Građansko Pranicno Pravo II Parcijala

7/25/2019 Graansko Pranicno Pravo II Parcijala

1/10

GRAANSKO PRANICNO PRAVO II PARCIJALA

Suparniarstvo ( lat. litis consortium) je subjektivna kumulacija,procesnopravni odnos izmeu vie osoba koje se u istoj parnici nalaze uistom stranakom poloaju.

1) Prema kriterijumu na kojoj strani postoji suparniarstvo a)ktivno! b)Pasivno i c)obostrano suparniarstvo

ktivno suparniarstvo je ono "de postoji samo na tuilakoj strani!pasivno # samo na tuenikoj! obostrano # na obe strane.

Suparniarstvo je aktivno kada u parnici ima vie tuitelja, a pasivno kadaima vie tuenika. Suparniarstvo je prvobitno ako je utemeljeno ve$ u

tubi, a naknadno ako, do zakljuenja "lavne rasprave pred prvostepenimsudom, uz tuitelja pristupi novi tuitelj ili se tuba proiri na novo"atuenika, ako ovaj na to pristane.

Podjela suparniarstva prema uslovima oji se tra!e "a"asnivanje#

$aterijalno i %ormalno

Suparniarstvo je materijalno kada se suparniari u po"ledu predmetaspora nalaze ili u pravnoj ili u stvarnoj zajednici. Pravna zajednica postojikada se vie lica pojavljuju kao uesnici odreeno" "raansko%pravno"

odnosa iz ko"a za nji& proizilaze prava i obaveze (npr. Suvlasnici,sunasljednici i sl.). ' stvarnoj zajednici nalaze se oni suparniari iji seza&tjevi, odnosno obaveze zasnivaju na istom injeninom i pravnomosnovu.*+ -'+ *+ 'S (npr. /ie povjerilaca ili dunika tue ili sutueni iz zajedniki sklopljeno" u"ovora, vie izvrilaca jedne nedoputeneradnje (naknada tete iz to" do"aaja). 0ada su za&tjevi, odnosno obavezesuparniara iste vrste i kada se zasnivaju na bitno istovrsnom injeninomi pravnom osnovu, tada "ovorimo o ormalnom suparniarstvu. 2a razlikuod materijalno", kod ormalno" suparniarstva suparniari se ne nalaze niu kakvom materijalnopravnom, a ni stvarnom odnosu. 3ji& u procesnu

zajednicu udruuje istovrsnost nji&ovi& za&tjeva odnosno obaveza i bitnaistovrsnost injenino" i pravno" osnova na kome se nji&ovi za&tjevi%obaveze zasnivaju. S+4* -'+ S+4* 'S 0ada postoje ovi uslovi,ormalno suparniarstvo moe biti zasnovano samo ako je isti sud stvarno imjesno nadlean za svaki za&tjev odnosno obavezu i za svako" tueno".(npr. /ie osi"uranika tui osi"uravaju$e drutvo zaisplatu osi"urane sumeiz slino" do"aaja). 0umulativno ispunjeni uslovi za ormalnosuparniarstvo su slijede$i5 % istovrsnost za&tjeva, odnosno obaveza, %bitna istovrsnost injenino" i pravno" osnova, % nadlenost isto" suda iista vrsta postupka. 2nacaj suparnicarstva5 u1. ekonomicnosti%jer se upostupku ostvaruje vise t.z. i 6. pravne si"urnosti.


2/10

Prema dejstvima oje suparni&arstvo proi"vodi u postupu dijelise na#

Obino suparniarstvo: 0od obino" suparniarstva, svaki odsuparniara ima poloaj samostalne stranke u parnici. 3aime, moe se re$ida kod obino" suparniarstva nastaje onoliko samostalni& procesno%pravni& odnosa, koliko je lica u ulozi tuioca ili tueno". Samostalnostsvako", suparniarstvom zasnovano" procesno%pravno" odnosa moe bitirazliito5

1 nastanak i okoncanje parnice

6 proc. Pretpostavke

7 samostalnost radnje

8 raspola"anje t.z.

9 odlucivanje: razvoj parnice

; rokovi

< moze se saslusati kao svjedok

Procesne pretpostavke za svako" suparniara moraju biti posebnoutvrivane, radnje jedno" suparniara ne proizvode procesno%pravneposljedice prema dru"im. =Primjer obino" suparniarstva je u parnici zbo"zakonsko" izdravanja5 obaveza djece da izdravaju svoje roditelje susamostalne, pa ne postoji jedinstveno suparniarstvo, ve$ je svakisuparniar (tueni) samostalna stranka u parnici>. ejstvo obino"suparniarstva ima uvijek ormalno suparniarstvo, kao i materijalno kojese zasniva na stvarnoj zajednici. /ie parnica koje su u svojoj procesno%pravnoj e"zistenciji jedna od dru"e nezavisne, povezuju se istimpostupkom u kome se izvodi zajedniko raspravljanje, izvoenje i ocjenadokaza i donoenje jedne odluke.Nuno suparniarstvo: ?e nuno kada se prema zakonu ili zbo" prirodematerijalno%pravno" odnosa spor moe rijeisti samo na jednak nainprema svim suparniarima. 3uno suparniarstvo nije samo u slubiostvarivanja naela svrsis&odno" raspravljanja i odluivanja ne"o je kao

procesno%pravna ustanova u slubi donoenja jedinstvene odluke, kadadonoenje takve odluke za&tijeva priroda predmeta. Prema pravnimrazlozima koji za&tjevaju jedinstvenu odluku dijele se na 5 jedinstveno inuno suparniarstvo u uem smisl% dejstva ista a razlika u uslovima.

Jedinstveno suparniarstvo postoji u onim situacijama u kojima sesporni odnos moe rijeiti samo na jedinstven nain prema svimsuparniarima. Priroda pravno" odnosa za&tijeva donoenje samojedinstvene odluke prema svim titularima pravno" odnosa povodom ko"ase parnica pokre$e. o ne znai u isto vrijeme da se svi titulari iz takvo"materijalno pravno" odnosa moraju pojaviti kao stranke u parnici (tueni ituioc) pa otuda zasnivanje suparniarstva nije nuno. ?edinstveno

suparniarstvo postoji (npr. 0ada zakonski nasljednici tue testamentalnenasljednike i tubom trae ponitaj testamenta.) @dluka pravosnaznoscu


3/10

djeluje i prema onima koji nisu ucestvovali u parnici.Nuno suparniarstvo u uem smislu postoji u onim situacijama ukojima se sporni odnos ne samo da mora rijeiti na isti nain prema svimsubjektima sporno" odnosa, tj. +ora se donijeti jedinstvena odluka, ne"o uparnici kao procesno%pravnom odnosu nuno moraju uestvovati svi

uesnici sporno" materijalno%pravno" odnosa. 3uno suparniarstvo jeprocesno%pravni izraz oni& materijalno%pravni& odnosa u kojima sviuesnici ti& odnosa mo"u samo zajedniki raspola"ati pravima iobavezama iz ti& odnosa, pa dosljedno tome i u ostvarivanju pravnezatite iz ti& odnosa, stvarnu le"itimaciju imaju samo ukoliko se svipojavljuju kao stranke u parnici bilo na strani tuioca ili na strani tueno"a.

'ejstvo nu"no( suparni&arstva#

%obe vrste imaju isto dejstvo u parnici

%svaki suparnicar je samostalna stranka u po"ldu mo"ucnosti poduzimanja

parnicni& radnji%jedna stranka u po"ledu dejstava proc radnji%ako jedan propusti procparnicnu radnju dejstvo radnji dru"i& se proteze i na nje"a

%radnje pojedinacni& suparnicara moraju imati isto dejstvo i to omo"ucavadonosenje sadrzajno iste presude prema svim suparnicarima

%materijalne dispozitivne radnje proizvode dejstvo samo ako su svisuparnicari i& poduzeli zajedno

%preduzete medjusobno protivrjecne radnje %proizvode dejstvo ona koja je

najpovoljnija%rokovi%teku posebno za svako"a, ali sve dok rok tece za jedno", moze "akostiti svaki.

)ventualno i su*sidijarno suparniarstvo

uilac moe istom tubom obu&vatiti dvojicu ili vie tueni& i to tako to$e traiti da tubeni za&tjev bude pri&va$en prema sljede$em tuenom, usluaju da bude pravosnano odbijen prema onome koji je u tubi navedenprije nje"a. 0od eventualno" suparniarstva ( koje moe biti zasnovanosamo na pasivnoj strani) tuilac ne trai odluku prema svim tuenim. Svi

oni koji su navedeni iza prvotueno" su eventualni ili subsidijarni, jerprema njima tubeni za&tjev se moe usvojiti samo ukoliko je pravosnanoodbijen prema onome tuenom koji je u tubi naveden ispred nji&. oeventualno" suparniarstva moe do$i samo u onim situacijama u kojimatuilac prema svim eventualnim suparniarima postavlja isti za&tjev ili akoprema pojedinim od nji& postavlja razliite za&tjeve, uz uslov da su tiza&tjevi u meusobnoj vezi i da je za nji& nadlean stvarno i mjesno istisud. *ventualno suparniarstvo je kao procesna ustanova u slubiostvarenja naela ekonominosti. 'koliko se tubeni za&tjev usvoji premaprvooptuenom, odbija se prema eventualnim suparniarima kaoneosnovan. Posljedice podnosenja tuzbe i litispendencije nastavljaju

jednako prema svima, a raspravljanje i odlucivanje o t.z. premaeventualnim suparnicarima se odlaze.


4/10

+aonso suparni&arstvo#

2akon izriito propisuje da "lavni dunik i jemac mo"u biti zajednikitueni, ako se sadraj u"ovora o jemstvu tome ne protivi. ko se jemacnalazi u obavezi samo ukoliko "lavni dunik ne bude mo"ao platiti du","lavni dunik i jemac ne mo"u biti zajedniki tueni jer bi to bilo usuprotnosti sa sadrajem u"ovora o jemstvu.

Glavno mjesanje ,(lavna interven&ija-

4ice koje trai stvar ili pravo povodom koje" se ve$ vodi parnica izmeudru"i& lica, moe pred istim sudom pred kojim tee ta parnica tuiti objestranke jednom tubom, sve dok se postupak pravosnano ne okona.ubom to" lica pokre$e se tzv.intervencijski postupak, pa otuda i nazivustanove A"lavna intervencijaA ili A"lavno mijeanjeA. @va tuba doputenaje samo ako su ispunjene 6 pretpostavke5 da ve$ postoji pret&odnaparnica, te da je za&tjev intervenijenta upravljen na stvar ili pravo o kome

izmeu stranaka tee parnica. uba "lavno" intervenijenta za posljedicuima zasnivanje suparniarstva na pasivnoj strani5 tuilac i tueni iz ve$pokrenute parnice dobivaju poloaj tueni&. 2a&tjevi ne moraju biti istevrste%prvi iz u"ovora o zakupu a dru"i o pravu svojine.

%potpuna atrakcija nadleznosti

%mo"uce je dok se prva parnica pravosnazno ne okonca

% sud moze razlicito postupiti5 paralelno u obje parnice! spojiti obje idonijeti zajednicku presudu! prvo raspraviti i odluciti o t.z. "lavno"intervenijenta% ako usvoji tz "l intervenijenta odbija se tz u prvoj parnici.

%nacelo ekonomicnosti i pr si"urnosti.

.u!*a

ispozitivna parnina radnja kojom se pokre$e postupak.

%dva cilja5 materijalni i procesni

Svako ima pravo da zakonom odredjen i nepristrasan sud pravicno, javno iu razumnom roku ispituje nje"ov predmet i da odluci o sporu u po"leduprava i obaveza "radjanske prirode.

uba, u materijalnom smislu je parnina radnja u kojoj tuitelj istieza&tjev za pruanje pravne zatite odreeno" sadraja, koju tuitelj traiod suda s obzirom na tuenika, za koje"a tvrdi da se prema njemu nalazi uodreenoj "raanskopravnoj obvezi koju dobrovoljno nije ispunio, ili uodnosu na koje"a tvrdi da je u svoju korist ovlaten traiti autoritativnoutvrenje sadraja neko" pravno" odnosa ili proizvoenje odreenepromjene u pravnim odnosima.

uba, u ormalnom smislu je podnesak (ili je usmeno dana na zapisnik kodparnino" suda) u kome tuitelj istie svoj za&tjev za pruanje pravnezatite.

O*ave"an sadr!aj tu!*e


5/10

uba mora sadravati5

1) osnovu za nadlenost suda,

6) odreden za&tjev u po"ledu "lavne stvari i sporedni& potraivanja(tubeni

za&tjev),

7) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni za&tjev,

8) dokaze kojima se utvruju te injenice,

9) naznaku vrijednosti spora,

:) pravni osnov tubeno" za&tjeva i

;) dru"e podatke koje u skladu s odredbama lana 778. ovo" zakona moraimati

svaki podnesak.

BBru"i podaci 5 oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe,prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, nji&ovi& zakonski&zastupnika i punomocnika, ako i& imaju, predmet spora, sadraj izjave ipotpis podnositelja.

OSNOV +A NA'L)/NOS.

@vaj element tube je novina u 2akonu o parninom postupku, i odnosi sena odreivanje samo mjesne nadlenosti, budu$i da na stvarnu nadlenost

sud pazi po slubenoj dunosti tokom cijelo" postupka. Canijim odredbama2akona o parninom postupku ovaj element je mo"ao ali nije morao da senavede u tubi. ktivna volja stranaka u postupku , treba da se navedesvaka od nadlenosti, mjesna i apsolutna. -injenicni i pravni osnov5 tuzilacnajcesce navodi pravni osnov nadleznosti,a vazniji je cinjenicni osnovnadleznosti.

OSNOV .0/1)

Cazlikuju se injenini i pravni osnov tube. Dinjenini je obli"atoran, apravni akultativan. 2injenini osnov obrazuju pravno relevantneinjenice iz koji& tuilac kao pravnu posljedicu izvodi tubeni za&tjev%

raspravno nacelo. 0arakter pravno relevantni& injenica imaju samo oneinjenice za koje pravne norme veu odreene pravne posljedice.Dinjenini osnov mora u tubi biti prezentiran u obimu koji omo"u$avadoputenost raspravljanja o tubenom za&tjevu, a ne i u obimu kojiomo"u$ava odluivanje o osnovanosti tubeno" za&tjeva. @vo iz razlo"ato sud svoju odluku o osnovanosti tubeno" za&tjeva donosi na osnovuinjenica utvreni& na "lavnoj raspravi, a ne na osnovu injenica izneseni&u tubi.

%nacelo ekonomicnosti5 radi raspravljanja cinjenicni& navoda napripremnom rocistu i koncentracije dokaza, iznose se i predlazu5 u tuzbi i

od"ovoru na tuzbu! najkasnije na pripremnom rocistu.


6/10

Samo izuzetno tokom "l. Casprave mo"u iznositi nove, ako bez svojekrivice nisu mo"li iznijeti ranije. okazi su potrebni za svaku cinjenicu.

Pravni osnov

@cjena tuzioca o pravnoj prirodi predmeta spora (supsumiranje, pravna

kvaliEkacija) Sud nije vezan za pravni osnov tubeno" za&tjeva. Sud $epostupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubeno" za&tjeva.3ece odbaciti tuzbu niti je vratiti na ispravku zbo" nenavoenja niti odbiti2 zbo" po"resno" oznacavanja.

VRIJ)'NOS. SPORA

uilac je duan u tubi oznaiti vrijednost predmeta spora, osim usluajevima u kojima se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu. 0aovrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost "lavno"za&tjeva. /rijednost subjektivno" prava ili odnosa cija se zastita trazi.

Sporedni za&tjevi samo ako su postavljeni kao "lavni za&tjevi (tj. 'posebnoj parnici).

/azna za5 odreivanje sudske takse, naknade zastupanja, pravo napodnosenje revizije, vrstu postupka(spor male vrijednosti).

@dreivanje vrijednosti spora zavisi od za&tjeva5 novani ili nenovani.

a) 3ovani za&tjev

% +jerodavna je novana vrijednost (visina) "lavno" tuzbeno" za&tjeva%ko se za&tjev odnosi na budu$a davanja koja se ponavljaju, vrijednostpredmeta spora rauna se po nji&ovom zbiru, ali najvie do iznosa kojiod"ovara zbiru davanja za vrijeme od pet "odina.

%0ad se spor vodi o postojanju najamno" ili zakupno" odnosa, ili iz odnosakoritenja

stana, odnosno poslovni& prostorija, vrijednost se rauna premajedno"odinjoj

najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije o najamnom ili zakupnomodnosu

zakljucenom na kra$e vrijeme.

ko jedna tuba protiv isto" tueno" obu&vata vie za&tjeva koji sezasnivaju na istoj

injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svi&za&tjeva.

% ko za&tjevi u tubi proizilaze iz razni& osnova, ili su istaknuti protiv vietueni&, vrijednost se odreuje prema vrijednosti svako" pojedino"za&tjeva

%ko se tubom za&tijeva samo davanje osi"uranja odreeno" potraivanja

ili ustanovljenje zalono" prava, vrijednost predmeta spora odreuje seprema iznosu potraivanja koje treba osi"urati, ali ako predmet zalo"a ima


7/10

manju vrijednost od potraivanja koje treba osi"urati, kao vrijednostpredmeta spora uzet $e se vrijednost predmeta zalo"a.

b) nenovcani za&tjev

ko se tubeni za&tjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi

navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom za&tjevu primi odreeninovani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet $e se taj iznos.

(6) ' dru"im sluajevima,(acultas alternativa) kad se tubeni za&tjev neodnosi na novani iznos,mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju jetuilac u tubi naznaio.

(7) ko je u sluaju , tuilac vrijednost predmeta spora suvie visoko ilisuvie nisko naznaio, sud $e najkasnije na pripremnom roitu, a akopripremno roite nije odrano, onda na "lavnoj raspravi prije poetkarasprave o "lavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tanost

naznaene vrijednosti, te rjeenjem odrediti vrijednost predmeta spora..0/1)NI +A3.J)V

ubeni za&tjev je predmet spora. ' tubenom za&tjevu tuilac postavljaodreenu pravnu tvrdnju i istovremeno od suda trai da izrekne odreenupravnu posljedicu u ormi odluke.

Po naelu dispozitivnosti, sud ne ide ni mimo ni preko tubeno" za&tjeva.2bo" to"a su stranke dune da odrede sadraj i obim pravne zatite. oine u ormi tubeno" za&tjeva. @n se u tubi ormulie u obliku prijedlo"asudu kakvu presudu da donese. Samo tubeni za&tjev je predmet

odluivanja, pa time i predmet parnice kao procesno%pravno" odnosa.uzbeni za&tjev mora biti odreen a ako nije tuzba je neuredna ,nedopustena te se moze odbaciti.

unkcija i zna aj tu beno" za&tjeva. ubeni za&tjev je prvenstveno uunkciji odreivanja identiteta tube. 2bo" to"a do preinaenja tubedolazi samo ako se promijeni tubeni za&tjev. dentinost tubeni&za&tjeva u dvije parnice raa pri"ovor litispendencije. @sim to"a,odreenost visine (iznosa) tubeno" za&tjeva mjerodavna je zaodreivanje vrijednosti predmeta spora, odluivanje o trokovima postupkaitd.

VRS.) .0/1I

Prema sadraju pravne zatite koja se tubom trai, razlikuju se tri vrstetubi5

osuuju$e ili kondemnatorne

utvruju$e ili deklaratorne

preobraajne ili konstitutivne.

@bzirom na pravno dejstvo na subjektivna prava koja se tite, tube sedijele na stvarne i line. Stvarnim tubama se tite apsolutna subjektivnaprava koja djeluju er"a omnes, a linim tubama se tite relativnasubjektivna prava sa dejstvom inter partes. Poseban, ar&aian vid


8/10

deklaratorne tube koju je poznavao i Fraanski parnicni postupak za GiHiz 1


9/10

ne moe biti postojanje ili nepostojanje pravne sposobnosti. @d pravila dainjenice ne mo"u biti predmet utvrivanja postoji jedan izuzetak5utvrivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave (Iuerela di also), to je upraksi vrlo rijedak sluaj. ' principu, predmet utvrenja mo"u biti samopostoje$i pravni odnosi, a obino je to pravni odnos izmeu tuioca i

tueno". +o"u$e je i da tuilac za&tijeva utvrenje pravno" odnosaizmeu tueno" i tre$e" lica, ako za to postoji pravni interes. Pravni intereskod tube za utvrivanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi poslubenoj dunosti.

uilac je duan da u tubi iznese okolnosti iz koji& se vidi postojanjepravno" interesa, osim u onim predmetima "dje zakon izriito predviatubu za utvrenje. Povreda pravila o pravnom interesu ne predstavljazakonski razlo" ni za apsolutnu ni za relativnu nitavost, pa se smatra dase zbo" povrede pravila o pravnom interesu ne mo"u uspjeno ula"atipravni lijekovi. Sadraj deklaratorne zatite nema osnova u ovlatenju koji

subjektima pripadaju po normama materijalno" prava. uba za utvrenjeje isto procesno%pravni oblik ostvarenja pravne zatite. -ilj deklaratornezatite je prevencija. . Pravni interes za podizanje ove tube postoji usituacijama kad se u jednom pravnom odnosu, prije dospjelosti inidbe,pojave okolnosti koje unose neizvjesnost i nesi"urnost u po"ledu prirode isadraja to" pravno" odnosa. 3eizvjesnost i nesi"urnost su obinoposljedica dranja tueno" koji svojim radnjama ili izjavama izaziva spor opostojanju ili nepostojanju pravno" odnosa.Odnos delaratorne i onedemnatorne tu!*e

ko je odreeni spor prerastao u povredu, pravni interes za utvrenje

prera$e u pravni interes za dosuenje, koji se ostvaruje kondemnatornomtubom i ini deklaratornu tubu suvinom. eklaratornom tubom tuilacostvaruje pravozatitni cilj koji prevazilazi okvire konkretne parnice. 0adatuzilac podnosenjem kond. tuzbe nije iscrpio sve pr.interes za podnosenjedekla tuzbe 5 1. uz kond podnosi dekl tuzbu ili 6. poslije kond tuzbe isticeincidentalni za&tjev za utvrdjivanje.

Prejudi&ijelni ili in&identni "a9tjevza utvrenje je procesni oblik tubeza utvrenje koju tuilac podie u toku parnice pokrenutekondemnatornom tubom. Sud o spornom pret&odnom pitanju moraodluivati da bi mo"ao presuditi o tubenom za&tjevu kao "lavnom

pitanju. ko ima mo"u$nost da iz isto" odnosa u nekoj dru"oj parniciostvari jo neko pravo, tuilac $e imati pravni interes da isticanjemprejudicijelno" za&tjeva trai da se o pret&odnom pitanju odlui kao o"lavnom pitanju. 3a taj nain bi izbje"ao mo"u$nost da mu tueni u nekojdru"oj parnici ospori postojanje takvo" pravno" odnosa. uilac moeista$i incidentni za&tjev samo ako je sud pred kojim tee parnica nadleani za odluivanje o za&tjevu koji se postavlja tim incidentnim za&tjevom.ncidentni za&tjev je nov tubeni za&tjev uz postoje$i, ali nje"ovo isticanjenema za posljedicu preinaenje tube.

:5Konstitutivne , preo*ra!ajne- tu!*e

0onstitutivne (preobraajne) tube su tube u kojima je tubeni za&tjevupravljen na promjenu ili prestanak postojece" pr odnosa.Sud utvrdjuje


10/10

ovlastenja tuzioca na trazenu promjenu i uslove za nju. Samom voljomucesnika ne moze nastupiti promjena. @vom tubom tuilac trai od sudada donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija, preinakom iliukidanjem postoje$e" pravno" odnosa. 0onstitutivna tuba se podie uonim sluajevima u kojima se pravo na pravnu promjenu moe ostvariti

samo na osnovu sudske presude. 0arakter konstitutivne tube npr. imajutuba za razvod ili za ponitenje braka, za osporavanje brano" oinstva isl. @ve tube upravljene su na prestanak postoje$e" pravno" odnosa. 3apodruju imovinski& odnosa, tubeni za&tjev konstitutivne tube naje$eje upravljen na izmjenu postoje$e" pravno" odnosa.

3a podruju imovinski& odnosa, tubeni za&tjev konstitutivne tubenaje$e se upravljen na izmjenu postoje$e" pravno" odnosa (npr.tube zasmanjenje ili pove$anje odreene inidbe, na smanjenje u"ovorne kazneitd). ' posebnu vrstu konstitutivni& tubi spadaju tube u kojima je za&tjevupravljen na promjenu procesno%pravno" poloaja (npr. tuba za

pro"laenje prestanka u"ovora o izabranom sudu, tuba za ponitaj odlukeizabrano" suda).

Građansko Pranicno Pravo II Parcijala

Documents

Transcript of Građansko Pranicno Pravo II Parcijala