Graficki kolektiv - radovi u nastajanju Slavica …...RADOVI U NASTAJANJU U svojoj, sada već...
Transcript of Graficki kolektiv - radovi u nastajanju Slavica …...RADOVI U NASTAJANJU U svojoj, sada već...
Slavica Dragosavac je tokom
profesionalnog rada realizovala veliki broj projekata iz oblasti dizajna, advertajzinga i vizuelnih um
etnosti. Izlagala je samostalno i na više od 50 grupnih
izložbi u zemlji i inostranstvu. Radila je na poziciji art direktora u agencijam
a Saatchi & Saatchi
i McCann Erickson u Rim
u i kreativnog direktora u agencijama O
gilvy i Draft FCB u Beogradu.
Kao kreativni direktor osvojila je više nagrada m
eđu kojima su G
rand Prix na festivalu Zlatni petao / serija bilborda W
iener Stadtische osiguranje, prva nagrada / Maxim
pozivnica, prva nagrada / kalendar W
iener Stadtische, prva nagrada / kalendar Om
Ogilvy na izložbi kalendara u
Novom
Sadu i prva nagrada UEPS-a za Ball Packaging prom
otivne aktivnosti. D
iplomirala je i m
agistrirala na Fakultetu primenjenih um
etnosti u Beogradu i dobitnik je
nagrade Rista i B
eta Vukanović. Specijalizirala je u Rim
u kao stipendista Vlade republike
Italije. Od 2009. radi kao docent na Fakultetu um
etnosti u Nišu, na predm
etu Plakat, Odseka
za grafički dizajn.
RAD
OV
I U N
AST
AJA
NJU
U sv
ojoj
, sad
a ve
ć ku
ltnoj
kni
jizi D
izaj
n i z
loči
n, H
al F
oste
r u n
izu
esej
a op
isuje
utic
aj
adve
rtajz
inga
i ko
nzum
eriz
ma
na u
met
nost,
arh
itekt
uru
i diz
ajn,
kon
statu
jući
da
su se
star
e ra
spra
ve o
utic
aju
i raz
lici e
stetsk
og i
upot
rebn
og d
anas
pot
puno
izgu
bile
na
znač
aju
i uto
pile
u
kom
erci
jaln
om k
arat
keru
savr
emen
og d
ruštv
a. I
dok
su se
um
etni
ci m
oder
ne u
glav
nom
su
prot
stavl
jali
zaht
evim
a in
dustr
ije i
građ
ansk
og k
onfo
rmiz
ma,
dan
ašnj
i um
etni
ci i
diza
jner
i vi
še i
ne p
ruža
ju o
tpor
i žr
tvuj
u sv
oje
idej
e i a
utom
oniju
jedn
oj g
loba
lnoj
man
ipul
aciji
koj
a do
lazi
pre
sveg
a od
indu
strije
zab
ave.
Hip
erre
alno
st sv
eta
u ko
me
živi
mo
i zna
čaj k
oji j
e el
ektro
nska
slik
a na
met
nula
suzi
la je
pro
stor d
elov
anja
i og
rani
čila
upo
trebu
kak
o te
hnik
a,
tako
i m
edija
ali
i stv
ari k
oje
izla
ze iz
osp
ega
diza
jnira
nog
i mas
ovno
pro
izve
deno
g.
Foto
graf
ija i
graf
ička
um
etno
st u
posle
dnje
vre
me
posta
ju sv
e uz
budl
jivije
pod
ručj
e sa
vrem
ene
umet
nosti
unu
tar k
ojih
se te
mat
izuj
u pr
oble
mi s
avre
men
og d
ruštv
a i k
ultu
re.
Posta
vlja
jući
feno
men
pro
izvo
dnje
i pe
rcep
cije
slik
a u
sred
ište
svog
inte
reso
vanj
a, S
lavi
ca
Dra
gosa
vac
se u
svoj
im ra
dovi
ma
foku
sira
na k
orišć
enje
sam
ih te
hnol
ogija
štam
pane
slik
e al
i i n
a pr
oces
rada
koj
i pra
ti na
stana
k je
dnog
um
etni
čkog
del
a.
Rado
vi S
lavi
ce D
rago
sava
c ja
sno
su g
rupi
sani
u tr
i poj
edin
ačne
cel
ine,
koj
e su
isto
vrem
eno
međ
usob
no p
ovez
ane.
Prv
u či
ne p
laka
ti na
stali
za v
rem
e bo
ravk
a u
Italij
i, ka
o je
dan
spec
ifiča
n ob
lik iz
raža
vanj
a i u
met
niči
n po
kuša
j da
se n
a ov
om v
eom
a za
htev
nom
pol
ju
ostv
ari c
elin
a ko
ja iz
lazi
iz o
kvira
čist
o gr
afič
kog.
Dru
gu c
elin
u či
ne ra
dovi
nas
tali
inte
rven
cijo
m n
a of
setn
oj p
loči
i tre
ću, s
impl
ifiko
vani
aps
trakt
ni c
rteži
gva
šom
ura
đeni
na
obič
nom
A4
form
atu.
Sve
tri c
elin
e za
prav
o po
vezu
je sa
ma
met
odol
ogija
gra
fičke
slik
e.
Crte
ž je
ovd
e sh
vaće
n ka
o te
mel
j sva
ke p
reds
tave
, on
je u
rado
vim
a Sl
avic
e D
rago
sava
c sv
eden
na
znak
, ofo
rmlje
n lin
ijom
kao
osn
ovni
m sr
edstv
om, a
li i b
lagi
m in
terv
enci
jam
a u
vidu
bris
anja
bel
om b
ojom
ili k
orek
toro
m k
oje
doda
tno
nagl
ašav
aju
fragi
lnos
t pre
dsta
ve.
Ova
ogo
ljeno
st je
prim
etna
i u
drug
oj c
elin
i, of
setn
im p
loča
ma,
u k
ojoj
je sl
ika
“zau
stavl
jena
” u
svoj
oj ru
dim
enta
rnoj
fazi
, tre
nutk
u pr
ed sa
m u
laza
k u
štam
pu.
Velik
i for
mat
i pla
kata
zap
ravo
pre
dsta
vlja
ju v
rhun
ac ir
onič
nog
sagl
edav
anja
odn
osa
slike
i stv
arno
sti. F
otog
rafij
e pe
jzaž
a ra
đene
dig
italn
om k
amer
om d
elim
ično
su p
rekr
iven
e ta
kođe
de
limič
no p
rovi
dnim
pap
irom
, for
mira
jući
tako
kol
až n
a ko
ji je
kao
osn
ovu
posta
vlje
n gr
afič
ki z
nak
- crte
ž. Z
anim
ljivo
je n
apom
enut
i da
je i
sam
pro
vidn
i pap
ir ta
ko o
brađ
en d
a fo
rmira
crte
ž po
sebi
. Raz
ličiti
ele
men
ti ko
laža
form
iraju
slož
enu
ispre
plet
anu
struk
turu
koj
a m
omen
taln
o uv
lači
pos
mat
rača
u sa
gled
avan
je in
triga
ntne
viz
ueln
e pr
edsta
ve. O
vako
fo
rmira
nu p
reds
tavu
upo
tpun
java
, nat
pis “
wor
k in
pro
gres
s” re
ferir
ajuć
i na
već
istor
ijsku
pr
aksu
ova
kvih
rado
va a
li ist
ovre
men
o i k
orist
eći g
a da
eks
plic
itno
nazn
ači i
deju
slik
e ka
o pr
oces
a, k
ao k
ontin
uira
nog
upisi
vanj
a i u
čita
vanj
a zn
ačen
ja.
Slav
ica
Dra
gosa
vac
u sv
ojoj
um
etni
čkoj
pra
ksi p
olaz
i od
pret
posta
vke
da p
olje
nje
nog
rada
ni
je u
napr
ed d
efin
isano
i od
ređe
no. N
jeni
rado
vi su
reda
k slu
čaj u
koj
ima
imag
inac
ija i
umet
ničk
a slo
boda
form
iraju
pre
dsta
vu k
oja
pruž
a m
oguć
nost
za ra
zlič
ita tu
mač
enja
i sa
gled
avan
ja. O
na se
poi
grav
a se
slik
om k
ao ta
kvom
obo
gaću
jući
nje
n sp
ekta
r, in
terv
enišu
ći
na n
joj m
enja
jući
nje
n vi
zuel
ni k
od. K
orišć
enje
m ra
zlič
itih
tehn
ika
i met
oda
izlo
žba
koja
je
pred
nam
a je
i m
ali e
gzem
plar
svih
prip
rem
nih
proc
esa
i rad
nji k
oji s
u sa
stavn
i deo
nas
tana
ka
neko
g ra
da a
li i f
inal
nog
proi
zvod
a u
oblik
u je
dne
konc
eptu
alno
dob
ro z
amišl
jene
izlo
žbe.
Saša
Janj
ić
Izdavač: Grafički kolektiv B
eograd, Obilićev venac 27
tel / faks: 2627785, 3285923graficki@
eunet.rs, ww
w.grafickikolektiv.orgU
rednik: Ljiljana Ćinkul
Um
etnički savet: Branim
ir Karanović, B
iljana Vuković,
Dim
itrije Pecić, Vladim
ir Veljašević i Jelena Jocić
radovi u
nastajanju Slavica D
ragosavac30. septem
bar - 12. oktobar 2013.
30. septembar - 12. oktobar 2013. Gаlerijа Grаfički kolektiv Beogrаdradovi u nastajanju Slavica Dragosavac
Slavica Dragosavac je tokom profesionalnog rada realizovala veliki broj projekata iz oblasti dizajna, advertajzinga i vizuelnih umetnosti. Izlagala je samostalno i na više od 50 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Radila je na poziciji art direktora u agencijama Saatchi & Saatchi i McCann Erickson u Rimu i kreativnog direktora u agencijama Ogilvy i Draft FCB u Beogradu. Kao kreativni direktor osvojila je više nagrada među kojima su Grand Prix na festivalu Zlatni petao / serija bilborda Wiener Stadtische osiguranje, prva nagrada / Maxim pozivnica, prva nagrada / kalendar Wiener Stadtische, prva nagrada / kalendar Om Ogilvy na izložbi kalendara u Novom Sadu i prva nagrada UEPS-a za Ball Packaging promotivne aktivnosti. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i dobitnik je nagrade Rista i Beta Vukanović. Specijalizirala je u Rimu kao stipendista Vlade republike Italije. Od 2009. radi kao docent na Fakultetu umetnosti u Nišu, na predmetu Plakat, Odseka za grafički dizajn.
Izdavač: Grafički kolektiv Beograd, Obilićev venac 27tel / faks: 2627785, [email protected], www.grafickikolektiv.orgUrednik: Ljiljana ĆinkulUmetnički savet: Branimir Karanović, Biljana Vuković, Dimitrije Pecić, Vladimir Veljašević i Jelena Jocić
radovi u nastajanju Slavica Dragosavac30. septembar - 12. oktobar 2013.
RADOVI U NASTAJANJU
U svojoj, sada već kultnoj knijizi Dizajn i zločin, Hal Foster u nizu eseja opisuje uticaj advertajzinga i konzumerizma na umetnost, arhitekturu i dizajn, konstatujući da su se stare rasprave o uticaju i razlici estetskog i upotrebnog danas potpuno izgubile na značaju i utopile u komercijalnom karatkeru savremenog društva. I dok su se umetnici moderne uglavnom suprotstavljali zahtevima industrije i građanskog konformizma, današnji umetnici i dizajneri više i ne pružaju otpor i žrtvuju svoje ideje i automoniju jednoj globalnoj manipulaciji koja dolazi pre svega od industrije zabave. Hiperrealnost sveta u kome živimo i značaj koji je elektronska slika nametnula suzila je prostor delovanja i ograničila upotrebu kako tehnika, tako i medija ali i stvari koje izlaze iz ospega dizajniranog i masovno proizvedenog. Fotografija i grafička umetnost u poslednje vreme postaju sve uzbudljivije područje savremene umetnosti unutar kojih se tematizuju problemi savremenog društva i kulture. Postavljajući fenomen proizvodnje i percepcije slika u središte svog interesovanja, Slavica Dragosavac se u svojim radovima fokusira na korišćenje samih tehnologija štampane slike ali i na proces rada koji prati nastanak jednog umetničkog dela. Radovi Slavice Dragosavac jasno su grupisani u tri pojedinačne celine, koje su istovremeno međusobno povezane. Prvu čine plakati nastali za vreme boravka u Italiji, kao jedan specifičan oblik izražavanja i umetničin pokušaj da se na ovom veoma zahtevnom polju ostvari celina koja izlazi iz okvira čisto grafičkog. Drugu celinu čine radovi nastali intervencijom na ofsetnoj ploči i treću, simplifikovani apstraktni crteži gvašom urađeni na običnom A4 formatu. Sve tri celine zapravo povezuje sama metodologija grafičke slike. Crtež je ovde shvaćen kao temelj svake predstave, on je u radovima Slavice Dragosavac sveden na znak, oformljen linijom kao osnovnim sredstvom, ali i blagim intervencijama u vidu brisanja belom bojom ili korektorom koje dodatno naglašavaju fragilnost predstave. Ova ogoljenost je primetna i u drugoj celini, ofsetnim pločama, u kojoj je slika “zaustavljena” u svojoj rudimentarnoj fazi, trenutku pred sam ulazak u štampu. Veliki formati plakata zapravo predstavljaju vrhunac ironičnog sagledavanja odnosa slike i stvarnosti. Fotografije pejzaža rađene digitalnom kamerom delimično su prekrivene takođe delimično providnim papirom, formirajući tako kolaž na koji je kao osnovu postavljen grafički znak - crtež. Zanimljivo je napomenuti da je i sam providni papir tako obrađen da formira crtež po sebi. Različiti elementi kolaža formiraju složenu isprepletanu strukturu koja momentalno uvlači posmatrača u sagledavanje intrigantne vizuelne predstave. Ovako formiranu predstavu upotpunjava, natpis “work in progress” referirajući na već istorijsku praksu ovakvih radova ali istovremeno i koristeći ga da eksplicitno naznači ideju slike kao procesa, kao kontinuiranog upisivanja i učitavanja značenja. Slavica Dragosavac u svojoj umetničkoj praksi polazi od pretpostavke da polje njenog rada nije unapred definisano i određeno. Njeni radovi su redak slučaj u kojima imaginacija i umetnička sloboda formiraju predstavu koja pruža mogućnost za različita tumačenja i sagledavanja. Ona se poigrava se slikom kao takvom obogaćujući njen spektar, intervenišući na njoj menjajući njen vizuelni kod. Korišćenjem različitih tehnika i metoda izložba koja je pred nama je i mali egzemplar svih pripremnih procesa i radnji koji su sastavni deo nastanaka nekog rada ali i finalnog proizvoda u obliku jedne konceptualno dobro zamišljene izložbe.
Saša Janjić