Gradina pri Malom Mošunju kod Travnika u Bosni.

5/13/2018 Gradina pri Malom Mošunju kod Travnika u Bosni. - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/gradina-pri-malom-mosunju-kod-travnika-u-bosni 1/6

- 220 -

J2 [ ~aJbJI ie TBKCT SaMvmeH, rra [e AOTD~ reonasr JlHIbro Tara

liICrryCTFIO. MO:)F.:,Aa Ha~f HaJba r ro r ryThaTH OBaKO:

a ce l I I ' I ( rrr)e 'I'oxamea .

PaIITll.

'rr H e - c d,=\(H rJ

('d A

EO . l U l ' K R '1.

TT • II 1\'"'" C'R'n" Pa If 0 e. 'I- : L 1i l' l :8 ] : " 1'1 c'a , kJ » f"

3aymje (ItOP; EOJbYHlt).

e / \ ~ 1 f f X filb Nq ( O ( J ) H

bq~HHH\~ IT f\lM~ } - J H

I -I

C .n ll J (, a S .

'qnTai: "Ace ,7.[e~]( Xepa;&:b n a CBOR oaillTIIHH a a 1I.ns ··

J '1: eRR'!' o (H )~ '·Ha';Il'IT.Hc (CJIJIMC(f , 8) ie rra C ' . .Teii.II':Y·

- 221 -

A r h e 0 I 0 · s k e crt ice.. Priopeio rndarski satnit > V. R,auiul!; llry.

,(Nastaval<, vidi "Glllsnik zemaljskog muzeja", god:i.lla 1892., knjiga, II,! strane 1l7. do 127.)

7. Rimska naseobtna itrnsld castrum kod Baujeluke,

Dr. Oto Blau (Reisen in Bosnien und, del' Hercegovina 1 ),

Berlin, 1877., str. 130. id.) pise 0 tome:"Ja sam pehodio na desnoj obali Vzbasa mjesto, koje se

zove 'I'r n, ikoje sn uri oznaci li kao razval inu staroga grada. ; ovdje11/2 sat od dana~njeg mjesta vele, da je nekec bila J3anjs.lukasa 1200 kuca, koje su megjutim opustjele radi kuge. Danas ondjestoii samo osarnljena dZamiia sa dva turbeta. Zanimljivo i ieCinamjesto 1 / <! sata nlze dsamije LlZ V r bas, gdje uzvisena ovalna pro-8to1'ija, kako se eini, lIJ,eg'daogragjen,a nasipom ijarkcm, dtlga 72,a Sil'ok.a 36 koraka u sievero-juznom pravcu sa dvije terase, kojese sa strane na nju pl'islanjaju,prUici starome castrumn; uz l'~ceni

jarak .sagradio je sada neki mlinar svoj mlin."

Na temelju te vijesti trazio ie Tomaschek (Die vorslavisehe

'I'opographie de n Bosna, Hel'cegovina, Crna Gora und, del ' angren-zende]'). Gebiete."), Izvj. c. 10,. g·eogl' . drustva 188:0" str, 497.) U

'I'mu gtaciiu Ad Lad ios u An o nincv o.m itin erar u.

Prije seega tre;balo 'bi ispraviti, da opeina 'I'm, 7 clo8lcrn

ID Z .rijeku od Banjeluke, dodnse obje obale zaprema, ali da su kako

ostaaci i-imske naseobine, talco ioba turb eta , a isto take i takozvani eastrum Blau-ov le~ali uz Iij ev u obalu rijeke, dol>: 1h i e on

premjestio :na d.eSRU obalu.I ja sam najprije nmogo vremena izgabio traZe6i dzamiju na

desnoj obali, otkud sam mislio naci castrum, koii sam. po opisu

ddao prelristoriekim zrtvo:valistem.Istom posliie mnogog' raspitivanja aznao sam, da U'Z dosnu

obalu uopeenema turbeta, a drvena dzamija, koj.a je megjutull za

vremena okupacije izgorjela, da je uz oba turbeta bila na l i !8vOj bbali- .

Ja se sada vratih na l i jevLl obalu t'e sam odmah uz oba pra~stara turb eta, ad kojih ie .nad [ednim svod od tesane sedre, a nad

dl"tlg im od opeke, nasao temelje izgorie1e dZamije.U svoj okolini tih turbeta nalaze se po njivama daleks ravniee

rasut i estanci zgrada, kao imnostvo tip~kog , r imsk@g krovnogcrijepa, te po tome ne maze biti surnnje, da se Ie tuda nekod pro-

stirala rimska naseobina,

» P Il00VIUie- po Bosni iHercegovini.~) Predslovjeusk$ topograIija Bosne, Hercegoviue, CI~e Gore i' susjednih krajewt-.

2



' I'obozuj i east rum Blau-ov, koj i sam, posto sam se [ednom orisn-

tirao, lako nasao, nije drugo nega od prirode onaka upriliceno mjesto.

Vrbas je naime pred mnago vremena proro-vao SYOi8 oba1epovis vodenice, sto je Blau spominje, ikoja jo s is-ada posteji, pa

ie ogrankom1

koji je sada vee opet zamuljen, odvojio komad obaleod ostialog zemljista. Time je. nas tao posve nepravilan ovalsn zara-

vanak, koji se prostire prama jugoistaku iu sill zavrsava, Najveca

mu ie sirina aka 25 m, a najveca duljina oko 55 ?n. Taj zaravanak

visinom ie , posve ravan obali unaokolo, te po tome nipost~ nii ,eu'ZviSen, kako Blau iav1ia.. Nigdje se nadalie ne razabire ill qaJ-manii trilg, da su liuclske ruke sudielovale pri postanju tog malog

zaravanka, a j0S manie ,;rigja se .onuda trflig'ova nekadasnjim zidinama

ill man!' samo btmad1ca Iiie _ p a 1 opeke, i lovastog crepov~ia is1.Ne mo2e dakle ni gOY()l!a 'biti 0 tome, da 'ie tu kada hio

kak::LY'rimski Qas·trUIh..

8.C;rkveni po dol' k od PistaliIie blizu Cazina i rimsRa l i·a ,Reobi:n1t"kod

Ljusine blizu Oteke.

VozeCi se na kotarsko] .0estl ed Krupe prama Ca-zinu , 2m .pa -z i6e s

karl sela Pi~ta-liJle udaljini od 1 l o m . po pl 'l l ici slBv'e'l"110 odceste

-podfJl' crkve SY. Petra, R o i D ) tot;;lrnipriiatno ozivljaya; ieanolikostDl~eZuljcimaidclinama okicellQg onog kraj~. .

Taj crkveni pode l l ' stoji uz aanasnju inalu isil'omasku seoskuerkvieu. On :;>east~i i od teme- l j~ uekadas.nje orkve ispomenutog v e ecetvel '3fstog zvonika; koji je - na-syojQi istochoji zapadno] strani

l . ' - a - S P U k U N t ivisok oko 14 m: .

Orlrva je bila praYORumo zdanje., pruzeno odistoka prama

z:a.padu od 14?n dusine i6 'l'fi, sh'in~, pred kojim 8! 3 uzdiz,e zvonik

S duljinom stranice od fP/B m : .ISIo(Jua s trana, gaje je valida sta- jao zl'tvenik! pra-vo je zagra~

g j e n ' f t , _ taka ~a t a . . ? T k : : , a niie ~aI~apsid~: . .. .Veoma Ie zanrto lpv _grag]evTll ma-tenla! zvomka1 leI' dok $11

zidovi ad lomljenog kamenazidani lijepam, vidi sa u toruja naprvi pO,gled, da, je sazidan od gragie l1€!kadasnje rimske 'hg'rad:e.. lJzidu .mu naime vidis posve bez reda i zmi jesa .n tesani vapnenac,tesap.u sear'll , lomlieni kamen iximsku .01)ekt i , koja ie potoni~ castouzidana ml:~giu kamenitim ms.tel 'i ja lom 1 ima do 8 e r n , debljine.

Nijesam t!logaosaz-nati, da I i n nepo. srednoi blizini PistaHnceima ·ostanaka od rimskih zg):ada, nal 'o. . ,eito' rasutih komad'll! opelte,.

pa la,SnD mQze biti, da ie materital za t a . i zv{:mik dobavil ,en adi :azvaliua rimske naseo bi.ne u Ljusini, epdine o1 f d c ke .

No. lijevoi o~,ali po:toka Ljus.ine vigjaju.sa naime u Ljus in1 , . i

to na zemJ- i i s : t u Gl 'Qmili , nadaleRo k u c. e. P e re M:i:h. i6a, ce"Sto' t eme- l j ir im sK ih .z g' Ta da , a njive isiks:re 1il .okolou auljini ad B OD 'Inn ish-ini

-223 -

od 80 'Tn po prilici sasvim s1,1zasute komadima rimske .opelre, narceitozmurnjaka. Tu mora dakle da je stajala eitava rimska naseobina

pa. i: ucitel] Mila-n O~raaovi6, ~o,ii Ie jednu od razvalina tamosnj11~zda~J~ prekopao, ondje nasao 1 nasem zemaljskom muzeju _P0813 .0

l 'aZhcit.og gragjevnog materijala, megju ostalim idva kratka stupas glavlCama.

9. Grad Busantn k od L tv na .

U sem'ati2illiU /,almae mi'ss ion.ar-ia e provinciae Bosn a e

arg·entinae ordinis f ra.tr o r um minoruln ob- serV'ant i :um

pro 1877", M@stal' 1877.,. ima na strani 77. ova hilje§ka:

. ."Ad railioero mentis Tusnicaamplaecujusdam civitatis muzis

clrictae .rudera,. et Iapides disjeoti, quae in hanc diem portat 1}o;men

Grad Bu sau.iu ~.". ~ va v~jest. i d~~ji iz vjestaji iuziuil'a M ai a, . k oii vel i, da je11~adi0 tl'a;g l 'lITl.sko! cesti o d ,gorskog kla ruva Prol0:ga prekoV]~do~a do mjest a t ]3 uzanill, bija-htl Toma.scheku2 ) pov odom,

te leu gradu Buzaninu u'azio ~taciju rimske eeste In m 0n t e B u I-s in io p eu ti ng er ov e table ili Mon s VI.;dsi zee-mljopis-cara;~msltog.

Blau S ) nada-Ije. hiljezi u svome putokaztl u~ danasnji jaha~i

put.iz Li 'Vl la preko Vidosa; i GrguricSa. u ,ZUPalTjac podol'~Tacli: rreBllzanin, a li oeevidno slijedeci gpl'nj@j na:znad .semati!lmaJ, s amo pI! kazivanju,. PQs t o sam. n ij :e b io U@llom hain.

Hoe-riles") ua$uprot sndi, da ie l'imskastacija . ,In rn on t.e

Bulsin~o" bila rrad 'kianeem RaduS'e planiue- megj~ Gor. Va-

]ndom iP'roe o r o m a]_')r imje6tt je u opasei, c1a,je "Grri,dBuzanin"

samo .rasvalina nez' lla tnog, sredQvjekoggl 'adiCa, kako su na stot iuerasute u zemlji,

U }lUmskoi karti Bosne iHe' r ce ,gov ine· llapoltonl1aznaeen je usr.e6eni ia,baci put Livno-Znpanjan malen podor, koi i megju t !m ad pri -

like § ' / " 2 lem aalie na istok lez i nego ito Elan bil jeh i grad Bu~anin .To uostal,mn S obzirem na prijasnju rredosta tnu kal ,tograiiju

ne hi ~i 6udo hilo; al i 58 ta j p o C lO ' lc 'uopce zeve Visegrad, a neEuzariln.

Visegr.@,..d lezi, kaJ ro sam l;L Zupanjeu. s p0u.zdane stl'anedozn.a~, na sje_Y81'ozapadnam In;aju V uoij-e-gp ali ana. gOl'skojglaVlCl , do koje ",odi zal'a$ten put, koji semegju.tjm i o s dobro

r azabi l ; '13 , a sa-stoji o.d elipticke·· m o p e . kamenja ,od 10'fl.~i I) m p-o

._'),,;Pri ~u gfI1'~ Tu~n~e , : . t az1f i l - l ine i5e ( le -m", .! ! lprosftallognokQggrau-a ira.Zhacal'lo Imwrmji;!,kOj '" danas n_Og~nne' Grad B:l li Ianm.u

'2) Iz:vj01!{~ii c. kr, .gceog;r. aru~ tV_a; l I B ea u 1 8!, !O . W . 'Tomasehek: -Preilo;lovjenskli . tQpqgrafijaBosnel H e r ee ,, "O v : m e, C r r r( l G o r e i~usief1nib 'l"emf~lja. S lr . 5 18 . i d .. -

. ~) ." £u tQ v an i~ i io B o sn i j H fwee .t : "' ! vi l li . O i l e l I- . a Ot . tma BIal1ft, Bedin 18 17 ..f) SLedni"ki i~v.jes~ij c.. .kr~akll,ftem.iie :nlluka.u Bed» 1881. Dt. Y. Ho.eJ'l1es~Stru:ilw

He-r .e l lgQv lne i~ l nA J ev . a BO l l : ne , Sir. 937.



- 224 -

prilici 11 premjeru, gdje sa .na povrsini ne vide komadi opeke, alise vide komadi Iijepa itragovi pozara, Doha te male utvrde moglobi. se dakle eventualno utvrditi samo otkopavanjem zidina.

N ego ima zemljiste Buzanin nasumskoj karti Bosue iHercego-vine mnogo dalje na zapad j to na prot ivnom, dakle jugo-zapadnomkraju podnozja ' I'usnice planine kod sela Mis i ali 1 1 a karti nitima znaka za ka ku razvalinu, koi ,a bi tamo hila, niti je sapisana

l' ijec "grad Ii,

Posto sam u Ijetu 189 L imao da putujem iz , Z u pan iit uLivno,odlucih radi tog§t, da stvar rasjasnim, ne ici cestom, nego

odabrah jahaCi put ad Z 11P a1)ia preko klanea kod Pre v a 1e uBu sk o blato, a otale preko MiS-a, Podhuma iVido~a u Li v no.

Vee u selima GTahovicl, Pr is ojn, iGoliuj,evu, lmjih sam

se ciotakao, potanko gam raspi tivao a tOrrie,gdje 18 taj gi:ad Buzanin,

ali mi sV:l,lda jednako rekoss, da kod MiSa ima gorska kosa, koja

se zove Buzarrin , al i da nema gl 'ada Buzaniua. G- l a -v a l 1 l Z Mig 3l,

koga .saml

p:i :ispjevsi onanre , dozvao, Qvj'eravase :nreitadalie, da

goru Buz:t:nin po.e;naje u svakom njenom zaJmtku, P{)~to[e d,.jecakom

.onuda pa~flo steku: ama da u svol go d nigdie nema pod-ora nikake

zgl' ade , rasijanUl komaiila c ig:l e; ni 8 1 . , a ni CUQ n ije U svom viieku .sa gr;: l .dBuzanil1. . Rece it0j da nema u svoi dalekuj okoliei drugog

brda, k'aje bise ~valo Buzan in,

Nateme1iu- toga kazivania perpurro se uv' je rih ,da g'l'ada -nipOdOl"a Buzanina u svem okolisu livalljskom uop6e nama, Kada

c.ovjek u ostalom, $Hecijaluu .karen pnblize: razmcnri, ends se veepo gc J tC rvo n i ·zamisl it i ne moze , da; bi pl"akuiSni Rlful jani , ka;da~,su

ktjeli i3 > Vid.osa ds, dogju bilo u Ehnino-vo s al o, bilo u Zu~

panje,e, iz VidQsaput z~ cnoliko na jug. pemakli p;ram~ Bm:aniUl l ,

11 neprohodnu g'oru,) gdje im je na ruei bio puno blip:l izg@dni j j

put preko Grguri ca iVucijeg p o lja, Mislienje 'I'omaschekovo,

da i~Eu:z.anin bio l'b:liLsk:a stacij'a, i isto tako HOJ ' l rn esoy 0" da ieBuzaniu podOl' r i la log gtadica, nema dakle O sn0V1a . -

N,ego nepo.8l'edno iznad s..hla Mia na j61dnOlll Qgranku gore

Buz,a ;nina ima li jepo ocuval1a piI"ehist.orioka gracl ina, 0 kojo j naa:ru_gmm mjestu mislim Imog'o:<;r€)l ' i ti , Takv e 'se pl'enistol'i:dke nasutegTadine u h'an.ievackim sematizmima Casto oznacuju kao po'do.l'i

starihgradova' maka,. .r. u niih~ kM .n. pr o iu one Rod Misa 1 1 1 -traga ne, bUo zidnoui:e lijepli, .

Bicedakle da je izvjestiteli sematizma bosanskog za 18 ' 17 ,poznavao gradinu ko d l\.1is.a, pa 1 e drzaQ za, podo r n ek . o .6 b e -d ew el lt

opa~sa J l a g"tada, ida b joj ime: hlize gote. Buzanina, kaje .Dmse. je .

vl1ljda Dalje svidjelo. .

-225 -

10. Prehtstorieka naseobma kod Blazoja.

U lietl1 1891 . donesose mi razlicite utarke ad ilovastih pOSUd~L)

gl'ag-ienih rukom iocevidno prehistoriekih, . koj i su nagieni u nekejsumi kod Blazuja, te ja u drustvu gospodina gTagjeVl10g savjetnikaK ell n er a iednu nedielin upotrijebih na to, da razmotrimo dotienornjesto, pri eemu ov o utvrdismo.

(

Zapadno od stacije Blazuja zeljeznicke pruge Saraj evo-

M 0 St a- l' uzd iZese zara vanak od 6O m po prilici relati vn e visi ne,nazvan Rog9s, kome pri ann ima,a.anas posve zapu'stena kuca.

Kako sta'anaspraro zeliezn"ice, taka izaravanak igom, koja se izani'ega uzdiZe, obresli SU gustom sikarom, kroz koju se ie mjestimicemueno provsrati, izbog koje je tesko prsgledati cijeli Qk:blis .

015ro11ci-zaJ:avanka. spustaiu se u sjevornom irstoenem pl'aveuvrlo strrno na ravuicu, Na jugu presijeca ih vododerina vise metanaS'il'oka, asamo naeapadu sas.tavlja ih uska pl'evlaka s gOl 'om, kojase najprije la ,g a- no a , onda strmo pl'ama zapadu uzdJZe_

Zaravanak irna 1.,1 svom istoenere, dijeln sievern0-ju3nrr ~tirinuod 40 flJ; p o . prilici, al i se prama za-padu SuZ 'ava do na2:'J m P 'Q

prilioi, te mu istocn.o-zapadna duzina iZllosi okc 90 sn , Na 0apadn.o jstl'ani, gdje naseobina nii:e imala pTi rodnogzaklona , pl'Qstire se

p@pr i je :ko J?liek.oreeene prevlake nasjp, s polia (s a zapada) p.ouesto

izboc(;m,s ial'kom ispl'ed njega, u dusini (jiB 25 m po pTffici , 0'dkoiih se prvi isnad jal'ltfli uzdi~e na 3 1 rb 1/0 pri lic i Q,d duo. ra6unaj9-ci.

. Na l'azlicitim .m:te~ti:tn~,zlU'avall~a, koji Be ~~aganQ' s P ' ; l s t a , pl'amalstokl1) mogu sa VI~etl phtke iidubine u zem1l{ ad 'l'l'Bkohkometerau pJ.;8JIljeru, kQje. ya1ii la oznacu ju . IDiesta nekad.: '18njih, 11 tim izdu-

binaena s.agTagjel1i l t st1l .n;ova pTeliistori6kih zite1ia.

Oijela istochla stmna hl'ezul ika." na koji se uspesmo sa zeJjeznice,bila Ie zaSl 'l ia utal'cima od i lovast ih PQsuda, koj(i;i S8 m~giutim 113.-

za l ' aV'a l1ku , obrastenu txa vo lU n a prvimah ne m.ogo~e rruzahl 'atL

@ aIu cism o U ak le, Cla J edau ad reegnih udubina, Koja ie imala

,3; 1 : ( 1 , ad pri lil te U pl'emjeru, te je o d osbalo¥ zemlj is t.a. bila duhija

za 20 do 30 mr~l pokusamo prekopavati , Taj te posJto .LTI.egjutim. 1'10'

spore> napl'edovao, jer js ujednu ruku l lemlia 'ml lostvom zil ia od

dl'veca i grmlja bila pol ';ve ispl'elJlet-ena,a lJ. drug'u l'ulm imaslIlo

<z;a p~ 'ek{) l1a ;van : i e samo jeduog l'ad:oika. TakQ U vl'@Jnetn:iad6-·-7satitek iskopasm6 iatnn ofl 2 Tn povl 'sine po p l' il ic i, d UDO k u 40-50 emito dozivea kamena. .

Ornica t e e imala deblihrtt od 20 em iH njoj nagj.oslllo k o m a azeIjezue t rosk.e, za koj l l je megjutim, posto je lei-ala iznad stal'og~

kult~'aog tla, slilmnji'vo'l da Ii ie . oU a u kakoj sv ez i s neltadas-njom

naseobintnll, i li je k asu ii.e , m az da slui}ajno, onamo dospje: la .Pod crnicom biD je S,VB do vapnenastQg' hrida tavan ern kaste ,

vapneneem i8pl~emije8ane zemlje~ lJ. kQjoj je b ilo nmostvD ut(llraka0_ d ilQ:V'astih postrda , l i jepa ' O c t peeiene 1h rv ac e , o~a l !e :n ibkQ1: r i a aa



- 226 -

vapnenca, komada drvenog uglja, kosti izubi od raslicitih zivotinia,ali' iponesto ad Ijudi, Megiu zivot injskim zubima IDOgU se razabratitakvi ad svinje, srne, jelena ikoze. '

Jlovasti utarci svi potjecu ad posuda, gxagienih prostom rukom,iZl'agieni su priprosto, S obje S1,l strane hrapavi, hmzevsi nekolikokomada, kaj ima je povrsina bila ponesto uglagjena. I lovasti [e ma-terijal zrnjem ad vapnenca, vise rnanje gusto promijesan, Posndeeu vecinom tmaste, ali ima idosta utaraka, koji su s polja crveni,

a iznutra cmi ili obratno,Ima posuda raelieite velicine, i8 se megju utarcima osobito

oesta mogll razlikovatizdjelice ilonoi, Okra. jak iii j 'e, US pTiliV an , iii

ie slabo spram nutarnje- strane, riegje 'spram spDlia~n:ie uvijen, anije se nasao nijedan spram spolja~nie' strane .sil 'oko izvi:'[en okraiak.

Dna ad posuda , 11 koliko ih se ie m@glonaci tim polusanim pre-kQpavanjem, ravna sn ivige m a n i e ' ostro 'odijeliena ad bokeva posude,

RuCke. kanda SI T sve verrikalno bile udesene, a, kod nekih all

.se zdje1 ice uzdizale v is Q ko iz na d ekl"'ai,ka PQsude.' S e ve s u ovalne ilipJOStutBte isiToke i neuksasene, Banio rut'1k:aneke vece, zagasitezdj€ll iceprosirena ie na gornjem haju pl 'avokutnim nastaveims, s objestxane: a pri vrhu su pee cijeloj sll'ini po, iaeane konkaYJ1o'-guka$timnaglavkom. Druga je rueka 1.1 srsdini' napresto pl'~bU8ena. Ulomakueke malene. .zdjel ice nasuprot ul' ijes8:n je nizorn si tnih .rupiea, koje

s,e :na d d 1 J ; j Q j str~n .i trhusaste izbocine uokolo redaju.Posuds nijesu cest6 ukraS ene , a ukfasi BU p6sve jeffnostavni.

Oni se sastoje ili ad podehljeg svitka, koji posudu pase te ill pp~{l:biima QK.l'ugleutiske, jJ i [e plosnat i_glad:;tk.

Osim toga vidi se ns lzhocini jedne posuds niz· utisaka. odnokata, koii posudn paS'e uokalo, a Uspl'f~Ynoz:jalo jedne posudeuriieseno je gus tim redom urseaka, .

Pl'ematoInu sto rekosmo"nema sumnje, da je n85 Ro:gashl kodBla.zuja bila prehisooricka naseobina, S;~ zapadne strane utvrgjenanasipom iial'koJI)., kbjoj se megjutkn doua za sada poblize ne moze:Rstanoviti. .

11. .Razvaline n.abrdn Kamesmt}i koij Lima.

N .o d m i e$ ta C uk Ji 6- a iLipe pr i jugo-za.padnom kl'aiuLivanj-sko'g polia spo'itdnje Hoernes1): )JAn! dem Gip1:eI des BetgesKamesnica liegen die Rumen e:.inesaltea Schli5sschens in BGhUtteremTannenwalde,etwas abwarts davon aXn Abhange die Resteemerspater gebautkll BtU'g"").

l-)Sj6dui&i h'1eSillji (l, 1. ' 1 ' . akade)lliie naulLa u Becu 188.1 . Dr. lof. lloeflleS:. Die Alter-thiimw' dar 'lle,rceg"Ovina t n . ) 11lJll uer iUillicqeu Theile Bosrri6J1s; atr. 9.12. (Stn.r,me u Rlll'cegovinii juiuiJl1 llij~l<Njma Boslle) , .

": l .N'l) ;gl"vici brda Kam\l'~nice 1~:M.razlla.lin:e stal'og gradic,a t1 TifetltoJ j!l!ocvol' sum· i , ( I ; .

nesto :uJZ6 pri Ol i . fQJJk l l o s t fl .UC ; Mlioije sa,.,"'lagj~.l1oggratia. ~

-227 -

Kad sam u Ijetu 1891. is Livna pohodio predio Jmd Lipe,mislio sam i ja , da vee izdaljine vidim podol' gl'ada navrh, Ka-m es n ice. Ali kad sam u selu 0 tome dal je raspi ti vao, rekose mi

stanovnici iz Lips, koji pasuei stoku oesto dQg'ju na Kamesnicu i

svako mjesto U ll ia j dobro poznadu, da u ciielojgori nigdje nemapodora, pa bas ni trag'a ikakim zidinama,

rroboznj i podol ' nije po tim pouzdanim 'TijesniciJna nista (h'ugo,nego goroil.a razvalje.oih klisura i krsa, sto, kada se ozd6 glj;lda,

vrlo naliknje na zidine. A ni onih "ostanaka" kasnije sagragjfmoggl'a,da nema nigdie.

Nasuprot vigjaju se na brezl1atoj kosi, koja se pl'osti re isp1 ' edKame snice , pr i sie'vel'oistocnom podnosju sela Lipe u razmaku a u$O D W I, po Eriliai dvije pl'elristoricke nasute gr'adine , obie naZvaJ; l0,.,gl'adin'ama", koje ns dru,gotrl llljestu m:i$l:im potanjeopisati., U pogledn gtll'njeg Fodora biee clakle da [e Hoernesa prevarila

l 'ellena In:pa krsa, a siev@rni j i t od ob j e gradine leod Lipe validasu mu :oznacili koo nizu razval inu s;redovjekog grada.

12. Gr-adina pd Malonl MoSlllljn kod Travnika u Besnt,

8e10 Mo su n j mali u~ desnu obalu Lasve izapadno od oesteBuso:vaca . :Travnik vee je iz stariieg vremeaa poznato kao miestonekadasnie rimsks naseobiae ikaf.l nahc diste, rimskih ispisanih SP9-

menilss i' mnogog l'imskdg novca'),Kod nadbiskupske g 4mua" z lj e u 'I're.vn iku c 'U va s e 5 . ~10maka

rimskih ispis.anih kamendt ih spomenika jz .M&Sunja , te v~le ') da jena zalost polupaTl!ajedna utom selu nagjeRa statna U v'elieini djeteta.

Iznad sela uzdiZ~' se sn-m kuk Gradina, koji me ie, zl1>nimaosa I $u dn ,o g SV ?g eb lika , te oaIuli lr , da se prilikom jednog ·sV'.ogputa.

uspne:m aa nl.Gradina , is n xlcl inu hbocen oguan_ak vi§'eg od ni e brda Huma,

na tri s:e stl'ane strOle sp~ta,a j3amona iugo~zapadJ .1 .0i:3vojoj stranisastavliena i. e uskim gl'ehenotus planiuom iza R ie. Ali ta l ie grebellpresiauen su:ok imi dubQkim irurkom, 1m}i utvrdu cuvas te straue,

otkud hi J . € I j se mace lak@ RlQ:glb pl'istupiti, te: ie IjudskQID TUROID

iako ne rracinie'n, a 0110 svakak.o . prosil,en i1.zdubljeu.Ziaravallak js Gradl1 'l ,e ad iugo~zapaaa p1'3iina~ievel·o-istokll

12:0 m dug i ima najV'e6u Sil'iuu. od20 rn n svom iugo-zapa.dnomdijelu) otkad se It malo ,suzava a dok se na sievei 'Q~istokll He; zavr;sl

') J'v!tic CSlavo1f111lRo'Rnjak): Zeni!jopil; j pov:iostrrica Bosue . .Zagieb 1 '851 ., str.2 'a ,

l ~em . . "Ro la" . z ~ r . e : e .1M?". s i; J! . 5. , - O~t o man: R(jjsen ill,Bosm!}nU ' l l l l , ile~ R{trl)G~oylna(P l lWV' ( I ,U jO1lO Bosut ,1 Herl )egJ ), v f I !1) 130 rlm 1871., stl:. 104 . - - El r . M. 'E'oernes: !.r9b,e91og1scll-

epilila,phisehfl Mit~b.eilp3,!g<'in aus, Qe.stolTe?e:n (Arheoloiiko"epigr'ai&ki i1ivjestaji it.. Austl(ije;) 1880.,S~r. 20L - Dr, dire Truuelkn:G11l.Srrik ,zllmaljsltog mnzeja l! Bosni i'lIercllgovini 1890~,dr. 188.--



- 228 -

krsevi tim zubom, koji utvrdu na to] strani zatvara popuuetrazarniceiprekrasan pog-led u dolinu Lasve pruza. Prednji dio zaravanka

81ika; 1.

u SVO]01 1 sredini pram oba kraja nesto ltdubli n , a IJovrSina Ul1.1

[e pokrivena teatinom, iz koje tamo amo provirui goli vapnel1ac.

- 229 -

Nasipima se na cijelom brdu ne vidi traga, ali na jugo-zapadnoj [estrani na zaravanku ito tik reoenog prokopa, vagjenjem kaanenaodgrnut temelj debele zidine, kojorn je valjda opasana cijela utvrda.

Zidina je ad lomljenog kamena IS usidanom rimskom opekom,a zidana je vrlo evrstim lijepom, prornijesanim sitnim kornadi-

cima opeke,Gclie je ono udubljen zaravanak, dakle ad prilike u sredini

duzine te utvrde, vidi se nasipu al iena, cetverasta usvisina, kojoj

[e stranica duga 10 m a.visina 30 C1 n ; pod tratinom, kojom je zarasla,bez sumnje laze temelji neke zgrade. Na zubu pri sjeveroistocnomkraju nijesam nasuprot vidio ill traga zidinama. U ravnici ispod,

Gradine nasao sam rasnte ulomke rimske opeke i zmtu·niakP•.Strane GJ.·aru118zasute su riasuprot mnostvom utaraka od pre-

historick ih ilovastih posuda, od ko , i ih sam prikupio ovecu rnnoainu

Lkale pridana @vdie slika, 1. prikazule od, prilike tlpolovici naravne

veliciue.Utar({i potiecu od raelieitih velikih posuda, 8 1 1 0 1 1 i h koje loncima,

koje zajelic.ama; sva so' posude g.ragjene .rukom, kao stp cbicno sve

prehistcricke :ilovast"eposude, slabo su pecene icrveno, siva, smegjei Ii cruo omastens, pri cemu nutarn ja ispoljasnje. strana OBstapokazuierazlieitu boju, Opcenitoje primjeBana sitno vapnenasto zrnje, a :

rijetko su kada bokovi uglagieni.

Pri zjalu atrane su koje uspravljene, kao pri ufarcima 1., 4., 7.,9. i 10., kpie slabo ugnute, lrao pri utarcima od ,zdjelica 3., 6.,13. i14., stranem jm vise manje na 8i1 'oko izvijene pxama spol ja ;sn iojstrani, kao. pri utarcima 8., 11., 12., 15. i 16. Dna till posudavedinom su veoma debela iposve .ravna, iedina n:tCka koju samnasao - utarak 2. - si roka ie, plosnata ig1 .atka .

Omaraentiranje slabo se, ¥igja, a sastoji i e e l i n _ t ! l u zareseimapo: periIel 'ij i oko zja la

Jkao pri utarku 8., iIi n tome, sto ie ta

pel'ii.eTija izrovasena, kao pri utarku 11. G"(lka i svitaka, kojiposudn 1 asu) kako se to jna~e vrlo cesto nalazi, nije, am. vidio

P? utarcima kod, M0sttn ja . Strane sam nasao uriiesen6 je:dino nautarc ima "5. i (t, ali. itu ie ta;j ures sastojao' iedino od pl'hnitivD0urezanih crtica. .

Nest0 povise una, .kako po stranarna tako ipo

c; ii~lo. iu tvrdi rasut ih komada rimskog ZlIll1 l'UiakaiZll)iiesana kOl J J . ad i 6 ima opeke, obragjene sedre , g'l'fl-

gjev'nog: kamenja s komiaima isl, KQl l1ad l ' in l skogzmurnjakase, Gradins kod M08un j a , koji je ukrasensiroki ro valovit im Iini jame, pokazuje pridana ovdje

sW ee t 2 .Na Gradini hila j8 0 pb tome prehisto,ricka na-

seobina, kojoj ie glavice brda sluzila kao utvrda,J61' iako se danas 'na gornjem zaravanku ni traga ne villi nasi-_pima, to ipak lasno moze biti, da su Rimliani uklonil i nasip

zaravanku, u

opeke, Iijepa,

r·T/10.

•



23 0 -

k0ji je uokolo opa,.c;a.o utvrdn, posto su v o n i zauzeli to miestp i

utvrdi li ga bsdeinom.Konaeno jo s sp aminj eID. da na ravniei l ijeve obale Lasve ue-

daleko Han~Bile, ima sest gromila, pod kojima valjda poci-vajn-

stanovnic i nekadasnje prehistorieke naseobine na Gradini .

Orapotioeaaexa naaahnja na OTOXY KopqYJU I

(y , l laJ IMan;HjII).

C r rp o,r ll B He C ;: l1 > aH e :

0"1.\ ' Ildl1atH

Pilf~'KOBd48

strka

~ ]J ._ Ta e e:

CJ;]:i3.IIaRa~G'a:)Faje ~f:jBa-.:re-

BJ:B.a

. ~Bal je mv rJ ifMC (m IJ J; J! I .IJ'/Il/li/{;'Y ~ ' o ) rra ep.eppe,Hoj, ~aRa)}H.i-H(Il;Y'1'al~ sa ,!I;p:llII8ilbe l '. fO li :a o ,n ; nOM:@liH). lla,Ha!jl:fJa ee 16 : s : a m d l a

y B J I aTY EOp -. :r Y JI i; l. HCROMY (Aa.7JJ1{aqHja), a caAa je Jl.:o,n; SJ I aT¢ tpa

l 7 J B " a Q?8J@Hap;a y l'pa,n;y Eop"'IY JIR. H a J 3 . e , ! l ; B : H J d sal tJ Io rr~ ' r .e : a > J I f 1 2 1 /2 g'r.

BI:IClffia (}4 'm ; tl:mpffifIa O· .a mj ,n;eOJBl ff i a (uo IIpn~ ) 6 ?n1n.

Ha ro p'E bo j is C _T J)a ffiI yIliKa; sa Blema;a.e, a c a C '1 'p ,a H e cy ynmesa sarrY"lallie. 1Zr3lIJTpa je I IO$JIaheHa, T~ ie -ypeBaHo lIa OCEOE-

O;n:IUll 2.

Y (}116Hl!lj e 1 3 01'0 P O~,l!l qn-a;o (JilH;U<U CJI/Ui /C '! j .2). Y ~ E I Y i. e M - i e C ' r a ' E l J J ; e ,

(lllaQ pyrra.) sa Mom 'FR. ORa is lCyTl!lj:an;.aPOT0130 geTJ3epaC'l';Q o-.6JIfiEaj.

l . 'Opl!b~ ey CTpaH_e :rrO'BKme, Ra ep~eAH ie rOclla, II(,;;!JIQX<;CHaH_a

O,lJ;ap, ' te j6 ~n 'VH je)(M£ RaG sa DJIUiUf·), a .;lI:pyrn sa Hore . O C D M

cn:oMeHJTe ,lJ;BO]lIT!;e,c j e ,l ! ;He Ie II CAPpa QTpaHe no CB;n;-aMoc 'o6a l

I IO c p ni e, p; 12 l ]2[01c y C . ;r r a, EH , aCTp a l' a My lllaO cie~ a" TB je y:apxy zra OlII' l 'PJ(,IJCY.

- 231 -

,ll;pyI'll Sa,R.iIOnaJJ; Te:JEH 14'50 0g11 Te Jd y ~. e i3 , l J ;"Bopa Ep0T.

:I2IsayTpa js rr onaj , n; no E y Tl .J j1 'I I1 ;e , r ea o r r llpBll, ll0S JIahen na

naT)_J l! I . Yay 'PPH je EpmTel 'b e XpH:c ' rOBO, T. iXP I I CTOC Y nOAH , a

na,n; EbErM JIosa (? ) JOBaR je Hft YSBHI I T en o j XP I I ,n ; :l 1 I '1 l :: ila 'a l lOJIa PO , a

II y XpHCTa cy rOJIe Hare . Ifsa Xpaera oJ Tp H ~eJ I a y :r.fOJIT1TBH

j e, n; an n OBpx ,n;pyrora. .Ax0eJIH oy ooyqeHl!l, . a r op n. Jl I _ ie p aJ Ill i] !ll iO

EPHjJ'Q. X_PHCTY [e OICO rJIQBe SJ i aTHa cjeHJrIJ;a (nimh), '3. IlBalIYTOp a: q ( a ur e ol a ). Ha,n; J'oaaaonox ie rJLaBOTlf OCEo"rena pYI l a C j a M l 1 f q a )

y B p X y sa MomTH , nQj13 na s~I- ' :JIOnu;y II yIl lH:o;a sa Bj,eillaIbe~ a

c a c .T p a H l~ _ s aT I o J Ia :n ;s a a a uJ " Ia :a .e .

Dna je EyT11Ljnu;a ,zqeJIo Of! ; c:spme.TEa XV. B'ffjefta 1 ). 11M 'e j ,ePdtllII03Ha;I'O, jepO Ba ;B :9 II ID Iie ~ . AaJlll:~ y "Pje"IHHEY HB

I~:a.H$eBlIHX GTa lH IHa cp II CE1i!X" TI I . lOT)} 45.:

l~Pdl<1, mr'e ru:ymRo: H8MelJy JOY;P;H, E oie :o ;ap CTe(j_ laH' rraea

u,pEmI apAaH~e.J, [o:soi y 11pH3ptmy, .-qeTBQPmJ;llI t5jem e .lIMe P 4 t < 1 i

i e , l l ; ' aR 0)1; If,llX t 5j e m e n :p eS J 2I M i ll fO n i I K(fHXb:HHilh." j e , 1 ! ; a H K~8dq6:RHtl.·

r,X V . 289. 294."

Ma jd anska gradina, novo nahodiste la-tenskih

breneova u Bosn l .

Pdop&io rllifur.ski ss-tllili v. ' R-IH lhu&ky.

I i zvan 1 1 l : a s . e zem1ie }10hudiLo je pazl1 ju 2) , et a 81 1 1 ' i 8 : u wiestu

Zagradini kotai-a. l iUhl l~<kog ' na Rakitn-Q.Ul po Iju 11 Hei'ce-go:vini naSH broncevi iz talco zvanog la-te·nskog doba3), Raje j.e

doba priielaza jz halstatske, u riw:13ku kultumu periiodu, pak samsada u ugodn~i p'l'ilic1" da mogu izviiestiti Q drugo1U nalio.a:i%tu

broneova iz toga p:reJristo1 'ickog doba u Bosni.IT seln Maidau1X Zi'apadno ad C';e~te._J'a;ice~Varca,r~VakuI tlz.ilize

se na vise. , D _ d 100 m iznad polia~uujolj-k, sa 8m stra l1a l :zolo-van

bl'~ieg Gradina, kame ,Sf) strane die-10m-ice ohrasle ~ikal:bm, a ajeloil l ' ide

se ora, ikome :vrsakc:ini veoma stI ID vapnenaat hdd.Taj hrid, sa· )toga,- je divan p@gled na aiieln 'oliQlicu, pl'uzeu

ie od isto1m prama zapaau isastoji od dva o~'uglasta zaravanka,kQj i il'l1aiu 3-4. m u premj6111 , te su r ;;la 'bo oDl'asi'i ,Dla~inOIl1iedinom,

Nize i s t(YcUQg' zaravalika vidi se u valirrenastom hridu@kru,gla . -sta

lama S pl'el:njerom ad 3 1 / 1 1 ; po prilic! iiste tol il (o dubo1ta, koja je

j) BU;o ; l£ .:BlIjeclllIlt- XpB.. apxeo.n:. m:ly.ru'rl!a~, 1'0;0;. X I. (18B!: ! . ) , Cl'p . 11., 11 ~o'll;.XI ..p889.) ,Ql'PaID ); 93 . .

' ' l !J Yrathevna PQvij@t covjelta (Dill U~g0s.chieh~ aeS 'M"" lscl '~) ' : ; ; > r . 11, Hoe,mie$. Beil 1-892"

str.645.3) P-rehis.tQl"i6!<;:J;naln"iilta, 'V . R vo . i l i n ; l ! l ky. Sarai c- "o ,. 1 89 '1 ., s tr, '11. - . ld . Gl asn. " 'i nn ,

muse] II 1891 . " .;;tc. 413. i d.

Gradina pri Malom Mošunju kod Travnika u Bosni.

Documents

Transcript of Gradina pri Malom Mošunju kod Travnika u Bosni.