Gramatika

46
Present Simple Tense Simple Present Tense (Prosto sadašnje vreme) se gradi od osnovnog oblika glagola (infinitiv bez to). Na primer, infinitiv sa «to» glagola raditi glasi to work a infinitiv bez «to» glasi work. Za sva lica osim za treće lice jednine potvrdni oblik prostog sadašnjeg vremena glasi work. Za treće lice se dodaje –s. Potvrdni oblik Jednina (singular) Množina (plural) I work – Ja radim We work – Mi radimo You work – Ti radiš You work – Vi radite He works – On radi She works – Ona radi It works – Ono radi They work – Oni rade Nastavak –s u trećem licu jednine može imati različite oblike. Ukoliko se glagol završava na vokal o nastavak će glasiti –es, kao u primeru glagola go koji u 3. licu jednine glasi goes ili glagol do koji u 3. licu jednine glasi does. Ukoliko se glagol završava na –ch, -sh, -x, -ss, nastavak takođe glasi –es. Na primer: He teaches (teach – predavati) She washes (wash – prati) He kisses (kiss – ljubiti) She fixes (fix – popravljati) Ako se glagol završava na –y i ukoliko je ispred njega suglasnik –y prelazi u –ie. Na primer: He cries (cry -plakati) It flies (fly – leteti) Ako je ispred –y samoglasnik, nema promene. She plays (play – igrati) He stays (stay – ostati) Izuzetak je glagol have (imati) koji u trećem licu glasi has. Upitni oblik Upitni oblik glagola u Present Simple Tense-u se gradi od pomoćnog glagola Do, odnosno Does (za treće lice jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola. Sva pitanja se u engleskom jeziku dele na Yes/No pitanja i Wh- pitanja. Yes/No nemaju upitnu reč i na njih se može odgovoriti sa Da ili Ne. Wh-

description

Gramatika

Transcript of Gramatika

Present Simple TenseSimple Present Tense (Prosto sadanje vreme) se gradi od osnovnog oblika glagola (infinitiv bez to).Na primer, infinitiv sa to glagola raditi glasi to work a infinitiv bez to glasi work. Za sva lica osim za tree lice jednine potvrdni oblik prostog sadanjeg vremena glasi work. Za tree lice se dodaje s.Potvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I work Ja radimWe work Mi radimo

You work Ti radiYou work Vi radite

He works On radiShe works Ona radiIt works Ono radiThey work Oni rade

Nastavak s u treem licu jednine moe imati razliite oblike. Ukoliko se glagol zavrava na vokal o nastavak e glasiti es, kao u primeru glagola go koji u 3. licu jednine glasi goes ili glagol do koji u 3. licu jednine glasi does.Ukoliko se glagol zavrava na ch, -sh, -x, -ss, nastavak takoe glasi es. Na primer: He teaches (teach predavati) She washes (wash prati) He kisses (kiss ljubiti) She fixes (fix popravljati)Ako se glagol zavrava na y i ukoliko je ispred njega suglasnik y prelazi u ie. Na primer: He cries (cry -plakati) It flies (fly leteti)Ako je ispred y samoglasnik, nema promene. She plays (play igrati) He stays (stay ostati)Izuzetak je glagol have (imati) koji u treem licu glasi has.Upitni oblikUpitni oblik glagola u Present Simple Tense-u se gradi od pomonog glagola Do, odnosno Does (za tree lice jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola.Sva pitanja se u engleskom jeziku dele na Yes/No pitanja i Wh- pitanja. Yes/No nemaju upitnu re i na njih se moe odgovoriti sa Da ili Ne. Wh- pitanja poinju upitnom reju a one su: when, what, why, where, how, how much, how many...

Upitni oblik Yes/No questionsNa Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Do I work? Yes, I do / No, I dontDo we work? - Yes, we do / No, we dont

Do you work? Yes, you do / No, you dontDo you work? Yes we do / No, we dont

Does he work? Yes, he does / No, he doesntDoes she work? Yes, she does / No, she doesntDoes it work? Yes, it does / No, it doesntDo they work? Yes, they do/No, they dont

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where do I work? Gde ja radim?Where do we work? Gde mi radimo?

Where do you work? Gde ti radi?Where do you work? Gde vi radite?

Where does he work? Gde on radi?Where does she work? Gde ona radi?Where does it work? Gde ono radi?Where do they work? Gde oni rade?

Odrini oblikOdrini oblik se gradi od odrinog obika pomonog glagola Do (odnosno Does za tree lice jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola.Jednina (singular)Mnoina (plural)

I do not (don`t) work Ja ne radimWe do not (don`t) work Mi ne radimo

You do not (don`t) work Ti ne radiYou do not (don`t) work Vi ne radite

He does not (doesn`t) work On ne radiShe does not (doesn`t) work Ona ne radiIt does not (doesn`t) work Ono ne radiThey do not (don`t) work Oni ne rade

UpotrebaProsto sadanje vreme se koristi za:1.Radnje koje se ponavljaju (navike, obiaji, rutine) I get up at 6 o'clock. - Ja ustajem u 6 sati. She wears uniform at work. - Ona nosi uniformu na poslu. The English drink tea at 5 o'clock in the afternoon. - Englezi piju aj u 5 sati popodne.U ovom smislu se mogu koristiti i prilozi i fraze za uestalost (rei koje oznaavaju koliko esto se deava radnja). To su:Always - uvekusually - obino

often estosometimes - ponekad

never - nikadevery day - svakog dana

every month - svakog mesecaevery year - svake godine i sl.

once a year - jedanput godinjetwice a day - dvaput dnevno

three times a week - triput nedeljno i sl.

Prilozi always, usually, often, sometimes, never dolaze pre glavnog glagola u potvrdnom obliku. Fraze every day, every month, twice a year... najee dolaze na kraju reenice. I always go to school at 8 o'clock in the morning. - Ja uvek idem u kolu u 8 sati ujutru. She usually drinks tea in the evening. - Ona obino pije aj uvee. We never eat in the living room. - Mi nikad ne jedemo u dnevnoj sobi.2. Opte istine (neto to je uvek tano):Na primer: People change money in banks. - Ljudi menjaju novac u bankama. A day has 24 hours. - Dan ima 24 asa. The Earth goes around the Sun. - Zemlja se okree oko Sunca. The Sava flows into the Danube. - Sava se uliva u Dunav.3. Karakteristike subjekta: He speaks English very well. - On dobro govori engleski. My sister plays the piano. - Moja sestra svira klavir.

Present Continuous TensePresent Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se gradi od glagola TO BE u Present Simple Tense-u (Prostom sadanjem vremenu), tj. is/am /are + present participle (sadanji particip) glavnog glagola. Sadanji particip se gradi kada se na infinitiv doda nastavak ing: go going sleep sleeping work workingAko se glagol zavrava na jedan suglasnik ispred kojeg stoji kratak, naglaen samoglasnik, krajnji se suglasnik ispred ing udvostruava.

Na primer: hit udaritiparticip: hitting stop prestatiparticip: stopping permit dopustitiparticip: permitting begin poetiparticip: beginningKrajnje l se uvek udvostruava.Na primer: travel putovatiparticip: travellingPotvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I am working Ja radimWe are working Mi radimo

You are working Ti radiYou are working Vi radite

He is working On radiShe is working Ona radiIt is working Ono radiThey are working Oni rade

Upitni oblikUpitni oblik - Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Am I working? Da li ja radim?Are we working? Da li mi radimo?

Are you working? Da li ti radi?Are you working? Da li vi radite?

Is he working? Da li on radi?Is she working? Da li ona radi?Is it working? Da li ono radi?Are they working? Da li oni rade?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Am I working? Yes, I am / No, I'm notAre we working? - Yes, we are / No, we aren't

Are you working? Yes, you are / No, you aren'tAre you working? Yes you are / No, you aren't

Is he working? Yes, he is / No, he isn'tIs she working? Yes, she is / No, she isn'tIs it working? Yes, it is / No, it isn'tAre they working? Yes, they are / No, they aren't

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where am I working? Gde ja radim?Where are we working? Gde mi radimo?

Where are you working? Gde ti radi?Where are you working? Gde vi radite?

Where is he working? Gde on radi?Where is she working? Gde ona radi?Where is it working? Gde ono radi?Where are they working? Gde oni rade?

Odrini oblikOdrini oblik Present Continuous Tense-a (sadanjeg trajnog vremena) se gradi od odrinog oblika pomonog glagola TO BE u sadanjem vremenu i Present Participle-a (sadanjeg participa) glavnog glagola.Jednina (singular)Mnoina (plural)

I am not (I'm not) working Ja ne radimWe are not (aren't) working Mi ne radimo

You are not (aren't) working Ti ne radiYou are not (aren't) working Vi ne radite

He is not (isn't) working On ne radiShe is not (isn't) working Ona ne radiIt is not (isn't) working Ono ne radiThey are not (aren't) working Oni ne rade

UpotrebaPresent Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se koristi za:1. Radnju koja se deava u trenutku govora, te se stoga uz njega esto nalaze vremenske odrednice now (sada) i at the moment (u ovom trenutku).She is reading a book at the moment. - Ona trenutno ita knjigu.2. Privremenu radnju We're living in my sister's flat until we find a new house to buy. - ivimo u kui moje sestre dok ne naemo novu kuu da kupimo.3. Planove vezane za budunost I am visiting my sister next weekend. - Sledeeg vikenda u posetiti svoju sestru.

Glagoli koji se ne upotrebljavaju u Present Continuous-uJedan broj glagola najee ne moe da bude upotrebljen u trajnim vremenima. Najvaniji od njih su:hear uti, see videti, taste okusiti, smell mirisati, remember setiti se, understand razumeti, wish eleti, want hteti, know znati itd.Oni su, umesto u Present Continuous Tense-u koriste u Present Simple Tense-u. I hear a noise in the next room. - ujem nekakvu buku u susednoj sobi. Stop! Don't you see the red light? - Stani! Zar ne vidi crveno svetlo? This cake tastes good. - Ovaj kola ima dobar ukus. Do you remember our first dance? - Sea li se naeg prvog plesa? I wish you a lot of happiness. - elim vam mnogo sree. I know that you don't understand me. - Znam da me ne razumetePast Simple TenseThe Past Simple Tense (prolo prosto vreme) glagola TO BEPotvrdni oblikPotvrdni oblik glagol TO BE (biti) u prostom prolom vremenu glasi:Jednina (singular)Mnoina (plural)

I was Ja sam bioWe were Mi smo bili

You were Ti si bioYou were Vi ste bili

He was On je bioShe was Ona je bilaIt was Ono je biloThey were Oni su bili

PRIMERI: I was at the theatre last night. - Ja sam sino bio u pozoritu. My sister and her best friend were in London three years ago. - Moja sestra i njen najbolji prijatelj su pre tri godine bili u Londonu. David was in Sarajevo last summer. - Dejvid je bio u Sarajevu prolog leta.

Upitni oblikUpitni oblik glagola TO BE u Simple Past Tense-u se gradi inverzijom glagola TO BE i line zamenice.Upitni oblik Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Was I? Da li sam ja bio?Were we? Da li smo mi bili?

Were you? Da li si ti bio?Were you? Da li ste vi bili?

Was he? Da li je on bio?Was she? Da li je ona bila?Was it? Da li ono bilo?Were they? Da li su oni bili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Was I? Yes, I was / No, I wasn'tWere we? Yes, we were / No, we weren't

Were you? Yes, you were / No, you weren'tWere you? Yes, you were / No, you weren't

Was he? Yes, he was / No, he wasn't Was she? Yes, she was / No, she wasn't Was it? Yes, it was / No, it wasn'tWere they? - Yes, they were / No, they weren't

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where was I? Gde sam ja bio?Where were we? Gde smo i bili?

Where were you? Gde si ti bio?Where were you? Gde ste vi bili?

Where was he? Gde je on bio?Where was she? Gde je ona bila?Where was it? Gde je ono bilo?Where were they? Gde su oni bili?

Were you at home last night? - Da li si sino bio kod kue? Were your parents in Belgrade last summer? - Da li su tvoji roditelji bili u Beogradu prolog leta? Was I clear? - Da li sam bio jasan? Where were Marko and Sandra three days ago? - Gde su bili Marko i Sandra pre tri dana? Why was he here? - Zato je on bio ovde?

Odrini oblikOdrini oblik glagola TO BE u Past Simple Tense-u (Prolom prostom vremenu) glasi:Jednina (singular)Mnoina (plural)

I was not (wasn't) Ja nisam bioWe were not (weren't) Mi nismo bili

You were not (weren't) Ti nisi bioYou were not (weren't) Vi niste bili

He was not (wasn't) On nije bioShe was not (wasn't) Ona nije bilaIt was not (wasn't) Ono nije biloThey were not (weren't) Oni nisu bili

My father wasn't here yesterday. - Moj otac jue nije bio ovde. Her sister and John weren't in Madrid last summer. - Njen sestra i Don nisu bili u Madridu prolog leta. Sandra wasn't happy when she was a child. - Sandra nije bila srena kada je bila dete. I wasn't ill yesterday. - Jue nisam bio bolestan.The Simple Past Tense (prosto prolo vreme)Simple Past Tense (Prosto prolo vreme) pravilnih glagola se gradi od osnovnog oblika glagola (infinitiv bez to) i nastavka ed.Potvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I worked Ja sam radioWe worked Mi smo radili

You worked Ti si radioYou worked Vi ste radili

He worked On je radioShe worked Ona je radilaIt worked Ono je radiloThey worked Oni su radili

Ako se infinitiv glagola zavrava na e, nastavak glasi d He closed (close zatvoriti)Ako se glagol zavrava na y i ukoliko je ispred njega suglasnik, y prelazi u i. He cried (cry -plakati)Ako je ispred y samoglasnik, nema promene. She played (play igrati) He stayed (stay ostati)Ukoliko se infinitiv zavrava na jedan suglasnik ispred koga je kratak, naglaen samoglasnik, taj krajnji suglasnik se podvostruava pred nastavkom za Simple Past Tense. plan planned (planirati) stop stopped (zaustaviti)Nepravilni glagoli imaju posebne oblike za prolo vreme i oni se ue napamet.Upitni oblikUpitni oblik glagola u Simple Past Tense-u se gradi od pomonog glagola Do u prolom vremenu koji glasi Did i osnovnog oblika glavnog glagola.Upitni oblik Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Did I work? Da li sam ja radio?Did we work? Da li smo mi radili?

Did you work? Da li si ti radio?Did you work? Da li ste vi radili?

Did he work? Da li je on radio?Did she work? Da li je ona radila?Did it work? Da li je ono radilo?Did they work? Da li su oni radili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Did I work? Yes, I did / No, I didntDid we work? Yes, we did / No, we didnt

Did you work? Yes, you did / No, you didntDid you work? Yes you did / No, you didnt

Did he work? Yes, he did / No, he didntDid she work? Yes, she did / No, she didntDid it work? Yes, it did / No, it didntDid they work? Yes, they did / No, they didnt

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where did I work? Gde sam ja radio?Where did we work? Gde smo mi radili?

Where did you work? Gde si ti radio?Where did you work? Gde ste vi radili?

Where did he work? Gde je on radio?Where did she work? Gde je ona radila?Where did it work? Gde ono radilo?Where did they work? Gde su oni radili?

Nepravilni glagoli grade upitni oblik na isti nain.Subjekatska pitanja (Subject questions)Kada je upitna re subjekat reenice, glagol stoji u potvrdnom obliku. Ovakvo pitanje se naziva subjekatsko. U reenici:Who told you that? (Ko ti je to rekao?) Who je subjekat, za razliku od:Who did you see last night? (Koga si video sino?) gde je Who objekat.

Odrini oblikOdrini oblik se gradi od odrinog oblika pomonog glagola Do u prolom vremenu i osnovnog oblika glavnog glagola.Jednina (singular)Mnoina (plural)

I did not (didn't) work Ja nisam radioWe did not (didn't) work Mi nismo radili

You did not (didn't) work Ti nisi radioYou did not (didn't) work Vi niste radili

He did not (didn't) work On nije radioShe did not (didn't) work Ona nije radilaIt did not (didn't) work Ono nije radiloThey did not (didn't) work Oni nisu radili

Nepravilni glagoli grade odrini oblik na isti nain.UpotrebaProsto prolo vreme se koristi za radnju koja je zavrena u prolosti. Karakteristine vremenske odrednice uz koje se upotrebljava su:Yesterday jue, the day before yesterday prekjue, two years ago pre dve godine, three hours ago pre tri sata, last Monday prolog ponedeljka, last year prole godine, in 1977 1977.-e i sl. I worked in a shop last year. - Radio sam u prodavnici prole godine. My brother finished his homework an hour ago. - Moj brat je zavrio domai pre sat vremena. Last week we decided to buy a new house. - Prole nedelje smo odluili da kupimo novu kuu. Sandra closed the window a few minutes ago. - Sandra je zatvorila prozor pre nekoliko minuta. My father built this house in 1997. - Moj otac je sagradio ovu kuu 1997.-e The day before yesterday Marko bought a nice hat. - Prekjue je Marko kupio lep eir.ArticlesIndefinite article (neodreeni lan)Neodreeni lan a/an se ispred imenica koje poinju suglasnikom ita / / dok se ispred imenica koje poinju samoglasnikom ita kao / n /. a boy / boi / an egg / n eg /1. Neodreeni lan se koristi da oznai lice ili stvar koje ne poznajemo ili koje po prvi put pominjemo. Neodreeni lan se upotrebljava iskljuivo sa imenicama u jednini. There is a boy in the street. - Neki deak se nalazi na ulici. She put an apple on the table. - Stavila je jabuku na sto.

2. Neodreeni lan se koristi ispred zajednikih imenica da oznai celu vrstu. A rose is a flower. - Rua je cvet. A dog is a faithful animal. - Pas je verna ivotinja.

3. Neodreeni lan se koristi ispred imenskog dela predikata. I am a student. - Ja sam student. The ugly duckling became a beautiful swan. - Runo pae je postalo prelepi labud.

Definite article (odreeni lan)Odreeni lan these ispred imenica koje poinju suglasnikom izgovara kao / / dok se ispred imenica koje poinju samoglasnikom odreeni lan ita kao / i: /. the book / buk / the eyes / i: z /Odreeni lan se koristi sa imenicama u jednini i mnoini.1. Odreeni lan se koristi za opisivanje odreenih, poznatih lica i stvari. The man you met is my friend. - ovek kog si upoznao je moj prijatelj. The book on the table is mine. - Knjiga na stolu je moja.2. Odreeni lan se koristi ispred superlativa i rednih brojeva. She is the prettiest girl in the class. - Ona je najlepa devojka u razredu. The first act of the play was the best. - Prvi in drame je bio najbolji.3. Odreeni lan se koristi da oznai pojmove od kojih samo jedan postoji na svetu. the Earth the past the Sun the weather4. Odreeni lan se koristi ispred imena reka, mora, okeana, planinskih venaca... the Sava the Adriatic sea the Atlantic the Alps5. Odreeni lan se koristi ispred imena pripadnika narodnosti da oznai celu naciju. the French the Swiss6. Odreeni lan se koristi ispred imena javnih zgrada i institucija u gradu. the Odeon cinema the National Museum the Modern Art Gallery7. Odreeni lan se koristi ispred naziva instrumenata. She plays the guitar. - Ona svira gitaru

Verb Patterns: -ing, toVerb Patterns (glagolski obrasci): glagol + gerundOdreeni glagoli zahtevaju iza sebe gerund (glagolska osnova + nastavak -ing).Takvi glagoli su: love, like, hate, enjoy, kao i izrazi don't mind i can't stand.I love walking. - Ja volim da etam.My sister likes reading. - Moja sestra voli da ita.Women hate ironing. - ene mrze da peglaju.My brother enjoys eating. - Moj brat uiva da jede.Alex doesn't mind getting up early. - Aleksu ne smeta da ustaje rano.I can't stand waiting for a bus. - Ne podnosim da ekam autobus.Verb Patterns (glagolski obrasci): glagol + infinitivPosle odreenih glagola dolazi to + infinitive.Takvi glagoli su: want, decide, learn, need, hope i izrazi would like, would love, would hate. I want to leave now. - elim da odem odmah. He decided to drive to work. - On je odluio da vozi do posla. Shes learning to fly. - Ona ui da leti. She needs to pass her exam. - Njoj je potrebno da poloi ispit. We would like to come tomorrow. - Voleli bismo da doemo sutra.Possessive `sDa bi se pokazala pripadnost, imenicama u jednini se dodaje prisvojno 's This is Sandra's bag. - Ovo je Sandrina torba. Milan's house is at the end of the street. - Milanova kua je na kraju ulice.Imenicama u mnoini (pravilna mnoina) se dodaje samo ' (dakle bez s) My parents' house is in Novi Sad. - Kua mojih rodtelja je u Novom Sadu. His sisters' names are Ann and Sarah. - Imena njegovih sestara su En i Sara.

Kada je u pitanju nepravilna mnoina, dodaje se 's Our children's room is upstairs. - Soba nae dece je na spratu.Possessive 's se esto upotrebljava i na sledei nain: They are going to the dentist's. - Oni idu kod zubara. (Re ordinacija je izostavljena ali se podrazumeva.) Eat at Joe's. - Jedite kod Doa. (Re restoran je izostavljena ali se podrazumeva).The Future: Will / Going toFuture Simple Tense (Prosto budue vreme) se gradi od modalnog glagola will i osnovnog oblika glagola (infinitiv bez to).Potvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I will (I'll) work Ja u raditiWe will (We'll) work Mi emo raditi

You will (You'll) work Ti e raditiYou will (You'll) work Vi ete raditi

He will (He'll) work On e raditiShe will (She'l) work Ona e raditiIt will (It'll) work Ono e raditiThey will (They'll) work Oni e raditi

Upitni oblikUpitni oblik glagola u Future Simple Tense-u se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni oblik) modalnog glagola will i line zamenice.Upitni oblik Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Will I work? Da li u ja raditi?Will we work? Da li emo mi raditi?

Will you work? Da li e ti raditi?Will you work? Da li ete vi raditi?

Will he work? Da li e on raditi?Will she work? Da li e ona raditi?Will it work? Da li e ono raditi?Will they work? Da li e oni raditi?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Will I work? Yes, I will / No, I won'tWill we work? - Yes, we will / No, we won't

Will you work? Yes, you will / No, you won'tWill you work? Yes we will / No, we won't

Will he work? Yes, he will / No, he won'tWill she work? Yes, she will / No, she won'tWill it work? Yes, it will / No, it won'tWill they work? Yes, they will/ No, they won't

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where will I work? Gde u ja raditi?Where will we work? Gde emo mi raditi?

Where will you work? Gde e ti raditi?Where will you work? Gde ete vi raditi?

Where will l he work? Gde e on raditi?Where will she work? Gde e ona raditi?Where will it work? Gde e ono raditi?Where will they work? Gde e oni raditi?

Odrini oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I will not (won't) work Ja neu raditiWe will not (won't) work Mi neemo raditi

You will not (won't) work Ti nee raditiYou will not (won't) work Vi neete raditi

He will not (won') work On nee raditiShe will not (won't) work Ona nee raditiIt will not (won't) work Ono nee raditiThey will not (won't) work Oni nee raditi

UpotrebaFuture Simple Tense (Prosto budue vreme) koristimo: da bismo govorili o radnjama koje predviamo da e se desiti u budunosti (future predictions). She will travel to Jamaica next year. - Ona e putovati na Jamajku sledee godine. Will it rain tomorrow? - Hoe li padati kia sutra? za odluke donete u trenutku govora. A: "We ran out of sugar." B: "I will go and buy some." (Nestalo nam je eera.) (Otii u i kupiu ga.)

Za razliku od prostog budueg vremena o ijoj je upotrebi bilo rei, kada govorimo o svojim planovima i odlukama donetim ranije, koristimo konstrukciju:Be+Going To+Infinitive A: I've got a headache. B: I will get you an aspirin. (Boli me glava.) (Doneu ti aspirin.)(Odluka koja nije mogla biti doneta ranije jer B nije znao da A boli glava.) I bought the tickets for the cinema. I'm going to see a film. - Kupio sam karte za bioskop. Ii u da gledam film.(im je kupio karte znai da je odluku doneo pre trenutka govora, odnosno da je planirao.)Ponekad je razlika izmeu upotrebe ova dva naina izraavanja budunosti veoma mala. Kada koristimo going to konstrukciju, mi znamo da e se neto desiti na osnovu neega to sada moemo jasno videti, dakle iznosimo predvianje zasnovano na nekom dokazu. Look at those black clouds. It is going to rain. - Pogledaj te sive oblake. Pae kia. I feel terrible. I think I'm going to be sick. - Oseam se grozno. Mislim da e mi pozliti.U situacijama kada je verovatnoa da e se radnja desiti manja, bolje je koristiti will+inifinitiv. Marko will probably arrive at about 6 o'clock. - Marko e verovatno stii oko 6 sati.PrepositionsKao predlog za mesto at slui da odredi mesto gde se neto deava. at the football match - na fudbalskoj utakmici at school - u koli at the party - na zabavi at work - na poslu at university - na univerzitetu at the station - na stanici at Jane's (house) - kod Dejn at the doctor's - kod doktora at the door - na vratima

Zapamtite: at the traffic lights - na semaforu at the desk - za stolom at the top - na vrhu at the bottom - na dnu

Kao predlog za mesto in se koristi za gradove i drave.in London - u Londonuin France - u FrancuskojZapamtite da se kae: in the world - na svetu in a picture - na slici in a street - na ulici

Razlika u upotrebi at i in za mesto je u tome to in insistira na unutranjosti zgrade, a at moe znaiti unutra, neposredno ispred, neposredno iza... I'll meet you at the theatre. - Nai emo se u pozoritu / kod pozorita I'll meet you in the theatre. - Nai emo se u pozoritu u unutranjosti zgrade

Kada se koristi za mesto on znai "na" on the chair - na stolici on the roof - na krovu on the floor - na pod on the wall - na zidu

Predlog to se koristi da oznai pravac kretanja. Koristi se uz glagole kretanja. go to work - ii na posao run to the office - trati do kancelarije swim to the boat - plivati do amca

Ako imenici home prethodi glagoli kretanja, ispred nje se ne koristi predlog: I'm tired. I'm going home? - Umoran sam, idem kui. Did you walk home? - Da li si hodao do kue.

Ako imenici home prethode be, stay, do something, ispred nje dolazi at: I'm staying at home this evening. - Ostajem kod kue ove veeri. When I am at home, I usually watch TV. - Kada sam kod kue, obino gledam TV. I like working at home. - Volim da radim kod kue.

Kada idemo od jednog do drugog mesta koristimo from...to We travel from Novi Sad to Budapest. - Mi putujemo od Novog Sada do Budimpete.Kada se govori o prevoznom sredstvu koristi se predlog by by bus - autobusom by car - autom by plane - avionomAli se kae: on foot - peke

QuantifiersCountable And Uncountable Nouns (brojive i nebrojive imenice)Brojive imenice (Countable Nouns) su imenice koje imaju mnoinu mogu se brojati. book knjiga / books knjige child dete / children decaNebrojive imenice (Uncountable Nouns) nemaju mnoinu ne mogu se brojati. sugar milk love moneySome And AnyKoliina se moe iskazati neodreenim prilozima some i any.Some (nekoliko) se koristi u potvrdnim reenicama. Moe stajati isred brojivih imenica u mnoini i ispred nebrojivih imenica. She left some oranges on the table. - Ona je ostavila nekoliko narandi na stolu. We need to buy some butter for the cake. - Treba da kupimo malo putera za tortu.Jedini sluaj kada se some upotrebljava u pitanjima jeste kada nekoga nudimo neim. Would you like some coffee? - Da li bi htela kafu? How about some oranges? - Hoe li narande?Any (ijedan, nijedan) se koristi u upitnim i odrinim reenicama ispred brojivih imenica u mnoini i ispred nebrojivih imenica. Are there any eggs in the fridge? - Ima li jaja u friideru? There isn't any coffee left in the coffee box. - Nema nimalo kafe u kutiji za kafu.Any moemo koristiti i u znaenju bilo koji, ikoji. You can take any bus to the city centre. - Moe da ide bilo kojim autobusom do centra grada.U potvrdnim reenicama any znai ma koji, bilo koji, svaki. Any day suits me. - Odgovara mi bilo koji dan. Give any book you want. - Daj mi ma koju knjigu hoe. Any man can understand that. - Svaki ovek moe to da razume.

Much And ManyMuch i many (mnogo) su prilozi za koliinu koji imaju isto znaenje ali razliitu upotrebu.Much se koristi uz nebrojive imenice dok se many koristi uz brojive imenice. Pored ovih priloga esto se koriti i prilog a lot of koji moe stajati i uz brojive i uz nebrojive imenice. There wasn't much snow last winter. - Nije bilo mnogo snega prole godine. I saw many famous people in Los Angeles. - Videla sam mnogo slavnih ljudi u Los Anelesu. She drank a lot of alcohol at the party. - Ona je popila puno alkohola na zabavi.M Michael bought a lot of good books at the book fair. - Majkl je kupio mnogo dobrih knjiga na sajmu knjiga.ComparisonsKod jednoslonih i nekih dvoslonih prideva komparativ se gradi dodavanjem sufiksa er, a superlativ (ispred superlativa se koristi odreeni lan "the", to je spomenuto u jedinici "Articles") dodatkom sufiksa est. old / older / oldest star / stariji / najstariji smart / smarter / smartest - pametan, pametniji, najpametnijiPridevi koji se zavravaju na y ispred kojeg se nalazi suglasnik, menjaju y u i. friendly / friendlier / friendliest - ljubazan, ljubazniji, najljubaznijiJednosloni pridevi sa kratkim samoglasnikom udvajaju poslednji suglasnik u poreenju. big / bigger / biggest - velik, vei, najvei thin / thinner / thinnest - mrav, mraviji, najmravijiViesloni pridevi se porede na sledei nain: komparativ se gradi dodatkom priloga more a superlativ dodatkom priloga most. beautiful / more beautiful / most beautiful - lep,lepi,najlepi popular / more popular / most popular - popularan, popularniji, najpopularnijiOvakvo poreenje se jo naziva i sloeno poreenje. U okviru sloenog poreenja moemo razlikovati pozitivno i negativno poreenje. Pozitivno poreenje govori o tome da jedan subjekat u veoj meri sadri navedenu osobinu. She is more intelligent than her sister. - Ona je inteligentnija od njene sestre.Negativno poreenje govori o tome da jedan subjekat u manjoj meri sadri navedenu osobinu. Belgrade is a less dangerous place than New York. - Beograd je manje opasno mesto od Njujorka.Razliku izmeu dva subjekta moemo iskazati i sa different from. Belgrade is different from New York. - Beograd je drugaiji od Njujorka.

Poreenje po jednakosti znai da dva subjekta u istoj meri poseduju neku osobinu. U tu svrhu koristimo as ... as. Mary is as beautiful as her sister. - Meri je lepa kao njena sestra. He is as smart as I am. - On je pametan kao ja.Neki pridevi se porede nepravilno: good / better / best - dobar, bolji, najbolji bad / worse / worst - lo, gori, najgori little / less / least - malo, manje, najmanje much / more / most - mnogo, vie, najvie many / more / most - mnogo, vie, najviePresent Perfect TensePresent Perfect Tense (Sadanje svreno vreme) se gradi od glagola TO HAVE u Present Simple Tense-u (Prostom sadanjem vremenu), tj. have/has i past participle-a (prolog participa) glavnog glagola.Proli particip se kod pravilnih glagola gradi kada se na infinitiv doda nastavak ed.Kod nepravilnih glagola proli particip ima drugaiji oblik (tzv. trea kolona): play played work worked sleep sleptPotvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I have (I've)worked Ja sam radioWe have (We've) worked Mi smo radili

You have (You've)worked Ti si radioYou have (You've) worked Vi ste radili

He has (He's)worked On je radioShe has (She's) worked Ona je radilaIt has (It's) worked Ono je radioThey have (They've) worked Oni su radili

Jednina (singular)Mnoina (plural)

I have (I've) slept Ja sam spavaoWe have slept (We've) Mi smo spavali

You have (You've) slept Ti si spavaoYou have slept (You've) Vi ste spavali

He has slept (He's) On je spavaoShe has slept (She's) Ona je spavalaIt has slept (It's) Ono je spavaloThey have slept (They've) Oni su spavali

Upitni oblikUpitni oblik glagola u Present Perfect Tense-u (Sadanjem svrenom vremenu) se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni oblik) pomonog glagola TO HAVE (u sadanjem vremenu) i line zamenice.

Upitni oblik Yes/No questions

Jednina (singular)Mnoina (plural)

Have I worked? Da li sam ja radio?Have we worked? Da li smo mi radili?

Have you worked? Da li si ti radio?Have you worked? Da li ste vi radili?

Has he worked? Da li je on radio?Has she worked? Da li je ona radila?Has it worked? Da li je ono radilo?Have they worked? Da li su oni radili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Have I worked?Yes, I have / No, I haven'tHave we worked? - Yes, we have / No, we haven't

Have you worked? Yes, you have / No, you haven'tHave you worked? Yes you have / No , we haven't

Has he worked? Yes, he has /No, he hasn'tHas she worked? Yes, she has/No,she hasn'tHas it worked? Yes, it has / No, it hasn'tHave they worked? Yes, they have / No, they haven't

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where have I worked? Gde sam ja radio?Where have we worked? Gde smo mi radili?

Where have you worked? Gde si ti radio?Where have you worked? Gde ste vi radili?

Where has he worked? Gde je on radio?Where has she worked? Gde je ona radila?Where has it worked? Gde je ono radilo?Where have they worked? Gde su oni radili?

Odrini oblikOdrini oblik se gradi od odrinog obika glagola Have (odnosno Has za tree lice jednine) i Past Participle-a glavnog glagola.Jednina (singular)Mnoina (plural)

I have not (haven't) worked Ja nisam radioWe have not (haven't) worked Mi nismo radili

You have not (haven't) worked Ti ne radiYou have not (haven't) worked Vi niste radili

He has not (hasn't) worked On nije radioShe has not (hasn't) worked Ona nije radilaIt has not (hasn't) worked Ono nije radiloThey have not (haven't) worked Oni nisu radili

UpotrebaThe Present Perfect Tense (Sadanje svreno vreme) se koristi za:Radnju koja je upravo zavrena, te se stoga uz njega esto nalazi vremenska odrednica just (upravo) She has just gone out. - Ona je upravo izala.Radnju koja se desila u prolosti u neko neodreeno vreme: I have travelled to America. - Putovao sam u Ameriku.Prolu radnju koja ima vidljive rezultate (posledice) u sadanjosti. The lift has broken down. We have to use the stairs. - Lift se pokvario. Moramo da idemo stepenicama. I have washed the car. It looks lovely. - Oprao sam kola. Izgledaju odlino.Radnju koja se desila u prolosti ali je mogue da se ponovi u sadanjosti. I have seen wolves in that forest. You can still see them sometimes. - Video sam vukove u toj umi. Jo uvek ih ponekad moe videti.Radnju koja je deava u nezavrenom vremenskom periodu. Vremenski period koji traje esto je oznaen sa today, this morning / afternoon / evening / week / month / year / century, recently, lately... I haven't seen him today. - Nisam ga danas video. He has had a lot of bad luck recently. - U poslednje vreme nije imao mnogo sree.U ovom znaenju esto se javljaju i prilozi ever i never da oznae ivotna iskustva subjekta. He has never eaten Chenese food. - On nikada nije jeo kinesku hranu.Radnju koja je poela u prolosti i jo uvek traje. U tom smislu se koriste for i since. For se koristi da oznai vremenski period u kojem radnja traje. We have lived here for 10 years. - ivimo ovde ve 10 godina.Since oznaava trenutak kada je radnja poela. They have been friends since their schooldays. - Oni su prijatelji jo od kolskih dana.

Present Perfect Tense and Past Simple TensePresent Perfect Tense se koristi kada govorimo o radnjama koje su se dogodile u neodreenom trenutku u prolosti. Mary has travelled to America. - Meri je putovala u Ameriku. I have broken my leg. - Slomila sam nogu.Past Simple e se upotrebiti kada imamo vremensku frazu koja nam jasno ukazuje na to kada se neto odigralo u prolosti. Mary travelled to America last year. - Meri je putovala u Ameriku prole godine. I broke my leg when I was ten. - Slomila sam nogu kad mi je bilo deset godina.Kada opisujemo odreeni dogaaj esto emo praviti kombinacije ova dva vremena. Kada navodimo injenicu do koje je dolo moemo upotrebiti Present Perfect. Ali ve svaka druga detaljnija informacija vezana za tu situaciju e biti izraena Past Simple Tense-om. I have lost my wallet. - Izgubila sam novanik. It happened in a supermarket. - To se desilo u supermarketu. I came to the cashier but there wasn`t a wallet in my bag. - Dola sam na kasu ali novanik nije bio u torbi. I was desperate. - Bila sam oajna.Uz re when ide Past Simple Tense, jer se trai tano vreme u prolosti. Have you ever been to England? - Da li si ikada bio u Engleskoj? Yes, I have. - Da, jesam. When did you go there? - Kada si iao tamo? I went there three years ago. - Iao sam pre tri godine.Relative PronounsRelative pronouns (odnosne zamenice) who, which, where uvode relativne (odnosne) reenice.Relativna zamenica who (ko) se koristi iskljuivo za ljude. The boy who is sitting in the corner is my brother. - Deak koji sedi u uglu je moj brat.Relativna zamenica which (koji) se koristi za neive stvari, kao i za biljke i ivotinje. I broke the tea cup which (that) belonged to my grandmother. - Slomila sam au koja je pripadala mojoj baki.Zamenica where (gde) se koristi za mesto. This is the town where I was born. - Ovo je grad gde sam roena.

Modal VerbsModalni glagoli su glagoli nepotpunog znaenja, koji odgovaraju naim: moi, hteti, umeti, smeti...U engleskom jeziku oni imaju tri vane karakteristike.1. trae dopunu u vidu infinitiva bez to2. imaju isti oblik za sva lica3. u odrinom i upitnom obliku ne koriste glagol to doMust je jedan od modalnih glagola koji oznaava postojanje obaveze (obligation). To je najee obaveza koja dolazi od prvog lica, tzv. unutranja obaveza. I must call my sister tonight. - Moram da pozovem sestru veeras. She must win the competition. - Ona mora da pobedi na takmienju.Glagolska konstrukcija have to ima slino znaenje kao i must. Razlika je u tome to have to oznaava obavezu koja dolazi od drugog lica, tzv. spoljanja obaveza. To se uglavnom odnosi na pravila i zakone koji su nam propisani. Children have to go to school. - Deca moraju da idu u kolu. You have to fill in this form to get a visa. - Morate da ispunite ovaj formular da biste dobili vizu.Glagol Have to se takoe koristi umesto glagola mdalnog glagola must u prolom i buduem vremenu, jer must nema oblike za njih. I had to leave the house at 4 because I had a meeting at 5. - Morao sam da odem iz kue u 4 zato to sam imao sastanak u 5. You didn't have to come if you didn't want to. - Nisi morao da doe ako nisi eleo. I`ll have to find a better job. - Morau da naem bolji posao.Treba voditi rauna o tome da Have to nije modalni glagol.Mustn't je odrian oblik glagola must i oznaava zabranu (prohibition). You mustn't smoke in the classroom. - Ne smete puiti u uionici. We mustn't play with matches. - Ne smemo se igrati sa ibicama.Can oznaava postojanje sposobnosti (ability) u sadanjosti dok can't oznaava nepostojanje sposobnosti. I can play the guitar. - Umem da sviram gitaru. She can't drive a car. - Ona ne ume da vozi auto.Could govori o sposobnosti koja je postojala nekada u prolosti. S tim u vezi couldn't oznaava nepostojanje sposobnosti u prolosti. Michael could climb trees as a child. - Majkl je mogao da se penje na drvee kao dete. I couldn't read when I was 4. - Nisam umela da itam kada mi je bilo 4 godine.Za sposobnost ili mogunost u prolosti, koristi se jo i glagol be able to. I wasn't able to come yesterday. - Nisam mogao jue da doemBe able to se takoe koristi za budunost. I'll be able to come tomorrow. - Moi u sutra da doem.Can / can't moe znaiti i imati / nemati dozvolu (permission) da neto uradite. You can leave the room. - Moete da napustite prostoriju. We can't vote when we are 16. - Ne moemo da glasamo ako imamo 16 godina.Should / shouldn`t (trebalo bi / ne bi trebalo) se koriste za davanje saveta, predloga, sugestija (advice, suggestions). Mary should go home. She has high temperature. - Meri bi trebalo da ode kui. Ima visoku temperaturu. You shouldn't walk alone by night. It is dangerous. - Ne bi trebalo da eta sam nou. Opasno jeMay / might se koriste da oznae verovatnou (probability) da e se neto desiti. Might nosi neto manju mogunost da se radnja ostvari. It may rain. It is cloudy. - Moda e padati kia. Oblano je. It might rain. It is still sunny. - Moda e padati kia. Jo uvek je sunano.Would se koristi za zamiljene situacije. esto se skrauje i glasi 'd Where would you go? - Gde biste ili? I wouldn't go by plane. - Ne bih ila bih avionom. I'd stay at some hotel. - Odsela bih u nekom hotelu.Past Continuous TensePast Continuous Tense (Prolo trajno vreme) se gradi od glagola TO BE u Past Simple Tense-u (Prostom prolom vremenu), tj. was/were i present participle-a (sadanjeg participa) glavnog glagolaPotvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I was working Ja sam radioWe were working Mi smo radili

You were working Ti si radioYou were working Vi ste radili

He was working On je radioShe was working Ona je radilaIt was working Ono je radioThey were working Oni su radili

Upitni oblikUpitni oblik glagola u Past Continuous Tense-u (Prolom trajnom vremenu) se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni oblik) pomonog glagola TO BE (u prolom vremenu) i line zamenice.Upitni oblik Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Was I working? Da li sam ja radio?Were we working? Da li smo mi radili?

Were you working? Da li si ti radio?Were you working? Da li ste vi radili?

Was he working? Da li je on radio?Was she working? Da li je ona radila?Was it working? Da li je ono radilo?Were they working? Da li su oni radili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Was I working? Yes, I was / No, I wasn'tWere we working? - Yes, we were / No, we weren't

Were you working? Yes, you were / No, you werentWere you working? Yes you were /No, you weren't

Was he working? Yes, he was / No, he wasn'tWas she working? Yes, she was / No, she wasn'tWas it working? Yes, it was / No, it wasn'tWere they working? Yes, they were / No, they weren't

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where was I working? Gde sam ja radio?Where were we working? Gde smo mi radili?

Where were you working? Gde si ti radio?Where were you working? Gde ste vi radili?

Where was he working? Gde je on radio?Where was she working? Gde je ona radila?Where was it working? Gde je ono radilo?Where were they working? Gde su oni radili?

Odrini oblikOdrini oblik Past Continuous Tense-a (Prolog trajnog vremena) se gradi od odrinog obika pomonog glagola TO BE u prolom vremnu i Present Participle-a (sadanjeg participa) glavnog glagola.Jednina (singular)Mnoina (plural)

I was not (I wasn't) working Ja nisam radioWe were not (weren't) working Mi nismo radili

You were not (weren't) working Ti nisi radioYou were not (weren't) working Vi niste radili

He was not (wasn't) working On nije radioShe was not (wasn't) working Ona nije radilaIt was not (wasn't) working Ono nije radiloThey were not (weren't) working Oni nisu radili

UpotrebaPast Continuous Tense (Prolo trajno vreme) se koristi za: Radnju koja je u prolosti due vreme trajala: She was reading a book all day yesterday. - Ona je ceo dan jue itala knjigu. Dve radnje koje su se u prolom vremenu paralelno deavale: While I was watching TV, my sister was doing her homework. - Dok sam ja gledao TV, moja sestra je radila svoj domai. Prolu radnju koja je due trajala a prekinuta je nekom drugom prolom radnjom. Ta druga radnja se obino izraava prostim prolim vremenom (Past simple tense): I was watching TV when the telephone rang. - Ja sam gledao TV kada je telefon zazvonio. When we arrived they were playing cards. - Kada smo stigli oni su igrali karte.Napomena: Glagoli koji se ne koriste u Present Continuous Tense-u, ne koriste se ni u Past Continuous Tense-u. Umesto njih se obino koristi glagol u Past Simple Tense-u.Passive VoiceGlagoli imaju dva stanja: aktiv ili radno stanje i pasiv ili trpno stanje.Ako subjekat reenice vri radnju, onda je glagol u aktivu. Somebody cleans the office every day. - Neko isti ovu kancelariju svakog dana.Ako subjekat reenice trpi radnju, onda je glagol u pasivu. The office is cleaned every day. - Ova kancelarija se isti svakog dana.Objekat aktivne reenice (the office) postaje subjekat pasivne reenice i dolazi na poetak reenice, a glavni glagol (clean) se stavlja u pasiv (is cleaned).Pasiv se gradi od odgovarajueg oblika glagola to be i past participle-a (prolog participa) glavnog glagola.Tako e u sadanjem vremenu pasiv glagola clean glasiti: am cleaned, are cleaned, is cleaned - u zavisnosti od licaa u prolom vremenu: was cleaned, were cleaned - u zavisnosti od lica

Reenica koju smo imali u sadanjem vremenu, ovako bi izgledala u prolom. Somebody cleaned the office yesterday. - Neko je jue oistio ovu kancelariju. (aktiv) The office was cleaned yesterday. - Ova kancelarija je oiena jue. (pasiv)Primeri pasiva: Butter is made from milk. - Buter se pravi od mleka Oranges are imported into Britain. - Pomorande se uvoze u Britaniju. How often are these rooms cleaned? - Koliko esto se iste ove prostorije? This house was built 100 years ago. - Ova kua je sagraena pre 100 godina. These houses were built 100 years ago. - Ove kue su sagraene pre 100 godina. When was the telephone invented? - Kada je izmiljen telefon?UpotrebaPasiv se koristi: Kada ne znamo ko je izvrio radnju The house was built in the 19th century. - Kua je izgraena u 19.-om veku. Kada izvrilac radnje nije bitan. Wine is served during the lunch. - Vino se slui tokom ruka. Ako elimo da oznaimo izvrioca radnje, koristimo predlog by. These cakes were made by my mother. - Ove kolae je napravila moja majka.Napomena: Samo prelazni glagoli (glagoli koji imaju objekat iza sebe) mogu da se stave u pasiv.Conditional sentencesKondicionali (uslovne reenice) su zavisne reenice koje se uvode veznikom if (ako). U zavisnosti od toga kolika je mogunost za ostvarenje radnje svi kondicionali se dele na prvi, drugi i trei kondicional.The First Conditional (prvi kondicional)Prvi kondicional se jo naziva i realni. Sam naziv kae da postoji velika mogunost za ostvarenje radnje koja se uslovljava. Kao i u svakoj sloenoj reenici, razlikujemo kondicionalnu (uslovnu) reenicu i glavnu reenicu.Uslov se u prvom kondicionalu izraava u Present Simple Tense-u, dok se u glavnoj reenici javlja Future Simple (will + infinitiv bez to). If you finish your homework on time, you will get a good mark. - Ako zavri domai zadatak na vreme, dobie dobru ocenu. If she spends all the money, she will not go shopping. - Ako potroi sav novac, ona nee ii u kupovinu.

Kao varijacije prvog kondicionala javljaju se sledee izmene:1. Umesto oblika will+infinitiv mogu se javiti ostali modalni glagoli sa infinitivom. If you want to lose weight, you should/must eat less bread. - Ako eli da oslabi, trebalo bi / mora da jede manje hleba. If everything is in order, you may/can leave at once. - Ako je sve u redu, moe odmah otii.2. U glavnoj reenici se moe desiti da se takoe javi Present Simple Tense. To se deava kada govorimo o naunim injenicama ili drugim izvesnim radnjama. If you heat ice it turns to water. - Ako zagreva led pretvorie se u vodu. If there is an economy crisis prices go up. - Ako nastane ekonomska kriza cene rastu.

Second ConditionalDrugi kondicional nosi sa sobom manju verovatnou da e se radnja ostvariti iako to nije potpuno nemogue.Uslov se izraava Past Simple Tense-om, dok se u glavnoj reenici nalazi modalni glagol would + infinitiv bez to. If I had a map, I would lend it to you. - Kad bih imala mapu, posudila bih ti je. If someone stole my car, I would call the police. - Kad bi mi neko ukrao auto, pozvala bih policiju.

Proli oblik glagola TO BE se esto u drugom kondicionalu javlja samo kao WERE za sva lica. If I were you, I wouldn't do that. - Da sam ja na tvom mestu, ne bih to uradila.

Varijacije se takoe mogu javiti u obliku modalnih glagola koji zamenjuju would+infinitiv u glavnoj reenici. If I knew his number, I could ring him up. - Kad bih znala njegov broj, mogla bih da ga pozovem. If you tried again, you might succeed. - Kad bi ponovo pokuao, moda bi uspeo.Past Perfect TensePast Perfect Tense (Davno prolo vreme) se gradi od pomonog glagola TO HAVE u Past Simple Tense-u (prolom prostom vremenu), tj. had i past participle-a (prolog participa) glavnog glagola.Potvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I had (I'd) worked Ja sam bio radioWe had (We'd) worked Mi smo bili radili

You had (You'd) worked Ti si bio radioYou had (You'd) worked Vi ste bili radili

He had worked (He'd) On je bio radioShe had worked (She'd) Ona je bila radilaIt had worked (It'd) Ono bilo je radiloThey had (They'd) worked Oni su bili radili

Jednina (singular)Mnoina (plural)

I had (I'd) slept Ja sam bio spavaoWe had (We'd) slept Mi smo bili spavali

You had (You'd) slept Ti si bio spavaoYou had (You'd)slept Vi ste bili spavali

He had (He'd) slept On je bio spavaoShe had (She'd) slept Ona je bila spavalaIt had (It'd) slept Ono je bilo spavaloThey had (They'd) slept Oni su bili spavali

Upitni oblikUpitni oblik glagola u Past Perfect Tense-u (Sadanjem svrenom vremenu) se gradi inverzijom (u odnosu na potvrdni oblik) pomonog glagola TO HAVE (u prolom vremenu) i line zamenice.

Jednina (singular)Mnoina (plural)

Had I worked? Da li sam ja bio radio?Had we worked? Da li smo mi bili radili?

Had you worked? Da li si ti bio radio?Had you worked? Da li vi ste bili radili?

Had he worked? Da li je on bio radio?Had she worked? Da li je ona bila radila?Had it worked? Da li je ono bilo radilo?Had they worked? Da li su oni bili radili?

Na Yes/No pitanja se odgovara kratkim odgovorima (Short answers) na sledei nain:Jednina (singular)Mnoina (plural)

Had I worked? Yes, I had / No, I hadn'tHad we worked? - Yes, we had / No, we hadn't

Had you worked? Yes, you had / No, you hadn'tHad you worked? Yes you had / No, we hadn't

Had he worked? Yes, he had / No, he hadn'tHad she worked? Yes, she had/ No, she hadn'tHad it worked? Yes, it had / No, it hadn'tHad they worked? Yes, they had / No, they hadn't

Upitni oblik Wh- questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Where had I worked? Gde sam ja bio radio?Where had we worked? -Gde smo mi bili radili?

Where had you worked? Gde si ti bio radio?Where had you worked? Gde ste vi bili radili?

Where had he worked? Gde je on bio radio?Where had she worked? Gde je ona bila radila?Where had it worked? Gde je ono bilo radilo?Where had they worked? Gde su oni bili radili?

Odrini oblikOdrini oblik se gradi od odrinog oblika prolog vremena glagola Have i Past Participle-a glavnog glagola.Jednina (singular)Mnoina (plural)

I had not (hadn't ) worked Ja nisam bio radioWe had not (hadn't) worked Mi nismo bili radili

You had not (hadn't) worked Ti nisi bio radioYou had not (hadn't) worked Vi niste bili radili

He had not (hadn't) worked On nije bio radioShe had not (hadn't) worked Ona nije bila radilaIt had not (hadn't) worked Ono nije bilo radiloThey had not hadn't)worked Oni nisu bili radili

UpotrebaThe Past Perfect Tense se upotrebljava: za radnju koja se zavrila pre neke druge prole radnje: She suddenly found that she had lost her camera. - Odjednom je shvatila da je izgubila foto aparat. When I called on him he had already left. - Kada sam ga posetio, on je ve bio otiao. u zavisnim reenicama uz after: After we had reached the top, we began to feel tired. - Poto smo se popeli na vrh poeli smo da oseamo umor. His friends tried to help him after he had lost all his money. - Prijatelji su pokuali da mu pomognu poto je izgubio sav svoj novac.