Graansko procesno pravo

1

GRAANSKO PROCESNO PRAVO

70. Suparniarstvo (subjektivna kumulacija) postoji kada se u istoj stranakoj ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata. Vie osoba moe jednom tubom tuiti odnosno biti tueno;

ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava odnosno obeveze proistjeu iz iste injenine i pravne osnove;

ako su predmet spora zahtjevi odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuenika;

ako je to drugim zakonom odreeno.

Do zakljuenja glavne rasprave moe uz spomenute uvjete uz tuitelja pristupiti novi tuitelj ili tuba moe biti proirena na novog tuenika s njegovim pristankom. Osoba koja pristupa tubi odnosno na koju se tuba proiruje mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se nalazi kad se u nju stupa. Da li e doi do suparniarstva ovisi o volji tuitelja, osim u sluaju nunog suparniarstva.

Subjektivna kumulacija doputena je i kada to zakon izriito odreuje; tada radi o tzv. suparniarstvu na osnovi zakona. Zakon predvia dva takva sluaja:

glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora o jamstvu; i

tuba tzv. glavnog mijeanja osoba koja u cjelini ili djelomino trai stvar ili pravo o kome izmeu drugih osoba ve tee parnica, moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri.

Suparniarstvo je aktivno kad vie subjekata sudjeluje u parnici u svojstvu tuitelja, a pasivno kad vie subjekata ima ulogu tuenika. Ono je obostrano kad i u ulozi tuitelja i u ulozi tuenika ima vie stranaka.

71. Vrste suparniarstva? Materijalni suparniari su oni koji se prije i izvan parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora (supoinitelji nekog delikta u parnici u kojoj se od njih trai naknada tete). Formalni suparniari su oni meu kojima izvan parnice nema ni pravne ni stvarne povezanosti s obzirom na predmet spora ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava odnosno obaveze iste vrste, koji se osnivaju na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi (vie tuenika radi isplate dugovane najamnine, svaki za svoj stan). Subjektivna kumulacija kod formalnog suparniarstva doputena je samo ako postoji stvarna i mjesna nadlenost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuenika.

Dioba na obine i jedinstvene suparniare zasniva se na prirodi njihova uzajamnog odnosa i na procesnopravnim konzkvencijama koje odatle proistjeu. Za obine suparniare karakteristino je da se protiv svakog od njih moe donijeti sadrajno razliita presuda. Svi formalni suparniari su i obini suparniari. Svaki je obini suparniar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja niti koriste niti tete drugim suparniarima. Za jedinstvene suparniare je karakteristino da se ili po zakonu ili zbog prirode spornog odnosa spor u kome sudjeluju moe rijeiti samo na jednak nain prema svima. Ako pojedini materijalni suparniari propuste koju parninu radnju uinak parninih radnji to su ih poduzeli drugi suparniari protee se i na one koji te radnje nisu poduzeli. Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje. Formalni suparniari ne mogu biti jedinstveni suparniari, a mogu biti samo neki materijalni suparniari (npr. tueni brani drugovi u parnici za ponitenje braka).

O nunom suparniarstvu se radi onda kada tuitelj koji eli da njegova tuba bude ocijenjena kao doputena, mora zasnovati pasivno suparniarstvo koje e obuhvatiti sve subjekte koji su sudionici odreenog materijalnopravnog odnosa (u parnici za ponitenje braka koju pokree trea osoba ili centar za socijalnu skrb, u parnici koju pokree jedan suvlasnik za diobu suvlasnitva). Ako tuitelj ne obuhvati tubom sve one koji tek zajedno ine jednu pasivnu stranku, tubu treba odbaciti. Svi nuni suparniari su ujedno i jedinstveni, dok obrnuto nije sluaj.

Ako je suparniarstvo zasnovano ve prilikom podnoenja tube, govori se o prvobitnom suparniarstvu. Procena pravila doputaju da, do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom, uz tuitelja pristupi novi tuitelj ili da se tuba proiri na novog tuenika, ako ovaj na to pristane, u kojem sluaju se onda radi o naknadnom suparniarstvu. Nova stranka duna je primiti parnicu u stanju u kome se nalazi kad ona u nju stupa.

O eventualno suparniarstvu se radi onda ako tuitelj tubom obuhvati dva ili vie tuenika, tako to trai da tubeni zahtjev bude prihvaen prema slijedeem tueniku u sluaju da bude pravomono odbijen prema onome koji je u tubi naveden prije njega i to samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev (kad se u odnosu na svakoga od njih trai npr. osuda na predaju iste stvari) ili ako prema pojedinim od njih istie razliite zahtjeve koji su u meusobnoj vezi (tuitelj u odnosu na jednog tuenika trai presudu na predaju stvari, pa za sluaj da s ovim zahtjevom ne uspije, istie prema drugom tueniku zahtjev za naknadu tete jer mu je ovaj prodao stvar koja nije bila njegovo vlasnitvo). te ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva.

72. Umjea (intervenijent) je osoba koja se u tuoj parnici pridruuje jednoj od stranaka jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u parnici. Umjea mora ispunjavati ope uvjete u pogledu stranake i parnine sposobnosti i odreeni pravni interes, a takav interes ima onaj ija prava ili obveze zavise od toga kako e biti presueno u parnici izmeu drugih osoba (npr. jamac u parnici izmeu vjerovnika i glavnog dunika, jer njegova akcesorna obveza zavisi od postojanja glavnog duga).

Umjea moe stupiti u parnicu u tijeku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, te u tijeku postupka po izvanrednim pravnim lijekovima. Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili podneskom.

Odredbe o pretpostavkama za intervenciju su prisilne naravi, te sud o njima vodi rauna po slubenoj dunosti u toku itavog postupka. Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da sudjeluje i predloiti da se umjea odbije, a sud moe i bez izjanjenja stranaka odbiti sudjelovanje umjeaa ako utvrdi da ne postoji pravni interes umjeaa. Da bi stekao status intervenijenta nije potrebna sudska odluka o tome. Do potrebe da sud dopusti mijeanje dolazi kad jedna od stranaka ospori osnovanost intervencije, a sud nae da je prigovor neosnovan. O odbijanju prijave sud mora uvijek donijeti rjeenje. Do pravomonosti rjeenja kojim se odbija sudjelovanje umjea moe sudjelovati u postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti. Protiv odluke suda kojim se prihvaa sudjelovanje umjeaa nije doputena posebna alba.

Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se nalazi u trenutku kada se umjea u parnicu. U daljem tijeku parnice on je ovlaten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnine radnje u rokovima kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridruio. Ako je umjea stupio u parnicu do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaten je podnjeti i izvanredni pravni lijek. Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegova podneska dostavit e se i stranci kojoj se pridruio. Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravni uinak, ako nisu u suprotnosti s njezinim radnjama. Nakon pristanka obiju parninih stranaka umjea moe stupiti u parnicu kao stranka, umjesto stranke kojoj se pridruio.

Intervencijski uinak pravomone presude na umjeaa sastoji se u tome da umjea u kasnijem sporu sa strankom na ijoj se strani umjeao u naelu nee moi s uspjehom osporavati pravilnost navedene presude ni u injeninom ni u pravnom pogledu, a sve pod pretpostavkama:

da mu je bilo omogueno da u parnici poduzima sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke kojoj se pridruio i

da je ta stranka lojalno vodila parnicu.

U protivnom umjea moe istaknuti prigovor da protivnik ne bi bio izgubio prijanju parnicu da ga je pravodobno o njoj obavijstio, da ju je vodio onako kako je to umjea pokuavao da je vodi, odnosno da je doputao da umjea poduzima parnine radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda.

Ako se pravni uinak presude odnosi neposredno i na umjeaa jednako kao i na parninu stranku, on u parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara (trei koji imaju pravo traiti ponitenje tueg braka). S obzirom da se uinci presude odnose apsolutno i neposredno i na ovakve potencijalne stranke, a stvarne intervenijente, opravdano je da im se priznaju ovlatenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparniarstvu. Njih se moe sasluati samo po pravilima o izvoenju dokaza sasluanjem stranaka. Njima teba dostavljati sve pozive i pismena. Oni imaju pravo koristiti rokove koji teku od momenta kad je njima izvreno dostavljanje, ako su ti rokovi povoljniji. Stranka kojoj se pridruio nema pravne mogunosti da osujeti njegove u naelu povoljne radnje. Umjea s poloajem jedinstvenog suparniara moe podnjeti izvanredni pravni lijek i u parnici u kojoj do nastpanja pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu nije sudjelovao kao umjea. Bez takvog ovlatenja mogao bi neopozivo izgubiti svoje pravo ako stranka ne bi podnijela takav pravni lijek.

73. Imenovanje prethodnika? Osoba koja je tuena kao imalac kakve stvari ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stavar ima ili pravo vri u ime tree osobe, moe najkasnije na pripremnom roitu, a ako ono nije odrano onda na glavnoj raspravi prije nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu treu osobu (prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu. Pristanak tuitelja da umjesto tuenika u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tuitelj protiv tuenika istie i takve zahtjeve koji ne ovise o tome ima li tuenik u ime prethodnika stvar ili vri pravo. Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne doe na roite ili odbije da stupi u parnicu, tuenik se ne moe protiviti da se upusti u parnicu.

Imenovani prethodnik moe, dakle, zauzeti razliite stavove u odnosu na primljeni poziv:

1. ogluiti se na poziv, zadravajui pasivan stav. Tuenik mora dopustiti da se parnica protiv njega nastavi;

2. odazvati se pozivu i intervenirati u tuu parnicu;

3. stupiti u parnicu umjesto prvobitnog tuenog, koji istupa iz parnice;

4. pokrenuti protiv stranaka iz prvobitne parnice novu parnicu po pravilima o tubi tzv. glavnog mijeanja;

5. pokretnuti samostanu parnicu protiv jedne od stranaka iz parnice iz koje mu je upuen poziv.

Dostavljanje poziva ostvaruje za pozivaa mogunost da prema pozvanome istie intervencijski efekt presude koja bude donesena u ovoj parnici.

74. Obavijet tree osobe o parnici? Ako tuitelj ili tuenik treba da treu osobu obavijesti o otpoetoj parnici, da bi se time zasnovao stanoviti graanskopravni uinak, oni mogu sve dok se parnica pravomono ne dovri, to uitniti podneskom preko parninog suda, u kojem e navesti razlog obavijesti i u kakvu se stanju nalazi parnica. Stranka koja je treu osobu obavijestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid otpoete parnice, produljenje rokova ili odgodu roita. Posljedice obavjesti su procesne i gaanskopravne prirode. Stranka koja je izvrila obavijest moe se u naknadnoj parnici s obavijetenim pozivati na tzv. intervencijski efekt pravomone presude. Obavijest je relevantna i za prekid zastrarijevanja, za prekid dosjelosti, za ostvarivanje zahtjeva za odgovornost zbog nedostataka stvari. Obavijeteni moe ako za to postoje ope pretpostavke pristupiti parnici kao umjea.

76. Prekid postupka? Do prekida postupka moe doi po sili zakona to sud samo svojim rjeenjem utvruje, ili pak konstitutivnom odlukom suda. Do prekida postupka po sili zakona dolazi:

1. kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika;

2. kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici;

3. kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadleno tijelo pravomono odlui o zabrani rada;

4. kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka;

5. kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;

6. kad je to drugim zakonom odreeno (l. 212).

Rjeenje suda o prekidu ima deklaratoran znaaj.

Sud e odrediti svojom odlukom konstitutivnog znaenja prekid postupka:

1. ako je odluio sa sam ne rjeava o prethodnom pitanju;

2. te ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja odsjeeno od suda.

Sud moe, ali i ne mora za razliku od prethodna dva sluaja, odrediti prekid postupka:

ako odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li uinjen privredni prijestup ili je li uinjeno kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je poinitelj i je li on odgovoran, a osobito

kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjetak dao laan iskaz ili

da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana.

Za vrijeme trajanja prekida postupka parnica se ne gasi; ona jo uvijek tee. Prekid postupka uzrokuje to da prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje parninih radnji. Sud ne moe poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na temelju te rasprave donijeti odluku. Parnine radnje to ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni uinak. Njihov uinak poinje tek nakon to postupak bude nastavljen.

Prekid postupka je u naelu privremenog znaaja, a prestaje kad prestanu razlozi koji su do njega doveli. No dok nastupanje prekida ne zavisi od dispozicije stranaka, nastavak postupka u pravilu zavisi od stranake inicijative. Samo iznimno, kad do prekida doe na osnovi odluke suda koji je odluio da sam ne rjeava pretodno pitanje nastavak zavisi od odluke tog suda, koji nije vezan za prijedlog stranaka. Postupak koji je prekinut zbog smrti stranke, njenog zz, ili prestanka pravne osobe nastavit e se kad nasljednik ili staratelj ostavine, novi zz, steajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne stranke pozove da to uine.

Ako je sud prekinuo postupak zbog prethodnog pitanja, ili iz fakultativnog razloga postupak e se nastaviti kad se pravomono zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak. U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke im prestanu razlozi prekida.

Rokovi koji su zbog prekida prestali tei poinju za zainteresiranu stranku tei u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.

PAGE 4