GRAANSKO PRAVO

Graansko pravo u objektivnom smislu je skup pravila kojima se ureuju oni imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, inidbi i imovine.

Graansko pravo u subjektivnom smislu je skup ovlatenja koja subjektima imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.

SUBJEKTI GRAANSKOG PRAVA

Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Moe biti: a) fizika osoba i b) pravna osoba.

Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se ukljuio u graanskopravne odnose: pravnu i poslovnu sposobnost.

PRAVNA SPOSOBNOSTPravnu sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza.

Pravna sposobnost fizika osoba stjee roenjem, a gubi je smru ili proglaenjem nestale osobe umrlom i utvivanje smrti, ali se koji put i neroenom djetetu priznaje pravna sposobnost - pod pretpostavkom da se ivo rodi - nasciturus - (fikcija mora ii u korist djeteta i dijete se mora roditi ivo). Kod dvojbe koja je od vie osoba prije umrla, normirana zakonska pretpostavka u kojoj se smatra da su te osobe umrle istodobno ako se ne utvrdi da je jedna osoba umrla prije druge. Fizikoj se osobi pravna sposobnost ne moe oduzeti, ali poslovna moe.

Pravna osoba pravnu sposobnost stjee danom svojega nastanka koji se utvruje posebnim propisima. Rije je o posebnim propisima kojima toj vrsti pravnih osoba pravni poredak priznaje subjektivitet (npr. Trgovako drutvo pravnu sposobnost stjee upisom u registar trgovakog suda, a gubi je brisanjem iz tog registra).

POSLOVNA SPOSOBNOST To je svojstvo odreene osobe da svojim vlastitim oitovanjem volje stvara pravne uinke.

Fizika osoba poslovnu sposobnost stjee punoljetnou. Pravna sposobnost se ivom ovjeku ne moe oduzeti dok poslovna moe. Razlikujemo nekoliko stupnjeva: 1. POTPUNA POSLOVNA SPOSOBNOST omoguava fizikoj osobi da samostalno I bez ogranienja vlastitim oitovanjem volje stvara pravne uinke.2. OGRANIENA POSLOVNA SPOSOBNOST omoguava fizikoj osobi da vlastitim oitovanjem volje stvara ograniene pravne uinke. Potrebno je da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtijava za sklapanje tog ugovora. Ogranieno poslovno sposobna osoba moe bez odobrenja svog zakonskog zastupnika sklapati samo one ugovore koji su joj zakonom posebno doputeni, odnosno one ugovore koji joj odlukom suda o djelominom lienju poslovne sposobnosti nisu zabranjeni. Sve ostale ugovore mora odobriti njen zakonski zastupnik . ako su ostali ugovori sklopljeni bez odobrenja zakonskog zastupnika, pobojni su. Meutim mogu se osnaiti naknadnim odobrenjem zakonskog zastupnika, pa se nazivaju epavi pravni poslovi (negotium claudicans).3. POTPUNA POSLOVNA NESPOSOBNOST onemoguava fizikoj osobi stvaranje pravnih uinaka vlastitim oitovanjem volje. Pravni poslovi koje bi zakljuile ove osobe bili bi nitetni. Takve poslove zakljuuju njihovi zakonski zastupnici.

Pravna osoba stjee poslovnu sposobnost danom svojeg nastanka ako zakonom nije drukije odreeno. Zakonom I temeljnim akotom pravne osobe odreuje se koje tijelo, odnosno koje osobe predstavljaju tu pravnu osobu.

DELIKTNA SPOSOBNOSTOna odgovara na pitanje koje osobe odgovaraju za tetu koje su prouzroile. Tako osoba koja zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nije sposobna za rasuivanje ne odgovara za tetu to je drugome prouzroi. Na tetniku je teret dokaza da u to stanje nije dospio svojom krivnjom. Ako je tetnik u stanje prolazne nesposobnosti dospio tuom krivnjom, izriito je propisana odgovornost te druge osobe za tetu koju je ta osoba u takvom stanju poinila.

Kod odgovornosti za tetu prevladava kriterij sposobnosti za rasuivanje. Maloljetnik do navrene sedme godine ne odgovara za tetu. Maloljetnik od navrene sedme godine do navrene etrnaeste godine ivota isto tako ne odgovara za tetu. Meutim ovdje se radi o oborivoj predmnjevi pa je doputeno dokazivati da je maloljetnik s trenutkom prouzroenja tete bio sposoban za rasuivanje. Teret dokaza je na oteeniku. Maloljetnik s navrenih 14 godina ivota, kod odgovornosti za tetu izjednaen je s punoljetnim osobama I odgovara prema opim pravilima odgovornosti za tetu.

OBJEKT GRAANSKOPRAVNOG ODNOSA Stvari inidbe Imovina Osobna neimovinska dobra

STVARITo su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari I sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno.Ako je zakonom neka vrsta prava ili bilo to drugo izjednaeno sa stvarima, uzima se da je rije o pokretnoj stvari, a o nekretnini samo ukoliko je spojena s vlasnitvom nekretnine, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaena nekretninom. Prirodne sile se smatraju stvarima tek ukoliko su podlone ljudskoj vlasti.

PRIPADNOST STVARIPripadnost stvari su:a) Svi njezini dijelovib) Sve to se s njom razmjerno trajno spoji (pripast)c) Njeni neodvojeni plodovid) Sve ono to je njen pripadak

a) DIJELOVI STVARI Bitni (neodvojivi) dio stvari je onaj koji se od stvari ne moe fiziki odvojiti, a da pri tom ne bude uniten on ili sama stvar. Ovi dijelovi ne mogu biti samostalnim objektom stvarnih prava Nebitni (odvojivi) dio stvari se mogu fiziki odvojiti od stvari, a da pri tom stvar ili taj dio ne budu uniteni. Ovi dijelovi mogu biti samostalnim predmetom stvarnih prava. Ukoliko stvar, po svojoj prirodi predstavlja jedinstvenu cjelinu (npr. ivotinja, biljka, kamen) kaemo da je rije o jednostavnoj stvari, a ukoliko je stvar nastala spajanjem vie jednostavnih stvari u jednu cjelinu, kaemo da je rije o sastavljenoj (sloenoj) stvari.b) PRIRAST STVARI je sve ono to se sa nekom stvari razmjerno trajno spojilo tako da je postalo sastavnim dijelom te stvari. Ovdje valja naglasiti da se radi o prirastu stvari tek u okolnostima razmjerno trajnog spajanja u kojem rastavljanje, bilo faktino bilo pravno, nije mogue. c) KORISTI I PLODOVI NEKE STVARI. KORISTI plodovi neke stvari ili prava kao I druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava PLODOVI su proizvodi koje stvar daje prirodno ili posredovanjem neijeg rada kao I sve drugo to stvar daje s obzirom na svoju namjenu. Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekog pravnog odnosa (najamnine, zakupnine, kamate).d) PRIPADAK (PERTINENCIJA ILI POBONA STVAR) je pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenjio da kao sporedna trajno slui svrsi glavne stvari, u okolnostim kada ta sporedna stvar stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari koji odgovara toj namjeni, te u okolnostima da se ta sporedna stvar prema shvaanju u prometu shvaa pripatkom. Ono prati pravnu sudbinu glavne stvari.

DIOBA STVARI Razlikujemo: Opu ili klasinu diobu stvari (vrijedi jednako za sve pravne poretke) dioba stvari po kriteriju prometnosti dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava dioba stvari po kriteriju odnosa izmeu pojedinih stvari dioba stvari po kriteriju procjenjivosti Posebnu diobu stvari (vrijedi samo u pojedinim pravnim poretcima)1) DIOBA STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTISposobnost stvari da se pojave kao objekti subjektivnih prava i kao objekti pravnih poslova naziva se prometnom sposobnou stvari.Po kriteriju prometnosti, stvari se dijele na:a) Stvari u prometu (res in commercio). Stvari koje su u slobodnom prometu mogu u njemu nesmetano cirkulirati. One mogu biti objektom svih prava i pravnih poslova. Pojam stvari u prometu znai neogranienu mogunost stjecanja prava vlasnitva na takvim stvarima i svih onih imovinskih prava koja uope moe imati pravni subjekt. Pojam stvar u prometu nije identian s pojmom robe. Roba je pokretna stvar koja ima uporabnu vrijednost i vrijednost, a stvar u prometu moe biti i nekretnina.

b) Stvari ograniene u prometu. To su stvari koje bi mogle biti objekti prava i pravnih poslova kao i stvari u neogranienom prometu, ali se iz odreenih socijalnih, gospodarskih, zdravstvenih, politikih i dr. razloga njihov promet ograniuje (npr. lijekovi, oruje, otrovi, droge i sl.). Za takve se stvari obino propisuje poseban reim prometa koji karakteriziraju razliite restrikcije, odobrenja i evidencije. Prema ZV-u objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava moe biti svaka pokretnina i nekretnina, osim onih koje nisu za to sposobne. Nisu sposobne samo one stvari kojima njihove naravne osobe ili zakonske odredbe prijee da pripadaju pojedincu.

c) Stvari izvan prometa (res extra commercium). To su stvari koje uope ne mogu biti objekt imovinskih prava ili pak ne mogu biti objekt pravnih poslova (npr. javni putovi, parkovi i sl.). Objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava ne mogu biti oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti nikoje fizike ili pravne osobe. To su stvari na uporabi svih, kao to su voda u rijekama, jezerima i moru, atmosferski zrak te morska obala. Te se stvari nazivaju opim dobrima. Ako bi na temelju koncesije bile izgraene zgrade i druge graevine na opem dobru, one se ne smatraju dijelovima opeg dobra, nego zasebnom stvari, tj. zasebnom nekretninom dok traje koncesija.

2) DIOBA STVARI PO KRITERIJU PRIRODNIH SVOJSTAVAPo kriteriju prirodnih svojstava stvari dijelimo na:a) pokretne stvari (res mobiles) i nepokretne stvari (res immobiles)b) zamjenjive stvari (res fungibiles) i nezamjenjive stvari (res non fungibiles)c) potrone stvari (res consumptibiles) i nepotrone stvari (res non consumptibiles)d) djeljive stvari (res divisibiles) i nedjeljive stvari (res indivisibiles)

a) Pokretne i nepokretne stvari (res mobiles res immobiles)Pokretne su one stvari koje mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da se pritom ne uniti njihova bit (supstanca), odnosno da se time ne promijeni njihova struktura.Nepokretne su one stvari koje ne mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da im se kod toga ne uniti bit ili ne promijeni struktura.Vrlo je esto potrebno da se pojam nekretnine proiri i na one stvari koje su prema svojoj pravoj prirodi pokretnine. Stoga u pravu kod pitanja je li neka stvar nekretnina nije dovoljan sam kriterij prirodne kakvoe, nego se uvodi jo i kriterij pretinencije i kriterij posebnih ciljeva.

Kriterij prirodne kakvoe. Prema tom kriteriju nekretnine su ponajprije zemljita, odnosno estice zemljine povrine. No, osim zemljita, nekretninom se smatra i sve ono to je sa zemljitem trajno povezano bilo mehaniki, bilo organski, na povrini ili ispod nje. Dakle, nekretninama se smatraju: zemljina estica i sve to je s njom razmjerno trajno spojeno, na povrini ili ispod nje. Ako je vie zemljinih estica upisano u isti zemljinoknjini uloak, one pravno ine jedno zemljinoknjino tijelo i kao takvo smatra se, prema ZV-u, jednom nekretninom. Dijelom zemljine estice su i trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini dok se od zemljita ne odvoje. zgrade i druge graevine izgraene na povrini zemlje, iznad ili ispod nje, a namijenjene da tamo trajno ostanu (tu spadaju i bunari, podrumi, bazeni i sl.). Dijelovi zemljita nisu one zgrade i drugo to je s njima spojeno samo radi neke prolazne namjene, kao to su npr. razliite barake, izlobeni paviljoni, kiosci i sl. Prema ZV-u ne smatraju se dijelovima zemljita ni one zagrade i druge graevine koje su trajno fiziki spojene sa zemljitem, ali su od njega pravno odvojene nekim stvarnim pravom koje ovlauje svoga nositelja da na tuem zemljitu ima zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu (npr. pravo graenja) sve to je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili na neki drugi nain s njom trajno spojeno sve dok se od nje ne odvoji (npr. razliite instalacije, ureaji, strojevi, antene i dr.). Iznimno se strojevi i slini ureaji nee smatrati dijelom nekretnine, nego samostalnom stvari ako su u vlasnitvu druge osobe i ako se to, s pristankom vlasnika nekretnine, zabiljei u zemljinoj knjizi (uinak zabiljebe prestaje brisanjem, ali i bez brisanja protekom 5 godina od upisa - taj rok zastaje za vrijeme steajnog i ovrnog postupka)Kriterij pretinencije. Prema tom kriteriju nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim prirodnim fizikim svojstvima pokretna. Naime, pretinencija je pripadak neke druge stvari. Ako je pretinencija pokretna stvar, ona se po namjeni smatra nekretninom ako slui gospodarskim svrhama nekretnine. Tako se npr. nekretninom smatraju strojevi, stoka, gnojivo, sjeme i sl. namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom poljoprivrednom dobru. Dakle, pretinencija je nekretnina po namjeni. To znai da je vlasnik nekretnine odredio da jedna pokretnina trajno slui gospodarskim svrhama te nekretnine.Kriterij posebnih ciljeva. Prema tom kriteriju smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato to je zakonom tako odreeno. Tako se jedno vrijeme kod nas pomorski brod smatrao nekretninom, no danas su pomorski brodovi prema Pomorskom zakoniku pokretne stvari.Ako bi usprkos primjeni navedenih triju kriterija ostala sumnja je li neka stvar pokretnina ili nekretnina, smatra se prema predmnjevi iz ZV-a pokretninom.Dioba stvari na pokretne i nepokretne vana je zbog sljedeih razloga: za pokretnine i nekretnine postoje razliiti pravni reimi u pogledu stjecanja vlasnitva i ostalih stvarnih prava nekretnine i stvarna prava na njima se upisuju u zemljinu knjigu dok za pokretnine to ne vrijedi za ugovorne odnose na nekretnine redovito se propisuje pisani oblik dok se to u pravilu ne zahtjeva za pokretnineb) Zamjenjive i nezamjenjive stvari (res fungibiles res non fungibiles)Zamjenjive stvari su one koje se u prometu odreuju po vrsti, rodu, broju, mjeri itd. (res que pondere, numero, mensura constant). Meu zamjenjive stvari spada npr. ito, vino, eer, igle, cement, cigle i dr. Zamjenjive se stvari nazivaju i generinim stvarima (genus = rod). Time se naglaava da je u prometu bespredmetno razlikovanje pojedinih stvari unutar vrste (npr. zrno penice). Budui da individualitet nije vaan, to je jednaka koliina istovrsnih stvari jednaka drugoj koliini istovrsnih stvari i zamjenjiva je s njome. Npr. ako posudim 100 kg penice ne moram vratiti tu istu penicu, nego je vano da vratim 100 kg penice.

Nezamjenjive stvari su one koje u prometu dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost. Nezamjenjivu stvar nazivamo species. Meu nezamjenjive stvari ubrajamo umjetniku sliku, modnu kreaciju i sl. Kada utvrujemo u nekom konkretnom sluaju radi li se o zamjenjivim ili nezamjenjivim stvarima nije uvijek odluan objektivni kriterij prirodne kakvoe, nego se uzima u obzir i volja subjekta.Dioba stvari na zamjenjive i nezamjenjive vrlo je vana u obveznom pravu. Osobito dolazi do izraaja u sluaju propasti stvari. Ako je dunik duan predati species, tono odreenu stvar, tada se u sluaju ako stvar propadne zbog okolnosti za koje on ne odgovara obveza gasi. Ali ako je stvar propala njegovom krivnjom, dosadanja obveza se pretvara u odgovornost za tetu. Obratno, ako je objekt inidbe odreen kao genus, tada se obveza ne gasi propau stvari jer zamjenjiva stvar ne propada (genus non perit). Ali ako su objekt inidbe generike stvari koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza e prestati kada propadne cijela ta masa.

c) Potrone i nepotrone stvari (res consumptibiles res non consumptibiles)Potrone su one stvari koje se jednokratnom uporabom unite ili im se vidljivo smanji supstancija.Nepotrone su one stvari koje se prvom uobiajenom uporabom ne unite niti im se vidljivo smanjuje supstancija.Potronost nije identina sa zamjenjivou. Potrone stvari su obino zamjenjive, ali ne mora uvijek biti tako (npr. roendanska torta je potrona, ali nezamjenjiva stvar). Obrnuto, zamjenjive stvari mogu istodobno biti i nepotrone (npr. igle).d) Djeljive i nedjeljive stvari (res divisibiles res indivisibiles)Djeljive su one stvari koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost. Dakle, dijelovi moraju imati onu istu uporabnu funkciju koju je imala i cijela stvar (npr. ploa okolade je djeljiva stvar).Nedjeljive su one stvari kod kojih bi se diobom unitila njihova bit ili bi im se nerazmjerno umanjila vrijednost (npr. iva ivotinja, dijamant i sl.). Nedjeljivim stvarima smatraju se i one, inae djeljive stvari, za koje je dioba propisom zabranjena.Stvari se mogu dijeliti na nekoliko naina: Fizika dioba. Stvar se moe mehanikim putem podijeliti na dijelove. Takva je dioba uglavnom primjenjiva kod pokretnih stvari (npr. kolut sira se moe razrezati, ploa okolade razlomiti) Geometrijska dioba. Primjenjuje se kod zemljita. Zemljita se mogu ravnim crtama po njihovoj povrini podijeliti na vie estica (parcela).Zgrade se mogu podijeliti okomito (vertikalno) i vodoravno (horizontalno). No, oba pravca diobe nisu u svim pravnim sustavima doputena. Oni pravni sustavi koji stoje na naelu superficies cedit solo, da sve ono to je sa zemljitem trajno povezano nuno postaje vlasnitvo onoga kome pripada zemlja, ne doputaju horizontalnu diobu (tu ne dolazi do situacije da vlasnik zemljita bude jedna osoba, a vlasnik zgrade na tom zemljitu druga osoba). Na ZV prihvaa naelo superficies cedit solo i sukladno njemu uspostavlja naelo jedinstvenosti nekretnine. Zemljite zajedno sa zgradom i svim drugim to je trajno s njim spojeno ini jednu cjelinu, jednu nekretninu pa stvarna prava glede zemljita postoje i na svemu to je s njim trajno povezano. Pravno odvajanje zemljita od zgrade je mogue, ali pod uvjetom da je provedeno na naelima stvarnopravnog ureenja i na odgovarajui nain objavljeno, tj. upisano u zemljinu knjigu. Civilna dioba. Tako se naziva dioba po vrijednosti. Ako je potrebno podijeliti nedjeljivu stvar (npr. ivu ivotinju, automobil), mogue je takvu stvar prodati pa onda podijeliti cijenu. Obino se primjenjuje kad nije mogua ni fizika, ni geometrijska dioba. Idealna dioba. Svaka se stvar, neovisno o tome je li fiziki djeljiva ili nije, moe pravno razdijeliti na sadrajno jednake idealne dijelove. Njihova se veliina odreuje raunski u odreenom razmjeru prema cijeloj stvari, najee u obliku razlomaka (npr. 1/3, 1/5). Idealni dio stvari u smislu ZV-a je odvojiv dio stvari i prema tome moe biti samostalni objekt imovinskih prava, npr. prava vlasnitva (suvlasnitvo).Dioba stvari na djeljive i nedjeljive bitna je: kod diobe suvlasnitva u obveznom pravu kada je nedjeljiva stvar objekt inidbe (nedjeljivost stvari tada izaziva postanak tzv. nerazdjeljivih obveza)3) DIOBA STVARI PO KRITERIJU PROCJENJIVOSTIPo kriteriju procjenjivosti stvari dijelimo na:a) procjenjiveb) neprocjenjiveProcjenjive stvari (res aestimabiles) su one stvari ija se vrijednost moe izraziti novanim ekvivalentom dok su neprocjenjive stvari (res inaestimabiles) one stvari koje se ne mogu svesti na novani ekvivalent (npr. pramen kose, gruda zemlje). S obzirom na procjenjivost stvari, u graanskom pravu se razlikuju tri vrste cijene (dolaze do izraaja kod odgovornosti za tetu, tj. naknade tete):

Redovita cijena (pretium ordinarium). Pod redovitom cijenom neke stvari razumijeva se obina, normalna prometna vrijednost. Ta se cijena esto naziva i trinom cijenom. Tu se vrijednost procjenjuje po objektivnom kriteriju koji nam daje promet. Npr. netko je vlasnik knjievnog djela koje se sastoji od tri sveska i prometna vrijednost te trilogije je 300 kn. Iz toga ispada da svaki svezak ima redovnu cijenu od 100 kn.Izvanredna cijena (pretium extraordinarium). Pod izvanrednom cijenom razumijeva se subjektivna vrijednost stvari koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima. Izvanredna vrijednost dobiva se tako da se kod procjene uzimaju u obzir posebne okolnosti korisnika stvari. S jedne strane treba uvaiti interes korisnika prema stvari, a s druge strane vezu koju odreena stvar ima s drugim stvarima.Npr. vlasniku trilogije netko namjerno uniti prvi svezak. Pri odreivanju izvanredne cijene u ovoj situaciji nije dovoljno uzeti u obzir samo obinu prometnu vrijednost toga unitenog sveska (100 kn redovita cijena). Treba uzeti u obzir i za koliko se smanjila ukupna vrijednost trilogije. No, izvanredna cijena se moe ustanoviti i po objektivnim kriterijima iako se procjenjuje s obzirom na osobu korisnika (subjektivni kriterij). Pa tako nee biti isto da li je vlasnik unitenog sveska ovjek koji se bavi literarnim radom ili neka nepismena osoba koja nema nikakav interes u vezi tog sveska.Afekcijska cijena (pretium affectionis). Pod afekcijskom cijenom razumijeva se posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima. Tu se kod procjene uzima u obzir samo vrijednost koju odreena stvari ima za odreeni subjekt bez obzira na njezinu prometnu vrijednost i bez obzira na njezinu vezu s drugim stvarima.Npr. vlasnik trilogije ima posvetu od samog autora pa se ne moe ni po kakvim objektivnim kriterijima ustanoviti vrijednost sveska koji je uniten, pogotovo ako se upravo na tom svesku nalazi autorova posveta. Tu zahtjev za naknadu tete nije voen iskljuivo imovinskim interesima, nego je tu kljuna osobna povezanost, ljubav vlasnika prema svesku.

POJAM PRAVNOG POSLAPravni posao je oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u vezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postizanje doputenih pravnih uinaka.

JEDNOSTRANI I DVOSTRANI PRAVNI POSLOVIJednostrani pravni poslovi nastaju oitovanjem volje samo jedne strane (npr. oporuka).Dvostrani pravni poslovi su oni koji nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj. Jedna strana je vjerovnik, a druga dunik. Dvostrani pravni poslovi nazivaju se ugovorima. Meu ugovorima su za nas najvaniji obvezni (obligacijski) ugovori. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obvezuje drugoj na odreenu inidbu (npr. zajam, kupoprodaja, najam, depozit). Obvezni ugovori se dijele na dvije velike grupe: Jednostranoobvezni ugovori. To su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je samo jedna strana vjerovnik, a druga strana samo dunik (npr. kod posudbe je posuditelj samo vjerovnik, a posudovnik samo dunik). Dvostranoobvezni ugovori. To su takvi dvostrani pravni poslovi kod kojih je svaka strana istodobno i vjerovnik i dunik (npr. kod kupoprodaje prodavatelj je istodobno i dunik i vjerovnik kao dunik duan je izruiti stvar, a kao vjerovnik ovlaten je zahtijevati plaanje cijene).Razlikujem jo stvarnopravne i nasljednopravne ugovore.

PRAVNI POSLOVI MEU IVIMA (INTER VIVOS) I PRAVNI POSLOVI ZA SLUAJ SMRTI (MORTIS CAUSA)Pravni poslovi meu ivima su oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota strana (npr. posudba, kupoprodaja).Pravni poslovi za sluaj smrti su oni kod kojih pravni uinak nastupa tek nakon smrti strane koja je preuzela pravni posao (npr. darovanje za sluaj smrti).

NAPLATNI (ONEROZNI) I BESPLATNI (LUKRATIVNI) PRAVNI POSLOVINaplatni pravni poslovi su oni kod kojih se za inidbu trai protuinidba (npr. kupoprodaja, zamjena). Kod naplatnih pravnih poslova nije vano daje li se protuinidba u novcu. Tako je npr. zamjena naplatni posao jer se kod zamjene daje stvar za stvar. Kod naplatnih poslova je bitno da se za inidbu daje protuinidba.Besplatni pravni poslovi su oni kod kojih se za inidbu ne trai i ne daje protuinidba (npr. darovanje).

KOMUTATIVNI I ALEATORNI PRAVNI POSLOVIKomutativni pravni poslovi su oni kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge. Kod komutativnih pravnih poslova, u trenutku njihova sklapanja, inidbe su kvalitativno i kvantitativno odreene ili, na osnovi poznatih elementa, odredive te se zna koja je strana vjerovnik, a koja dunik (tko ima subjektivno pravo, a tko obvezu). U takve pravne poslove ubrajamo ugovor o zajmu, ugovor o najmu, kupoprodaju i dr.Aleatorni pravni poslovi su oni pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze strana, ponekad niti njihove stranake uloge, ve se to ini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog dogaaja. Kod aleatornih pravnih poslova se ne zna u vrijeme njihova sklapanja koja strana e to i koliko dobiti, a koja to i koliko izgubiti. Dakle, ne zna se toan obujam njihovih meusobnih inidaba. Sve ovisi o nekom neizvjesnom dogaaju. U takve pravne poslove ubrajamo ugovor o doivotnom uzdravanja (obujam inidbe davatelja ovisi o duljini ivota primatelja uzdravanja), ugovore o okladi i igri (svaka se strana obvezuje na isplatu dobitka za koji se u trenutku sklapanja posla ne zna kome e pripasti).Aleatorne pravne poslove treba razlikovati od poslova sklopljenih pod uvjetom. Kod uvjetnih su poslova prava i obveze strana poznate u trenutku njihova sklapanja, ali je njihov nastup, odnosno prestanak kao uinak pravnog posla, uinjen ovisnim o nekoj buduoj i neizvjesnoj okolnosti dok kod aleatornih pravnih poslova ne ovisi o neizvjesnom dogaaju njihov nastanak, nego sadraj.

KAUZALNI I APSTRAKTNI PRAVNI POSLOVIKauzalni pravni poslovi su oni kod kojih je kauza ili pravno oblikovana gospodarska svrha koja se pravnim poslom eli postii naznaena kao bitan element pravnog posla. Kauzalni pravni posao je npr. posudba. Kad posudim knjigu prijatelju, tada je iz samog ugovora vidljivo da mu je predajem na besplatnu uporabu. Gospodarska svrha koju moj prijatelj eli postii je da proita knjigu, a pravno oblikovana ta ista svrha pokazuje nam se kao stjecanje prava na besplatnu uporabu knjige. Taj se cilj vidi ve iz samog naziva pravnog posla (sklopili smo posudbu, a ne darovanje).Apstraktni pravni poslovi su oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla. Cilj se, dakle, ne navodi kao bitan element pravnog posla. Npr. kod mjeninog posla. Ako imamo pred sobom mjenicu, mi iz same mjenine isprave ne vidimo zato se mjenini dunik obvezao mjeninom vjerovniku. Samo znamo da dunik mora platiti odreeni iznos novca, ali iz same mjenice ne vidimo potjee li njegova obveza npr. iz kupoprodaje ili nekog drugog pravnog posla.

FORMALNI I NEFORMALNI PRAVNI POSLOVIFormalni pravni poslovi su oni za koje je oblik odreen, bilo propisom, bilo voljom strana. Mogli bi se nazvati i pravnim poslovima obvezatnog oblika.Neformalni pravni poslovi su oni za koje oblik nije odreen, odnosno nije obvezatan neki odreeni oblik. Danas se pod izrazom neformalni pravni posao razumijeva u pravilu pravni posao sklopljen u usmenom obliku.

Naela graanskog prava

1. Naelo dispozitivnosti-znai da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se i prestaje voljom stranaka. u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i ureenja obv. odnosa u stvarnom pravu dispozitivnost se oituje u slobodi koritenja i raspolaganja stvari u nasljednom se dispozitivnost oituje u slobodi oporunog raspolaganja2. Naelo stranake ravnopravnosti-znai da su stranke potpuno ravnopravne3. Naelo imovinske sankcije-je mjera koja pogaa onog tko ne potiva preuzete obveza4. Naelo prometnosti prava-znai da je veina prava prenosiva

INIDBA-je pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznog odnosa duan izvriti vjerovniku.

Mora imati slijedee karakteristike:1. ljudska radnja2. mora imati imovinski karakter3. mora biti mogua (objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - nitavost; ako je kasnije postala mogua - ugovor ne konvalidira. Ako je kasnije postala nemogua - nitav; ali prema dunikovoj krivnji - l.354 ZOO. Subjektivna nemogunost ne gasi obvezu - pretvara se u odgovornost za tetu)4. mora biti pravno doputena, a ako je nedoputena - nitavost. - protivna Ustavu, prinudnim propisima i moralu)5. mora biti odreena ili bar odrediva

Po svom sadraju inidba moe biti na: 1) davanje inidba je davanje stvari 2) injenje inidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada; 3) proputanje - je inidba koja se odnosi na proputanje vlastite radnje koju bi inae mogli izvriti 4) trpljenje -mora se proputati (tua radnja) to bi inae mogli zabraniti (npr. pravo slunosti).

IMOVINAU ekonomskom smislu imovina se definira kao skup dobara koja pripadaju odreenom subjektu.U pravnom smislu imovina se definira kao skup subjektivnih imovinskih prava koja predstavlja jedan subjekt

Imovina ima dvije karakteristike:1) jedinstvenost-neki pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu2) identitet- imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi, makar neki djelovi iz nje izlazili a drugi ulazili

10