena je jako otežana. Vrlo često koristi se i eksploziv kako bi se pojedine stijene i gromade usitnile.

Od ove godine priprema terena za podizanje novih vinograda bit će znatno olakšana jer je tvrtka Vinogradi Nuić nabavila stroj za pripremu terena za sadnju vinograda i voćnjaka. Radi se o stroju Trencor 1360 čiji je proizvođač istoimena tvrtka iz Amerike. Stroj teži nevjerojatnih 68 tona dok mu radni učinak iznosi 70 do 100 metara dužnih za sat vremena. Širina radnog zahvata stroja je 3,2 metra dok dubina do koje se tlo usitni i izmiješa iznosi 60 do 80 cm. Pod tim se podrazumijeva temeljito lomljenje, drobljenje i usitnjavanje skele-ta (kamena) na hercegovačkom kršu, čime se nepristupačan teren na najbolji mogući način priprema za sadnju voćaka i vinove loze. A prezentacija stroja Trencor 1360 održana je na parceli lociranoj u južnoj Hercegovini, na čistom kršu, koje je za kratko vrijeme duboko obrađeno a sav kamen eliminiran, zdrobljen i samljeven. Spomenuti stroj može se i unajmiti. I dakako, posla za Trencor 1360 bit će dosta jer veliki dio Hercegovine čine upravo krševiti tereni. Stoga se veći dio tih površina može iskoristiti za podizanje vinograda i voćnjaka (maslina, šipak, bajam, višnja i trešnja). U tom pogledu najbolje svje-doče pozitivni rezultati iz Dalmacije gdje se zbog nedostatka obra-divih površina upravo intenzivno kultiviraju nepristupačni tereni jadranskih otoka. Zahvaljujući uvezenim strojevima, takvo što je od danas moguće učiniti i na području Hercegovine.

U CARSTVU ŠIPKA

Priprema terena za podizanje vinograda i voćnjaka


ivan marinoviĆ, dipl. ing.

gosp. Asim Ajanić

Nasad šipaka u vlasništvu gosp. Ajanića Novi stroj u vlasništvu tvrtke Nuić d.o.o.


23

Poznato je da se zrelost ploda jabuke može odrediti na nekoliko načina. Tvrdoću mesa ploda možemo odrediti pene-trometrom, čvrstoća je izražena u kg/cm2. Zanima me kolika naj-pogodnija čvrstoća treba biti za sorte jabuke: Idared, Jonagold, Melrouz, Granny Smith, Mucu, Gloster? Gdje se u Zagrebu može nabaviti i po kojoj cijeni penetrometar - pita pretplatnik iz Novske.

Čvrstoća, odnosno tvrdoća mesa ploda je samo jedan po-kazatelj stupnja zrelosti ploda, među većim brojem pokaza-telja koji obilježavaju njegove promjene u tijeku dozrijevanja. I bez uzimanja u obzir barem još kojega, namjenu plodova i ekološke uvjete, nije posve do-voljan i pouzdan za utvrđivanje najpovoljnijeg vremena berbe, jer su i čvrstoća mesa, odnosno njezine promjene pod utjecajem većeg broja vanjskih i unutarnjih čimbenika ploda. U fenofazi zri-

U organizaciji Društva za za-štitu bilja u Bosni i Hercegovini u periodu 16-18. 12. 2008. godine u Sarajevu će se održati peti po redu simpozij o zaštiti bilja. Do-maćin ovogodišnjeg simpozija je hotel Hollywood, koji pruža ideal-ne uvjete za održavanje ovog, za BiH najvažnijeg skupa iz oblasti zaštite bilja. Tijekom trajanja sim-pozija predviđena su izlaganja autora u okviru pet sekcija (En-tomoogija i primijenjena zoolo-gija, Fitopatologija, Herbologija, Fitofarmacija,toksikologija i eko-

obe ploda zbivaju se različite promjene vanjskih i unutarnjih obilježja ploda, među kojima je i promjena čvrstoće njegova mesa (mezokarpa). Vas zanima upravo povoljna čvrstoća mesa ploda za berbu dobivena mje-renjem penetrometrom za ne-koliko navedenih sorata jabuke. Sorte se obično beru za dulje skladištenje, kada je čvrstoća mesa ploda mjerena penetro-metrom: Jonagold 7-8 kg/cm2 ili 69-78 N/cm2; Gloster 7-8 kg/cm2 ili 67-80 N/cm2; Mucu 7-8 kg/cm2 ili 71-80 N/cm2; Idared 7-8 kg/cm2 ili 67-76 N/cm2; Melrouz 7 kg/cm2 ili 67-71 N/cm2; Granny Smith 6-7 kg/cm2 ili 58-67 N/cm2; Zlatni delišes 7-8 kg/cm2 ili 67-76 N/cm2; Delišes 7-8 kg/cm2 ili 67-80 N/cm2; Jonatan 7-8 kg/cm2 ili 66-81 N/cm2 i Elstar 8 kg/cm2 ili 80 N/cm2.

Nažalost, meni nije poznato gdje biste u Zagrebu mogli na-baviti penetrometar niti njegovu cijenu, ali pretpostavljam da ga u Zagrebu nećete moći nabaviti, nego ga pokušajte potražiti neg-dje u Austriji ili Italiji, jer je kod nas za tom napravom potražnja vrlo mala.

toksikologija, Integralna zaštita šuma i Integralna zaštita bilja).

Osim izlaganja u okviru sekci-ja, predviđeno je i održavanje Jav-ne rasprave na temu »Pravilnika o mjerama za sprječavanje uno-šenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na biljkama biljnim proizvodima i drugim objektima s prilozima».

Na ovom simpoziju očekuje-mo dolazak istaknutih znanstve-nih djelatnika iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, te, naravno, predstavnike najzna-čajnijih tvrtki koje se bave pro-izvodnjom i prometom pesticida.

PENETROMETAR velika pomoć priodređivanju vremena berbe jabuka

Zahvaljujući proširenju asor-timana proizvoda, od sada penetrometar možete naba-viti u Agrocentrima Sjeme-narne sa sjedištem u Mostaru i Širokom Brijegu. Osim toga, naš asortiman nudi i niz dru-gih proizvoda koji su nami-jenjeni poljoprivrednim pro-izvođačima (refraktometre, pH-metre i dr.).

dr. ivo duBravec

5. simpozij o zaštiti bilja u BiHdr. ivan ostoJiĆ

Penetrometar

S prošlogodišnjeg simpozija u Tesliću

24


Uloga sumporau moštu i vinu:• sumporni dioksid u moštu,

masulju i vinu djeluje kao anti-septik – ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje.

• kao oksidans – veže na sebe kisik i štiti vino od oksidacije. Uz mane i bolesti vina, najveći problem kod proizvodnje i ču-vanja vina predstavlja oksida-cija od koje moramo zaštititi mošt, masulj i vino.

• sumporni dioksid kao koagu-lator – u moštu koji je jače za-sumporen dolazi do taloženja, tako da mošt postaje bistar zbog djelomične koagulacije bjelančevina, koloidnih česti-ca mutnoće i oksidacijskih en-zima mošta a poslije vina.

Oblici u kojima sesumporni dioksidprimjenjuje:• Kalijev metabisulfit – “Vino-

bran” - najčešće korišteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima

• Sumporasta kiselina 5-6% (sumpovin) – spoj sumpornog dioksida i vode

• Tekući sumporni dioksid (sprej) – prednost ovog oblika sumpora ogleda se u točnom doziranju

• Sumporne trake – na traci se nalazi čisti sumpor koji se pa-ljenjem trake razvija u sum-porni dioksid. Uglavnom se koristi za sumporenje bačava.

Koliko dodati sumpora?Zdrastveno stanje grožđa

jedan je od bitnih uvjeta jači-ne sumporenja. Mošt i masulj zdravog grožđa sumpori se s manjom količinom sumpornog dioksida, za razliku od mošta i masulja koji se dobije od plje-snivog, pokvarenog i oštećenog grožđa. Također grožđu koje je više izloženo zraku i brano pri vi-šim temperaturama potrebno je dodati više sumpora.

Tijekom prerade zdravog grožđa, nakon muljanja-ruljanja, dodaje se 10g/100 l “Vinobrana”, a ako je mošt dobiven od pljesni-vog i oštećenog grožđa, dodaje se 15-20g/100 l.

Nakon završetka vrenja mla-do vino se sulfitrira s 5g/100 l sumpornog dioksida, a sljedeće sulfitriranje obavlja se nakon prvog pretoka a količina “Vino-brana” ovisi o količini slobodnog SO2 u mladom vinu, jer samo slo-bodni SO2 čuva vino od neželje-nih mana i bolesti.

Poslije ovog pretoka obavlja se analiza vina na ukupni i slo-bodni sumpor svakog mjeseca,

posebno za ona vina koja će se puniti u boce. Vino u boci mora biti zaštićeno sa djelotvornom količinom sumpornog dioksida. Ne pretjerujte sumporom. Prije svakog sumporenja obavite ana-lizu.

Novosti na tržištu u BiHFLOR-STOP(Tablete protiv kvarenja vina)

Flor stop tablete služe za zaštitu vina od kvarenja koje se drži u različitim posudama. Osim toga, ove tablete se kori-ste i u prehrambenoj industriji. Primjena table ta je vrlo jed-nostavna. Tablete se ubace u vino koje se drži u posudama. Doza: 1 tableta za manju posu-du, ili 3-12 tableta za veće posu-de i cisterne.OENOSTERIL 5 - poseban oblik sumpora

Sastav: kalijev metabisulfit 66,6 % i kalij bikarbonat 33,3 %

Upotreba: Proizvod se koristi za sumporenje mošta u sabirnim

SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINADanašnja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce, naravno u umjerenim dozama. Naime, do danas nije pronađeno bolje sredstvo za zaštitu mošta i vina od neželjenih posljedica.


posudama, strojevima za pre-radu i prešama; reguliranje SO2 tijekom vinifikacije, zaštite mo-šta i vina prilikom transporta, te dodavanje SO2 u vinske posude (inox, plastične, drvene bačve, male tankove zatvorenog tipa). Posebno pogodne za sumpore-nje vina u inox posudama u koji-ma je dodano parafinsko ulje.

Uputa za rukovanje: tablete dodati direktno u mošt ili vino bez miješanja.

Vinobran Oenosteril - sumporne tablete

Flor-stop, tablete protiv kvarenja vina

Sumpovin

Sumporne trake


25

Prema navodima stručnjaka maslina je jedna od najstarijih biljaka, o čemu nam svjedoče i brojni zapisi kroz povijest. Već u doba Feničana izvozilo se i čuva-lo maslinovo ulje u glinenim po-sudama, dok Egipćani na svojim rukotvorinama isključivo koriste motive ove vrijedne i plodono-sne biljke. Za vrijeme Rimskog Carstva s pravom možemo reći da je maslina doživjela svoj puni procvat jer se njen uzgoj proširio po cijelom Sredozemlju. Kolika je vrijednost maslinovog ulja, po-kazuje nam i sama činjenica da su rimske božice za njegu svog dobro očuvanog tijela koristile raznorazne mirodije napravljene upravo od maslinova ulja. Stoga ni u kojem slučaju nećete pogri-

ješiti ukoliko koristite maslino ulje na bilo koji način, kroz kuli-narstvo ili masažu.

Primjena umedicinske svrhe

Maslinovo ulje korišteno u bilo kojem obliku pomoći će nam da prebrodimo bolesti koje su svakodnevni pratilac u ljudskom životu. A ono se koristi kao dobar laksativ te kod ljudi koji imaju po-teškoća sa žuči jer sprečava stva-ranje žučnog kamenca (dovoljno je uzeti jednu žlicu maslinova ulja prije jela). Sprečava također osteoporozu, a posebno dobro se pokazalo i kod žena u meno-pauzi. Dragocjen je i antioksidans jer sprečava aktivnost slobodnih radikala, točnije kemijskih sasto-jaka koji potiču arterosklerozu i uzrok su nekih oblika tumora.

Osim toga, maslinovo ulje koristi se u liječenju dijabetesa a pored svega koristi se i u raznoraznim dijetama za mršavljenje. Samo nekoliko kapi maslinovog ulja daje ugodan okus bilo kojem jelu, a njegovim korištenjem manje ćemo konzumirati druge masne tvari koje štetno djeluju na naš organizam. Važno je znati da maslinovo ulje štiti i čuva srce i arterije te pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti, a sve to zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama i svojstvu da povećava dobri kolesterol koji ima svojstvo čišćenja organizma.

Eliksir za ljepotuČesto pitanje tijekom sun-

čanih dana je kako zaštititi tijelo od dugotrajnog izlaganja sun-cu, a pritom zadržati lijep i svjež izgled kože. Sama činjenica da su naše bake znale kako maslinovo ulje pomaže održavanju ljepote pomoći će nam da prebrodimo vruće dane u šetnji ili polju. Ko-ristile su mješavinu maslinova ulja i drugih pripravaka te na taj način štitile i održavale prepla-nulu kožu dajući joj potrebnu vlažnost i njegu. Osim toga što maslinovo ulje možemo koristiti za njegu i zaštitu kože tijekom sunčanih dana, jako dobro se pokazalo i u njezi stopala, ruka i leđa. Koristimo li ga pak pomije-

MASLINOVO ULJEizvor zdravljaMaslinovo ulje jako je važno za zdravlje ljudi, iako ga danas kozmetičari koriste i za razne prvoklasne priprav-ke koji daju zdrav, lijep i svjež izgled koži

šanog zajedno s palentom dobit ćemo jako dobar piling za lice, što nam itekako pomaže u nje-govom čišćenju. Također, tajna lijepe i sjajne kose upravo leži u maslinovu ulju, dok je oštećenu kosu suncem i vjetrom dovoljno premazati pripravkom provjere-nim i napravljenim po receptu naših baka. Potrebno je istući žumanjak, dodati jednu žlicu maslinova ulja i jednu žlicu ko-njaka a potom masu dobro uje-diniti. Pripremljenu i dobro uje-dinjenu masu nanijeti na kosu a potom dobro utrljati i omotati plastičnom vrećicom koja će za-držati toplinu i pritom omogući-ti upijanje hranjivih sastojaka iz nanijete smjese. Ovako nanijetu smjesu ostavite da odstoji 10 do 15 min i nakon toga kosu dobro isperite.

mario ĆuBela, dipl. ing.

Španjolska i Italija ima-ju najveći broj stabala maslina i vodeći su pro-izvođači maslinova ulja. Značajni proizvođači su i Grčka, Tunis, Turska. Spo-menute zemlje su i glavni izvoznici maslinova ulja. Italija i SAD su najveći uvoznici.

Maslina polako osvaja hecegovinu

26


Za hranjivu vrijednost krmi-va važni su čimbenici u hranidbi ugljikohidrati, bjelančevine, mi-nerali i vitamini, što je već opće poznato, ali i makro i mikroele-menti kao dopuna obroku ako ih u krmi nema.

Najvažniji zadatci i izvori minerala u organizmu?

Minerali se talože u organiz-• mu i stvaraju pričuve iz ko-jih se troše ako ih nedostaje u krmnom obroku. Ubrzavaju proces metabo-• lizma životinje u obliku ke-mijske reakcije i služe kao katalizatori (pospješivači) izmjene hranjivih tvari, od-nosno njihovih kompone-nata.Mineralne tvari reguliraju • metabolizam vode u orga-nizmu i nužne su za izmjenu bjelančevina i masti. Bez minerala nema pravil-• nog razvitka ploda niti nje-gove potrebne težine.Utroškom mlijeka (sisanjem, • dojenjem) troše se minerali koje treba u mlijeku nado-mjestiti.Kod mladunčadi se bez do-• voljno minerala ne razvija-ju normalne kosti (rahitis) i tkivo.Uz minerale, i prirast je bolji • u tovu.Uz dovoljno minerala u hra-• ni više je vune kod ovaca, bolja je nesivost peradi.Reprodukcija je bolja i si-• gurnija.

Moraju se nadomjestiti jer se izlučuju mokraćom i balegom. Za pravilnu hranidbu važno je da hrana sadrži dovoljne količi-ne svih hranjivih sastojaka, da je svježa, da nije pokvarena, da je zdrava i da se obroci uzimaju na vrijeme. Hrana mora biti razli-čita, jer tako postaje punovrijed-nom. Najprije i sigurno minerali se utvrđuju redovito u pepelu, a

to su kalij, natrij, magnezij, kalcij, željezo, sumpor, klor, fosfor, alu-minij, silicij, mangan, jod, flour i bakar. Kalija (K) svaki kg tijela sadrži 1,5 grama. Hrana ga sadrži dosta. Natrij (Na) sadrže sokovi u 1 kg tijela, i to 0,7-1,5 grama. Kalcij (Ca) je važan za razvitak kostiju, mišićja i sokova. On pa-rira štetno djelovanje kalija i natrija u hrani. Osobito je nužan za porast, mliječnost i bređost. Na svaki 1 kg tijela opada 6-12 g kalcija. Količina kalcija varira. Najviše ga sadrže zeleni dijelovi bilja, sijeno mahunjača i uljari-ce. Fosfor (P) je većinom vezan s kalijem, a važan je za porast, mliječnost i gravidnost. Sadrže ga kosti, mozak, mišići, jezgra (nukleus) stanica i mlijeko. Ma-gnezija (Mg) je dovoljno u hrani. Nedostatak izaziva grčeve i ner-vozu životinja. Željezo (Fe) na-lazimo u hemoglobinu (krvi), u mlijeku. Ono je vezano uz bakar (Cu). Ako nema dovoljno željeza, u tijelu se javlja anemija, najče-šće kod prasadi koja se mora ci-jepiti preparatom željeza što vri-jedi i za nestašicu bakra. Željezo se nalazi u rogovima, dlaci, koži, perju i vuni. Klor (Cl) je važan jer u želucu stvara HCl, tj. solnu kise-linu koja aktivira ferment pepsin potreban za normalnu probavu. Klor se nalazi u bubrezima, sle-zeni, plućima, koži, kostima, krvi i želucu. I jod (J) je važan, zbog tiroksina, hormona koji regulira izmjenu tvari i utječe na rast. Ne-stašica joda uzrokuje gušavost, a ponekad i pobačaj. Flour (F) se nalazi u svakom organizmu, a najviše u zubima i kostima. Ipak treba istaknuti da su za ži-votinjski organizam najvažniji minerali kalcij, fosfor, natrij i klor i da minerale nalazimo najviše u zelenoj krmi 1-2 %, u sijenu i slami 5-10 %, zrnju žitarica 1-4 %, u zrnju uljarica 4-12 %. Koli-čina minerala koje stoka prima u hrani redovito ne zadovoljava potrebe životinjskog organizma,

pa ih treba dodavati i kompleti-rati, što već rade prerađivačke industrije ako se stoka hrani tvorničkim smjesama. Ako smje-se nisu kompletne i ne mogu se postizati rezultati koji se traže u intenzivnom uzgoju ili tovu, mo-raju se dodavati najčešće mikro-mineralni dodaci, osobito ako se hrani prirodnim krmivima, kako bi se podmirile potrebe životinj-skog organizma. U suprotnom,

MINERALI važni u hranidbi stokeDa bi stočar bio suvremen, napredan te dobar uzgajivač, treba poznavati i nužnu potrebu minerala (rudnih tvari) u hranidbi stoke svih vrsta, osobito one kojom se bavi bilo u tovu ili uzgoju.

nikola JagačiĆ, dipl. ing.

zbog nestašice minerala oslabi cjelokupna djelatnost staničja i tkiva u organizmu, što znači ci-jela konstitucija. Između uzroč-nika bolesti, minerala, vitamina i bjelančevina u organizmu nema neposredne veze, ali posredna je veza često vrlo izražena. Nepra-vilna prehrana s obzirom na na-vedene tvari smanjuje otpornost životinjskog organizma i tako ga čini sklonim infekcijama.

Minerali su važni u ishrani krava

“Kamenen soli” za ishranu stoke

I ovce traže hranu bogatu mineralima


27

Psiholozi tvrde da je manjoj djeci poželjno nabaviti odgo-varajućeg kućnog ljubimca. To potvrđuju istraživanjima koja su dovela do zaključka da ljubimci kod djece utječu na stvaranje karaktera te da djeca koja su imala barem jednog kućnog lju-bimca postižu bolje rezultate u školi, životu i sl. Ništa čudno, jer razumljivo je da djeci od malih nogu treba nametnuti pojedine obveze kako bi ih barem malim dijelom naučili da vode brigu o sebi i drugima. Kornjače upravo predstavljaju idealnog ljubimca za najmlađe iz razloga što nisu previše zahtjevne te prekomjer-no ne opterećuju djecu a pretje-rano ne utječu ni na kućni pro-račun. Dovoljno je nabaviti mali akvarij i odgovarajuću hranu, s tim da je nužno poznavati odgo-varajuće potrebe ovih dražesnih plivača.

Izbor odgovarajućeg akvarija i hrane

Za držanje kornjača najpo-željnije je nabaviti namjenske

Friskies akvarije volumena 5-10 litara s odgovarajućim de-korom i suhim prostorom. Dakle, osim vode, kornjačama trebamo osigurati i suha mjesta na koji-ma se ovaj ljubimac povremeno zadržava. Ukoliko pak želimo napraviti akvarij u vlastitoj režiji, moramo znati njegove poželjne dimenzije. One iznose 26x15x15 cm, s tim da se mjesta bez vode osiguravaju postavljanjem ove-ćeg kamena, pluta ili stiropora u samo središte akvarija. U po-gledu izbora hrane svakako je potrebno koristiti specijalizira-nu suhu Friskies hranu koja se kornjačama daje u količini od 4-5 listića dnevno. Pored toga, nužno je uz navedenu hranu povremeno davati i biljnu hranu (skuhan listić blitve i sl.) kao i ko-madiće sirovog mesa. Navedena hrana se daje jedanput tjedno i to prvenstveno za starije kornja-če. Spomenimo još da kornjače u

prvoj godini života obično teže oko 15 grama i dostižu duljinu 45 mm, s tim da uz dobru njegu ovi ljubimci mogu dosegnuti i do 30-tak cm.

Zanimljiv je i podatak da kor-njače rijetko obolijevaju, s tim da ne smijemo zaboraviti da se radi o tropskim životinjama. Stoga, tijekom zime akvarij trebate pre-mjestiti blizu nekog izvora topli-ne ili pak možete nabaviti grijač s termostatom. S druge strane, u ljetnom razdoblju vodu nije po-trebno zagrijavati, iako je treba promijeniti čim se malo zaprlja. Obično se voda mijenja svaka tri dana s tim da obvezno treba od-stajati prije ulijevanja u akvarij.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti u naš Agro-centar Sjemenarna u Mostaru u kome se nalazi i kompletan ZOO program s potrebnom opremom za cjelokupnu akvaristiku.

Kod nas se najčešće prodaje • kalifornijska ili crvenouha kornjača. Za njeno držanje preporuča se temperatura vode od 24-26oC. Tempera-tura vode ljeti ne smije pre-laziti 27oC, a zimi ne smije biti ispod 20oC. Prosječno žive 30-50 godina. Mogu narasti do 30 cm, a spolnu zrelost dostižu u dobi od 2 do 5 godina.Kalifornijske kornjače imaju • nepokretan jezik i ne mogu žvakati hranu, stoga hranu uvijek vuku u vodu kako bi je omekšale i lakše kidale. Kalifornijska kornjača spava pod vodom ili između ka-menja zatvorenim očimaZoo shop u Agrocentru Sje-• menarne u Mostaru nudi veliki izbor akvarijskih ri-bica, malih kornjača, ptica, manjih i većih papiga. Osim toga, na istom mjestu mo-žete nabaviti hranu i svu potrebnu opremu za akvari-stiku i kućne ljubimce.

AKVARIJSKE KORNJAČE Kornjača je zasigurno jedan od najčešće da-rivanih ljubimaca što nije začuđujuće s obzi-rom na njenu ljupkost i privlačnost. Osim toga, pogodna je za djecu mlađih uzrasta jer njeno držanje kod njih stvara svojevrstan vid odgo-vornosti i obveze

vedran lasiĆ, voditelJ Zoo programa

Akvarium za kornjače Sjemenarnin zooshop u Mostaru

Kalifornijske kornjačeHrana za akvarijske kornjače

28



29

Nestlé PURINA u svom asortimanu ima niz različitih brandova hrane za pse i mačke, a jedan od njih je i FRISKIES.

U Europi FRISKIES je najjači brand na tržištu hrane za mačke, a čvrsto drugi brand za pseću hranu. FRISKIES je pr-voklasan brand, globalno prisu-tan u svijetu, nudi široku paletu okusa i različitih receptura hrane sukladnih dobi i načinu života vašeg psa ili mačke.

FRISKIES hrana za pse u svom asortimanu ima proizvode prilagođene različitoj starosnoj dobi i stilu života svakog psa: Junior na bazi piletine, namjen-jen mladim psima do 1 godine starosti; Balance hrana priprem-ljena iz kvalitetnog pilećeg mesa za odrasle pse umjerene ak-tivnosti; Active na bazi goved-ine, namjenjen psima koji imaju pojačanu dnevnu aktivnost ili provode veći dio dana izvan kuće; Digestion na bazi puretine, receptura posebno namjenjena psima osjetljive probave.

Svaka od ovih recep-tura je rezultat dugogodišnjih istraživanja u Purina nutricionističkim centrima, a cilj je zdrav i sretan pas pun vital-nosti!

FRISKIES hrana za mačke u svom asorimanu ima i suhu i mokru (konzerviranu) hranu raznolikih okusa i recep-tura. Suha hrana nudi posebne recepture za mačiće – Junior na bazi pilećeg mesa obogaćenog bjelančevinama, vitaminima i mineralima – idealna za prijelaz s majčinog mlijeka na redovnu prehranu. Za odrasle mačke FRISKIES Adult nudi raznoliku paletu okusa koja će zadovoljiti i najizbirljiviju mačku, a spravljena je od visoko kvalitetnog mesa.

U današnje doba velik broj ljudi živi u gradovima, u stanovima i njihove mačke gotovo cijeli život provedu u stanu. FRISK-IES posebno za odrasle kućne mačke nudi INDOOR recepturu. To je hrana na bazi pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus. Specifična je jer sadrži bilje iz vrta te na taj način mački pruža sve ono što ne može naći unutar svoga doma. Postignut je optimalan omjer minerala za zdrav mokraćni sus-tav, sadrži prirodna vlakna koja umanjuju nakupljanje kuglica dlake u probavnom sustavu, a cikorija smanjuje neugodne mirise higijenske posude. Isp-ravan omjer bjelančevina i ka-lorija će mački osigurati održanje mišićnog tonusa.

FRISKIES mokra hrana za mačke nudi se u pakiranjima

od 400g u konzervama i 100g aluminijskim vrećicama koje sadrže slasne grilane komadiće mesa u sočnom umaku, dos-tupne u više različitih okusa. Aluminijska vrećica je posebno pogodna za jedan obrok te na taj način mačka uvijek jede svježu hranu, a ne ostatke iz hladnjaka od ranijih obroka.

FRISKIES osim hrane, u svom asortimanu nudi i poslas-tice za pse, od keksi i mekanih sočnih žvakalica jakog mirisa kojima psi ne mogu odoljeti, do funkcionalnih žvakalica ko-jima pas dok ih žvače, ujedno i održava svoju dentalnu higijenu:

Fresh breath – na bazi metvice, za svjež dahTartar Control – na bazi cimeta, štiti zube od zubnog plaka i ka-mencaGental Dental – čuva i njeguje desni

29

Kristov trnKristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog aso-

cijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to, međutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti nje-mački naziv, no izgleda posve drugačije. Od ovdje spo-menute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici, među njima i oni patuljastog rasta kao i jedan sa žutim la-ticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Euphorbia. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktu-si, međutim, imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok.

Kruhovac – bogat škrobomKruhovac (Artocarpus altilis) sadrži oko 20 % škroba

i 1-2 % bjelančevina. Nezreo se plod može kuhati, peći, pirjati, pržiti ili sušiti. Sjemenke zrelih plodova (oraščići) konzumiraju se pržene. Kruhovac se prvenstveno u paci-fičkom području, ubraja u osnovne živežne namirnice; u južnoj Americi je odavno stigao do prastanovnika koji još nikada nisu imali kontakt s Europljanima. Pritom je u novi svijet došao relativno kasno. Godine 1789. kapetan Bligh uzeo je na brod Bounty 1000 mladih kruhovaca s Tahitija kako bi ih kao hranu za robove odnio u Južnu Ameriku. Taj prvi pokušaj završio je čuvenom pobunom, no uspio je drugi Blighov pokušaj 1793. godine.

Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvorPlava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz porodi-

ce Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je vrsta na južnim obron-cima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije.

Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u me-đunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih na-sada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazi-to neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.

Brunfelzija – protiv zmijskog ugrizaKao mnoge pomoćnice i brunfelzija (Brunfelsia pa-

uciflora) je otrovna. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv za-hvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti, potom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije treći dan, neposredno pri-je no što otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko nara-ste do visine čovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm, te mnogo malih cvjetova.

Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći, listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najveće drvoNajmasivnije drvo svih vre-mena je drvo Lindsey Creek, iz vrste obalnim mamuto-vaca (Sequoia sempervirens), pronađeno u američkoj drža-vi California. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3, a ukupna masa najmanje 3630 tona, uključujući i lišće, granje i korijenje, što je otprilike teži-na 890 slonova. Drvo se sruši-lo u oluji1905. godine.

Najveći komad leda koji je pao na zemlju13. kolovoza 1849. na tlo u Škotskoj, u Velikoj Britaniji, nakon udara groma, pao je komad leda dug 6 m. Led je bio čist, ali se činilo da je gra-đen od manjih dijelova, vje-rojatno tuče. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je ko-mad tuče spojila munja.

Najveći kopneni sisavacMužjak afričkog slona (Loxo-donta africana) prosječne visi-ne 3-3,7 m do ramena, a uobi-čajena težina mu je 4-7 tona. Najteži izmjereni primjerak ubijen je 7. studenog 1974. u Angoli u Africi. Visina usprav-ljene životinje bila je 3,96 m, a težina masivnih 12,24 tone.

Ptica koja je preletjela najveću udaljenostMladunče obične čigre (Ster-na hirundo), 30. lipnja 1996. godine u središnjoj Finskoj obilježeno je prstenom. Ptica je preletjela rekordnih 26.000 km prije no što je u siječnju 1997. živa ponovno uhvaćena u australskoj državi Viktorija. Da bi tamo stigla, ptica je mo-rala svaki dan preletjeti nevje-rojatnih 200 km

Tvrtka Carnation prva je proizvela suhu hranu za pse 1934. godine pod imenom Friskies. Svoj proizvod namije-nila je psima za vuču saonica Huskie.

1948. godine tvrtka je uvela konzerviranu hranu u svoju paletu proizvoda.

50-tih godina prošlog stoljeća pokrenuta je proizvodnja suhe hrane za mačke.

1956. godine proizvedena je prva konzervirana hrana za mačke.

U 70-tima Carnation je otkupio više europskih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom hrane za male životinje i opr-emom za ljubimce. Tako je tvrtka, proširivši svoj djelokrug, postala jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području brige o ljubimcima.

1985. godine Nestlé je otkupio Carnation.

1992. godine, Glavna uprava Nestlé-a odabrala je Friskies kao glavni strateški brand.

2001. godine Nestlé je otkupio Ralston Purinu.

Oplemenite vlastiti dom

Povijest

Friskies je vodeći brand hrane za pse i mačke, dokazane kvalitete, koji oplemenjuje dom pružajući psima i mačkama Friskies učinak kroz izvanrednu, intuitivnu i ukusnu prehranu.

e-mail: [email protected]

Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum Povrće: Količina 100-150 kg/dulum

Peletirano organsko gnojivoBIO-REX

Green Garden 59

Documents

Transcript of Green Garden 59