1GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

2 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

VODA I HRVATSKE NARODNE STRANKE

Loše je varati građaneLoše je varati građaneLoše je varati građaneLoše je varati građaneLoše je varati građaneJesu li vodu proglasili neispravnomza piće zbog svinjogojske farme ilizbog septičkih jama na Ivanici?U sjeni velikih ideoloških prijepora kao dasmo zaboravili vodu našu svagdanju; anisu svi dijelovi svijeta blagoslovljeni do-brom vodom kao Hrvatska i BiH.Zašto je voda zamućena pitam već skorodesetljeće. Inženjeri su mi spominjalibušotine koje se rade u kršu od kraja os-amdesetih radi ispitivanja tijeka Trebišn-jice - Omble(jedna te ista rijeka).Naravno inženjeri ne žele javno nastupitida se ne zamjeraju.Tko je ta istraživanja provodio, INA, HEP?Tko je naručitelj, jesu li to Hrvatske vode?Koliko tih bušotina ima, kod koga je do-kumentacija, je li zatražena suglasnostopćine Ravno i BiH?Bi li oni trebali platiti cijenu filtera, tj.pročistača? Može li filter pomoći kodamonijaka, crijevnih bakterija, aluminijaitd?Kuda sa muljem iz filtera, s obzirom da gane možemo transportirati preko državeBiH (Neum) koja nije član EU?Kuda sa smećem sa Grabovice?Jesu li vodu proglasili neispravnom za pićezbog svinjogojske farme ili zbog septičkihjama na Ivanici?Zahvaljujem Ivici Banu koji je više putareagirao kao svjestan i inteligentan građa-nin, pa i u ovom slučaju bušotina u kršu.Kakav poslovni kredibilitet i mehanizacijuimaju oni koji su trebali postaviti filter, asada rade blokadu pristupne ceste?Tko je Leon Šprlje možete se sami raspi-tati, ili pogledati preko interneta.Tko je sa tim poslovnim ljudima sklapaougovore u ime Grada?Naime poslije Dubrovačkoga dogovoraHNS, SDP -a i HDZ-a mnogim poštenimljudima su vezane ruke, ali ostaje činjeni-ca da gospođa Nataša Gabričević iz HNS-a dijeli packe svima, a zaboravlja dalavovski dio problema nastaje u mandatudr Vlahušića, Valentina Dujmovića (NA-

GRAĐEN VIŠIM POLOŽAJEM) i RadimiraČačića koji je forsirao Gornje horizonte koji-ma bi dolina Neretve dobila slanu vodu aRepublika Srpska 9 jakih hidroelektrana.

Evo nekoliko ulomaka iz razgovora koji je27. rujna 2017. vodio V.Salvia sa ravnatel-jem vodovoda Lukšom Matušićem.Matušić: mislim da je loše bilo varati građaneda će pročistač biti gotov do 30. lipnja. Kadsmo sjeli ovdje, sa svim papirima koje smoimali na uvidu, bilo je jasno da su to nere-alni rokovi. Smiješno je bilo govoriti da ćepročistač biti gotov do 30. lipnja, a do un-azad mjesec dana od tih najava je bilo obav-ljeno 13 posto. Pa to se znalo u veljači! Lju-dima je nametnut rok, bila je kampanja, bilisu lokalni izbori, u političkoj borbi je štoštadopušteno, vjerojatno u tom kontekstu je ipročistač korišten.Kakva je situacija s Palatom, Gornjim se-lima...? Tu se govorilo da Vodovodu pri-jeti gubitak bespovratnih sredstava od Hr-vatskih voda.- Za Palatu nam je jutros došao dopis, ukojemu nas Ministarstvo zaštite okoliša i en-ergetke, njihova Uprava vodnog gospo-darstva, obavještava o penalizaciji od 5,3milijuna kuna.Zašto? Zbog nepravilnosti u postupku jav-ne nabave koji nije u skladu s odredbamaZakona o javnoj nabavi. Ne možete vi u vr-ijeme kad je javna nabava složena, gdjefirme traže stručnjake za istu, i kad se znada se kažnjava, ući u posao od pet milijunapod onom “što bude, bit će”. Onda ispadada vas netko penalizira s 15 milijuna kuna utri postupka! Ostali su postupci tu za pro-jekt Gornja sela Orašca i projekt Štikovica-Vrbica Lozica. “Odlaganje smeća na Grabovica pored iz-vora vode naslijeđujemo iz prošloga susta-va, zatim slijede tehnokrati sa svojim ubita-čnim idejama kojim se htjelo u zaštićenomkrajoliku Rijeke dubrovačke podići HEOmbla.Dotična bi proizvodila 1% naše po-trošnje struje,koštala bi neizvjesnopuno,uključivala bi niz rizika,npr. od maseminijaturnih potresa na rasjednoj zoni fliša i“tzv .Afričke ploče”, te klizištima,gubitak

lokalnih tokova, a ne bi sprječila zamućivan-je. Naravno da bi veliki potisak vode pos-tupno “glodao” betonsku zavjesu.Biodiverzitet,moguće veće prelijevanje vodau druge tijekove i sl neću ni spominjati.Sada na svu ovu situaciju spojite mogućadva golf igrališta (g.Frenkel i g. Čermak) sapratećim apartmanskim naseljima, tekućimgnojivom, pesticidima, herbicidima i vrlo sk-upom infrastrukturom koja bi legla na plećaDubrovnika i Republike Hrvatske.A sada slijedi pozitiva, sa kapetanom Cvije-tom Božovićem obišao sam Lokrum,zadovoljan učinjenim što se tiče stanja va-trogasne opreme i vodospremnika, gliseraza brze intervencije koji može dovesti 12vatrogasaca, planova za iduću godinu. Glis-er je nažalost već poslužio za prijevozozlijeđenih posjetitelja i pokazao se dobrominvesticijom!Ravnatelj Grilec je realan i bistar čovjek kojizna što treba napraviti.Nažalost kunići su još na otoku gdje su ve-like štetočine u sustavu, naime uništavajutravu čime povećavaju isparavanje i dižutemperaturu zemljišta što ne godi drveću,bez trave nema kukaca i pužića, tako nihrane za ptice i njihov pomladak, u Bot-aničkom vrtu jedu biljke, kopaju podzemnehodnike, a postoje i bolesti koje ti glodavciprenose.Kako riješiti, je li odvajanjem ženki, steriliza-cijom mužjaka, ili usvajanjem “zečića” odstrane sugrađana ili prenošenjem na drugulokaciju - to ne znam i to mi nije struka. Net-ko bi trebao i odgovarati za nepromišljenounošenje invazivne vrste.Prostor na koji se Botanički vrt treba prošir-iti morao bi se već sada “razrijediti” radispasa grčke planike od makije koja ju za-gušuje.Pored postojećeg glisera pametno bi biloda Grad nabavi (ili županija) još jedan polov-ni (koji se nudio vrlo povoljno) sa natkriven-om kabinom, jer intervencije su potrebne ipo ružnom vremenu.Nabavak broda za gašenje požara je velikplus za Mljet (i Šipan, Pelješac, Korčulu) idobar potez Županije.

Teo Trostmann

PRIOPĆENJE IZ GRADA DUBROVNIKA

Neprimjereno i neodgovornoNeprimjereno i neodgovornoNeprimjereno i neodgovornoNeprimjereno i neodgovornoNeprimjereno i neodgovornoCesta od spoja s nerazvrstanom cestomKomolac - Brgat pa do VS Komolac i naseljaOgarić nije razvrstana kao javna cestaOdlukom o razvrstavanju javnih cesta. Stogaje ona, sukladno odredbama članaka 2., 98.i 131. Zakona o cestama, nerazvrstana cestaUporno netočno prikazivanje činjeničnog stanja okonezakonite blokade pristupne ceste do pročistača odstrane predstavnika društava Rursus i PGM Ragusanas uopće ne iznenađuje, budući nam je jasno okakvim je interesima i osobama riječ.Također, njihovo pozivanje na razgovor, nakon što jenjihovo skandalozno ponašanje dospjelo u javnost,nema nikakvog smisla. Zbog čega bi Grad razgovaraoi pregovarao o nečemu što je neupitno njegovo pra-

vo? Je li nezakonita blokada pristup-ne ceste bio svojevrstan poziv Graduna pregovore? Ako jest, krajnje je nep-rimjeren i neodgovoran.Ipak, kako bi do kraja razobličilineistine koje dolaze od strane čelni-ka ove dvije tvrtke, dužni smo javnos-ti ukazati koje nam sve zakonskeodredbe potvrđuju prava.Najprije, sukladno odredbama član-ka 2. i 98. Zakona o cestama, neraz-vrstane ceste su ceste koje se koristeza promet vozilima, koje svatko možeslobodno koristiti na način i pod uv-jetima određenim ovim Zakonom idrugim propisima, a koje nisu razvrs-tane kao javne ceste u smislu ovogaZakona.

Sukladno odredbama članka 131. sta-vak 1. Zakona, ceste koje se na danstupanja na snagu ovog Zakona ko-riste za promet vozila po bilo kojoj os-novi i koje su pristupačne većem bro-ju korisnika, a koje nisu razvrstane kaojavne ceste u smislu ovoga Zakona,postaju nerazvrstane ceste.Cesta od spoja s nerazvrstanom ces-tom Komolac- Brgat pa do VS Komo-lac i naselja Ogarić nije razvrstana kaojavna cesta Odlukom o razvrstavanjujavnih cesta. Stoga je ona, sukladnoodredbama članaka 2., 98. i 131. Za-kona o cestama, nerazvrstana cesta.Upravni odjel za promet, stanogradn-ju i razvojne projekte Grada Dubrovni-ka očitovao se 27. travnja 2016. god-

3GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

DRŽAVNE INSTITUCIJE (NE)RADE SVOJ POSAO

Glas protiv sporosti pronalaženja nestalihGlas protiv sporosti pronalaženja nestalihGlas protiv sporosti pronalaženja nestalihGlas protiv sporosti pronalaženja nestalihGlas protiv sporosti pronalaženja nestalihNedavni javni istup u medijima i izja-va gradonačelnika Vukovara osporosti rješavanja problema nesta-lih osoba i procesuiranja ratnih zloči-naca od strane svih dosadašnjih vla-da u Hrvatskoj, uzdrmala je „duhove“u HDZ-u. Da je kojim slučajemnavedenu sporost kritizirao neki„oporbenjak“, najvjerojatnije da bi muodgovorili čelni ljudi HDZ-a uobiča-jenom floskulom: „državne institucijerade svoj posao“. Međutim, ovogaputa ne mogu mirno preći „preko(uzburkane) vode“, jer je g. Penavačlan HDZ-a. S obzirom da je od

završetka obrambeno-domovinskograta prošlo više od dva desetljeća nemože se reći da državne institucijerade „velikim intenzitetom“, jer je napopisu još oko 1900 (!!) nestalih os-oba (branitelja i civila). Potporu gra-donačelniku Vukovara već su iskaza-le neke braniteljske udruge proistek-le nakon obrambeno-domovinskograta, kao i udruge gardijskih brigadai specijalne policije (objavljeno udnevniku hrvatskog radija 13.9. – nap.D.R.). Moje je mišljenje da bi apso-lutno sve braniteljske udruge moralejavno istupiti i dati potporu u praved-

nom zahtjevu g. Penave upućenog hrvatskoj vladi.Veliko je razočaranje „neutralnost“ i/ili šutnja Crkve uHrvatskoj u svezi bržeg rješavanja problema nestalihosoba tijekom obrambeno-domovinskog rata (1991-1995). Sa predstavnicima SPC, i svakako sa Međunar-odnim crvenim križem, treba(lo) (je) kontaktirati kako bina posredan ili izravan način utjecali na srpsku vladu urješavanju jednog civiliziranog (!) problema, kako bi čl-anovi obitelji (nakon DNK analize) dostojno pokopaliposmrtne ostatke svojih najbližih. Ne treba odbaciti ni„tihu diplomaciju“ između Hrvatske i Rusije, tj. Rusijekao posrednika u rješavanju nestalih osoba.Inače, svaka čast gradonačelniku Vukovara na njego-vom javnom istupu i kritici upućenoj hrvatskoj vladi, jerradi se isključivo o jednoj civiliziranom „otvorenom pi-tanju“ koje će još dugo opterećivati hrvatsko-srpskeodnose dok se ne riješi. Previše je godina prošlo, a jošse traži oko 1900 osoba. Damir Račić

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neret-vanske zabilježene su 24 prometne nesreće, u kojima je evidentira-na 1 poginula osoba te 16 nesreća s ozlijeđenim osobama, odčega su 8 osoba teže, a 13 lakše ozlijeđene. S materijalnom šte-tom zabilježeno je 7 prometnih nesreća.Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protivpočinitelja prometnih prekršaja poduzeli 863 represivne mjere odkojih izdvajamo 357 mjera poduzetih zbog prekoračenja brzine,106 mjera zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, 104 prekršajanepropisnog zaustavljanja i parkiranja, 60 prekršaja zbog neprop-isnog pretjecanja i 23 mjere poduzete prema vozačima koji suvozilom upravljali pod utjecajem alkohola.Izdvajamo prometnu nesreću koja se dogodila 17.rujna, u poslije-podnevnim satima, u Dubrovniku, te je za posljedicu imale težestradavanje bicikliste. Do nesreće je došlo na cesti D-8, skretanjeza Bosanku, kada je 48-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine,upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka,krečući se iz smjera Dubrovnika, započeo radnju skretanja u lijevona kolnik nerazvrstane ceste za mjesto Bosanka, pri čemu je oduzeoprednost prolaska 42-godišnjem državljaninu Turske koji se uprav-ljajući biciklom kretao iz suprotnog pravca, kojom prilikom dolazido udara bicikla u zadnji desni dio osobnog vozila.Uslijed udara vozač bicikla pao je na kolnik pritom zadobivši tešketjelesne ozljede te je hospitaliziran u dubrovačkoj bolnici. Policijaprotiv 48-godišnjeg vozača osobnog automobila podnosi kaznenuprijavu za kazneno djelo Izazivanje prometne nesreće u cestovnomprometu.

Glasnogovornica Davorka Bečić

HNS LIBERALNI DEMOKRATI - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Kumovi neka ostanu samo kumoviKumovi neka ostanu samo kumoviKumovi neka ostanu samo kumoviKumovi neka ostanu samo kumoviKumovi neka ostanu samo kumoviU drugim tvrtkama krive su uprave, obično bivšeuprave, kaže nam iskustvo, ali za tvrtku svoga kumagradonačelnik je pronašao krivca u platformi UberGradonačelnik je u liberalizaciji autotaksi tržišta pronašaouniverzalnog krivca za sve što ne valja u Dubrovniku, pa takoprema Matu Frankoviću Uber uništava dubrovački turizam, iskl-jučivi je krivac za kolapse u prometu, pa i većinu prometnih nes-reća, a prema njegovim nedavnim izjavama čini se da je Uberpostao odgovornim i za loše poslovanje Libertasa. U drugim tvrt-kama krive su uprave, obično bivše uprave, kaže nam iskustvo,ali za tvrtku svoga kuma gradonačelnik je pronašao krivca u plat-formi Uber.Vozni red ovog dubrovačkog javnog poduzeća vraća se u zimskirežim čim kalendarski kolovoz prevali u rujan, kao da nikoga nezanima što je grad pun turista i što turistička sezona traje debelou jesen. Linije su klasično potkapacitirane, dok se Libertas popitanju modernizacije sustava naplate nije maknuo s mjesta.Dovoljno je vidjeti repove građana na putu s posla kako se zaulazak u autobuse natječu s turistima s prtljagom koji čekaju daim vozači u vozilu izdaju, naplate i k tome otkucaju vozne karte.Nije onda ni čudo da je Uber kriv kada je politika ove upraveLibertasa „Vozite se k’o gospari, vozite se taksijem“. Zato pre-poručujemo gradonačelniku da za direktora gradskog prijevozni-ka postavi nekoga s potrebnim iskustvom, nekoga tko je sposo-ban voditi sustav složen poput onog u Libertasu.A kumovi neka ostanu kumovi.

Miho Obradovićpredsjednik podružnice Dubrovnik

ine društvu Vodovod Dubrovnik kako jenavedena prometnica nerazvrstana ces-ta.Zaključno, sukladno odredbama članka101. Zakona, nerazvrstana cesta je jav-no dobro u općoj uporabi u vlasništvujedinice lokalne samouprave na čijem sepodručju nalazi.Obustavljanje izvođenja radova napročistaču kao jednom od najznačajnijihprojekata koji bi našoj djeci i sugrađani-ma osigurao pravo na kvalitetnu vodu,kao jedno od temeljnih ljudskih prava,pozivajući se na pravo vlasništva na ner-azvrstanoj cesti, osim nepoznavanja pro-pisa pokazuje, nažalost, društvenu i so-cijalnu neosviještenost i brigu samo zasebe i svoje interese.

Grad Dubrovnik

ZA DJEČJI VRTIĆ NA LASTOVU

Županija osigurala sredstvaŽupanija osigurala sredstvaŽupanija osigurala sredstvaŽupanija osigurala sredstvaŽupanija osigurala sredstvaReagirajući na informaciju da je Dječji vrtić na Lastovu prestao s radomzbog neisplate plaća od strane Općine, a i na apel roditelja djece upućenogMinistarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Županija je pro-našla način ponovnog pokretanja rada te općinske ustanove.Župan je donio odluku o isplati financijskih sredstava čime će se osiguratinastavak rada ustanove za predškolski odgoj na Lastovu.Nefunkcioniranje Dječjeg vrtića samo je jedna od negativnih posljedicaneodgovornog rada općinskog vodstva koje je, zbog ovrhe, dopustilo pos-vemašnju blokadu općinskog računa iako je imalo mogućnost tu blokaduograničiti temeljem članka 244. Ovršnog zakona i time osigurati funkcion-iranje općinskih službi pa tako i vrtića. Izlika da nisu neposredno odgovorniza nastanak duga ne oslobađa ih odgovornosti za posljedice koje iz ovesituacije nastaju.Pozivamo Općinsko vijeće i općinskog načelnika da svoje dužnosti obavl-jaju stručno i sukladno propisima, a na dobrobit žitelja općine Lastovo.

4 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAGRADSKI ODBOR HDZ-A DUBROVNIK

HNS-u su činjenice najveći neprijateljiHNS-u su činjenice najveći neprijateljiHNS-u su činjenice najveći neprijateljiHNS-u su činjenice najveći neprijateljiHNS-u su činjenice najveći neprijateljiFinancijska situacija prilikom preuzimanja Libertasa odstrane nove uprave bila je takva da nas je dočekao dug od23 milijuna kuna. U godinu dana taj je dug smanjen za čak8 milijuna kuna. To znači da je i u financijskom smislu stanjenemjerljivo bolje nego je bilo u doba HNS-ove vladavine

Pokušaj komentara poslovanja gradskog prijevoznika „Libertas“ odstrane predsjednika dubrovačkog HNS-a Miha Obradovića pokaza-telj je kako se svaki dan iznova pomiče granica političke glupostiNaime, namjesto da se na neko vrijeme povuku sa scene, ne bi ligrađani Dubrovnika zaboravili i njih i 8 godina njihovog vođenja Gra-da, oni su se uprli kritizirati. Na njihovu žalost, u prilog im ne idu -činjenice. Stoga se i koriste populističkim smicalicama, a iza kojihne stoji niti jedan argument. Vjerojatno su to naučili od svog poli-tičkog mentora, a trenutačno nezaposlenog blogera. Nakon što jeHrvatska demokratska zajednica preuzela odgovornost za upravljan-je Gradom, upravo su u „Libertasu“ učinjeni vjerojatno najveći iskora-ci. Podsjećamo da je Libertasu prijetio kolaps zbog sukoba s čelnici-ma općina koje su suvlasnici tvrtke. Jedan od HNS-ovih partnera ujeku te krize u „Libertasu“ javno je rekao „što god se mi ovdje dogo-vorili, Libertas će sigurno propasti“. Tako su se oni brinuli i osmišljav-ali rješenja.Dolaskom nove uprave u Libertas, na čelu s Antom Vojvodićem, os-obom do sada neupitne poslovne karijere, pomaci su se počeli događ-ati. Najprije upravo tu gdje je bio najveći problem- potpisan je ugovor

s pet susjednih općina. Nakon toga su se stekli uvjeti za na-bavku 11 autobusa i to sa 18 milijuna kuna iz fondova Europ-ske unije. Dakle, besplatno. Podsjećamo i na činjenicu da sedo sada autobuse isključivo kupovalo. Pametnome je lakozaključiti zašto je to bilo tako. Financijska situacija prilikom preu-zimanja Libertasa od strane nove uprave bila je takva da nasje dočekao dug od 23 milijuna kuna. U godinu dana taj je dugsmanjen za čak 8 milijuna kuna. To znači da je i u financijskomsmislu stanje nemjerljivo bolje nego je bilo u doba HNS-ovevladavine.Tu je i čitav niz novih projekata- od uvođenja besplatnog Inter-neta u sve gradske autobuse preko rješavanja dugogodišn-jeg problema stanice u Sustjepanu, rješavanje problema svozačima koji su istovremeno vozili za druge tvrtke do pripremeprojekta za rješenjeproblema stanice na Kantafigu.Dakle, samo nedobronamjernima i/ili onima koji su slijepi poredočiju, a u takve svakako spada Obradović, može pasti na pametda kritiziraju sadašnju upravu tvrtke i gradsku upravu po pitan-ju stanja u Libertasu.Nama u Hrvatskoj demokratskoj zajednici jasno je da Obra-dović i HNS nemaju nikakvih konkretnih prijedloga ili ideja zapoboljšati život u Gradu. Jasno nam je i da u ovoj gradskojupravi ne nalaze nešto što je vrijedno kritike i istupa u javnosti.Stoga se okreću prokušanom receptu- populizmu bez ute-meljenja u činjenicama i ispraznoj demagogiji. A to im je, rukuna srce, uvijek išloGradski odbor Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik

PRIOPĆENJE GRADSKIH VIJEĆNIKA GRADADUBROVNIKA DOLORES LUJIĆ I MARA KRISTIĆA

Privatni iznajmljivači i paušalPrivatni iznajmljivači i paušalPrivatni iznajmljivači i paušalPrivatni iznajmljivači i paušalPrivatni iznajmljivači i paušalBroj registriranih ležajeva iz godine u godinuraste i sada ih je već više od 16000 napodručju grada te mi smatramo da prihodekoji se ostvare s ove osnove treba ciljanonamijeniti u projekte izgradnje objekatasportske infrastrukture

zonama u kojima iznajmljivači imajunajveću popunjenost i najvećeprosječne cijene treba utvrditi većuvisinu paušala u odnosu na one zonekoje se nalaze u turistički manje atrak-tivnim područjima, dok iznajmljivači-ma u prigradskim naseljima i ruraln-om području treba ostaviti najnižurazinu paušala.Broj registriranih ležajeva iz godine ugodinu raste i sada ih je već više od16000 na području grada te mi smatra-mo da prihode koji se ostvare s oveosnove treba ciljano namijeniti u pro-jekte izgradnje objekata sportske in-frastrukture.Dubrovačka kulturna scena je većdesetljećima integrirana u turizam, dokje sportska infrastruktura neprimjere-na, nazadna i nije ni blizu razine kak-vu zaslužuje grad Dubrovnik. Brojnikulturni projekti i manifestacije semogu osim iz proračuna financirati i izbespovratnih sredstava europskih fon-dova dok se sportska infrastruktura

zbog loše ispregovaranih operativnihprograma uopće ne može financiratieuropskim novcem, a u toliko je lošemstanju da nije primjerena ni za građaneni turiste. Stoga je logično da se sred-stva od paušala koje plaćaju privatniiznajmljivači namjenski usmjere nakonkretne projekte sportske infrastruk-ture kako bi se grad sto manje kredit-no zaduživao , a sportska infrastruktu-ra koja je predmet predizbornihobećanja svake gradske uprave stoprije izgradila i stavila na raspolaganjegrađanima i turistima.Svakako treba imati u vidu kako seGrad Dubrovnik ne može neog-raničeno zaduživati i da je naš pro-račun isključivo oslonjen na turizam iturizmu bliske djelatnosti pa je uputnobiti oprezan prilikom novih zaduživanjajer je turističko tržište iznimno podložnostresovima koji se ne moraju uvijekpozitivno odraziti na proračun.

Gradski vijećniciDolores Lujić i Maro Kristić

Novi Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o pore-zu na dohodak donosi novosti za privatne iznajml-jivače. Naime, ovim se izmjenama zakona koje ćeuskoro biti usvojene u Hrvatskom saboru nadležnostza utvrđivanje paušala koji plaćaju privatni iznajml-jivači s države planira prebaciti na jedinice lokalnesamouprave pa će tako od 1.1.2019.godine Grad Du-brovnik odlučivati o visini paušala koji će plaćati pri-vatni iznajmljivači, a zakon je propisao da on ne sm-ije biti manji od 150 kuna niti veći od 1500 kuna poležaju.Do sada se visina paušala utvrđivala prema turističkimrazredima, a mi smatramo kako Grad Dubrovnik tre-ba dodatno zonirati na gradske kvartove i u onim

”INFO PLATFORMA”

Održana edukacija za male i srednje poduzetnikeOdržana edukacija za male i srednje poduzetnikeOdržana edukacija za male i srednje poduzetnikeOdržana edukacija za male i srednje poduzetnikeOdržana edukacija za male i srednje poduzetnikeU organizaciji Centra za poduzetništvo Du-brovačko-neretvanske županije 19.rujna jeodržana edukacija ”Info platforma”, koja seprovodi u sklopu projekta “Novim znanjemdo uspjeha”, a koji je ostvaren temeljem jav-nog poziva Ministarstva gospodarstva,poduzetništva i obrta pod nazivom„Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSPputem poduzetničkih potpornih institucija(PPI)“.

Cilj edukacije je bilo informiranje poduzet-nika o aktualnim i najavljenim natječajimaza dobivanje bespovratnih sredstava, kred-itnim linijama sa subvencioniranim i povol-jnim kamatnim stopama te bankarskimuslugama. Ukupna vrijednost ovog projek-ta iznosi 448.919,55 kuna, od čega je Mini-starstvo gospodarstva i poduzetništva finan-ciralo 378.464,56 kuna, a sredstva su nam-ijenjena unapređenju razvoja malog i sred-

njeg poduzetništva kroz pružanjestručne i savjetodavne podrške teusluga informiranja MSP-ovima. Projek-tom su također planirane razneedukacije za male i srednje poduzetni-ke na području Dubrovnika i Neretve tedvije edukacije - ”Info platforma” i”Poduzetnička ćakula”. Edukaciju je pra-tio i prevoditelj znakovnog jezika za glu-he i nagluhe osobe, a sudjelovali su i pred-stavnici Dubrovačko-neretvanske žup-anije, Hrvatske banke za obnovu i razvi-tak te predstavnici poslovnih banaka.

5GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

MIROVINSKO ENERGETSKA REFORMA

Hidro, solarna i vjetro...Hidro, solarna i vjetro...Hidro, solarna i vjetro...Hidro, solarna i vjetro...Hidro, solarna i vjetro...Mirovine mogu primati samo onigrađani Hrvatske, koji su kroz životuplaćivali u navedene fondove,nikako dijaspora i drugiHrvatska, (dubrovačko područje naglašeno)zbog svojih prirodnih bogatstava (resursa)može i trebala bi postati energetsko-gospo-darski fenomen (div) kroz kratko vrijeme, jersmo posijani na takav prirodni supstrat i ima-mo već sve!„Sunce sije svaki dan, Voda teče svaki dan,Vjetar puše svaki dan!“Ali, pored svega, nažalost još uvijek nema-mo (Hrvatska) dostatno električne energije, imoramo istu uvoziti. Na godišnjoj razini, zavis-no o hidrološkoj godini to iznosi od 40-60%potrebne el. energije.Hrvatska, (pa i sam Dubrovnik) ima dovoljnonovca, kojeg ubire ‘nametom’ u 3 mirovinskastupa od svojih zaposlenih građana (oko 1.3mil…? ), koji su istovremeno i potrošači.Dijelom tih velikih novaca sakupljenih uMIROVINSKIM FONDOVIMA, uloženimuglavnom u izgradnju ‘tvornica struje’ iz ob-novljivih izvora (OIE), ali i drugih, taj problems uvoznom električnom energijom jed-nostavno nestaje, i nestaje za svagda prob-lem s novcem za isplate mirovina, ako to rje-šenje počnemo sprovoditi u djelo, u roku -ODMAH.Hrvatski MIROVINSKI FONDOVI iz sva tri stu-pa, imaju dovoljno novca (danas preko 100milijardi kuna...?) koji godinama prikupljajusvaki mjesec da, danas najpoželjnije prekoHEP-a ili HROTE-a, ili neka druga, ali pod uv-jetom državna (zajednička) firma tim sredstvi-ma bez zaduženja, može započeti odmah inajkasnije za jednu (1) godinu izgraditi jed-nu/više VELIKU (500 –1000 MW) solarnu /vjetro elektranu koja će BESPLATNO, NAŠESunce, NAŠ vjetar, NAŠE vode, koristiti zaproizvodnju ‘besplatne’ NAŠE električne en-ergije... i tu proizvedenu besplatnu energijuće onda prodavati Hrvatskim građanima iskl-jučivo preko zajedničke firme, pod uvjetomda ostane trajno državna (zajednička) firma,jer građani ionako tu energiju kupuju svakod-nevno.Neto novac, koji je time i na taj način zarađenmora se vraćati u mirovinske fondove i koris-titi isključivo i samo za MIROVINE sadašnjimi budućim umirovljenicima! I to samo onimumirovljenicima koji su uplaćivali u taj fond uRH, i za rješavanje svih ostalih gorućih i nag-omilanih sadašnjih i budućih „mirovinskih“pitanja u RH.Mirovine mogu primati samo oni građani Hr-vatske, koji su kroz život uplaćivali u navedenefondove, nikako dijaspora i drugi!!!ZAŠTO OVAKVO RJEŠENJE?Zato jer HEP (Hrvatska) godišnje uvozi od 45-60% (zavisno o hidrologiji) el.energije izvanRH, a kada bi taj postotak energije dolazio snaših OIE, financiranih iz Mirovinskih fondo-va, onda novac ne bi izlazio iz ZEMLJE negobi ostajao u ZEMLJI... ostajao bi nama ibudućim generacijama za MIROVINE, kojesu već danas bez ovog ili sličnog rješenja –

upitne, neizvjesne...!?MEĐUTIM, ŠTO SE DOGAĐA?Događa se to da će doći, a neki su već došli,„neki Rvatine, jedan Rus, jedan Amerikanac,jedan Englez, jedan Nijemac, jedan Talijan,jedan Židov itd.“ te će onda oni uložiti u tonaše prirodno bogatstvo, kroz tu proizvodn-ju el. energije i SAV taj novac koji bi mogaospasiti hrvatske umirovljenike na stogodišnjestaze, i nadasve Hrvatsku demografiju, oniće odnijeti izvan Hrvatske... i nekih 200 ljudi uzemlji (uglavnom doseljenih) će se obogatiti,a svi ostali, svi UMIROVLJENICI, sadašnji ibudući imat će zanemarivo male, ili uopćeneće imati mirovina, samo će imati skupljustruju koju neće više moći plaćati...Potrošnja el. energije na godišnjoj razini u RHdanas - približno = 17 (ubrzo oko 20) TWhSadašnja cijena po utrošenom kWh oko 106lipa, bez naknade za OIE.Sadašnja naknada za poticanje proizvodnjeiz obnovljivih izvora (OIE) po utrošenom kWhZa OIE/kWh=0,105 Kn + PDV 13% =0,11865 KnUkupno mjesečno=1,42 x 0,12 =170 mil. KnUkupno godišnje=170 x 12=2.04 milijarde.KnPredviđena potrošnja u 2020.tim - 20 TWhPristojba po utrošenom kWh = 0,12 KnUkupno mjesečno 1,66 x 0,12 = 199 mil.KnUkupno godišnje 199 x 12=2.388 milijardi KnOvo su podatci samo za naknadu za OIE,čemu u nastavku dodajemo osnovnu cijenuutrošenog kWh u bruto i neto iznosu.Prema orijentacijski navedenim podatcima,radi se o elektroenergeskom prihodu RH (HEP i ostali) 18-20 milijardi kuna u bruto izno-su, a odbivši troškove i gubitke mreže, ostajeneto iznos oko 15-16 milijardi kuna, na go-dišnjoj razini. Uz pretpostavku da će se2020.tih godina godišnje trošiti više od 20TWh, što bi onda iz prodaje iznosilo 21 mili-jardu, a iz naknade za OIE oko 3 milijardekuna, ili ukupno 24 milijarde Kn bruto, odnos-no 20 milijardi Kn neto, od čega srazmjernidio ide u mirovinske fondove i svake godineraste, čime pruža garancije budućim umirov-ljenicima za primanje zarađene mirovine, kojabi kroz dogledno vrijeme u prosjeku sezalačak do 1000 eura mjesečno. Primjeri:Vjetro-elektrana „RUDINE“Elektrana nedavno puštena u pogon.(Dostupni podaci, na osnovu kojih je izvršenovaj orijentacijski izračun)Instalirana snaga elektrane = 34,2 MWPlanirana godišnja proizvodnja = 85 (90)GWh (85 miliona/kWh)1 kWh prodani = 1.1 kn (110 lipa) - Ugovorsa HEP-om na 14 g. (HERA)1 taj kWh HEP - krajnjem potrošaču (srednjacijena) = 0.82 kn (82 lipe)Razlika proiz/prod = 0.28 kn (28 lipa)Ukupno vlasniku=93,5 000 000 kn/godišnjeUkupno vlasniku = 14 x 93,5 000 000 kn = 1309 000 000 kn/za 14 godinaUkupno HEP-u = 69 700 000 kn/godišnjeUkupno HEP-u = 14 x 69 700 000 kn = 975800 000 kn/za 14 godinaRazlika = 23 800 000 kn/godišnjeRazlika = 14 x 23 800 000 kn = 333 200 000kn/za 14godina

HEP (država) na gubitku za 14 godina 333milijuna kuna!(Nisu uračunati gubici ni ostali troškovi na stra-ni HEP-a.)Općina„Dubrovačko primorje“ trebala inka-sirati 1.309. 000 000 kn/za 14 godina,Iz te zarade vratiti kredit (oko 4-5 godina),ostatak čista zarada.Čista zarada Općini u. Pr. oko 1 milijardukuna za 14 godina!!!Ista situacija za VE ‘Ponikve’ i općinu Ston !Za potencijalnu VE ‘Konavoska brda’ sve isto,samo x5 za općinu Konavle!HE „DUBROVNIK“Instalirana snaga elektrane = 250 MWGodišnja proizvodnja 1800 GWhBruto zarada Hidroelektrane 1.5 milijardi kunagodišnje (1800 x 0.82)Bruto troškovi ‘HED’ = 5- 15 milijuna kunaCijena proizvedenog kWh ispod 1 lipe (0.63lipe)Ukupni troškovi HEP-a i ostali ispod 12%Ukupni neto prihod od HE ‘Dubrovnik’ iznad1.3 milijarde kuna!

VJETRO-SOLAR ELEKTRANA „500“Potencijalni OIE, ovim Projektom predviđenesolarne i vjetro elektrane na području DNŽsu ušle u prostorne planove (Konavoska brda,Grabovica), i dobar dio EE infrastrukture (TSPlat, 110/220 kV dalekovodi) je izgrađen /postoji, te su energetski i ekonomski izuzet-no prihvatljive i opravdane da se izgrade naovom području a da se financiraju iz Mirovin-skih fondova (MF) RH! Opravdanu prednostim daje i postojeća HE ‘Dubrovnik’, koja immože poslužiti kao „akumulator“ odnosnomože skladištiti kroz „čuvanje vode“ višakproizvedene el. energije na spomenutim ele-ktranama u toku dana. Investicija je izuzetnočista, te se uložena sredstva iz MF kroz krat-ko vrijeme vraćaju u isti! Iz zarade vratiti kreditsebi (MF) oko 1 godine, ostatak čista zaradaMF na predviđeni rok trajanja postrojenja od30 godina. Onda sve ponovo,dok bude Sun-ca i vjetra! (Dostupni podaci, na osnovu kojihje izvršen ovaj orijentacijski izračun)Instalirana snaga elektrane/a = 500 MW (so-lar + vjetar)Planirana godišnja proizvodnja = 1500 GWh(1.5 milijardi kWh)1 kWh HEP krajnjem potrošaču (srednja cije-na) = 0.82 kn (82 lipe)Ukupno HEP-u (MF)=1230000000 kn/godiš-njeUkupno HEP-u (MF)=17220000000 kn/za 14g.Bruto troškovi HEP-a=5 - 15000000 kn/go-dišnjeUkupno neto HEP-(MF)=1200000000 kn/godišnjeUkupno neto HEP-(MF)=16800000000 kn/za 14 g. Ukratko: Područje Republike Hr-vatske, po prirodnom bogatstvu u OIE prelaziili je uz bok bilo kojem poznatom području usvijetu. Ukupni ostali resursi na ovom područ-ju nisu ni blizu! Orijentacijski izračun, spribližnom točnošću, na osnovi dostupnihpodataka, izvršio:

Umirovljeni HEP-ovac Rado Radić

6 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAMINISTAR OLEG BUTKOVIĆ SA RAVNATELJIMA OSAM POMORSKIH ŠKOLA POTPISAOUGOVORE O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA NABAVU ŠKOLSKE OPREME

Pomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik 462.875,00 kunaPomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik 462.875,00 kunaPomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik 462.875,00 kunaPomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik 462.875,00 kunaPomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik 462.875,00 kunaMinistar mora, prometa i infrastruktureOleg Butković potpisao je u ponedjeljak,17.rujna, s ravnateljima srednjih škola,koje provode strukovne programe u sek-toru pomorstva, ugovore kojima će seovim obrazovnim ustanovama dodijelitibespovratna sredstva za nabavku škol-ske opreme.Škole će dodijeljena sredstva, između os-taloga, uložiti u opremanje nautičkog sim-ulatora i pripadajuće opreme, opreman-

je nautičkog kabineta - nadogradnju sim-ulatora, nabavu videomaterijala, nabavui ugradnju uređaja na nadzor brodskih in-teraktivnih funkcija na jednom mjestu(owerhead display) postavljenog na up-ravljačkom mostu iznad kontrolne ploče,nabavu opreme za zavarivanje i splavi zaspašavanje te drugo.Ukupna vrijednost potpisanih Ugovoraiznosi gotovo 3 milijuna kuna, a potpisalisu ih ravnatelj Pomorske škole Bakar Gor-dan Papeš, ravnateljica Srednje školeAmbroza Haračića - Mali Lošinj JelenaBralić, ravnatelj Pomorske škole ZadarSvetko Perković, ravnatelj Prometno-te-hničke škole – Šibenik Zdravko Peran,ravnatelj Tehničke škole Šibenik JosipBelamarić, ravnatelj Pomorske škole SplitDragan Pavelin te ravnatelj Pomorsko-te-hničke škole - Dubrovnik Antonio Lučić.Tako je Prometno-tehničkoj školi Šibenikdodijeljen iznos od 228.870,24 kuna, Po-morskoj školi Split 569.737,50 kuna, Po-morskoj školi Bakar 543.712,50 kuna, aPomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik

462.875,00 kuna. Pomorskoj školi Zadardodijeljena su pak sredstva u iznosu od465.750,00 kuna, Srednjoj školi Ambro-za Haračića s Malog Lošinja 276.925,00kuna, Tehničkoj školi Šibenik 173.412,00kuna, a Srednjoj školi Petra Šegedina izKorčule 276.051,36 kuna.Uoči potpisivanja Ugovora prisutnima seobratio ministar Oleg Butković, koji je tomprilikom rekao: „Drago mi je što smo sedanas okupili na potpisivanju Ugovora

kojima ćemo po prvi puta iz Državnogproračuna za opremanje pomorskihškola dodijeliti iznos od gotovo 3 miliju-na kuna. Naime, poznato je da u Hr-vatskoj ima oko 22 tisuće pomoraca, kaoi da njih oko 15 i pol tisuća plovi u međun-arodnoj plovidbi. Stoga je naša uloga daosiguramo vrhunsko obrazovan te soci-jalno i zdravstveno zbrinut pomorski ka-dar, koji može odgovoriti zahtjevima su-vremenog brodarstva i zaštiti ljudskihživota na moru.“, rekao je uvodno mini-star te dodao: „Današnja dodjela sred-stava za nabavku školske opreme samoje jedna od mjera koju provodi Ministar-stvo mora, prometa i infrastrukture. Prvamjera uključuje stipendiranja učenika istudenata pri upisu na pomorske škole ifakultete, druga subvencioniranje trošk-ova brodarima pri ukrcaju učenika nanaše brodove, a treća reformu pomor-skog zakonodavstva, tj. izmjene i dopunePomorskog zakonika. Riječ je u biti o so-cijalnoj reformi koja će našim pomorci-ma omogućiti da ostvare potrebna 183

dana za oslobođenje plaćanja poreza nadohodak.“, istaknuo je ministar Butković.Prisutnima se nakon potpisivanja Ugovo-ra obratio i ravnatelj Pomorske škole BakarGordan Papeš, koji je podsjetio na to koli-ki je značaj dodijeljenih sredstava za raz-voj i opremanje pomorskih učilišta: „Školo-vani je pomorac izvozni proizvod Repub-like Hrvatske, a pomorske škole, obra-zovne ustanove čije su svjedodžbepriznate u cijelom svijetu, a što znači da jenaš rad usklađen s međunarodnim stan-dardima koji propisuju način školovanja,kadar i opremu pomorskih učilišta. Naime,sve do danas škole su se uglavnom opre-male same, tako da će nam dodijeljenasredstva pomoći da se i dalje opremamo,usavršavamo, a sve, dakako, u skladu svažećim međunarodnim standardima, tj.međunarodnom STCW Konvencijom.“,istaknuo je ravnatelj Papeš.Sredstva za nabavu opreme dodijeljena sutemeljem javnog poziva Ministarstva up-ućenog srednjim školama u svibnju ovegodine, a izravan su doprinos ostvarenjuciljeva Strategije pomorskog razvitka i in-tegralne pomorske politike RH za razdobl-je do 2020. godine. Naime, ovom mjeromMinistarstvo osigurava odgovarajuće ma-terijalne uvjete u pomorskim školama teradi na promociji, jačanju kompetencija ipodizanju kvalitete obrazovanja učenika usrednjim pomorskim školama. S tim cil-jem Ministarstvo mora, prometa i infras-trukture provodi i čitav niz drugih mjera,poput projekta stipendiranja učenika sred-njih škola i studenata pomorskih fakulte-ta, a sve kako bi osiguralo motivirajuće uv-jete za upis na ove srednjoškolske i viso-koškolske ustanove. Samo tijekom prošlegodine dodijeljeno je 219 stipendija zaučenike i 72 stipendije za studente. Pro-vodi se i Program sufinanciranja ukrcajavježbenika palube, stroja i elektrotehnikena brodove, osiguravaju subvencije i sred-stva za ukrcaj vježbenika na brodove u na-cionalnoj i međunarodnoj plovidbi, a zašto je samo tijekom 2017. godine izd-vojeno četiri milijuna kuna, a omogućenje ukrcaj oko 300 vježbenika.

Ministarstvo mora,prometa i infrastrukture

7GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

O URBANOM TURIZMU

Gradonačelnik na SvjetskomGradonačelnik na SvjetskomGradonačelnik na SvjetskomGradonačelnik na SvjetskomGradonačelnik na Svjetskomsummitu o turizmu u Seulusummitu o turizmu u Seulusummitu o turizmu u Seulusummitu o turizmu u Seulusummitu o turizmu u SeuluNa poziv organizatora - Svjetske turističke organiza-cije, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sud-jelovao je kao govornik na Sedmom UNWTO sv-jetskom summitu o urbanom turizmu, koji se od 16.do 19. rujna održao u Seulu, u Južnoj Koreji.Gradonačelnik je govorio na panelu na temu ‘Urbaniturizam 2030’, na kojem su uz njega bili i ministri neko-liko važnih turističkih zemalja, kao igradonačelnici turistički popularnihgradova. Govorilo se o tome kakoodgovoriti na nove izazove i potrebeu turizmu u gradovima, kroz inova-tivne pristupe i tehnologije, planira-jući, razvijajući te upravljajući desti-nacijom, ujedno nudeći građanimabolju kvalitetu života.Organizatori svjetske konferencije uovom su smislu prepoznali naporekoje Grad Dubrovnik ulaže u uprav-ljanje turizmom u gradu, a o planovi-ma i mjerama koje se provode gra-donačelnik Franković govorio jee usklopu prvog, high level panela kon-ferencije.

SVJETSKI SUMMIT O TURIZMU U SEULU

Iskustva Dubrovnika u upravljanjuIskustva Dubrovnika u upravljanjuIskustva Dubrovnika u upravljanjuIskustva Dubrovnika u upravljanjuIskustva Dubrovnika u upravljanjudestinacijomdestinacijomdestinacijomdestinacijomdestinacijomGovoreći kao prvi govornik nastupnog„high level“ panela na Svjetskom sum-mitu o urbanom turizmu u ponedjel-jak. 17.rujna, u Seulu, gradonačelnikGrada Dubrovnika Mato Frankovićpredstavio je rješenja koja je Du-brovnik u upravljanju turizmom imple-

mentirao i na kojima dalje radi - odprojekta „Poštujmo Grad“ do suradn-je s udruženjem Cruise Lines Interna-tional Association (CLIA).Na konferenciji koja se u Seulu od 16.do 19. rujna odvijala u organizacijiSvjetske turističke organizacije (UN-WTO) moglo se čuti kako se gotovosvi važni turistički gradovi, poput Pari-za ili Nice čiji su predstavnici takođersudjelovali na panelu, suočavaju sproblemom gužvi i, zbog toga, neza-dovoljstvom građana.-„Dubrovnik je prije samo godinu danau svjetskim medijima istican kaoprimjer negativnog upravljanja desti-nacijom, a danas predstavnike Gradapozivaju na brojne konferencije inavode nas kao primjer dobre prakse.Svi žele održivi turizam i svi traže rje-šenja, a Dubrovnik je trenutačno jedanod gradova koji na tome intenzivnoradi i koji je u samo godinu dana posti-gao veliki uspjeh na polju održivog iodgovornog upravljanja. Ipak, svjesnismo da još puno treba raditi kako bise uspostavio model upravljanjakakvog želimo“, istaknuo je izmeđuostalog gradonačelnik na panelu.Kao osnovnu figuru održivog turizmagradonačelnik ne vidi posjetitelja,nego građane. –„Građani su brojjedan. Dok god su naši građani sretnii zadovoljni, naši će turisti biti još sret-niji i imati najbolje iskustvo Dubrovni-ka”, kazao je u zaključnom izlaganjugradonačelnik Franković.Summit UNWTO-a u Seulu okupio jepreko 300 sudionika iz 50 zemalja svi-jeta. Prvi panel, na kojem su sudjelov-ali ministri i gradonačelnici vodio jeRajan Datar, poznati novinar i voditeljemisije The Travel Show BBC-ja.Gradonačelnik se u Seulu susreo i sGlavnim tajnikom Svjetske turističke or-ganizacije Zurabom Pololikashvilijem.Tajniku UNWTO-a uručio je poziv na4. Festival turizma i strategije s temomcruise turizma, a koji se početkomstudenoga organizira u Dubrovniku.

POVODOM 600. OBLJETNICE POSTAVLJANJA ORLANDOVOG STUPA

Raspisan natječaj za dizajn vizualnog identiteta “Orlandova godina”Raspisan natječaj za dizajn vizualnog identiteta “Orlandova godina”Raspisan natječaj za dizajn vizualnog identiteta “Orlandova godina”Raspisan natječaj za dizajn vizualnog identiteta “Orlandova godina”Raspisan natječaj za dizajn vizualnog identiteta “Orlandova godina”Radi definiranja kvalitetnog, stručno projek-tiranog rješenja Grad Dubrovnik raspisaoje javni natječaj za dizajn vizualnog ident-iteta: „2019. - Orlandova godina”. Natje-cateljima, profesionalnim dizajnerima - sa-mostalnim autorima ili kreativnim timovima,na raspolaganju je dokumentacija koja je udigitalnom obliku objavljena uz natječaj, asastoji se od Općih uvjeta, Projektnog za-datka i prijavnice. Prijedlog idejnog rješen-ja vizualnog identiteta treba sadržavati znaki/ili logotip - uz osnovne standarde, prikazprimjene na tiskanim i promotivnim mater-

ijalima te prikaz primjene u digitalnomokruženju: internetska stranica, društvenemreže, mobilne aplikacije, internetski oglasitd. te kratak i jasan tekstualni opis rješenjana hrvatskom jeziku.Svi propozicije natječaja i detalji dostupnisu na internetskoj stranici Grada Dubrovni-ka.Rok za prijem natječajnih radova je 17. lis-topada do 12:00 sati, a peteročlani ocjen-jivački sud s radom će završiti najkasnijedo 25. listopada. Rezultati natječaja bit ćeobjavljeni 31. listopada na internetskim

stranicama Grada Dubrovnika. Pobjednič-ki rad nosi novčanu nagradu u iznosu od38.000 kuna, drugonagrađeni rad vrijedanje 14.000, a trećenagrađeni 8.000 kuna.Podsjetimo, povodom 600-te obljetnicepostavljanja Orlandovog stupa Gradskovijeće Grada Dubrovnika dana 9. ožujkaproglasilo je 2019. godinu „Orlandovomgodinom“. Grad Dubrovnik će na dostojannačin obilježiti ovu važnu godišnjicu cjelo-godišnjim programom koji će se sastojatiod niza kulturnih, znanstvenih, zabavnih,sportskih i edukativnih programa.

8 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

ZA IZGRADNJU CESTE MOST-OSOJNIK

Grad Dubrovnik započeo postupak otkupa zemljištaGrad Dubrovnik započeo postupak otkupa zemljištaGrad Dubrovnik započeo postupak otkupa zemljištaGrad Dubrovnik započeo postupak otkupa zemljištaGrad Dubrovnik započeo postupak otkupa zemljištaUpravni odjel za gospodarenje gradskom im-ovinom Grada Dubrovnika objavio je dva ogla-sa kojim se pozivaju vlasnici zemljišta u obuh-vatu buduće ceste od mosta dr. Franja Tuđma-na do ceste za Osojnik na sklapanje nagodbi,odnosno kupoprodajnih ugovora radi spora-zumnog rješavanja pitanja stjecanja prava vlas-ništva na dijelovima predmetnih nekretnina.Sukladno Zakonu o izvlaštenju i određivanjunaknade poziv na sklapanje nagodbi upućen jevlasnicima nekretnina u obuhvatu navedenogzahvata, a koji se odnose na dvije katastarskeopćine: Petrovo selo i Zaton. Ovim korakomispunjen je još jedan formalno-pravi uvjet kojivodi ka skorom početku radova na ovom kapi-

talnom projektu. Naime, postupak javne nabaveje uspješno okončan te se uskoro očekuje oda-bir izvođača radova. Rok završetka čitavog pro-jekta je 18 mjeseci od dana uvođenja odabran-og izvođača u posao. Inače, za realizaciju ovogvišeznačnog projekta Grad Dubrovnik u pro-računu za 2018. godinu nosi sredstva u iznosu33,5 milijuna kuna te dodatnih 6 milijuna kunaza usklađivanje imovinsko-pravnih odnosa. Pod-sjetimo, projekt Most dr. Franja Tuđmana - Os-ojnik jedna je od najvažnijih investicija u promet-nu infrastrukturu Grada Dubrovnika, a za koju jegrađevinska dozvola izdana 28. veljače. Izgrad-nja navedene ceste nije važna samo u komuni-kacijskom smislu jer se povezivanjem Mosta dr.

Franja Tuđmana s Osojnikom iPobrežjem stvaraju prvi preduvjeti zaširenje stambene zone Grada Du-brovnika na ta prigradska područja.Projekt je značajan i zato što otvaramogućnosti za povezivanje Gradaalternativnim koridorom premaGornjim selima te dalje prema Pri-morju. Sve pojedinosti o postupkuizvlaštenja dostupne su putem webstranice Grada Dubrovnika a za do-datna pitanja građani se moguobratiti Upravnom odjel za gospo-darenje gradskom imovinom GradaDubrovnika na naznačene kontakte.Investiciju pak vodi gradski Upravniodjel za izgradnju i upravljanje pro-jektima.

DANI KULTURNE BAŠTINE

Projekt Projekt Projekt Projekt Projekt Future EpicsFuture EpicsFuture EpicsFuture EpicsFuture EpicsPrezentacija projekta Future Epics održat će seu sklopu Dana kulturne baštine 2018. u subotu22. rujna u 11 sati u Festivalskoj palači.Future Epics dvogodišnji je kulturno-umjetničkiprojekt koji će se baviti novim pristupima kul-turnoj baštini kroz dekonstrukciju postojećihnarativa određenih povijesnih razdoblja te rein-terpretaciju kroz suvremenu izvedbenu umjet-nost. Uz sudjelovanje mladih umjetnika i ciljnapublika ovog projekta su mladi. Dubrovačke ljet-ne igre prvi su suorganizator projekta, a vodećipartner je Fondacija Heartefact. Sufinanciranje u iznosu od 200.000 eura ostvaruje sekroz program Europske unije Kreativna Europa - potprogram Kultura, Europski projek-ti suradnje – potpora za projekte Europske godine kulturne baštine 2018., što Du-brovačke ljetne igre čini prvom javnom ustanovom u kulturi Grada Dubrovnika kojojje odobreno sufinanciranje iz navedenog potprograma Kreativne Europe.

NA ODRŽAVANJU PLOČNIKA UNUTAR ZIDINA

Nastavljeni radoviNastavljeni radoviNastavljeni radoviNastavljeni radoviNastavljeni radoviU sklopu redovnih aktivnosti na održavanjupločnika i zidova unutar povijesne jezgre kojeza Grad Dubrovnik provodi za tu svrhu odab-rani izvođač, u tijeku su radovi na obnovi oš-tećenog pločnika ispred Katedrale, a obuhvatsanacije pokriva površinu od 70 metarakvadratnih.Istodobno, radi se na obnovi oštećenog dijelapločnika u Strossmayerovoj ulici nedaleko odUmjetničke škola Luke Sorkočevića gdje jedošlo do odlamanja pločnika.Sanirana su i oštećenja na skalinima u UliciMiha Pracata, a slijedi obnova istrošenih i oš-tećenih skalina u Zlatarskoj ulici te popravcipločnika kod crkve Male braće kao i na drugimmjestima u povijesnoj jezgri.

RADOVI U TIJEKU

Cjelovita sanacija ulice ŽrtavaCjelovita sanacija ulice ŽrtavaCjelovita sanacija ulice ŽrtavaCjelovita sanacija ulice ŽrtavaCjelovita sanacija ulice Žrtavas Dakse novim asfaltoms Dakse novim asfaltoms Dakse novim asfaltoms Dakse novim asfaltoms Dakse novim asfaltomZapočeli su radovi na sanaciji ulice Žrtava s Dakse, napotezu od križanja s Ulicom Iva Vojnovića („Semafori“)pa do Dvora Lapad. Predmetni radovi obuhvaćajuuklanjanje postojećeg asfaltnog zastora i postavljanjenovog.Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 700.000,00kuna, a predviđeno trajanje radova je 10 dana.U vrijeme izvođenja radova postavljena je privremenaprometna signalizacija te se ista usklađuje s dinamikomizvođenja, pa molimo sve sugrađane da se pridržavajunovih uvjeta prometovanja, kao i za razumijevanje uko-liko dođe do određenih kratkotrajnih poteškoća u odvi-janju prometa.Nastavak je to radova uklanjanja neravnina i izbočinana kolniku nastalih na tzv. mikroasfaltu, a koji su kaoprivremeno rješenje izvedeni u lipnju. Tom prilikomnajavljena je konačna sanacija kolnika čitave ulicenovim slojem asfalta.

POGODNOST GRAĐANIMA

Uplate na račun Grada od sada bezUplate na račun Grada od sada bezUplate na račun Grada od sada bezUplate na račun Grada od sada bezUplate na račun Grada od sada bezplaćanja transakcijske naknadeplaćanja transakcijske naknadeplaćanja transakcijske naknadeplaćanja transakcijske naknadeplaćanja transakcijske naknadeSukladno prethodnim najavama, Grad Dubrovnik i OTP banka, kao nova poslov-na banka, 13. rujna ugovorili su pogodnost za građane pri uplatama na poslovniračun Grada. Naime, prema potpisanom ugovoru, za uplate na račun GradaDubrovnika koje se odnose na komunalnu i vodnu naknadu, komunalni dopri-nos, najamnine stanova, porez na kuće za odmor, povrat učeničkih i studentskihkredita i novčane kazne za prometne prekršaje, a koje fizičke osobe izvrše usvim poslovnicama OTP banke na području Grada Dubrovnika, ali i cijele Re-publike Hrvatske, banka neće naplaćivati transakcijsku naknadu od građana.Naknadu će umjesto građana plaćati Grad Dubrovnik. Plaćanja za koja građanineće plaćati transakcijsku naknadu imaju sljedeće pozive na broj:· komunalna i vodna naknada (poziv na broj 5770),· komunalni doprinos (poziv na broj 5720),· najamnine stanova (poziv na broj 5835),· porez na kuće za odmor (poziv na broj 1716),· povrat učeničkih i studentskih kredita (poziv na broj 7811) i· novčane kazne za prometne prekršaje (poziv na broj 6700).Podsjetimo, od 18. srpnja u primjeni je novi poslovni račun Grada Dubrovni-ka otvoren za redovno poslovanje kod OTP banke d.d. Novi IBAN je: HR352407 0001 8098 0000 9.

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

9GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

UZ PODRŠKU VALAMAR RIVIERE OSVJEŠTAVA SEVAŽNOST RANOG ČITANJA KOD DJECE

Maro razveselio župsku dječicuMaro razveselio župsku dječicuMaro razveselio župsku dječicuMaro razveselio župsku dječicuMaro razveselio župsku dječicuDječjim vrtićom Župa dubrovačka 18.rujna se orio smijeh i pjesma jerim je u posjet došla Valamarova maskota - račić Maro. No ovo nije bilabilo kakva posjeta jer je Maro odgojnim skupinama „Žabice“, „Mačići“,„Zvjezdice“ i „Pačići“ došao podijeliti priče i slikovnice. „Čitaj mi, slušam te“ naziv je projekta Dječjeg vrtića Župa dubrovačkačiji je cilj osvijestiti važnost ranog čitanja, svih dobrobiti koje se njimostvaruju te razvijanje komunikacijskih vještina kod djece, a važnostProjekta prepoznala je i vodeća hrvatska turistička kompanija ValamarRiviera u sklopu jednog od svojih devet krovnih programa društvenoodgovornog poslovanja „Mali turizam“.U sklopu spomenutog programa vrtićka se djeca kroz igru i na načinprimjeren njihovom uzrastu upoznaju s turizmom već od malih nogu teorganiziraju posjeti djece u destinacijama gdje Valamar posluje, a ovajput je Maro odučio mališane posjetiti u njihovom okruženju i razveselitiih poklonima.„Kroz slikovnice ćemo obogatiti projektni rad s djecom koji omogućuje

iskustveno učenje djece, svakodnevne i planirane aktivnosti s djecom, kao i cjelokupnomaterijalno i interakcijsko okruženje (posudba slikovnica doma i čitanje s roditeljima). Svenavedeno unaprijediti će naš odgojno-pedagoški rad zbog čega još jednom zahvaljujemoValamar Rivieri u ime cjelokupnog Vrtića, djece i roditelja.“, izjavila je ovom prigodomMarija Jelić, ravnateljica DV Župa dubrovačka.

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA I DOM ZDRAVLJA DUBROVNIK

Potpisan ugovor o donaciji za nabavu kombi vozila za sanitetski prijevozPotpisan ugovor o donaciji za nabavu kombi vozila za sanitetski prijevozPotpisan ugovor o donaciji za nabavu kombi vozila za sanitetski prijevozPotpisan ugovor o donaciji za nabavu kombi vozila za sanitetski prijevozPotpisan ugovor o donaciji za nabavu kombi vozila za sanitetski prijevozNačelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli 14.rujna je ugostio ravnatelja Doma zdravlja gosp. Branka Bazdana, s kojim je svečano potpisao Ugovor o donacijiza nabavku kombi vozila za sanitetski prijevoz. Na prijedlog načelnika Nardellia rebalansom proračuna osigurana su sredstva za pomoć pri kupnji istog, a sve kakobi se unaprijedile potrebe sanitetskog prijevoza za pacijente s područja Općine Župa dubrovačka. Općina Župa dubrovačka tako će za ovu svrhu iz proračunskihsredstava izdvojit će 80.000,00 kuna.

O UVJETIMA RADA U ŠKOLSKOJ SPORTSKOJ DVORANI OŠŽUPA DUBROVAČKA

Poluinformacije koje unose nemirPoluinformacije koje unose nemirPoluinformacije koje unose nemirPoluinformacije koje unose nemirPoluinformacije koje unose nemir

novnu školu Župa dubrovačka.· poslije 18.00 h svi klubovi registriranina području Župe dubrovačke imaju po-godnost korištenja dvorane na način daplaćaju 50% od utvrđene cijene. Sobzirom da se radi o komercijalnim ter-minima, grupe građana, rekreativci i os-tale interesne skupine plaćaju punucijenu kako bi se pokrili materijalni trošk-ovi funkcioniranja dvorane.Općina i škola zauzeli su jedinstven stavda se svi termini poslije 18.00 h naplaću-ju po cjeniku kojeg je odobrila Du-brovačko neretvanska županija kao os-nivač škole.Najam cijele dvorane po satu iznosi 300kuna, a ista se može podijeliti na trećine,pa tako najam za svaku trećinu iznosi100 kuna. Najam male dvorane po satuiznosi 100 kuna, dok je u staroj školi (naKantulama) cijena jednog sata 50 kuna.Svima koji su se javili na javni pozivomogućeno je korištenje dvorane te suim dodijeljeni termini.Korištenje dvorane na ovaj način u pro-tekle nepune dvije godine pokazalo jeda dvorana ovakvim načinom korišten-ja može pokriti troškove održavanja štopokazuje da je odrađen dobar posaooko raspodjele termina.Na ovaj način osigurali smo uvjete zadjelovanje zaista širokog spektrasportova, ali moramo naglasiti kakoŽupanija, Općina i škola ne ulaze uvisinu cijene članarine pojedinog spor-ta što je interna odluka klubova, a ukonačnici i vlastiti izbor roditelja u kojeće sportsko društvo/klub upisati svojedijete.S obzirom na sva događanja Povjeren-stvo je već predložilo da se za sljedećusezonu definiraju drugačiji uvjeti te dase korištenje dvorane od strane klubo-va omogući isključivo od 1. listopada do

S obzirom na nažalost neargu-mentirano punjenje medijskogprostora raznim poluinformacija-ma vezano za korištenje školskesportske dvorane Osnovne školeŽupa dubrovačka dužni smo seočitovati o stvarnom stanju inačinu korištenja školske dvorane.Sama dvorana rađena je suklad-no Građevinskoj dozvoli iz 2004.godine, a po projektu izrađenom2003. godine. Nositelj, naručitelj iinvestitor bilo je tadašnje Ministar-stvo mora, turizma, prometa i raz-vitka, a Općina se uključila te pri-hvatila 25% sufinanciranja i to kakobi se umjesto dvodijelne napravi-la trodijelna dvorana.Radovi su počeli 2007. godine tesu uz sve probleme i poteškoće sizvođačima, ministarstvom i rok-ovima dovršeni tehničkim prije-mom u veljači 2016. godine, a onošto moramo naglasiti je da je Opći-na Župa dubrovačka 2015. godineuložila dodatnih 5,5 milijuna kunakako bi omogućila dovršetakdvorane jer je nažalost jedinadruga opcija bila da dvorana os-tane nedovršena.Za dvoranu su ishođene sve doz-vole, prošla je tehnički prijem i imasve dozvole za rad, ali problemkojega smo svi svjesni je da jedvorana rađena prema projektukoji vjerojatno nije najoptimalniji zaovo podneblje te da postojeći sus-tav ventilacije jednostavno nemože postići željeni učinak pri vi-

sokim temperaturama u ljetnimmjesecima.Ono što moramo naglasiti što jezapravo i bit cijele priče je da seradi o školskoj sportskoj dvoraničija je primarna zadaća zadovoljitipotrebe nastave tjelesne izdravstvene kulture koja se odvijau jutarnjim satima obzirom da un-atoč povećanju broja djece svakegodine iznimnim naporima jošuvijek uspijevamo osigurati uvjeteza održavanjem jednosmjenskograda.U razdoblju od 1. rujna do 15. lipn-ja, za vrijeme odvijanja nastave tje-lesne i zdravstvene kulture nije bilonikakvih zdravstvenih problemauzrokovanih uvjetima rada u dvo-rani te nas posebno žaloste anon-imne i lažne insinuacije na tu temuposebno kada znamo na nastavnikadar kao i stručne službe školevode računa o svim događanjimadok djeca pohađaju nastavu.Zajedničkim dogovorom Du-brovačko-neretvanske županije(pod čijom nadležnošću je Osnov-na škola), Općine Župa dubrovač-ka kao investitora te Osnovne školeŽupa dubrovačka odlučeno je daosim prioritetnog korištenja zaodržavanje nastave tjelesne kultureu jutarnjim terminima do 14.00 h,dvorana bude dostupna i ostalimkorisnicima na sljedeći način:· od 14.00 do 18.00 h termini će bitibesplatni za sportske klubove kojirade s djecom koja pohađaju Os-

1. lipnja bez iznimaka, a sva društva iklubovi koji nisu podmirili ionako mini-malne troškove korištenja neće moćikoristiti dvoranu.Još jednom naglašavamo da nam je žaošto umjesto razgovora imamo neutemel-jene i neargumentirane optužbe pogo-tovo kada se u ovom slučaju radi o ter-minima koje je škola besplatno ustupilate smatramo da je odgovornost trenerai voditelja da procijene pojedinačne uv-jete rada jednako kao što pojedinačnoodlučuju o visini članarina ali načinutrošenja istih.Kako bi završili ‘’priču’’ oko školskedvorane naglašavamo da je glavni i os-novni prioritet i Općine i Županije održatiuvjete potrebne za održavanje jed-nosmjenskog rada i to dogradnjomškole za što je Općina već izdvojila 1,5milijuna kuna za kupnju zemljišta, finan-cirala izradu Urbanističkog plana ‘’Škol-ski centar’’ te zajedno sa županijomkrenula u projektiranje i ishođenje građ-evinske dozvole za dogradnju škole.Osim toga Općina upravo zbog olakšan-ja školovanja kako djeci tako i roditelji-ma te podizanja standarda osiguravadodatnih gotovo 500.000,00 kuna iz pro-računa za cjelodnevni boravak te ra-zličite projekte ovisno o potrebamaškole.Zbog svega navedenoga molimo roditel-je da uvaže stvarne argumente te se zasve informacije obrate u Općinu ili OŠŽupa dubrovačka umjesto da se koristeneprovjerenim informacijama kojenažalost nastaju iz različitih razloga ovis-no od koga polaze.

Silvio Nardelli, Općinski načelnikOpćine Župa dubrovačka

Anton Jurkić,ravnatelj OŠ Župa dubrovačka

10 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

LAZARETI - KREATIVNA ČETVRT DUBROVNIKA

Književni susret s piscem Davidom MitchellomKnjiževni susret s piscem Davidom MitchellomKnjiževni susret s piscem Davidom MitchellomKnjiževni susret s piscem Davidom MitchellomKnjiževni susret s piscem Davidom MitchellomLazareti - kreativna četvrt Dubrovnika, u suradnji s partnerima iz Književnog klubaBooksa, imaju čast pozvati vas u Lazarete, u nedjelju, 23. rujna, u 20:00 h na književnisusret s višestruko nagrađivanim piscem Davidom Mitchellom. David Mitchell će uLazaretima s našom vrsnom poznavateljicom književnosti, Miljenkom Buljević te s našimgostima razgovarati o odnosu književnosti i putovanja. Uvrštenje na New York Times-ovu listu bestselera za romane The Bone Clocks (Koštani satovi) i Cloud Atlas (Atlasoblaka), višestruke nominacije za uži izbor za Man Booker Prize za romaneNumber9Dream, Atlas oblaka i Livada crnog labuda te ekranizacija romana Atlas obla-ka (s Tomom Hanksom, Halle Berry i Hughom Grantom u glavnim ulogama), donijeli

su Davidu Mitchellu status jedne od najvećihknjiževnih zvijezda današnjice.Nakon Zagreba i gostovanja u Muzeju su-vremene umjetnosti (21. rujna u 18:00 h) tesusreta s publikom i turskom novinarkom iknjiževnicom Ece Temelkuran u Booksi (22.rujna u 20:00 h), Mitchell svoj prvi dolazak uHrvatsku, s neskrivenim zadovoljstvom, nas-tavit će posjetom Dubrovniku.

Marijana Bračić viši stručni suradnik IIza promidžbu Lazareta

ZAKLADA CABOGA STIFTUNG I UDRUGA ZAPROMICANJE PRIRODNIH ZNANOSTI DUBROVNIK

Dodjela stipendijaDodjela stipendijaDodjela stipendijaDodjela stipendijaDodjela stipendijaZaklada Caboga Stiftung i Udruga za promicanjeprirodnih znanosti još su jednom imali razlog zaponos i zadovoljstvo. Gospar Ivo Felner i Zaklada

Caboga Stiftung odlučili su nagraditi dosadašnji rad i podržati daljnje obrazovanjepet polaznika Udruge za promicanje prirodnih znanosti, koji su uspješno završilinjihov program i upisali željene fakultete. Prilikom svečane dodjele stipendija, kojase održala u petak 14. rujna 2018. gospar Felner se obratio budućim studentima,stipendistima Zaklade. U motivacijskom se govoru sjetio svojih studentskih dana,naglasio važnost učenja u timu, rada uz dobre asistente i nadu da će se po završet-ku studija vratiti u Grad. Istaknuo je da je posebno sretan jer je među stipendistima

i buduća profesorica kemije čime je ispunjen njegovsan.Stipendije su svojim radom, pristupom i zrelošću dobilinadareni učenici Udruge za promicanje prirodnihznanosti, a sada studenti: Petra Radović – studij kem-ije i biologije, Anamarija Sršen – studij matematike,Juraj Karaman - studij fizike, Roko Gvozdenica Šipić -studij molekularne biologije i Stela Tošović - studijmedicine.Ovo je još jedan vid izvrsne suradnje Udruge za pro-micanje prirodnih znanosti Dubrovnik i ZakladeCaboga Stiftung koja je naš glavni sponzor, ističu uUdruzi. Udruga nastavlja i u ovoj školskoj godini sradom s nadarenim i zainteresiranim učenicima, oni-ma koji žele više, bolje, drukčije. Upisi za nove članovesu u tijeku, a novost je da se ove godine mogu upisatiučenici osmih razreda osnovne škole, te prvog,drugog i trećeg razreda srednje škole koji su zainter-esirani za kemiju, fiziku, biologiju i matematiku. Upis-nica i sve detaljne informacije se mogu naći na strani-cama Udruge www.prirodne-znanosti-dubrovnik.com

TURISTIČKA ZAJEDNICA DNŽ

Održana Izborna skupštinaOdržana Izborna skupštinaOdržana Izborna skupštinaOdržana Izborna skupštinaOdržana Izborna skupštinaŽupan je istaknuo i kako su za turizam unašoj županiji izuzetno važne i investicije,pri čemu je izvanredan primjer projektproširenja Zračne luke Dubrovnik te dodaokako su nužne i investicije u hotelskekapacitete visokih kategorija te ravnotežaizmeđu privatnog i hotelskog smještaja

odbora.U svom obraćanju članovima Skupš-tine, župan Nikola Dobroslavić je kazaokako ovom sezonom možemo bitizadovoljni jer do kraja godineočekujemo pozitivne rezultate i pov-ećanje u odnosu na prošlu godinu.“Moguće da će porast biti nešto manjinego u odnosu na prošlu sezonu, alitome je razlog naša konkurencija kojaje proteklih godina imala određenepoteškoće, koje su sad dijelom ili u pot-punosti iza njih pa su se ponovno poče-la buditi nova odredišta na Sredozeml-ju. Na tržištu se igra ozbiljna utakmicate se moramo ozbiljnije pripremati iodnositi sa konkurentima, moramo bitirealni u politici cijena, jer turizam je našaosnovna i najbitnija gospodarska gra-na”, rekao je župan te svima uključeni-ma u turistički sektor zahvalio na ve-likom doprinosu uspješnosti sezone.Župan je istaknuo i kako su za turizamu našoj županiji izuzetno važne i inves-ticije, pri čemu je izvanredan primjerprojekt proširenja Zračne luke Du-brovnik te dodao kako su nužne i in-vesticije u hotelske kapacitete visokihkategorija te ravnoteža između privat-

nog i hotelskog smještaja.“Jedna od naših ključnih inicijativa je iprojekt izgradnje višenamjenskog kon-gresnog centra, za koji smo dali većnapraviti dvije studije izvodljivosti i kojepokazuju da njegova izgradnja imasmisao, jer bi pridonio atraktivnosti cijeledestinacije, ali radi se o projektu vrijed-nosti oko 70 milijuna eura te moramoiznaći način financiranja”, rekao ježupan dodavši kako slijede razgovori sMinistarstvom regionalnog razvoja i fon-dova EU te Ministarstvom turizma omogućnostima financiranja sredstvimaiz EU fondova.”, kazao je župan Dobro-slavić. “Uz činjenicu da smo velike raz-vojne pomake napravili i u ruralnom tur-izmu optimističan sam za sljedeću se-zonu i sve je u našim rukama”, zaključioje župan.Na sjednici je predstavljen i novi pro-motivni film redatelja Herve Tirmarcheai Spomenke Sarage, u kojem sesprepliću se autentična gastronomija,čarobne plaže otoka, prirodne ljepote,eno-gastronomija, sport i rekreacija,zabava, kulturno-povijesna baština iostale ponude kojima Dubrovačko-neretvanska obiluje.

Na 13.rujna održanoj Izbornoj skupštini Turističkezajednice Dubrovačko-neretvanske županije izab-rani su novi članovi Turističkog vijeća te članoviNadzornog odbora, a predsjednik Izborne skupš-tine TZ DNŽ župan Nikola Dobroslavić i direktoržupanijske TZ Vladimir Bakić su se i osvrnuli naturističku sezonu.Prije izbora novog Turističkog vijeća župan NikolaDobroslavić je članovima iz prethodnog mandatazahvalio na svemu učinjenom, a potom je skupšti-na za osam članova Turističkog vijeća izabralaDraženka Čovića, Mladena Đelduma, MihajlaGrgića, Ivana Karlića, Srđana Krištića, FranaLuetića, Hrvoja Šanju i Điva Tomšića, dok su Stan-ko Ljubić i Nikolina Farčić članovi koji su izravnodelegirani od strane Hrvatske gospodarske komorei Hrvatske obrtničke komore. Romana Antunović iŽeljko Miletić su izabrani za članove Nadzornog

11GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

12 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

USUSRET SASTANKU NA VISOKOJRAZINI O TURISTIČKOJ SURADNJIUNUTAR INICIJATIVE KINA +16

Održan svečani prijemOdržan svečani prijemOdržan svečani prijemOdržan svečani prijemOdržan svečani prijemNa svečanom prijemu u Palači Sponza,ususret sastanku na visokoj razini o turis-tičkoj suradnji unutar inicijative Kina +16,kojem je domaćin bio ministar turizma RHGari Cappeli, a nazočili su i ministar kul-ture i turizma NR Kine Luo Shugang sizaslanstvom te brojni drugi sudionici ovogsastanka ispred Županije sudjelovao ježupan Nikola Dobroslavić.U svom pozdravnom govoru župan Niko-la Dobroslavić je istaknuo kako su Du-brovnik i Dubrovačko-neretvanska župani-ja izvrstan odabir za ovakav sastanak: “Du-brovnik je, doista, pravo mjesto za sk-upove, posebno one s temom turizma jernaša turistička destinacija Dubrovnik riv-ijera je u vrhu turističke ponude s kojomHrvatska izlazi na svjetsko turističko tržište,svakako s najkvalitetnijim smještajem ivrhunskom kulturnom ponudom i kristal-no čistim morem. Sa svojih 2 milijuna dola-zaka i 8 milijuna turističkih noćenja ovažupanija živi s turizmom i od turizma”, re-kao je župan te dodao kako su temelj po-nude kulturno-povijesne vrijednosti i pr-irodne ljepote cijelog područja.“Dubrovnik rivijera u vrhu je turističke po-nude s kojom Hrvatska izlazi na svjetskoturističko tržište, svakako s najkvalitetnijimsmještajem i vrhunskom kulturnom ponu-dom i kristalno čistim morem, a sa svojih2 milijuna dolazaka i 8 milijuna turističkihnoćenja ova županija živi s turizmom i odturizma. Kulturno povijesne vrijednosti žup-anije, moderna zračna luka, putnička lukau Dubrovniku te položaj na Jadransko jon-skom koridoru i koridoru 5c odlična supodloga, a izuzetno nam je važno i daljnjecestovno povezivanje. Jako smo zadovol-jni činjenicom da se gradi Pelješki most ida ga grade naši prijatelji iz Kine, jer ćenjime biti olakšan cestovni pristup turis-

tičkim odredištima, avažne su nam i zračneveze prema te konstant-no radimo na njihovomproširenju i poboljšanju.Uz potvrđenu novu linijuprema SAD-uočekujemo i realizacijulinije iz Kine za Hrvatsku,nadamo se za Du-brovnik.”, zaključio ježupan.O planovima proglašen-ja kineskog i hrvatskog prijateljstva i surad-nji kroz turistički sektor i sektor kulture go-vorio je ministar Capelli:„Konferencija „Kina + 16“ održava se uposebnom trenutku za Hrvatsku. Nakonprošlogodišnjih povijesnih turističkih rezul-tata te rekordnih prihoda ostvarenih od tur-izma koji će ove godine prema predviđanji-ma iznositi više od 12 milijardi eura, Hrvats-ka se potvrđuje kao svjetski atraktivna turis-tička destinacija koja na ovoj konferencijiima središnju poziciju, ali i mogućnost pred-stavnicima zemalja inicijative predstaviti ononajbolje od naše zemlje, u turističkom i gos-podarskom smislu.” kazao je hrvatski mini-star turizma. Dodao je i kako je s ciljem in-tenzivnijeg privlačenja kineskih gostiju po-jačana promotivna prisutnost na tom ve-likom tržištu i kroz otvaranje ureda pred-stavništva Hrvatske turističke zajednice uŠangaju, a što će zasigurno polučiti daljnjituristički rast i to posebice u pred i podse-zoni kada kineski turisti najčešće realizirajusvoja putovanja u Hrvatskoj i to najviše uDubrovniku. “2019. bit će proglašena go-dinom kulture i turizma Hrvatske i Kine štoće dovesti do još čvršćeg povezivanja našihzemalja, a ova konferencija će biti dodatnizamah čvrstom partnerstvu svih zemaljasudionica inicijative i pridonijeti još jačemzbližavanju naših zemalja”, istaknuo je min-istar.Ministar kulture i turizma NR Kine LuoShugang je istaknuo kako mu je iznimna

čast biti u Hrvatskoj, u Dubrovniku, kojeganazivaju „Biser Jadrana“ te je dodao kakoje Hrvatska u turističkom smislu veomaatraktivna destinacija kineskim turistima ikako vjeruje da će u budućnosti turističkarazmjena između Hrvatske i Kine biti jošsnažnija. ”Zemlje ovog dijela Europe vidi-mo kao važne partnere daljnjeg napretka inadamo se da će se naši odnosni dodatnoprodubiti. Nadamo se da će i ova konferen-cija pridonijeti tome”, rekao je ministar Shun-gag.Inicijativa ”Kina + 16” okuplja zemlje Sred-nje i Istočne Europe, a u nju su uključeneHrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina,Bugarska, Crna Gora, Češka, Estonija, Latvi-ja, Litva, Mađarska, Makedonija, Poljska, Ru-munjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Riječje o prvoj takvoj konferenciji održanoj u Hr-vatskoj, a koja na jednom mjestu okupljaviše od stotinu sudionika iz država Srednje iIstočne Europe na području turizma. Naskupu će biti riječi o budućoj suradnji te ćebiti održan i niz radionica iz područjazdravstvenog turizma, investicija i B2Bsuradnje.Dosada su ovakvi sastanci održani u Bu-dimpešti, Bledu i Sarajevu, a inicijativu oodržavanju 4. konferencije „Kina +16“ up-ravo u Dubrovniku dala je kineska stranakoja je prepoznala Dubrovnik kao idealnulokaciju, budući da osim konferencijskogsadržaja, može ponuditi i pregršt turističkihi povijesno kulturnih znamenitosti.

U DUBROVNIKU SASTANAK NA VISOKOJ RAZINI O TURISTIČKOJSURADNJI UNUTAR INICIJATIVE KINA +16

Potencijali koje nudi suradnjaPotencijali koje nudi suradnjaPotencijali koje nudi suradnjaPotencijali koje nudi suradnjaPotencijali koje nudi suradnjazemalja članica izuzetno velikizemalja članica izuzetno velikizemalja članica izuzetno velikizemalja članica izuzetno velikizemalja članica izuzetno velikiNa sastanku na visokoj razini o turističkoj suradnji unutar inicija-tive Kina +16, koji se 19.rujna održao u Dubrovniku, nazočio jezamjenik župana Joško Cebalo..Uvodne govore održali su ministar turizma Republike HrvatskeGari Cappelli, ministar kulture i turizma Narodne Republike KineH.E. Luo Shugang i ministar vanjskih poslova Mađarske PeterSzijjarto.Tako je u uvodnom dijelu istaknuto kako su benefiti i potencijalikoje nudi suradnja zemalja članica izuzetno veliki te su predstav-ljena neka od rješenja slijedom kojih bi se mogao povećati brojkineskih turista u zemljama uključenim u ovu inicijativu, a prijesvega to se odnosi na izravne zrakoplovne linije, vize i zajedničketurističke projekte i aranžmane. Hrvatski ministar turizma Gari Cap-pelli pritom je posebno istaknuo je i važnost ureda predstavništvaHrvatske turističke zajednice u Šangaju, koji bi trebao biti otvoren

do kraja ove godine, a što će zasigurno doprinijeti daljnjem turis-tičkom rastu, posebice u pred i podsezoni kada kineski turisti na-jčešće realiziraju svoja putovanja u Hrvatskoj.Tijekom dana održale su se tri radne sjednice i to na temuzdravstvenog turizma, suradnje turističkih agencija i kompanijazemalja inicijative te investicijska klima i mogućnosti ulaganja uturistički sektor Republike Hrvatske.

13GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

OBILJEŽAVANJE 27. OBLJETNICEHRVATSKE RATNE MORNARICE

Položeni vijenci u morePoloženi vijenci u morePoloženi vijenci u morePoloženi vijenci u morePoloženi vijenci u moreZamjenik župana Joško Cebalo 13.rujna jeu Pločama sudjelovao u obilježavanju 27.obljetnice Hrvatske ratne mornarice i DanaHrvatske ratne mornarice, čija se središnjasvečanost održana 14.rujna, također uPločama.Program je započeo odavanjem počastisvim poginulim pripadnicima HRM-a i svimpoginulim braniteljima pa je tako izaslanst-vo koje su predvodili izaslanik PredsjedniceRH i vrhovne zapovjednice OSRH i njezinsavjetnik za obranu i nacionalnu sigurnostVlado Galić, izaslanik potpredsjednikaVlade i ministra obrane i državni tajnikMORH-a Tomislav Ivić, savjetnik ministraobrane Ivica Ušljebrka, načelnik Glavnogstožera OSRH general zbora Mirko Šundovi zapovjednik komodor Ivo Raffanellipoložilo vijenac u more.Ispred spomen-obilježja hrvatskim branitel-jima poginulima u Domovinskom ratu nagradskom trgu vijence je položilo istoizaslanstvo te članovi obitelji poginulih i pri-padnici udruga proisteklih iz Domovinskograta, a u pločanskoj crkvi Kraljice Neba iZemlje vojni ordinarij mons. Jure Bogdanpredvodio je Svetu misu za sve poginulebranitelje.

UZ 27. OBLJETNICU HRM-a U PLOČAMA

Svečano otvorena vojarna “116. brigade HV”Svečano otvorena vojarna “116. brigade HV”Svečano otvorena vojarna “116. brigade HV”Svečano otvorena vojarna “116. brigade HV”Svečano otvorena vojarna “116. brigade HV”27. obljetnica Hrvatske ratne mornarice obilježena je u Pločama 14.rujna,a u sklopu svečanosti otvorena je vojarna “116. brigade HV” te održanopostrojavanje Satnije mornaričko-desantnog pješaštva, koja će bitismještena u vojarni

PLOČE

27. obljetnica akcije ”Zelena tabla-Male bare”27. obljetnica akcije ”Zelena tabla-Male bare”27. obljetnica akcije ”Zelena tabla-Male bare”27. obljetnica akcije ”Zelena tabla-Male bare”27. obljetnica akcije ”Zelena tabla-Male bare”Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je 27. obljetnici vojno redarstvene akcije”Zelena tabla-Male bare” u Pločama. Obljetnica je obilježena svečanom sjednicom, po-laganjem vijenaca i svetom misom za poginule hrvatske branitelje.Akcija Zelena tabla-Male Bare provedena je 14. rujna 1991.godine kojom prilikom supostrojbe ZNG i MUP-a iz Metkovića i Ploča te skupina padobranaca-diverzanata 4. GBRiz Splita zauzele skladišta naoružanja koje je tadašnja JNA na početku neprijateljskeagresije oduzela TO gradova Metkovića, Ploča, Makarske i Vrgorca i uskladištila podsvojim nadzorom u skladištu u Malim Barama. Velike količine tada zaplijenjenognaoružanja i opreme bile su od izuzetnog značaja za obranu juga Hrvatske.

Otvaranje vojarne održanoje prije središnje svečanos-ti u Pločama, a nazočili sumu predsjednica RepublikeHrvatske i vrhovnazapovjednica OS RH Kolin-da Grabar-Kitarović, pot-predsjednik Vlade RH i min-istar obrane, a ujedno iizaslanik predsjednikaVlade RH Damir Krstičević,načelnik Glavnog stožeraOS RH general zbora Mir-ko Šundov, zapovjednik Hr-vatske ratne mornarice ko-modor Ivo Raffanelli,izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora,saborski zastupnik Branko Bačić, ministarzdravstva Milan Kujundžić, župan NikolaDobroslavić, gradonačelnik grada PločaMišo Krstičević te načelnici i gradonačelni-ci s područja Neretve, brojni predstavniciMORH-a i OS RH, kao i bivši pripadnici 116.brigade.Ploču s natpisom novoimenovane vojarnesu otkrili prvi zapovjednik 116. brigade HVbrigadni general u miru Nedjeljko Obra-dović i njegovi nasljednici brigadni generalIvan Beneta te brigadir Joško Dragović, apotom je vojarnu blagoslovio blagosloviovojni ordinarij mons. Jure Bogdan.Prilikom svog obraćanja župan Nikola Do-broslavić je istaknuo kako je danas velikidan za Dubrovačko-neretvansku županiju.“Čestitam Vladi Republike Hrvatske i Mini-starstvu obrane Republike Hrvatske na od-luci da se vojska vrati u Ploče. Čestitam tak-ođer na odluci da se vojarna nazove po leg-endarnoj 116. brigadi na koju smo veomaponosni, kao što smo ponosni na sve drugeratne postrojbe u ovoj Županiji. Danas seprisjećamo i akcije ‘Zelena tabla-Mala bara’,na koju smo također izuzetno ponosni, akoja je donijela Hrvatskoj vojsci golemukoličinu naoružanja, toliko potrebnog uonom času kad smo bili žrtve agresije.”,istaknuo je župan. Dodao je i kako jevraćanje vojske u Ploče i otvaranje ove vo-jarne samo jedan korak u novom opredijel-

jenju Vlade i Ministarstva obrane da vratedostojanstvo hrvatskom vojniku i hrvatskojvojsci, a čemu je dokaz i razmještaj vojskepo Hrvatskoj, bolje opremanje oružanihsnaga i nabavka novih borbenih zrakoplo-va F-16. “Vojnici, dočasnici, časnici dobro-došli u Dubrovačko-neretvansku županiju,ovdje će bit vaš ugodan dom”, zaključio ježupan.Ministar obrane RH i potpredsjednik VladeRH Damir Krstičević naglasio je kako imen-ovanjem vojarne po legendarnoj 116. brig-adi Hrvatske vojske odajemo počast i zah-valnost svim pripadnicima te brigade kojisu dali ogroman doprinos u obrani našeDomovine, a Satnija mornaričko-desantnogpješaštva i vojarna 116. brigade Hrvatskevojske izvor su novih sposobnosti Hrvatskeratne mornarice. “Svečanim činom dodjeleberetki u vojarni 116. brigade Hrvatskevojske postali ste dio obitelji Hrvatske ratnemornarice i nasljednici slavne hrvatske po-morske tradicije, tradicije očuvane i unajtežim danima Domovinskog rata”, kazaoje ministar Krstičević.U svom obraćanju Predsjednica RH i vrhov-na zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović je naglasila kako je važan povratakHrvatske vojske u Ploče, značajnu luku čijaće važnost u budućnosti biti sve veća.“Činom povratka Hrvatske vojske na ovopodručje ispravljena je pogrešna odluka onjezinom preseljenju jer su Ploče za Hr-

vatsku ratnu mornaricu gravitacijsko sre-dište. Također, ovime će i Grad Ploče pros-perirati u gospodarskom, ekonomskom idemografskom smislu”, istaknula je Pred-sjednica.Prilikom svečanosti održana je i metodsko-pokazna vježba, a uzvanici su potom obišlismještajne objekte u kojima će boraviti no-voustrojena postrojba.U Gradskoj luci u Pločama je održana sre-dišnja svečanost obilježavanja 27. obljet-nice Hrvatske ratne mornarice, a nakon pre-gleda svečanog postroja u svojim obraćan-jima čestitke pripadnicima HRM-a su up-utili Predsjednica RH i vrhovna zapovjedni-ca OS RH Kolinda Grabar-Kitarović, mini-star obrane Damir Krstičević, načelnik GSOS RH general Mirko Šundov i zapovjed-nik HRM-a komodor Ivo Raffanelli.Na svečanosti su ujedno uručene i odlukeo promaknućima, pohvalama i nagradamate pehar pobjedniku regate kutera, pomor-skoj bazi Split, a za građane su na Putničkojobali gdje su bili na vezu svoja vrata otvorilibrodovi HRM-a. Time je završeno dvod-nevno obilježavanje ove značajne obljet-nice, koje je započelo još jučer budnicomOrkestra HRM-a ulicama grada Ploča, oda-vanjem počasti svim poginulim pripadnici-ma HRM-a i Svetom misom zadušnicomkoju je predvodio vojni ordinarij mons. JureBogdan te koncertom “Mi smo hrvatskimornari” u izvođenju klape Sveti Juraj,Orkestra HRM-a i Mješovitog pjevačkogzbora HRM-a

14 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

I.U Proračunu Općine Konavle za 2018. god-inu osigurana su sredstva za financijskupotporu programa i projekata u poljoprivre-di i ruralnom razvoju definiranih prioriteti-ma utvrđenim od strane Općine Konavle, aobuhvaćaju aktivnosti:1. Osiguranje usjeva, nasada i sadnog ma-terijala poljoprivrednih gospodarstva,odnosno osiguranje poljoprivrednih proiz-vođača koji imaju zaključenu policu osig-uranja za tekuću godinu od rizika mraza,tuče, požara i udara groma.2. Dodjela stočne hrane poljoprivrednimgospodarstvima koji imaju ovce i koze (dvijebale po grlu) te goveda, magarce i konje(6 bala sijena po grlu).3. Potpore ruralnom razvoju. Odnosi se napravo potpore ruralnom razvoju koje ost-varuju znanstvene i obrazovne institucije teudruge, zadruge i klasteri, za sufinanciran-je programa koji se odnose na razvoj pol-joprivrede i ruralnog turizma, uključujeedukacije, organiziranje manifestacija, sud-jelovanje na sajmovima i ostalo.Predviđena sredstava koja će biti na raspo-laganju u proračunu Općine Konavle zasufinanciranje programa-projekata, odnos-no sredstva koja će se temeljem ovog jav-nog poziva moći dodijeliti pravnim i fizičkimosobama za provedbu programa su:a. Sufinanciranje premije osiguranja u visi-ni od 65% iznosa od uplaćene premije osig-uranja, ali do maksimalnog iznosa sufinan-

ciranja od 20.000,00 kuna po uplaćenojpremiji osiguranja.b. Pomoć stočarstvu kroz dodjelu stočnehrane (sjena):- koze i ovce u količini od dvije bale sjenapo grlu- goveda, magarci i konji u količini od 6bala sjena po grlu.Maksimalan iznos dodijeljenih bala sjenapo korisniku može iznositi maksimalno 100.c. Potpore u ruralnom razvoju do maksi-malnog iznosa od 100.000,00 kuna po ko-risniku.

II.Pravo podnošenja prijave imaju:MJERA 1:Sve pravne i fizičke osobe:- upisane u Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava,- s prebivalištem odnosno sjedištem kao ipoljoprivrednom proizvodnjom na područ-ju Općine Konavle,- bez nepodmirenih obveza prema OpćiniKonavle,-s plaćenom policom osiguranja za tekućugodinu od rizika mraza, tuče, požara i udaragroma.MJERA 2:Sve pravne i fizičke osobe:- upisane u Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava,- s prebivalištem odnosno sjedištem na po-dručju Općine Konavle,- bez nepodmirenih obveza prema Općini

Konavle.MJERA 3:Znanstvene i obrazovne institucije, udruge,zadruge i klasteri:- s prebivalištem odnosno sjedištem na po-dručju Općine Konavle,- bez nepodmirenih obveza prema OpćiniKonavle.Prijave je potrebno ispunjavati sukladnoUputama za prijavitelje koje će biti objavl-jene na web stranici općine Konavlewww.opcinakonavle.hr, zajedno sa javnimpozivom.

III.Rok za podnošenje prijava traje od 1. rujnado 1. listopada 2018. do 15:00 sati.Prijavnice s odgovarajućom dokumentaci-jom dostavljaju se u jednom primjerku uzatvorenoj omotnici osobno ili preporučen-om poštom na adresu:

OPĆINA KONAVLEUpravni odjel za ruralni razvoj, gospo-

darstvo i EU fondove20210 CAVTAT

Na vanjskom dijelu omotnice potrebno jeistaknuti puni naziv i adresu prijavitelja snapomenom: „Javni poziv za financiran-je Programa mjera u poljoprivredi i ru-ralnom razvoju Općine Konavle za 2018.godinu - NE OTVARAJ“KLASA: 302-01/18-01/2URBROJ: 2117/02-07/1-18-1U Cavtatu, 20. kolovoza 2018.Općinski načelnik Božo Lasić, dipl.iur. v.r.

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 – pročišćeni tekst), Zakona o poljoprivredi članak 66. („Narodne novine „ br. 30/15),Uredbi Komisije (EZ) br. 1408/2013, Zakona o udrugama (Narodne novine broj 74/14, 70/17), Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupci-ma financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine broj 26/15),članka 31. Statuta Općine Konavle (Službeni glasnik Općine Konavle 6/14, 4/16, 2/18) i Programa mjera u poljoprivredi i ruralnomrazvoju Općine Konavle za 2018. (službeni glasnik Općine Konavle broj 6/18) Načelnik Općine Konavle objavljuje

JAVNI POZIVJAVNI POZIVJAVNI POZIVJAVNI POZIVJAVNI POZIV ZA FINANCIRANJE MJERA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU OPĆINE KONAVLE ZA 2018.G.

NA CESTI ZA KONAVOSKA BRDA

U tijeku 1,2 milijuna kuna vrijedniU tijeku 1,2 milijuna kuna vrijedniU tijeku 1,2 milijuna kuna vrijedniU tijeku 1,2 milijuna kuna vrijedniU tijeku 1,2 milijuna kuna vrijedniradovi na sanaciji klizištaradovi na sanaciji klizištaradovi na sanaciji klizištaradovi na sanaciji klizištaradovi na sanaciji klizištaRadovi na sanaciji kl-izišta na cesti premaKonavoskim brdimasu u tijeku, a riječ jeo projektu vrijednom1,2 milijuna kuna.Ovu investiciju pro-vodi ŽUC u suradnjis Općinom Konavle,a radove izvode Du-brovnik ceste temel-jem javnog natječa-ja. ”Drago mi je da ćeovi radovi biti naprav-ljeni prije zime. Kliz-ište je predstavljaloveliku ugrozu zimi jerje voda plavila na tom dijelu i često ledila na cesti”, rekao je načelnikOpćine Konavle Božo Lasić.

NAČELNIK LASIĆ S PREDSJEDNIKOM HAZU-aAKADEMIKOM ZVONKOM KUSIĆEM

O očuvanju kulturne baštineO očuvanju kulturne baštineO očuvanju kulturne baštineO očuvanju kulturne baštineO očuvanju kulturne baštineNačelnik OpćineKonavle Božo Lasićsa pročelnikom Up-ravnog odjela zaopće poslove, mje-snu samoupravu idruštvene djelat-nosti Mariom Curić-em i saborskomzastupnicom San-jom Puticom sastaose 17. rujna u Hr-vatskoj akademijiznanosti i umjetnos-ti s predsjednikom akademikom Zvonkom Kusićem, a jed-na od tema sastanka bila je i očuvanje kulturne baštine uKonavlima, naročito dijela kojim upravlja HAZU. Na sastankuje postignut visok stupanj razumijevanja, a obje strane suistaknule volju za dugoročnu suradnju na raznim poljima.

15GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

OPĆINA KONAVLE U SURADNJI S DOMOM ZDRAVLJA DUBROVNIK

Još bolja zdravstvena skrb za KonavljaneJoš bolja zdravstvena skrb za KonavljaneJoš bolja zdravstvena skrb za KonavljaneJoš bolja zdravstvena skrb za KonavljaneJoš bolja zdravstvena skrb za KonavljaneNačelnik Općine Konavle Božo Lasić potpisao je 13. rujna ugovor s Do-mom Zdravlja Dubrovnik kojim se Općina obvezala na dvije važne donacijekoje će dodatno poboljšati zdravstvenu zaštitu Konavljana. Općina Konav-le će tako donirati 100 tisuća kuna za nabavu kombi vozila za sanitetskiprijevoz, kao i doradu istog vozila za potrebe Doma zdravlja. Također,Općina Konavle je donirala 18.282,50 kn za nabavku analizatora krvi zapedijatrijsku ordinaciju na Grudi. Analizatorom krvi će se vrlo brzo moćiutvrditi razina CRP-a, odnosno postojanost upale kod djece.

MEĐUNARODNI PROJEKT KONZERVACIJE–RESTAURACIJE

„4 Sveučilišta za Konavle“„4 Sveučilišta za Konavle“„4 Sveučilišta za Konavle“„4 Sveučilišta za Konavle“„4 Sveučilišta za Konavle“Cilj je ovom projektu i ukazati na opću važnostuključivanja lokalne zajednice, sveučilišta imeđunarodnih institucija u zajedničkom ciljuočuvanja baštine koja predstavlja kulturni identitetnašega kraja, a čije je vrijednosti potrebno sačuvatiza buduće generacije

AMERIČKI KOLEDŽ RIT CROATIA

Donirane knjige Osnovnoj školiDonirane knjige Osnovnoj školiDonirane knjige Osnovnoj školiDonirane knjige Osnovnoj školiDonirane knjige Osnovnoj školiCavtat i Klubu 65+Cavtat i Klubu 65+Cavtat i Klubu 65+Cavtat i Klubu 65+Cavtat i Klubu 65+Američki koledž RITCroatia je u sklopuobilježavanja Međunar-odnog dana pismenos-ti, 8. rujna, 2018., orga-nizirao akciju doniranjaknjiga za potrebe škol-ske knjižnice Osnovneškole Cavtat i Kluba65+, koji djeluje u sk-lopu Gradskog društvaCrvenog križa Du-brovnik. U akcijudoniranja knjiga bili suuključeni diplomanti, stu-denti, profesori i osobljeRIT Croatia, kao i svizainteresirani građanikoji su se htjeli pridružitidonacijama. Nakonakcije, predstavnici RITCroatia uručili su prikupljene knjige navedenim institucijama. U imeOsnovne škole Cavtat donaciju su preuzele gospođa Ivana Miletić,knjižničarka u Osnovnoj školi Cavtat te ravnateljica, gospođa Kate Kuku-ljica , koja je tom prigodom izrazila zahvalnost na primljenoj donaciji tekomentirala kako se skupilo predivnih knjiga za sve uzraste. U imeKluba 65+ donaciju je preuzela gospođa Katarina Miklej, volonterka uCrvenom križu. “Klub 65+ program je Gradskog društva Crvenog križaDubrovnik kojeg provodimo od 2015. godine. Klub okuplja više od 250osoba starije životne dobi, te vjerujemo kako će ova donacija knjigakomplementirati naše aktivnosti”, poručio je gospodin Živko Šimunović,ravnatelj Gradskog društva Crveni križ Dubrovnik. Ovom prigodomzahvaljujemo se svima koji su sudjelovali u ovoj akciji. Irena Ljubišić

Na Sveučilištu u Dubrovniku iu Zavičajnom muzeju Konava-la, od 17. do 21. rujna 2018.,provodi se međunarodni pro-jekt konzervacije - restauracije:4 Universities 4 Konavle-Imple-menting collection care project.Projekt su organizirali Sveučil-ište u Dubrovniku i tri partners-ka sveučilišta: University of Ap-plied Arts Vienna (Austrija), Uni-versity of Technology, Arts,Sciences, CICS-Cologne (Nje-mačka), Hungarian Universityof Fine Arts (Mađarska) i usuradnji sa Muzejima i galerija-ma Konavala.Sa svakog od navedenihSveučilišta sudjeluju 2 do 4 stu-denta, koji pod vodstvom iskus-nih stručnjaka provode mjerezaštite, očuvanja i prezentiran-ja naše bogate kulturne baš-tine, u skladu s načelimakonzervatorsko-restauratorskestruke.U petak, 21. rujna, u vremenuod 9 do 13 sati, znanstvenici,stručnjaci i studenti pozivajupredstavnike medija u Zavičaj-ni muzej Konavala da nazočegrupnim radovima na očuvan-ju naše kulturne baštine.Projekt je podijeljen u tri različitetematske cjeline koje obrađujutri radne grupe sastavljene odstudenata i predvođene profe-sorima iz Hrvatske i inozemst-va. Prva se bavi procjenomstanja u Muzeju Konavala. Pre-ma ABC metodologiji, temel-jem procjene rizika i degra-dacijskih procesa koji štetnodjeluju na muzejske predmete,izradit će se akcijski plan za pre-venciju i ublažavanje najvećihrizika u kratkoročnim i dugor-očnim akcijama, s obzirom naraspoložive resurse. Voditeljicesu Katalin Orosz (Mađarska) iPeters Laura (Nemačka).Druga grupa pod voditeljstvomTanje Kimmel (Austrija) rješa-va problem izložbenog posta-va s naglaskom na različite me-tode izlaganja 2D i 3D muze-jskih predmeta. Treća grupa,čije su voditeljice Danijela Jemo(Hrvatska) i Laura Peters (Nje-mačka) provodi preventivnukonzervaciju i digitalizaciju dije-la zbirke uzoraka veza Jelke

Miš.Cilj je ovom projektu i ukazatina opću važnost uključivanjalokalne zajednice, sveučilišta imeđunarodnih institucija uzajedničkom cilju očuvanja baš-tine koja predstavlja kulturniidentitet našega kraja, a čije jevrijednosti potrebno sačuvati zabuduće generacije.Projekt je nastao temeljemizrazito pozitivnih dosadašnjihiskustava Erasmus programarazmjene stručnjaka i studena-ta iz područja konzervacije-res-tauracije tekstila, te kao takavpredstavlja prvi međunarodniprojekt zaštite tekstilnih umjet-nina na području Hrvatskepokrenut suradnjom stručnjakasa domaćih i stranih sveučiliš-ta. Vrijedno je spomenuti kakoje studij Odjela za umjetnost irestauraciju na Sveučilištu u Du-brovniku jedinstven u Hrvatskoji široj regiji po tome što nudiobrazovanje i specijalizaciju zakonzervatora-restauratora teks-tila.U nastojanju da se konzervator-sko-restauratorska strukaafirmira u kulturnoj javnosti, pro-jekt restauracije „4 Universities4 Konavle - Implementing col-lection care project“, predstavl-ja primjer uspješne praksemeđuinstitucionalne suradnje uočuvanju baštine putem prak-tičnog rada studenata u funkcijirazvoja novih znanja, vještina isposobnosti, te stjecanjaneizmjernog iskustva suradnjesa stranim stručnjacima i kole-gama na terenu.Zavičajni muzej Konavala kojidjeluje u sklopu ustanoveMuzeji i galerije Konavala jed-instveni je muzej u Hrvatskoj kojičuva bogatu etnografsku zbirkuautentičnih predmeta kona-voskoga kraja. Posebnu vrijed-nost ima ostavština Vezilačkeudruge Cavtat koja je djelovalau Cavtatu do II. Svjetskog ratapod vodstvom Jelke Miš. Zbirkučine mnogobrojne uzornicenarodnog veza na papirnatimpodlogama, iz naše i susjednihzemalja, koje je Jelka Miš marl-jivo prikupljala i dokumentirala.

Sandra Buratović MaštrapaUred za odnose s javnostima

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJE

Rezultati devetog ispitivanja kakvoćeRezultati devetog ispitivanja kakvoćeRezultati devetog ispitivanja kakvoćeRezultati devetog ispitivanja kakvoćeRezultati devetog ispitivanja kakvoćemoramoramoramoramoraPrema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Du-brovačko-neretvanske županije za 2018. godinu, Zavod za javnozdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je deveto redovnoispitivanje mora na 118 plaža u periodu od 03. do 10. rujna 2018.godine. Uzorci mora na svih 118 plaža odgovarali su uvjetima Uredbeo kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).Od ukupno 118 plaža, more na 112 plaža ocijenjeno je kao moreizvrsne kakvoće. More je na plažama Molunat u Konavlima, UvalaJanska i Slađenovići u Dubrovačkom primorju, Duboka u Slivnom iZaglavak – Trstenik u Orebiću bilo dobre kakvoće, dok je na plažiSrebreno u Župi Dubrovačkoj more bilo zadovoljavajuće kakvoće.Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstvazaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

16 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

KONCERT U DVORU

Đana Kahriman dobitnica Nagrade Ivo DražinićĐana Kahriman dobitnica Nagrade Ivo DražinićĐana Kahriman dobitnica Nagrade Ivo DražinićĐana Kahriman dobitnica Nagrade Ivo DražinićĐana Kahriman dobitnica Nagrade Ivo DražinićDSO, dirigent Christoph Konig, Đana Kahriman i Smiljan Mrčela redomsu izazvali oduševljenje kod publike koja ih je ispratila dugim pljeskom iovacijama

Nagrada Ivo Dražinić 18.rujna navečer jeu atriju Kneževa dvora dodijeljena mladojdubrovačkoj violonistici Đani Kahriman.Nakon što je violinistica zajedno s čelis-tom Smiljanom Mrčelom i Dubrovačkimsimfonijskim orkestrom pod ravnanjemChristopha Königa, nastupila u Brahmso-vom Koncertu za violinu, čelo i orkestar ua molu, Đani Kahriman uručena je nagra-da.U petnaestoj godini postojanja LAUS Aka-demije, koje je maestro Ivo Dražinić biojedan od utemeljitelja, po drugi puta dod-jeljuje se Nagrada koja nosi ime IvaDražinića želeći posebno istaknuti vrijed-nosti kojima je posvetio cijeli svoj profe-sionalni život, a to je učenje, predan rad,pomoć i poticaj mladim, talentiranimglazbenicima na njihovom profesionalnomputu te iznad svega istinsku strast muzicir-anja. Stoga se Nagrada dodjeljuje mladomglazbeniku koji je svojim trudom, talentom,

posvećenosti glazbi i posebnom umjet-ničkom karizmom osvojio svjetske pozor-nice, žirije i publiku. A upravo to i jest ĐanaKahriman, violinistica iza koje su brojne na-cionalne i međunar-odne nagrade te kojadjeluje kao koncert ma-jstorica Dubrovačkogsimfonijskog orkestra ičlanica Zagrebačkihsolista.Na početku dodjeleravnatelj DSO-a DamirMilat istaknuo jezadovoljstvo što nagra-da odlazi u ruke kon-cert majstorice Du-brovačkog simfonij-skog orkestra, a potomje Goran Končar, pro-fesor Laus akademije,obrazložio publici zaš-

to je nagrada dodijeljena Đani Kahriman.Prisjetio se samih početaka mlade glazben-ice, njezinih nastupa i nagrada, spomenuvšiponude koje je Đana dobijala za studij u Am-erici, no ipak je odlučila svoje školovanje nas-taviti u Zagrebu. Potom je pročelnica Up-ravnog odjela za kulturu i baštinu, Ana Hilje,u ime Grada Dubrovnika čestitala Đani te jojuručila nagradu.U drugom dijelu koncerta orkestar je izveoSchubertovu Simfoniju br. 6 u C duru. Inače,Christoph König, njemački dirigent o čijoj jas-noći, osjećaju i elegantnoj interpretaciji kriti-ka piše u superlativima, ravnao je DSO-ompo prvi puta. Trenutno je glavni dirigent iglazbeni direktor renomiranih luksemburškihSolistes Européens.Čelist Smiljan Mrčela djeluje kao solo vio-lončelist Zagrebačke filharmonije i članZagrebačkih solista. Dobitnik je prvih nagra-da na domaćim i međunarodnim natjecanji-ma kao što su natjecanje Marcosig u Goriz-iji, Hrvatsko državno natjecanje u Varaždinu,te natjecanje Antonio Janigro u Poreču. Pred-stavljao je Hrvatsku na koncertima mladih tal-enata i laureata u Moskvi u organizaciji Fon-dacije Vladimira Spivakova. Kao član Hr-vatskog gudačkog kvarteta, dobitnik je na-grade Darko Lukić za 2014. godinu.DSO, dirigent Christoph Konig, Đana Kahri-man i Smiljan Mrčela redom su izazvalioduševljenje kod publike koja ih je ispratiladugim pljeskom i ovacijama.

Renata Roman

CENTRI KOMPETENCIJE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Predstavljeni stranim partnerimaPredstavljeni stranim partnerimaPredstavljeni stranim partnerimaPredstavljeni stranim partnerimaPredstavljeni stranim partnerimaRegionalna agencija DUNEAbila je domaćin dvodnevnihpartnerskih sastanaka i ITS sem-inara u sklopu projekta Moni-toris3 u Dubrovniku, u kojima susudjelovali su i predstavnici os-talih partnerskih organizacija –Inovacijske agencije Galicije izŠpanjolske, portugalske Nacio-nalna inovacijska agencija i Ko-misije za koordinaciju i razvojRegije Sjever, Regionalna raz-vojna agencija Regije ZapadnaRumunjska, Odjel za istraživanjei inovaciju Regije Veneto te

Vijeće Regije Norland.Proces pripreme i realizacijeStrategije pametne specijaliza-cije Republike Hrvatske zarazdoblje od 2016. do 2020. go-dine predstavila je Marija Rajak-ović iz Ministarstva regionalnograzvoja i fondova Europske un-ije, a djelatnice Regionalne raz-vojne agencije DUNEA FranicaMiloš i Olja Trković predstavile suprijedloge projekata pametnespecijalizacije s područja Du-brovačko-neretvanske županije –Centar kompetencija za agrume

i Centar kompetencija za turizam i ugostiteljstvo.Na sastanku je zaključeno kako je važno sagledati sve kompara-tivne prednosti regije, što je u slučaju Dubrovačko neretvanskežupanije turizam, a potom se pravilno pozicionirati na tržištu tepoduprijeti razvoj poslovnog ekosustava (business ecosystem).Nadalje, važno je značajnije se okrenuti istraživanju, posebice prim-ijenjenim znanostima i ICT rješenjima. Tijekom posjeta, sudionicisu obišli i stonski Kaštio kao jedan od primjera prenamjene kul-turne baštine u turističke svrhe, a čija se obnova sufinancira iz EUsredstava kroz projekt “Povijest na zrnu soli”, u kojem je Regional-na agencija DUNEA jedan od partnera. Projekt Monitoris3 (Razmje-na iskustava nadzornih mehanizama, indikatora i metodologijausmjerenih ka unapređenju realizacije instrumenata u okvirimastrategija pametnih specijalizacija u regijama) vrijedan je 1.395.103eura, dok je DUNEA-in budžet 160.138 eura, a iz Europskog fondaza regionalni razvoj kroz Transnacionalni program Europa osig-urano je je 85 posto sredstava proračuna. Nositelj projekta je Ino-vacijska agencija Galicije i trajat će do prosinca 2021.

17GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

JEDAN OD NAJBOLJIH HRVATSKIH SUVREMENIH GITARISTA

Elvis Stanić u DubrovnikuElvis Stanić u DubrovnikuElvis Stanić u DubrovnikuElvis Stanić u DubrovnikuElvis Stanić u Dubrovniku

DUBROVNIK U POZNO LJETO

Tri dame očarale publikuTri dame očarale publikuTri dame očarale publikuTri dame očarale publikuTri dame očarale publiku

Savršen razlog za naći se 13. rujna u atriju Kneževadvora bile su tri ponajbolje hrvatske glazbenice: klari-netistica Marija Pavlović, čelistica Monika Leskovar ipijanistica Martina Filjak. Nagrađivane glazbenice i ma-jstorice svog intrumenta očarale su dubrovačku pub-liku izvedbama Brahmsovog Tria u a molu iBeethovenog Tria u B molu tj. „Gassenhauer tria“. RR

MONIKA LESKOVAR NASTUPILA S DSO-OMPOD RAVNANJEM TOMISLAVA FAČINIJA

Čelistica svjetskog glasaČelistica svjetskog glasaČelistica svjetskog glasaČelistica svjetskog glasaČelistica svjetskog glasaProslavljena hrvatska violončelistica MonikaLeskovar 14.rujna je nastupila s Dubrovačkimsimfonijskim orkestrom u atriju Kneževa dvo-

Jedan od najboljih hrvatskih suvre-menih gitarista i harmonikaša i najna-građivaniji jazz skladatelj srednje gen-eracije, Elvis Stanić, nastupit će u atr-iju Kneževa dvora u četvrtak 20. rujnas početkom u 21.30 sati. Vođa je «ElvisStanić Groupa», jazz fusion skupinekoja spaja mediteransku melo-dioznost tradicionalne hrvatske glazbes ritmovima latino izričaja i suvremen-im jazz tendencijama.Ovaj koncert održava se u sklopu 6.Međunarodnog glazbenog festivalaDubrovnik u pozno ljeto i kao dio Danakulturne baštine u Dubrovniku.Elvis Stanić kao skladatelj, posebnoje posvećen proučavanju kako hr-vatske tako i svjetske tradicionalneglazbe, te je i na području tzv. Worldglazbe jedan od vodećih glazbenikau Hrvatskoj. Nakon završetka klasične

glazbene edukacije, posvećuje sejazz, blues i rock gitari. U 70-ima i 80-ima sklada i vodi nekoliko rock i popbandova, djeluje kao studijski glazbe-nik i glazbeni producent na mnogimvrhunskim pop projektima glavnihzvijezda hrvatske glazbene scene.Godine 1994. u Perruggi osvaja na-gradu Berklee College of Music Awardfor Outstanding Musicianship, a 1995.i nagradu za najtalentiranijeg novogstudenta (Best Entering Student Tal-ent) i potpunu stipendiju prestižnogameričkog koledža iz Bostona gdjestudira jazz kompoziciju i jazz gitaru.Tijekom bostonskih dana surađuje smnogim američkim jazz glazbenicima(Jim Kelly, Dennis Montgomery, JohnThomas, Bob Harrigan, Frank Will-iams,...). Nakon povratka u Hrvatsku,1996. g. osniva jazz fusion skupinuElvis Stanić Group» koja postaje jed-na od najboljih jazz skupina u Hr-vatskoj. Zajedno snimaju četiri albu-ma s originalnim skladbama koje os-vajaju gotovo sve nacionalne glazbenei diskografske nagrade (8 puta na-gradu Porin za najbolje jazz skladbe,albume i instrumentalnu glazbu).2004. izlazi album «Introspection», ri-jetki hrvatski jazz «best of» album nakojem su zastupljene skladbe s pre-thodnih albuma.

Renata Roman

ra. Koncertom je ravnao maestro Tomislav Fačini,a mnogobrojna publika Kneževa dvora imala je pri-liku uživati u djelima Luke Sokočevića, JosephaHaydna i Carla Philippa Emanuela Bacha. Ovajkoncert dio je ciklusa Stradun Classic.Solisticu je publika tako čula u Bachovom Koncer-tu za violončelo, gudače i čembalo u a molu.

Inače, čelistica Monika Leskovar1995. postala je najmlađa pobjed-nica Međunarodnog natjecanja Ča-jkovski u Japanu. Ostvarila je us-pješne suradnje s brojnim istak-nutim glazbenicima (ValerijGergijev, Itamar Golan, Tabe Zim-mermann, Nikolai Znaider, ThomasHengelbrock, Boris Berezovski,Krzysztof Penderecki, Sofia Gubaid-ulina, Jurij Bašmet, Julian Rachlin,Stefan Milenković, MischaMaisky…) te s komornim ansambli-ma i orkestrima u Hrvatskoj i in-ozemstvu. U sezoni 2010./2011.djelovala je kao prva violončelisticaMünchenske filharmonije, a od

2012. godine profesorica je na Konzervatoriju Talijan-ske Švicarske u Luganu, a od 2017. docentica na Muz-ičkoj akademiji u Zagrebu.U ostatku koncerta orkestar je izveo SorkočevićevuSimfoniju br. 1 te Haydnovu Simfoniju br. 6 u D duru„Jutro“. Publika je najprije sjajnu solisticu, a potom iorkestar i maestra Fačinija nagradila dugim pljeskomi zauzvrat dobila glazbene dodatke.

Renata Roman

18 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

PROGRAM KINEMATOGRAFA DUBROVNIK OD 21. DO 26.9.

UDRUGA KINOOKUS

Hrana je kulturaHrana je kulturaHrana je kulturaHrana je kulturaHrana je kulturaMultimedijalno umjetničko djeloprenosit će priče i tradicije koje sutemelj europskog nasljeđa hrane.Ovaj umjetnički rad obići će kulturneprostore europskih zemalja slavećiEuropsku godinu kulturne baštine2018.U okviru projekta Hrana je kultura, SlowFood - zajedno s Udrugom Kinookus (Hr-vatska), Nova Iskra Creative Hubom (Srbi-ja), Transpond AB-om (Švedska), i EuropaNostra (vodeća europska mreža baštine) -osmislio je multimedijalni umjetnički radposvećen europskoj kulturi hrane. Ova ćeizložba putovati na mjesta kulturnihdogađanja diljem Europe kako bi prenosi-la priče i tradicije koje čine naše nasljeđehrane. Projekt će službeno započeti za tra-janja Terra Madre Salone del Gusto uTorinu, u Italiji. U PAV - Eksperimentalnomcentru suvremene umjetnosti (Torino - ViaGiordano Bruno, 31) 23. rujna u 18:30 jav-nosti će biti predstavljen video spot uprodukciji Udruge Kinookus kojim se pro-movira europska godina kulturne baštine ikojim će biti odaslana poruka vezana zanasljeđe hrane.Projekt Hrana je kultura za cilj ima osvijestitigrađane Europe o tome da je nasljeđehrane način na koji izražavamo svoju pri-padnost Europi i na koji bolje razumijemobogatstvo i jedinstvenost njezine kulturne

raznolikosti. Potrebno je posvetiti pažnjuočuvanju i vrednovanju našeg zajedničkognasljeđa hrane, što Slow Food već godina-ma provodi, prikupljajući, unutar globalnogkataloga Arke okusa, lokalno nasljeđehrane Europe i cijelog svijeta kojem prijetinestanak i koje će poslužiti kao inspiracijau dopunjavanju bogatog sadržaja umjet-ničkog rada.Glavne aktivnosti projekta uključuju multi-medijalni umjetnički rad, poziv na akcijuusmjeren na kuhare i učenike, stvaranjeljudske knjižnice s pričama migranata ipoziv europskim i nacionalnim institucija-ma kako bi se naglasila važnost postavl-janja zaštite europskog gastronomskogkulturnog nasljeđa u vrh njihovih političkihprograma.

MULTIMEDIJALNI UMJETNIČKI RADMultimedijalni umjetnički rad, koji objedin-juje doprinos različitih umjetnika, započetće svoje putovanje u prvim mjesecima2019. godine te će biti izložen na mjestimakulturnih događanja u Švedskoj, Hrvatskoj,Srbiji i Italiji. Ovaj će umjetnički rad biti pred-stavljen u Bruxellesu s ciljem podizanjasvijesti kreatora politika EU-a o važnosti ivrijednosti gastronomskog nasljeđa. U lip-nju 2020. godine završna verzija ovog um-jetničkog rada, skupa sa najboljim rezulta-tima projektnih aktivnosti, bit će predstavl-jen na festivalu Migranti Film Festival u Pol-lenzu.Nematerijalno kulturno nasljeđe hrane u

Europi ogroman je ali podcijenjen resurs;uglavnom se koristi za promicanje turizma,ali se gotovo nikada ne uzima u obzir kaoresurs kojim se može osnažiti društvena in-tegracija i osjećaj pripadnosti zajedničkomeuropskom prostoru. Nasljeđe koje pred-stavlja gastronomija sada je u potpunostiprepoznato od strane UNESCO-a kao diokulturnog identiteta, ali je ipak u opasnosti:industrijska poljoprivreda i standardizacijaokusa predstavljaju prijetnju za hranu itradicije. Svjesnost o podrijetlu i povijestitradicijske hrane, tradicijskim tehnikamaprerade i uzgoja, o vjerskim obredima i svet-kovinama ključna je za priču o našim zajed-ničkim europskim korijenima kao i o utje-cajima stoljetnih migracija.Hrana je kultura projekt je sufinanciran izprograma Europske unije Kreativna Euro-pa uz doprinos zaklade Fondazione Cassadi Risparmio di Cuneo.

20. / 21.RUJNAKino Sloboda

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animira-ni film. Režija : Gary Wang / Gl: Goran Malus,Ana Ćapalija, Zoran Pribičević, Ivana Rushai-dat19.00 / JOHNNY ENGLISH : PONOVNO NAZADATKU - akcija, avantura, komedijaRežija : David Kerr / Gl: Rowan Atkinson, OlgaKurylenko, Jake Lacy, Ben Miller21.00 / PREDATOR : EVOLUCIJA - akcijskifilm. Režija : Shane Black / Ul: Boyd Holbrook,Yvonne Strahovski, Olivia Munn

Dvorana Visia19.00 h / FOKSTROT - drama, ratni. Režija:Samuel Maoz / Ul: Lior Ashkenazi, Sarah Adler,Yonaton Shiray. Venice International Film Fes-tival 2017 - Silver Lion Grand Jury Prize, ArcaCinemaGiovani Award for Best Film, SIGNISAward Special Mention; Toronto International

Film Festival 2017; Telluride Film Festival 201721.00 / GOTTI - kriminalistički. Režija : KevinConnolly / Ul: John Travolta, Kelly Preston,Stacey Keach

22. / 23.RUJNAKino Sloboda

16.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animira-ni film18.00 / JOHNNY ENGLISH : PONOVNO NAZADATKU - akcija, avantura, komedija19.45 / KIN - akcija, sf. Režija: Jonathan Bak-er, Josh Baker / Gl: James Franco, Zoë Krav-itz, Carrie Coon21.30 / PREDATOR : EVOLUCIJA - akcijskifilm

Dvorana Visia19.00 / GOTTI – kriminalistički21.00 h / IZGARANJE - drama, misterijaRežija: Lee Chang-dong / Ul: Ah-in Yoo, Jong-seo Jun, Steven Yeung. Cannes Film Festival2018. - nagrada FIPRESCI za najbolji film, nagra-da Vulcain za najbolju scenografiju; Toronto In-ternational FIlm Festival 2018.; Munich Film Fes-tival

24. RUJNAKino Sloboda

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animira-ni film19.00 / KIN – akcija, sf21.00 / JOHNNY ENGLISH : PONOVNO NAZADATKU - akcija, avantura, komedija

Dvorana Visia20.00 h / IZGARANJE - drama, misterijal

25.RUJNAKino Sloboda

17.00 / TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animira-ni film19.00 / KIN - akcija, sf21.00 / JOHNNY ENGLISH : PONOVNO NAZADATKU - akcija, avantura, komedija

Dvorana Visia19.00 h / LAPONSKA KRV - drama. Režija:Amanda Kernell / Ul: Lene Cecilia Sparrok, MiaErika Sparrok. Venecijanski filmski festivalnagrada FEDEORA; nagrada Europa CinemasLabel; Thessaloniki International Film Festival2016 - nagrada za promicanje ljudskih prava ;Göteborg Film Festival 2017 Toronto Interna-tional Film Festival 2016 ; Sundance Film Festi-val 2017 ; Berlinale 2017 21.00 h / IZGARANJE drama, misterija

26.RUJNAKino Sloboda

17.00/TAJNI ŽIVOT MAČAKA 3D - animirani19.00 / KIN – akcija, sf21.00 / JOHNNY ENGLISH : PONOVNO NAZADATKU - akcija, avantura, komedija

Dvorana Visia19.00 / GOTTI – kriminalistički21.00 / Okusi drugačije – dokumentarni film:RIZIK – dokumentarni film o aktivistu JulianuAssangeu

19GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

20 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

INTERREG HRVATSKA - ITALIJA:

Dubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijaDubrovačko-neretvanska županijanabavlja protupožarnu brodicunabavlja protupožarnu brodicunabavlja protupožarnu brodicunabavlja protupožarnu brodicunabavlja protupožarnu brodicuDubrovačko-neretvanska županija u postupku je nabaveprotupožarne brodice, a u sklopu realizacije projekta Adri-aMORE iz programa prekogranične suradnje Interreg Hrvats-ka-Italija. Projektne aktivnosti koje provodi Dubrovačko-neret-vanska županija vrijedne su oko milijun i 350 tisuća kuna, a većidio toga iznosa namijenjen je upravo nabavi protupožarne brod-ice - oko 950 tisuća kuna.Nakon provedenog postupka javne nabave za izradu specijaliz-irane protupožarne brodice, prve takve u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji izabrana je tvrtka Damor d.o.o. s čijim vlasnikomDavorom Matićem potpisujemo ugovor o nabavi, odnosno izra-di brodice. Vjerujemo u dobru suradnju s tvrtkom Damor d.o.ote da će naš brod biti i izrađen u predviđenom roku od 150

dana, odnosno 5 mjeseci te da ćemo sljedeću protupožarnu sezonudočekati zaista bolje opremljeni za protupožarne intervencije na moru,ali i za intervencije u slučaju raznih ekoloških ugroza. Brodica kojuDubrovačko-neretvanska županija nabavlja putem projekta Adri-aMORE bit će stacionirana na otoku Mljetu. Nabavom brodice Du-brovačko-neretvanska županija pomaže boljoj opremi za protupožarnuzaštitu kao što smo i dosada radili realizirajući projekt HOLISTIC krozkoji su povučena velika sredstva iz europskih fondova u našu Župani-ju.Nabavljeni su brojni uređaji za rano otkrivanje požara, kao što su ka-mere koje pokrivaju veliki dio naše Županije, meteorološki radar, be-spilotne letjelice, oprema za vatrogasne postrojbe, ali i oprema zapronalaženje stradalih u potresu kao i za sanaciju zgrada koje bi even-tualno stradale u takvoj katastrofi. Sve ovo se financira putem europ-skih fondova s 85 posto, a ostatak osigurava Dubrovačko-neretvans-ka županija. – rekao je, uz ostalo, prilikom potpisivanja Ugovora županNikola Dobroslavić te dodao kako mu je iznimno drago što i ovimprojektom posebno pridonosi jačanju zaštite morskog dijela Žup-anije.Načelnik općine Mljet Đivo Market zahvalio je svima uključenima urealizaciju projekta AdriaMORE, a posebno Dubrovačko-neretvan-skoj županiji te istaknuo kako brodica ide na pravo mjesto s obziromda je otok Mljet najveća otočka općina u Hrvatskoj i ima sto kilomet-ara obale. Također, istaknuo je kako brodica neće djelovati samo napodručju otoka Mljeta već i u drugim dijelovima Županije, ali i van njeukoliko za to bude potrebe.Zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije

Stjepan Simović istaknuo je da su potrebe za jednom ovakvombrodicom izuzetno opravdane što su dokazala i dva nedavnapožara na moru u samo pet dana; na jahti Kanga u blizini Pelješ-ca te na kočarici u blizini gruške luke.Projekt AdriaMORE inače je i nastavak dobre suradnje Dubrovač-ko-neretvanske s talijanskom Regijom Abruzzo, kao vodećimparterom, te Centrom za izvrsnost pri Sveučilištu u L’Aquili. Tose prvenstvo odnosi na projekte koje je Dubrovačko-neretvans-ka županija uspješno realizirala u sklopu programa prekograničnesuradnje IPA ADRIATIC. U provedbi projekta AdriaMORE takođ-er sudjeluju još dva partnera: hrvatski Državni hidrometeorološkizavod i Institut za proučavanje atmosfere i klimatskih promjenaiz Bologne.Ukupna vrijednost projektnih aktivnosti projekta AdriaMORE je oko8 milijuna i 625 tisuća kuna, odnosno milijun i 150 tisuća eura.Projekt se u 85 postotnom iznosu sufinancira sredstvima Europ-skog fonda regionalni razvoj putem programa prekograničnesuradnje Interreg Hrvatska - Italija i udjelom sredstava u iznosu od7 milijuna i 330 tisuća kuna, odnosno 977 i pol tisuća eura.

37GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

USKORO DRUGI UNSEEN

Filmovi se vraćaju u CavtatFilmovi se vraćaju u CavtatFilmovi se vraćaju u CavtatFilmovi se vraćaju u CavtatFilmovi se vraćaju u CavtatŽiri je zbog visoke umjetničke kvalitetepristiglih radova odabrao nešto višefilmova nego je prvotno bilo zamišljeno,pa će službenu selekciju mini filmskogfestivala Unseen 2018. činiti 17 filmova,odnosno 8 autora i 9 autorica iz zemaljajugoistoka Europe, ali i šire, što je u skladus tematskim fokusom ovogodišnjegfestivala i promišljanjem alternativnihgeografija filma

RADIONICE NA UNSEEN FESTIVALU KRAJEM RUJNA

Šahtofonija i radionica korištenja filmskeŠahtofonija i radionica korištenja filmskeŠahtofonija i radionica korištenja filmskeŠahtofonija i radionica korištenja filmskeŠahtofonija i radionica korištenja filmskeumjetnosti u srednjoškolskoj nastaviumjetnosti u srednjoškolskoj nastaviumjetnosti u srednjoškolskoj nastaviumjetnosti u srednjoškolskoj nastaviumjetnosti u srednjoškolskoj nastaviU okviru drugog mini filmskog festi-vala UNSEEN koji se krajem rujnaodržava u Cavtatu, organiziraju se idvije zanimljive besplatne radionice.Dvodnevna radionica namijenjenaprvenstveno nastavnicima srednjihškola, ali i drugima zainteresiranima,a održat će se 28. i 29. rujna 2018.od 17 do 20 sati u prostoru Slikar-skog odjela Umjetničke škole Luke

Sorkočevića, na sveučilišnom kam-pusu, na adresi Branitelja Dubrovni-ka 41, dok će se radionica „Šahto-fonije“ za djecu od 1. do 8. razredaosnovnih škola održavati tijekomsvih festivalskih dana u Cavtatu.Dvodnevna radionica za srednjošk-olske nastavnike fokusirat će se nanačine na koje se filmska umjetnost iprimjeri iz različitih dokumentarnih fil-

mova mogu koristiti tijekom nastave kako bi se učenicimapribližile i pojasnile različite situacije. Primjeri iz filmskeumjetnosti i filmski kadrovi mogu se koristiti na gotovo svimškolskim predmetima, a fokus radionice bit će na korišten-ju dokumentarnog filma u nastavi iz društvenih predmetau različitim srednjim školama. Radionicu će na engleskomjeziku voditi Alba Çakalli i Tringa Siqeca s DokuFesta izPrizrena. DokuFest je međunarodni festival kratkog doku-mentarnog filma osnovan 2002. godine u Prizrenu, Koso-vo. Zbog ograničenog mjesta, zainteresirani se trebaju pr-ijaviti na info@unseencavtat.com, do 27. rujna.Radionicu Šahtofonije u Cavtatu će od 26. do 30. rujnaodržati umjetnici Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, a odpolaznika se ne traži nikakvo prethodno iskustvo već samo

volja za eksperimentom i učenjem. Radionicese izvode na autentičnim instalacijama – Šahto-fonima i uz instrukcije za njihovu primjenu krozgrafičku partituru izrađenu za ovaj rad. Sva pri-padajuća audio-video oprema je ona koja se in-ače koristi u umjetničkom radu DB Indoša, iz-vođenje i javna prezentacija na šahtofonima sedokumentira video snimkama nadzornih kamerakoje se nalaze unutar šahtofona i time se proizvo-di video partitura rada. Termini će se dogovoriti sobzirom na mogućnosti polaznika, a prijave seprimaju na e-mail adresu info@unseencavtat.com. Radi se o multidisciplinarnom umjetničkomkonceptu kroz koji djeca upoznaju suvremeneumjetničke prakse na području zvuka i slikovnostii kroz koje se istražuje i isprepliće više umjetničkihizraza: muzički, performerski i likovni, a mogućega je primjenjivati kroz izdvojene radioničke kon-cepte i potom spajati u jedan opći koji sadrži svepojedine elemente.

generacije s područja Jugoistočne Eu-rope, donosi i radove međunarodnihautora, koji će sudjelovati u javnim dis-kusijama s lokalnim umjetnicima na temuproizvodnje i prezentacije suvremeneumjetnosti te održati radionice za zain-teresirane polaznike. U diskurzivnomprogramu sudjelovat će partneri sDokuFesta iz Prizrena i Mediteran filmfestivala iz Splita, a na otvorenju drugogUnseena u glazbenom dijelu večeri nas-tupit će specifični audiovizualni bendPorto Morto, dok će na zatvaranju festi-vala koncert održati četveročlani ženskiindie rock sastav Žen.Žiri je zbog visoke umjetničke kvalitetepristiglih radova odabrao nešto više fil-mova nego je prvotno bilo zamišljeno,pa će službenu selekciju mini filmskogfestivala Unseen 2018. činiti 17 filmova,odnosno 8 autora i 9 autorica iz zemaljajugoistoka Europe, ali i šire, što je uskladu s tematskim fokusom ovogodiš-njeg festivala i promišljanjem alterna-tivnih geografija filma.Otvoren je i poziv za djecu od 1. do 8.razreda osnovnih škola za radionicuŠahtofonije za djecu koju će u Cavtatuza vrijeme festivala održati umjetniciDamir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo. Sud-jelovanje na radionici je besplatno, odpolaznika se ne traži nikakvo prethodnoiskustvo već samo volja za eksperimen-tom i učenjem. Prijave se primaju na e-mail adresu karla@unseencavtat.com.Mini filmski festival Unseen realizira seintersektorskom suradnjom te suradn-

jom nezavisnog sektora i institucija ukulturi, uz potporu Ministarstva kultureRepublike Hrvatske i lokalnih aktera:Općine Konavle, Grada Dubrovnika,Dubrovačko-neretvanske županije,Muzeja i galerija Konavala, Turističkezajednice općine Konavle, Kine-matografa Dubrovnik, Dubrovačkih ljet-nih igara, uz partnersku suradnju s nekimod najznačajnijih proizvođača audiovi-zualnih sadržaja u Hrvatskoj, organiza-cijama poput Restarta i Zagreb Filma, teuz participaciju međunarodnih partnera- festivala Dokufest iz Prizrena, Perform-ing Bodies iz Leipziga, te Invisible DanceCentra iz Teherana.Selekcija UNSEEN 2018.:Mihaela Rašica, Glenje (Hrvatska)Nikolče Popovski, The Last Church Bells(Makedonija)Marko Šantić, Plavi Petar (Hrvatska)Hanis Bagashov, Mishko (Makedonija)Sunčana Brkulj, Osjetljivi princ (Hrvatska)Bojan Mrđenović, Zabava (Hrvatska)Sorayos Prapapan, Death of the Sound Man(Tajland)Jovana Kovanović, Prioritet (Srbija)Luka Galešić, Stampedo (Hrvatska)Jovana Avramović, Tišina (Srbija)Nina Kurtela, Transformance (Hrvatska)Iva Kostić, DUO?IDENTITET (Hrvatska)Odeta Çunaj, Heaven has been fooled (Albanija)Sunčica Ana Veldić, Precijenjena dramaturgija(Hrvatska)Mario Pučić, Nonna (Hrvatska)Tina Bikić, Nijednom (Hrvatska)Goran Stolevski, Would you look at her(Makedonija)

Drugi Unseen mini filmski festival održat će se uCavtatu od 26. do 30. rujna 2018., a u pet danadonijet će 17 filmova u žiri selekciji, tri koncerta, dvijeradionice i još puno zanimljivih sadržaja! Temadrugog mini filmskog festivala je UNSEEN - MovingNeighbourhoods, Moving Cities. Ove godine u fes-tivalskom su žiriju Srdjana Cvijetić, Ivana Ivković iAna Opalić, a slijedom suradnje s DokuFestom izPrizrena, selektor filmskog programa drugog Un-seena je Veton Nurkollari, umjetnički direktorDokuFesta koji je izabrao i tri vrlo uspješna nagrađ-ivana festivalska dokumentarca koje će i cavtatskapublika imati priliku vidjeti.Centar za dramsku umjetnost potaknuo je organiza-ciju projekta UNSEEN u želji da senzibilizira pub-liku za audiovizualne sadržaje te otvori prostorlokalnim, nacionalnim i regionalnim autorima i po-takne umjetničku proizvodnju. Nastavljajući svojapromišljanja o javnom prostoru i njegovoj funkciji,prošireni autorski tim UNSEEN-a ove godineprodubljuje tematiku kroz uži fokus koji se tičeodnosa koreografije i grada.Kraj rujna u Cavtatu, uz reviju filmova autora mlađe

38 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

NEDJELJA, 23. RUJNA

“Noć svjedoka” - prvi put u Dubrovniku“Noć svjedoka” - prvi put u Dubrovniku“Noć svjedoka” - prvi put u Dubrovniku“Noć svjedoka” - prvi put u Dubrovniku“Noć svjedoka” - prvi put u Dubrovniku

ZAVOD ZA POVIJESNE ZNANOSTI HAZU U DUBROVNIKU, 2018.

Knjiga Ivane Brković, Knjiga Ivane Brković, Knjiga Ivane Brković, Knjiga Ivane Brković, Knjiga Ivane Brković, Političko i sveto.Političko i sveto.Političko i sveto.Političko i sveto.Političko i sveto.Identitet prostora i prostor identiteta uIdentitet prostora i prostor identiteta uIdentitet prostora i prostor identiteta uIdentitet prostora i prostor identiteta uIdentitet prostora i prostor identiteta udubrovačkoj književnosti 17. stoljećadubrovačkoj književnosti 17. stoljećadubrovačkoj književnosti 17. stoljećadubrovačkoj književnosti 17. stoljećadubrovačkoj književnosti 17. stoljećaSve u svemu, knjiga Ivane Brković predstavlja izrazitoinovativnu studiju. Spajajući filološku strogost i teorijskusofisticiranost, autorica iz posve novog kuta promišljadobro poznata kanonska djela dubrovačke književnosti,nudeći iznenađujuća i svježa čitanjaU izdanju Zavoda za povijesneznanosti HAZU u Dubrovniku ob-javljena je knjiga autorice IvaneBrković naslovljena Političko isveto. Identitet prostora i prostoridentiteta u dubrovačkojknjiževnosti 17. stoljeća. Radi seo inovativnoj književno-povijesnojstudiji koja, shvaćajući prostorkao društveni konstrukt (daklene samo fizički, već i kulturnifenomen), istražuje imagina-tivnu geografiju dubrovačkebarokne književnosti. Temeljećisvoje istraživanje na izvrsnompoznavanju suvremenih metod-ologija tekstualne analize i tzv.„prostornog obrata“, autorica uovoj monografiji razmatranačine na koje su ključni du-brovački autori (I. Gundulić, J.Palmotić, V. Menčetić itd.) pred-stavljali različite vrste prostora,od onoga same Republike svedo njena najšireg geopolitičkogokruženja. Naravno, takve kon-strukcije prostora bile su uskovezane uz konstrukcije kolek-tivnog identiteta, za koje je,između ostalog, kako autoricaupozorava, konstitutivna opre-ka „mi“ i „oni“, odnosno odnosspram Drugog.Kroz analizu kanonskih djelapoput Gundulićevih Dubravke i

Osmana, Palmotićevih tragiko-medija ili Dubrovnika ponovljenogJakete Palmotića Dionorića, I. Brk-ović upozorava na nekolikonajvažnijih prostornih modela, tip-ičnih za dubrovačku književnost17. stoljeća. Dominantan modelnedvojbeno je bio onaj povijesnog

prostora, obilježen referencama na zbiljsku ili mitsku prošlost,na pojedince i događaje koji su obilježili zajednicu. Vrlo važanbio je i model društveno-političkog prostora, obilježen različitimhijerarhijama političke i društvene prirode, kao i odnosom cen-tra i periferije. Također, karakterističan je bio i model geopoli-tičkog prostora, obilježen referencijama na tadašnje suverenedržave od kojih su za Dubrovnik onog vremena bile najvažnijeMletačka Republika, Osmansko Carstvo i Papinska Država. Ubrojnim književnim djelima ključan je bio i religijski prostor,obilježen moralnim vrijednostima, koji se često prožimao s geo-političkim, na što u danim djelima ukazuju razgraničenja izmeđukršćanstva i islama, katoličanstva i protestantizma/pravoslavl-ja ili pak kršćanstva i poganstva. Naravno, navedeni tipovi pros-tora često nisu bili oštro razgraničeni, nego su se međusobnoobuhvaćali, prožimali i uvjetovali, tvoreći kompleksne kulturnekonstrukte, usko vezane uz složen i višestruk identitet samogDubrovnika.Razmatrajući spomenute modele prostora u kontekstu kon-strukcije kolektivnog identiteta, autorica upozorava na domi-nantnu raguzocentričnu, slovinsku i kršćansku perspektivu iz

koje je prostor konstruiran. Prostor Dubrovnika u djelimabarokne književnosti nosi prepoznatljive konotacije slo-bode, mira, općeg dobra, ali i romanstva i slavenstva,katoličke religije i višestruke granice. Za književnost 17.stoljeća također je ključan i slovinski prostor identiteta,definiran teritorijem između Jadranskog i „Ledenog“mora, a utemeljen na ideji protonacionalne slavenskezajednice određene zajedničkim jezikom, podrijetlom,kršćanskom vjerom, običajima i herojskom etnokarak-terologijom. Kad je pak riječ o prostorima alteriteta, udubrovačkom slučaju, kao što Brković pokazuje, konot-acije Drugog nosili su prvenstveno nekršćansko Osman-sko Carstvo i Mletačka Republika.Sve u svemu, knjiga Ivane Brković predstavlja izrazitoinovativnu studiju. Spajajući filološku strogost i teorijskusofisticiranost, autorica iz posve novog kuta promišlja do-bro poznata kanonska djela dubrovačke književnosti,nudeći iznenađujuća i svježa čitanja. Jednako tako, nje-na knjiga baca novu svjetlost na fenomene poput slovin-stva, ali i specifično dubrovačkog identiteta, pa i religijskogsamorazumijevanja tipičnog za dubrovačko 17. stoljeće.Zbog svih navedenih razloga ova studija Ivane Brkovićpredstavlja sjajan primjer nečega što se, nažalost, odvišerijetko događa u našoj humanistici: ona jasno ukazujeda sustavna primjena novih teorijskih modela na privid-no istražen i poznat materijal dovodi do svježih i iznimnorelevantnih saznanja. Lovro Kunčević

Program „Noć svjedoka“ održat ćese u nedjelju, 23. rujna u crkvi Malebraće u Dubrovniku s početkom u19 sati. Riječ je o programu koji seod 21. do 24. rujna prvi put održavana ovim prostorima u četiri grada(Sarajevo, Kotor, Dubrovnik iMeđugorje), a za Dubrovačku bisk-upiju organizira ga Vijeće za mladeDubrovačke biskupije u suradnji snakladničkom kućom „Sakramen-to“ i Marcom Fromagerom, pred-sjednikom francuskog ogrankazaklade papinskog prava „PomoćCrkvi u nevolji“.„Noć svjedoka“ je događaj koji zak-lada „Pomoć Crkvi u nevolji“ većtradicionalno organizira diljem svi-jeta, a njime se poziva na molitvuza progonjene kršćane, odnosnoone koji daju svoj život za Krista.

Cilj je molitva i podsjećanje na žrtveprogona i ubijanja, odnosnomučenike čija se nova imena,nažalost, svake godine objavljuju utzv. martirologiju, popisu ubijenihsvećenika i vjernika-laika. U okviruprograma koji obično traje oko sati pol vremena mogu se čuti svje-dočanstva onih koji žive na po-dručjima gdje se takvi zastrašujućiprogoni događaju ili su ih samipreživjeli. U tom je smislu cilj i sluš-ati aktivno i u mislima se povezati sonima koji su svoje živote dali zaKrista, te osvijestiti potrebu zajed-ničke molitve. Program je medita-tivnog karaktera, usmjeren na molit-vu za stradale, pjevanjem priklad-nih pjesama i slušanjem svjedočen-ja svjedoka. Na prvoj „Noći svjedo-ka“ u Dubrovniku fra Kirill Gor-

bunov, generalni vikar izMoskve, s. Houda Fadouliz Sirije i Marc Fromageraiz Francuske svjedočit ćeo stanju na prostorimagdje žive i iskustvima kojasu proživjeli. Sadržaj jeuvijek potresan za onekoji sudjeluju upravo zatošto se u središte stavljajuosobe koje su mučenici,ali ne anonimne osobenego pojedinci s konkret-nim imenima i okolnosti-ma stradanja. Fokus je naskidanju vela anonimnos-ti s ljudi iz vijesti koje sluš-amo, ali ne obraćamo po-zornost na njih jer se negovori o tome tko su ti ljudi zapravo i kako su stradali. Pro-gram u Dubrovniku: U nedjelju, 23. rujna u 19 sati u crkviMale braće misno slavlje za sve progonjene kršćane pred-vodit će dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. U 20 satipočinje meditativni program „Noć svjedoka“.

39GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

SebedarjeI oni od Crkve očekuju, da svojezemaljsko bogatstvo ‘sebedarno’podijeli siromašnima, k’o što jegovorio Isus. Evo im rogeEto, svi nešto napadaju policiju i pravosuđe,a oni rade svoj pos’o, što ono bi se reklo,kako najbolje znaju. A dobro znaju, damlađahni David, sin generala Golijata, nemirita u zatvor, premda su ga uhitili s vrećompunom droge. Droga uopće nije bila njego-va. Uvalio mu vreću neki Srbin, po imenuTom Ford, da mu je pričuva, dok seon ne vrati s našega mora. A to, štomu je tata general, malo prije suđen-ja, slučajno sreo i popio kafu s minis-trom policije, to nema nikakve veze.Ministar slučajno živi u kući s kafićem,a ovaj je tuda slučajno prolazio. I nesudi njemu policija, nego sud. A min-istra pravosuđa, uopće nisu zvali nakafu. Eto to je cijela istina. Nego su iz-gleda, cijelu tu priču napuhali neki, štopuše domaću travu, koju uzgaja onajRiječanin, tobože, jer mu je to lijek zaneku grubu bolest. Kune se naukom,da je to istina. Cijedi ulje iz konoplje i stime se maže. I buni se, što su njemubolesnome, odrezali dvije godine, amalom Davidu – ništa.Hrvatski premijer je u Livnu u BiHotvorio konzulat Republike Hrvatske.Iako je svakom hrvatskom građaninujasno, koliko je konzulat u Livnu važanza Hrvatsku, premijer nas je podsjetiona važnost povezivanju Hrvatske s ta-mošnjim Hrvatima, koji su s nama većpovezani duplim pasošima, ali i poko-jom hrvatskom penzijicom. Da ne go-vorimo o strateškoj važnosti razvijanjaodnosa s BiH. Nije otkrio, je li strategi-ja nekakav biznis, ili se nada isporucihrpe osuđenih kriminalaca.

Ili je konzulat, 20 km od granice, samopriprema stranke na vlasti, za nove izbore.U slučaju manjka ruku u Saboru, izgledanje slijedeći konzulat u Poganoj Vlaki! Tre-ba nekako namiriti one u stranci koja ‘dela’365 dana u godini, uvjereni su Zagrepčani.A svi ostali su uvjereni, da se u Livnu jedenajbolja janjetina i gulozan sir.Euro parlament je demokratski propitkiv’osvoje građane za mišljenje o pomicanjusata. Narod sad’ očekuju, da će nas ubuduće pitat’ i o kamatama, socijalnim da-vanjima, ili treba li nam američko nuklear-no oružje u EU. A ne samo da odlučuje ukoliko ura će nam se svanut’ ili mrak pasti.Stariji bi najradije pomaknuli sat tridesetak

godina unazad. Kažu, ne zato što je tadbilo bolje. Bože sačuvaj, nego su bili mla-di, pa im ura više ili manje nije ništa znači-la. A i demografske mjere im više nisu pri-oritet.Najviše se žale mlađa čeljad, pa u mediji-ma pišu, kako, kad’ se pomakne sat nase,oni se probude ranije nego su navikli, paim se zato ne diže, (ne ustaje) nego maloodrijemaju i k’o za vraga, zaspu pa zakasnena pos’o. Drugi su ovo ne dizanje krivoshvatili, pa govore, da se baš, radi pomi-canja sata unaprijed, njima tako rano - nediže. Inače bi u toploj postelji mogli dat’svoj obol poboljšanju demografske slike.A ovako, tek im se diže, kad’ na putu zapos’o, uđu u - tramvaj. Zato oni pomicanjekazaljke zovu anti demografskim mjera-ma.Zadnjih nekoliko dana se pisalo o bolnimsjećanjima naše predsjednice, na pov-ijesnu sramotu bivše države, koja svojimgrađanima nije bila u stanju ponudit’ bar-em dvadesetak vrsta jogurta. Još gore,na trenutke je bilo i potpunih nestašica

jogurta u siromašnojzemlji, iza željeznezavjese. A ona, prem-da je tad još bila sas-vim mala, shvaćala je,da je jogurt, zbogsvojih nutritivnih vrijed-nosti, jako bitan zazdravlje, kako fizičkotako i mentalno. Zaludusve njene petice uškoli, iz svih predmeta,ako nema - jogurta. Joštad’ se zarekla, da ako u Jugoslaviji nebude više vrsta jogurta nego u Švicarskoj,odselit’ će se. A u Jugi, jogurta ni za lijek.

Nota bene, možda bi i danas živjeli usocijalizmu, da smo samo moglikupiti jogurt od ananasa.Tako je otprilike, velika austrijskanovina, imenom Kleine Zeitung,prenijela povijesnu traumu našepredsjednice, a poslovično ozbiljniSlovenci, vjerojatno zbog lošega pr-ijevoda, pukli su od smijeha. Kažu,jogurt je ionako pun bakterija, teh-nički - pokvareno mlijeko. A što sepolitike tiče, oni su od vazda smjelibit’ - Slovenci. I neki Hrvati tvrde, kakosu se oni slobodno upisivali k’o Hr-vati, pa ih uopće nisu progonili. A bilibi sretni, da su ih progonili tako k’o inju, pa ih kaznili jugo stipendijom iškolovanjem u Americi. K’o što su njukaznili!Prošli mjesec su mnogi s odobravan-jem pratili, kad je naš dubrovačkiBiskup posuo pepelom dio klera, štosvojim nepodopštinama sramotimoral i nauk Crkve. Dobro je opr’obludnike otpadnike i njihove zaštitni-ke diljem svijeta. A ovih dana, natrećem susretu katoličkih obitelji uSolinu i Splitu, naš preuzvišeni bisk-up, s nostalgijom je zamijetio, da nivjernici nisu više onakvi kakvi sunekad’ bili.

I da jedino SEBEDARJE može spasit’obitelj i nacionalnu demografiju. Oni uprvim redovima do oltara, odma’ su sko-pčali što znači sebedarje, u kontekstu de-mografske obnove, a neki bome i nisu.Jedni listali rječnike, drugi guglali Google,a sebedarja - niđe! Pa su neki, onako ofrljepogađali, kako je to nova kovanica zaseks, a drugi bi lakomisleno sebe daliumjesto solada, na blagajnama samo-posluga ili kod plaćanja komunalija, stanaili kredita. Jer, kažu oni, sve drugo vrijediisključivo za ponizne ovce, koje sebedar-enjem usrećuju, prvo crkvenog pastira,pa onda državnog mesara.Ma bi li vragu palo na pamet? A fakat,umjesto da se opetovano sebedare u kru-gu voljene katoličke obitelji, današnjamladež se sve više sebedari s kompjuter-skim igricama, kladionicama i kafićima, kojisu svi redom neuništivi, za razliku od reci-mo - brodogradilišta! I oni od Crkve očeku-ju, da svoje zemaljsko bogatstvo ‘sebe-darno’ podijeli siromašnima, k’o što je go-vorio Isus. Evo im roge!

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 020 550 888, 0913210 244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com, www.dubrovnikrealestate.info

NOVO - PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJ - TRA-JE predbilježba prodaje stanova u Prijevo-ru s pogledom na Rijeku Dubrovačku i ACImarinu,veličine stanova 62m2,78m2,cijeneod 2.100 do 2.500eura/m2. Depozit samo10.000 kn. Kontakti za termine sastanka:Agencija DMP,0913210244, 0911170577

Novogradnja Lapad Solitudo apartman uizgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni, usel-jenje 01.2019. Agencija DMP 0913210244,0911170577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija DMP 0913210244,0911170577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom,470.000eura AgencijaDMP 0913210244, 0911170577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stana igaražom, pogled na more, okućnica,snižena cijena 430.000eura,Agencija DMP0913210244, 0911170577

Ploče poviše kapelice kuća sa zemljištem870m2, mogućnost izgradnje još 2 ob-jekta Agencija DMP 0913210244,0911170577

Rožat luksuzna novogradnja,A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkinga ugaraži, lift, 259.000eura, nema poreza napromet,Agencija DMP 0913210244,0911170577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 , 95.000eura

Šipan Luka građevno zemljište 640m2 ,po-voljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170eura/1m2

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO BRSEČINE građevno zemljište

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA /Predstavljamo novu stambeno-poslovnuzgradu u neposrednoj blizini ulice IvaVojnovića, u Lapadu. Uredite životni pros-tor po vlastitim željama. Radovi započeti uožujku 2018., rok završetka objekta ljeto2019., 50,23m2 / 199.000 eura

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje / 190.000 eura

OBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na GornjemKonalu, 78m2, visoko prizemlje novijestambene zgrade / 229.000 eura

MODERAN JEDNOSOBAN STAN U SOL-ITUDU / 53m2, kompletno namješten, unovijoj stambenoj zgradi, sa mogućnošćukupnje parkirnog mjesta u podzemnojgaraži (15.000 eura na cijenu) / 179.000eura

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more / 135.000eura

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU/ U našoj ekskluzivnoj po-nudi stan na drugom katu kamene kuće uGružu s pogledom na more, 107m2 stam-benog prostora. Blizina kolodvora, trgovi-na i tržnice, idealan za turističko iznajmlji-vanje / 330.000 eura

KUĆA NA AUTOBUSNOM KOLODVORU/ U našoj ekskluzivnoj ponudi kuća nasu-prot autobusnog kolodvora idealna za tur-ističko iznajmljivanje, 115m2 stambenogprostora i terasa / 350.000 eura

DVOSOBNI STAN, UL. IVA VOJNOVIĆA /45m2 stambenog prostora na 4.katuodržavane starije zgrade, zapadno orijen-tiran / 142.000 eura

MODERAN I NAMJEŠTEN DVOSOBNI

STAN, SPREMAN ZA USELJENJE, SOL-ITUDO / 67,51 m2 prozračnog i svijetlogstambenog prostora potpuno opreml-jenog. Mogućnost kupnje parkirnog mjestau podzemnoj garaži (15.000 eura na cijenu)/ 245.000 eura

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU NABATALI / U našoj ekskluzivnoj ponudi ka-mena kuća za renovaciju u mirnom dijeluBatale, dvije etaže sa ukupno 162m2 stam-bene površine i manjom terasom. Idealnoza turističko iznajmljivanje / 499.000 eura

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartmanas bazenom, mirno i tiho naselje u bliziniCavtata / 235.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustiteprofesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUMOKOŠICE / do 50m2, za konkretnogkupca

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili zaadaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEML-JIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

POTRAŽUJEMO KUĆU U DUBROVNIKUI BLIŽOJ OKOLICI PRVI RED UZ MORE /za poznatog kupca

Iznajmljujem mali stan sa terasom u kućiu periodu od 1. 11. do 30. 4. u Orašcuiznad Vrtova Sunca. 099 793 5105.

Iznajmljujem stan 64m2 sa taracom blizuosnovne škole u Gružu na dulje vrijeme.099 838 4994.

Iznajmljujemo apartman za 2 ili 3 osobena dulje vrijeme. 099 793 5050.

POSAOFrizerski salon ZRINKA traži frizerku i po-moćnu djelatnicu. 091 2468 008.

Tražimo gospođu/gospođicu za čišćenjejednoga apartmana od 1.10. do 1.11.2018.Postoji mogućnost daljnjeg rada naposlovima pospremanja i čišćenja stanatijekom zime i četiri apartmana tijekom lje-ta. (020) 425 344.

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakastezavjese, rolo i duo rolo zavjese, rolo ko-marnike, panel zavjese. Zatvaramobalkone roletama. Vršimo ugradnju i servisroleta. Kontakt: 091 1472794, 020 201131ili na mail: gkrizmanic@ gmail.com

Električar sa velikim iskustvom nudi svojeusluge za “sitne” popravke u vašoj kući ilistanu. 091 506 1526

Izvodimo grube radove (nošenje šuta, šte-manje i uređenje vrtova). 095 587 5709.

Radim bravariju, kovane ograde, tende,rukohvate, popravke, brave, kapije, bojan-je ograde, lijepljene lepenke, košenje trave,uređivanje vrta. 092 269 8477.

poviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 115.000 eura

TRSTENO građevno zemljište 855m2,pogled na more, pristup autom, sniženacijena 82.000 eura

NOVO ORAŠAC - samostojna održavanakuća,120m2, velika taraca,okućnica450m2, parking, pogled na more,270.000eura

NOVO CAVTAT - 2-sobni stan u prizemljustambene zgrade, 70m2, uvala Tiha, tera-sa, parking, pogled, mogućnost dogovo-ra cijene,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Čilipi u centru kod crkve više kuća 580m2okućnica 800m2 samo 420.000eura

POVOLJNO HITNO SNIŽENA CIJENAOrašac kuća za obnovu sa zemljištem,pogled na more, mogućnost dogradnje 2kata još, samo105.000eura

Prodajemo više stanova u novogradnji uLapadu sve informacije u ureduagencije.Agencija DMP 0913210244,0911170577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 na Gori-ci, struja voda,moguć dugoročni najam,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Merkante centar prodaje se poslovni pros-tor 40m2, Agencija DMP 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDVuključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 016686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJMALIH OGLASA.Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedećepodatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorneosobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište,odnosno boravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijskepodatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon namzabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće bitiobjavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristitiu druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Izrađujem portret u olovci prema fotografijina formatu A3 za 250kn, a dva portretazajedno za 350kn. 091 894 1866.

Uređujem đardine, okućnice, košnja travei sl. 091 937 4727.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-irajuća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garan-cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428

RAZNOPoklanjam crne i crnobijele mačiće. 098900 7542

Prodajem karpicu za zamorce u vrlo do-brom stanju veoma povoljno dimenzije36×56cm. 099 693 1517.

Prodajem tri nova bakrena baluna, sredn-je veličine 70-70cm. 091 760 7771.

Traži se krov nad glavom. Traži se čovjek.Novopečeni umirovljenik, branitelj zbogdeložacije s mirovinom od 3200 kn. Hitno.098 830 942.

Prodaje se nova, neraspakirana, vibrira-juća masažna fotelja s osloncem za noge,daljinskim upravljačem i garancijom. Cije-na po dogovoru. 091 9265 325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanalicenove, neupotrebljene, manja količina. 098495 428

POMOĆ I NJEGAMladi bračni par traži osobu kojoj je po-trebna doživotna skrb/uzdržavanje uzamjenu za nekretninu u Dubrovniku iliokolici. Obavezna ovjera Ugovora u ure-du u kojem Vi kažete. 099 408 5676.

OSOBNI ODNOSIUDANA MARTINA 30 U lošem braku, aželim ljubavnika finog da me zavede i do-bro poseksa u svim pozama. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

GOSPODARICA ANJA 40 Ja sam domi-na, iskusna sam i želim upoznati muškar-ca koji je ponizan i spreman na sve usexu. Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ISKRENA ANA 30 Ja sam za vezu i zabrak, a ti ako si slobodan i želiš me up-oznati, javi mi se. Za kontakt nazovi: 064

601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)

OZBILJNA TEA 36 Bez obzira na godinei izgled, javi se za upoznavanje. Ozbiljnasam i ovim putem trebam nekoga zaavanturu. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ZGODNA ANABELA 37 Rastavljena sami bez obaveza, sama živim, treba mi hitnojedno gašenje u mojim gaćicama! Pusa!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

VATRENA SEKA 40 Ja sam Seka, imam40 godina, velike guze i dobrih cica. želimdobar spoj sa nekim radi avanture kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ISKRENA ANICA 35 Želim ozbiljnogmuškarca sa kojim bih ostvarila brak i vezu.Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

RAZVEDENA TANJA 45 Samo želim sanekim fino uživati u dobrom sexu. Napal-jena sam i zadovoljit ću te u svim poza-ma! Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ISKUSNA DUNJA 60 Ja sam Dunja, imam60 godina točno, no vlažna sam i trebamhitno muškarca da me maximalnozadovolji! Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

BAKA ANAMARIJA 55 Mlada baka, vrloiskusna u krevetu, želim mlađeg da mezadovolji. Za kontakt nazovi: 064 601 064(tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

Izvatke odabrao:

Đivo Bašić

DOBRO JE ZNATI

Fluoriranje vode u Americi i AustralijiFluoriranje vode u Americi i AustralijiFluoriranje vode u Americi i AustralijiFluoriranje vode u Americi i AustralijiFluoriranje vode u Americi i AustralijiIstraživanje na Sveučilištu u Torontu otkrilo je da ljudi ugradovima koji fluoriraju svoju vodu imaju dvostruko višefluorida u bedrenim kostima u usporedbi s područjimagdje se voda ne fluorira, te da fluorid mijenja ‘osnovnuarhitekturu ljudskih kostiju’

Doslovni citati: „To jeključan razlog što usustav vodoopskrbe,

te u zubne paste stavljaju natrijev flu-orid. Epifiza apsorbira više fluorida odijednog drugog dijela tijela, a zbogprisutnosti tog izuzetno škodljivogotrova će ovapneniti. Natrijev fluoridje užasan otpadni materijal alu-minijske industrije koji se koristi uproizvodnji otrova za štakore.Uzrokuje rak, genetska oštećenja,Alzheimerovu bolest, narušava djelo-vanje endokrinog sustava i umrtvljujemozak. U koncentracijskim logorimanacisti su ga stavljali u pitku vodu kakobi zatvorenici bili poslušniji i krotkiji .[…] Oko dvije trećine pitke vode u Am-erici je fluorirano, što je postupakkojise u svijetu sve češće provodi, unatočdokazima da: (a) ni na koji način neštiti zube i (b) može teško oštetiti or-ganizam, uključujući zube!Andrew Burnham, britanski ministar‘zdravstva i još jedan od članova Vla-dine ‘Beznadne brigade’, pozvao je2009. na fluoriranje svih britanskih vo-doopskrbnih sustava. G. Burnham jebio potpredsjednik Britanskog društ-va za fluoriranje. Njegova je vladanametnula fluoriranje škotskih vodabez parlamentarne rasprave. Tretiran-je i trovanje vodoopskrbnih sustavacijele jedne države bez ikakve ras-prave?? Naravno, takav je plan i sto-ga se provodi pod svaku cijenu, aopskrba vodom jedna je od važnijihmeta lijekova i zagađivača, čija jesvrha navođenje ljudi da ‘zavole svojeropstvo’. Vodovodni je sustav većzagađen fluoridima i farmaceutskimproizvodima, a neki čak traže da se uvodu stavi ‘stabilizator raspoloženja’litij za koji se zna da uzrokuje znača-jno povećanje težine, da povećavaapetit i žeđ, te da ometa funkcije štit-njače, još jedne endokrine žlijezde,između ost alih negativnih učinaka.Zašto kompanije u vlasništvu strana-ca plaćaju tako malo poreza u Aus-traliji i zašto australska vlada (bilo kojihpolitičkih uvjerenja) dopušta inozem-nim rudarskim konglomeratima da si-luju naš okoliš, a Australcima ne dajugotovo ništa zauzvrat? Zašto je fluor-id pušten u vodovodni sustav Aus-tralije i zašto ga je nemoguće odstran-iti?“ (David Icke, Ljudski rode, ustani,Teledisk, Zagreb, 2011, str. 495, 764).Nadalje, „[…] ‘upravitelj’ ustanoveCharm School bio jedan neimenovaničlan bankarske obitelji Melon (začet-nici ideje o dodavanju fluora u pitku

vodu), a drugi poznati ljudi umiješaniu prljavu rabotu bili su predstavnik uDonjem domu američkog KongresaJim Traficant, te Dick Thornburgh,tadašnji guverner Pennsylvanije, akasnije ministar unutarnjih poslovaSAD-a i generalni podtajnik Ujedin-jenih naroda. Traficant je 2002. zavr-šio u zatvoru zbog navodne korupcijei utaje poreza nakon što je počeo jav-no govoriti protiv elemenata zavjere.[…]Natrijev fluorid uobičajeni je sastojakotrova za štakore i žohare, anestetika,hipnotika, psihijatrijskih lijekova ivojnog nervnog plina. On je jedan odosnovnih sastojaka lijeka Prozac tenervnog plina sarina kojim su izvršeninapadi u japanskoj podzemnoj žel-jeznici 1995. godine. Nezavisni znan-stveni podaci pokazuju da fluoriduzrokuje različite mentalne poremeća-je i čini ljude glupima, poslušnima ipokornima. Osim toga, skraćuje živo-tni vijek i oštećuje strukturu kostiju.Prva upotreba lluorirane vode za pićedogodila se nacističkim logorima uNjemačkoj, zahvaljujući farma-ceutskom divu pod kontrolom […]kompanije G. Farben. Misli li itko dasu nacisti to činili zato što su bili zabri-nuti za logoraše? Svrha te masovnemedikacije vode za piće bila je steril-izacija i prisiljavanje logoraša na tihupokornost. Dana 2. listopada 1954. go-dine kemičar Charles Perkins napisaoje Leejevoj fondaciji za prehrambenaistraživanja sljedeće: ‘...U 1930-ima suHitler i njemački nacisti zamislili svijetkojim će dominirati i kontrolirati ga na-cistička filozofija pangermanizma. Ger-manski kemičari smislili su ingeniozani dalekosežan plan masovne kontrolei predložili ga njemačkom glavnomstožeru koji ga je prihvatio. To je bioplan kontrole populacije na bilo kojempodručju putem masovne medikacijezaliha vode za piće. Tom metodommogli su kontrolirati populaciju naširim područjima, smanjiti populacijumedikacijom koja izaziva sterilnostkod žena i tako dalje. U toj shemi ma-sovne kontrole natrijev fluorid zauzi-mao je istaknutu ulogu.Charles Perkins rekao je da opetov-ane doze sićušnih količina s vremen-om smanjuju moć pojedinca da seodupre dominaciji tako što polaganotruju i ‘uspavljuju’ određeno područjemozga te tako čine ljude podložnimavolji onih koji žele njima upravljali.Nazvao je to ‘prikladna blaga loboto-mija’. Pravi razlog fluoridacije vode nije

zaštita dječjih zuba, rekao je. ‘Da je to bio pravimotiv, postoji mnogo načina na koje se tomoglo mnogo jednostavnije, jeftinije i dalekodjelotvornije učiniti’, istaknuo je. Prava svrhafluoridacije vode je smanjenje otpora masaprema dominaciji, nadzor i oduzimanje slo-bode. Perkins kaže da su u trenutku kada sunacisti na čelu s Hitlerom odlučili ući u Pol-jsku i njemački i ruski glavni stožer međusob-no razmjenjivali znanstvene i vojne ideje, pl-anove i ljude, te da su se za planom masovnekontrole putem medikacije vode pomamili rus-ki komunisti jer se idealno ukl apao u njihovplan ‘komuniziranja’ svijeta. Perkins je rekao:‘Za čitav taj plan rekao mi je njemački kemičarkoji je bio dužnosnik velike kemijske industr-ije G. Farben i koji je također u to vrijeme bioistaknut u nacističkom pokretu. Govorim ovos ozbiljnošću i iskrenošću znanstvenika kojije gotovo dvadeset godina proveo uistraživanjima kemije, biokemije, fiziologije ipatologije fluorida – svaka osoba koja pije um-jetno fluoriranu vodu u razdoblju od jedne go-dine ili dulje nikad više neće biti ista osoba,bilo mentalno ili fizički’. […]Dr. Hardy Limeback, ravnatelj Odjela za pre-ventivnu stomatologiju Sveučilišta u Torontu ipredsjednik Kanadskog udruženja za stoma-tološka istraživanja, bio je vodeći zagovornikfluoriranja vode u svojoj zemlji. Zatim je iznena-da objavio da se predomislio. […]Istraživanje na Sveučilištu u Torontu otkrilo jeda ljudi u gradovima koji fluoriraju svoju voduimaju dvostruko više fluorida u bedrenim kos-tima u usporedbi s područjima gdje se vodane fluorira, te da fluorid mijenja ‘osnovnu ar-hitekturu ljudskih kostiju’. Postoji teška bolestzvana koštana fluoroza koju uzrokuje nakupl-janje fluorida u kostima, što ih čini slabima ilomljivima. Prvi simptomi su šareni i lomljivi zubii dr. Limeback je rekao da u Kanadi troše višenovca na liječenje zubne fluoroze nego zaliječenje karijesa. Ali, čekajte. Stavljanje togotrova u vodu i zubne paste barem štiti zdrav-lje zubi i sprječava karijes, ne? Pa, ovaj... ne.Kao što je istaknuo Limeback, u torontsku voduza piće fluorid se stavlja već više od četrdesetgodina dok vancouverska nikad nije bila fluor-irana, međutim ljudi u Vancouveru imaju nižustopu ka rijesa od ljudi u Torontu. Rekao je dasu stope karijesa niske širom industrijaliziran-og svijeta - uključujući Europu, koja je najvećimdijelom slobodna od fluorida.Ne radi se samo o tome da pijemo natrijev flu-orid; od aluminijske industrije dobivamo i sva-kojako drugo smeće. Limeback je rekao:‘...konačni udarac svakako je bila spoznaja dakontaminirani fluorid već pola stoljećaodlažemo u rezervoare vode. Golema većinasvih fluoridnih aditiva potječe iz filtera tvorničkihdimnjaka u Tampa Bayju u Floridi. Ti aditivi sutoksični nusproizvod u industriji superfosfalnihgnojiva. Tragično je, ali to znači da ne samoda odlažemo toksične fluoride u svoju voduza piće, nego također izlažemo nevine, neu-pućene ljude smrtonosnim elementima kao štosu olovo, arsen i radij, od kojih su svi kancero-geni. Zbog kumulativnih svojstava toksina štet-ni učinci su za ljudsko zdravlje katastrofalni.“(David Icke, Vodič Davida Ickea kroz svjetskuzavjeru (i kako joj stati na kraj), Teledisk,Zagreb, 2010, str. 518, 576-578).

43GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

DEŠA

Edukativne iEdukativne iEdukativne iEdukativne iEdukativne ikreativne radionicekreativne radionicekreativne radionicekreativne radionicekreativne radioniceDEŠA - Dubrovnik u okviru progra-ma Obrazovni i kreativni centar or-ganizira različite edukativne i obra-zovne edukacije te poziva sve zain-teresirane da se prijave na:- konverzacijske radionice stranihjezika (engleskog, talijanskog,španjolskog, njemačkog)- radionice krojenja i šivanja- radionice tkanja- radionice veza- radionicu kamenoklesarstva- radionicu patchworka- radionicu informatike- radionicu izrade lijerice.Program se financira sredstvimagrada Dubrovnika. Za sve dodatneinformacije i prijave molimo nazvati020 311 625.

DUBROVAČKE KLNJIŽNICE

Ana ispod oblakaAna ispod oblakaAna ispod oblakaAna ispod oblakaAna ispod oblakaUz vilinski pozdrav Sunčan ti dan, Mali Čovječe! Dubrovačkeknjižnice pozivaju sve Male Velike Ljude od 6 do 12 godinana druženje s Vilom Pričalicom Katijom Romac koja će pričomuprizoriti svoju posljednju slikovnicu „Ana ispod oblaka“. Štose sve zbiva u gradu s malo zdravog zraka i čiste vode, štoPohlepić Grozni snije, gdje su tu zlobići i Crna Zlobinja i tko jepak Mudra Somina moglo se saznati u Čitaonici Narodneknjižnice Grad u četvrtak, 20. rujna. Na ovu priču između snai jave za velike i male dobro su došle i mame, tate, djedovi ibake. Katija Romac - Vila pričalica diplomirana je inženjerkamatematike i informatike. Živi i radi u Zagrebu. Bavi seslikarstvom, pisanjem dječje književnosti te radi s djecom udomovima i dječjim vrtićima

IZLOŽBA O MASLINARSTVU DUBROVAČKIH MUZEJA I ETNOGRAFSKOG MUZEJA SPLIT

Slatko je, med nije. Grko je, pelin nijeSlatko je, med nije. Grko je, pelin nijeSlatko je, med nije. Grko je, pelin nijeSlatko je, med nije. Grko je, pelin nijeSlatko je, med nije. Grko je, pelin nijeDubrovački muzeji i Etnografskimuzej Split otvorit će izložbu o kul-turi masline i maslinovom ulju upetak, 21. rujna u žitnici „Rupe“ spočetkom u 20 sati. Cjelineobrađene na ovoj izložbi obuh-vaćaju pregled osnovnih sorta, za-tim berbu, transport i pohranumaslina do njihove prerade „namalo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu. Naglasak je stavljen na nekaduvriježene maslinarske i uljarske prakse, koje se uvelike razlikuju od suvremenih, no na njimapočiva tradicija uzgoja i prerade maslina. Kroz tisućljeća uzgoja maslina duž dalmatinske obalei na otocima smjenjivali su se periodi zamaha maslinarstva i njegova zamiranja, ovisno o danimdruštvenim prilikama. No, ova izdržljiva, skromna i dugovječna voćka trajno je čovjeku stajala naraspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti. Od davnina se njen plod koristio u prehrani,drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje za hranu, začin, lijek i rasvjetu. Maslinovegrane i ulje važnu ulogu imaju i u raznim pučkim vjerovanjima i običajima, kao i u kršćanskimobredima. Izložba će ostati otvorena do 22. listopada 2018.

IZLOŽBENI PROSTOR DRUŠTVAPRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE

Izložba „Peskarija“Izložba „Peskarija“Izložba „Peskarija“Izložba „Peskarija“Izložba „Peskarija“

Otvorenje izložbe “Peskarija” autor-ica Marije Barać i Nikoline KikeKapović koje izrađuju neobične ribeod palminih grana kao i umjetničkeinstalacije od morskih naplavina idrva, održano je u nedjelju 16. ruj-na u izložbenom prostoru Društvaprijatelja dubrovačke starine uŠirokoj ulici. Izložba je otvorena do30. rujna.

MEĐUNARODNI SUSRET KLAPA U OREBIĆU

S pjesmom u srcuS pjesmom u srcuS pjesmom u srcuS pjesmom u srcuS pjesmom u srcuŽenska klapa Nava poziva sve zainteresiranena 4. po redu Međunarodni susret klapa Ore-bić “S pjesmom u srcu”. Susret obuhvaća uvod-ni koncert 21. 9. u 20 sati, u crkvi Anuncijati nakojem će nam se predstaviti Klapa Lavanda izSlovenije, a Susret klapa bit će 22. 9. u 20 sati užupnoj crkvi Pomoćnice kršćana u Orebiću. Ul-azak je slobodan. Na susretu nastupaju: Biser-nice Boke iz Crne Gore, Klapa Ar’ja iz BIH, Kla-pa Lavanda iz Slovenije, Klapa Žrnovnica izŽrnovnice te klape Geta i Nava iz Orebića.

44 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

FELJTON BROJ 245

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvojdubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (7)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (7)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (7)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (7)dubrovačkog turizma (1898. - 2018.)“ (7)Tvrđava Lovrijenac datana korištenje Društvu zapromicanje interesaDubrovnikaS obzirom na to da je vojnavlast, nakon što je vojska 1907.

napustila tvrđavu Lovrjenac, dodijelila tu tvrđavuPlaninarskom i turističkom društvu »Liburnija« izZadra, u Dubrovniku je nastalo negodovanje zbogte dodjele. Planinarsko i turističko društvo»Liburnija«, utemeljeno 1899, osnivalo je izvanZadra - i na ostalom području Dalmacije - takvesvoje »turističke stanice«, koje su trebale biti or-ganizirane kao »turističko-planinarski domovi«.Poslije spomenutog ne-godovanja, tvrđava Lovr-jenac je bila dodijeljena hakorištenje Društvu za pro-micanje interesa Du-brovnika. Ovo se Društvo1908. obratilo »zanovčanu pomoć« i središ-njoj vladi u Beču. Htjelo jetom pomoći urediti tvrđa-vu Lovrjenac i to »nanačin« da ta tvrđava,preuređena, »može služiti kao kafana - svratiste«.Trošak tog preuređenja - prema predračunu -iznosio je oko 33000 kruna. Ali, tu svoju namjeruDruštvo nije realiziralo, jer mu vlada nije dodijelilatraženu pomoć. Od 4. IV 1911, pa do početkaprvog svjetskog rata, svakodnevno je -- u orga-nizaciji Društva - topovski hitac s Lovrjenca ogla-šavao podne.‘’Dubrovačka efektna lutrija za saobraćajstranaca’’ u organizaciji DruštvaDruštvo se, poticano svojim radnim pl-anovima, obraćalo za novčanu pomoć ipokrajinskoj vladi u Zadru, te je počet-kom travnja 1909. dobilo od te vlade6800 kruna za uređenje parka na IlinojGlavici i 3300 kruna za nastavak izgrad-nje puta u Lapadu prema uvali Sv. Mar-tina. Izgradnju tog puta financirao jesvojim novčanim poklonima i knez Ivanod Lichtensteina. On je u studenom1909. poslao Društvu 18000 kruna. Kakosu daljnja radna nastojanja Društvazahtijevala i nova novčana sredstva,Društvo je, da bi došlo do tih sredstava,odlučilo sredinom 1909. da zatraži doz-volu za organiziranje svoje lutrije. Lutr-ijske »kartele« trebale su biti sa slikama»iz Dubrovnika i okolice« i, kao takve,imale su »podići« i »propagandu za sao-

braćaj stranaca«. Glavni lutrijski zgoditak trebalaje biti »villa sa vrtom na morskoj obali blizu Du-brovnika«. Ostali zgodici trebali su bili predmeti»domaćeg narodnog stvaranja i umjetnosti«. Na-kon što je dobilo dozvolu za organiziranje te lutr-ije Društvo je početkom 1910. pristupilo i prodajilutrijskih brojeva u svom za to posebno ustanov-ljenom uredu na Placi. Lutrija se zvala: »Dubrovač-ka efektna lutrija za saobraćaj stranaca«.Savez za promicanje saobraćajastranaca u Dalmaciji iz 1909. g.Potrebno je ovdje usput spomenuti, piše Perić,da je u to vrijeme sa sjedištem u Zadru, glavnomupravnom središtu pokrajine Dalmacije - djelovao

i Savez za promicanjesaobraćaja stranaca uDalmaciji. Taj je Savezzapočeo radom 1909.(Njegova pravila dalmat-insko je Namjesništvoodobrilo 17. VIII 1909.)Zadatak Saveza bio jeda zastupa i unapređuje»sve što je u korist raz-vitka saobraćaja strana-ca«, te da podupire »rad

svojih članova oko saobraćaj stranaca« i samo-stalno poduzima »sve podesno za postignuće tesvrhe«. Ostvarujući svoju zadaću, Savez se naroči-to brinuo da se »saobraćaj stranaca« što boljerazvije »u svim granama na što veću korist zeml-je«, »za što bolje i udobnije ukonačivanje, za štoukusniju, jeftiniju i zdraviju opskrbu prema mod-ernim potrebama stranaca« i da se uklone »svezaprijeke i poteškoće, koje su na putu saobraća-ja stranaca«. Nadalje, Savez se brinuo »za zgod-nu reklamu« i prikupljanje potrebitih sredstava »zapodupiranje i ustanovljivanje poduzeća, koja će

unapređivati saobraćaj stranaca«.Osobito je nastojao »oko us-postavljanja poslovnice zaobavješćivanje stranaca«. Podupi-rao je objavljivanje članaka, koji supropagirali turizam i izvještavali oaktivnostima u interesu razvoja tur-izma. Namjeravao je pokrenuti isvoj »stručni list«. Članarina uSavezu iznosila je: za općine - 100,za hotele I reda - 100, za privred-na društva i liječilišta - 50, za turis-tička društva - 10, i za pojedince -10 kruna. Članovi tog Saveza izDubrovnika bili su: Općina, »Ho-tel Imperial«, »Hotel de la Ville« iDruštvo za promicanje interesaDubrovnika. Predsjednik Savezabio je Dubrovčanin Niko Nardelli,tada na dužnosti dalmatinskognamjesnika. U upravi Savezanalazio se i Matej Šarić, predsjed-nik Društva za promicanje intere-sa Dubrovnika.Ostvarujući svoje zadatke, Društ-vo za promicanje interesa Du-brovnika stalno je surađivalo s du-brovačkom općinskom upravom.Računajući i na daljnju općinskupomoć, ono je početkom 1913.godine najavilo i svoju namjeru»da uredi na Pločama javno ku-palište«. Njegovim nastojanjemzavršena je u toj 1913. godini i»skalinata uz Posat«, koja, kako jeisticao lokalni list, »lijepo izgleda iresi onaj predio«. Za izgradnju togkamenog stubišta potrošeno jeukupno 17800 kruna. U tomtrošku Društvo je sudjelovalo sa3000, općina sa 12580 i zaintere-sirani stanovnici s Posata i dijelaGornjeg Konala sa 2220 kruna.“U završnom dijelu ovog teksta Ivo

Perić piše:Po svom radnomusmjerenju i pokazanojdjelatnosti Društvo zapromicanje interesa Du-brovnika imalo je u ve-likoj mjeri obilježja turis-tičkog društva i zaista semože reći da je ono biloovdašnje »prvo turističkodruštvo«. Njegov nas-tanak bio je potaknut raz-vojem turizma i njegovocjelokupno djelovanje -kroz stvaranje novih,privlačnih i potrebnih jav-nih vrijednosti - nalazilose u službi unapređivan-ja tog razvoja.

45GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

AKCIJA ČIŠĆENJA NA LOKRUMU

Prikupljeno 200 kilograma otpadaPrikupljeno 200 kilograma otpadaPrikupljeno 200 kilograma otpadaPrikupljeno 200 kilograma otpadaPrikupljeno 200 kilograma otpadaU akciji Zelena čistka u sklopu Coca-Colina projektaOd izvora do mora pedesetak volontera čistilo je obalui podmorje otoka Lokruma te tako obilježilo WorldCleanup DayVeliku volontersku akciju naziva Zelena čistka prošloga je viken-da na omiljenome dubrovačkom otoku organizirala Javnaustanova „Rezervat Lokrum“ radi očuvanja njegove čis-toće i održavanja ekosustava. U akciji, koju je provela usuradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo Split,splitskom udrugom Sunce, Ronilačkim klubom „Du-brovnik“ i Dubrovčanima, pedesetak volontera prikupiloje više od dvjesto kilograma otpada čisteći podmorje iotočnu obalu. U uvali Portoč izronjeno je osamdeset vrećaotpada težine veće od stotinu kilograma, a glavninu sučinili plastični i stakleni otpad, limenke i metal. Više odstotinu kilograma otpada prikupljeno je i na obali, pretežitoplastike i stakla. Sudionici lokrumske akcije ujedno su sepridružili ljudima širom svijeta koji su u sklopu dana WorldCleanup Day uljepšavali naš planet. „Ovakve akcije provodimo već godinama, no ove smo,ponukani velikom količinom otpada koja je prikupljena uuvali Portoč, prvi put proveli veliku akciju u kojoj su sud-jelovala tri tima ronilaca. Čistio se otpad koji nošen mor-skim strujama iz drugih država završava u našemu moru.Drago nam je da su se uključili i volonteri iz različitih udru-ga te ćemo ovakve akcije nastaviti provoditi i idućih god-ina u cilju očuvanja čistoga akvatorija oko otoka i zaštitenjegova podmorja“, izjavila je koordinatorica akcije Kris-tina Ćurčija, pomoćnica ravnatelja Javne ustanove„Rezervat Lokrum“ za promidžbu i razvoj.Akcija čišćenja, za koju je svu potrebnu opremu osigura-la Coca-Cola u Hrvatskoj, održana je u sklopu njezina društvenoodgovornoga projekta Od izvora do mora. Projekt je usmjerenočuvanju područja uz hrvatske vode – rijeke, jezera i obaleJadranskoga mora. U suradnji s nevladinim udrugama i insti-tucijama potiču se i podržavaju akcije čišćenja obala te sepodiže svijest građana o važnosti odgovornoga odlaganjaambalaže i čuvanja okoliša. „Problem onečišćenja okoliša jedan je od najvećih s kojimase svijet danas suočava, stoga i u Coca-Coli neprestano tražimonove načine za očuvanje prirodnih bogatstava i doprinos čis-toći okoliša. Akcije čišćenja dio su naših napora kojima se nad-amo pridonijeti manjemu zagađenju hrvatskih obala, mora, rije-ka i jezera ambalažnim otpadom. Posebno nam je drago da

smo podržali akciju na Lokrumu, ne samo omiljenomu izletištudomaćih i stranih turista, nego i iznimno vrijednom prirodnom bogat-stvu Hrvatske koje štiti raritetne primjerke botaničkoga svijeta. Našprojekt Od izvora do mora ujedno prati Coca-Colinu svjetsku kam-panju Svijet bez otpada, kojom je tvrtka javno obznanila cilj da do2030. za svaku prodanu bocu ili limenku svojega napitka bilo gdje usvijetu osigurava povrat kako bi se oporabile i mogle ponovno isko-ristiti”, istaknula je Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikacijei odnose s javnošću Coca-Cole HBC za poslovnu jedinicu Adria.U projekt Od izvora do mora može se uključiti svaka udruga civilnogadruštva koja u svojoj zajednici želi potaknuti i organizirati akcije čišćenjas građanima jednostavnom prijavom na mrežnoj platformiwww.odizvoradomora.hr. Coca-Cola će opremom za čišćenje i po-

drškom komunalne tvrtke u odvozu otpada podržati15 akcija čišćenja do kraja listopada, a nositelji će na-juspješnijih akcija tijekom kojih se prikupi najveća količi-na otpada po sudioniku na kraju ovogodišnjega cik-lusa projekta biti nagrađeni novčanim iznosima od 15000, 10 000 i 5 000 kuna.

46 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA - ISHRANAPUČANSTVA U DUBROVNIKU TIJEKOM I. SVJETSKOG RATA (5)

Priredio:

Damir Račić

„P.C.H.“ od 19.8.1916. god; broj 591.„Zabranjen svaki izvoz živeža iz pokrajine“;„Naredba ograničenja potroška mesa“.„P.C.H.“ od 26.8.1916. god; broj 592.„Pojeftinjenje i bolja vrsta kruha“; „Poviše-na cijena mesu“; „Brašno za bolesnike“;„Krumpir za gragjanstvo“. Ponavlja seobavijest o nabavi krumpira iz Ugarske -nap. D.R.; „Proti izvažanja poljskih proiz-voda iz pokrajine“ (...) Uza sve (dosadašn-je zabrane) ovih su dana zatečene nekojeŽupke gdje gone više natovarenih konja(s) poljskim proizvoda(ima) put Trebinja naprodaju, jer ondje udaraju cijene takove,koje se najblaže mogu nazvati prostomoderačinom. (...).„P.C.H.“ od 1.9.1916. god; broj 593.„Ovogodišnji rod maslina pod zaporom. Nesklapajte ugovore“ (između proizvođačaulja i trgovaca); „Slador za vino od smreke“(...) Za hektolitar smrekovog vina potrebitoje 15 kg šečera.; „Vagjenje iz zemlje nezre-lih krumpira“. Ovo se ima požaliti toli(ko)zbog zdravstvenih koli(ko) sa gospo-darstvenih razloga, jer nezreli krumpiri nevrijede za prehranu, već su škodljivi. (...).„P.C.H.“ od 9.9.1916. god; broj 594.„Bijeli kruh“ (bez dodavanja kukuruznogbrašna); „Kažnjene“ seljakinje svaka po 20kruna zbog namjere da prodaju robu u Tre-binju.„P.C.H.“ od 16.9.1916. god; broj 595.„Iskaz (popis) o predatom bakru, žutoj mje-di i kositru“ u pojedinim mjestima du-brovačkog kotara, izražen u kilogramima iu krunskoj vrijednosti - nap. D.R., „Litra uljaza 80 para“ Dakako ne maslinovog ulja, alitakovog koje se može upotrijebiti kao imaslinovo ulje, osim za priganje. (...) Uljese pravi od irlandske (irske?) morske trave.(sljedi naputak kako se pravi - nap. D.R.).„Drži se u staklenoj posudi uvijek otvorenoj.Gore spomenuta firma ima još nekih drugihdobrih i vrlo jeftinih surogata, o kojima ćemokazati dojdući put“.„P.C.H.“ od 23.9.1916. god; broj 596.„Cijenik kruha“; „Opet izvažanje poljskihproizvoda i ostalog“. Kao da kod nekihseljana u našoj dubrovačkoj Župi svezabrane sasvim malo vrijede. (...) Pravomočekujemo, da će i sve vigjenije osobe uŽupi odvraćati narod od toga kršenja star-ije naredbe, predočivati im posljedice i up-ućivati ih jedino na grad, o kojemu su iovisne i pod koju općinu i spadaju., „Jeft-ine životne namirnice“, kako smo zadnji putobećali. Prah, kojim se učini umjetni medili konzerva od malina; kocke za pravljenjebijele ili crne kafe; čajne kocke sa okusomruma; kocke za pravljenje čokolate; suro-

Zabrane malo vrijedeZabrane malo vrijedeZabrane malo vrijedeZabrane malo vrijedeZabrane malo vrijedeOd mnogih čujemo, da im je uspjelo od maginja učinitisasvim dobru „kotonjatu“, kao i voćnu konservu, osobitodobru i zdravu za djecu, a takogjer i piće (voćni sirup). A uprijašnje doba nije se skoro nikakve vrijednosti polagalona plod maginje, tako da ju je malo kogod i brao, već je(plod) padao i gnjio po zemlji

gat kafe u zrnima.„P.C.H.“ od 7.10.1916. god; broj 598.„Kruh i sočivo“. Smanjenje dnevnog obro-ka kruha po osobi na 20 dkg.; „Maslinovoulje“. Sve ono prošlogodišnje maslinovoulje što je bilo rekvirirano u vanjskim opći-nama našeg kotara ovih će se dana poče-ti prodavati našem pučanstvu uz dotičneveć izdane iskaznice.; „Krumpir za našgrad“. (...) Pošto je kod nas u gradu općanestašica krumpira, što je pučanstvu poslijekruha najglavnija hrana. (Naručeni krum-pir iz Ugarske još nije stigao u Dubrovnik -nap. D.R.); „Koštice od grožgja“ stavljenepod zapor (zapriječiti, zabraniti npr. za iz-voz - nap. D.R.).„P.C.H.“ od 14.10.1916. god; broj 599.„Naredba o ulju, odnosno o maslinama“(...) Ova odredba ima za posljedicu, danijedan proizvoditelj ulja nije vlastan (ov-lašten) da proda ili kako drugčije otugjisvoje ulje, te da je dužan isto brižno čuvatii na zahtjev staviti na raspoloženje (raspol-aganje) ć. k. kotarskom Poglavarstvu uDubrovniku. (...); „Naredba ograničenjapotroška mesa“; „Ograničenje točenjapiva“.„P.C.H.“ od 21.10.1916. god; broj 600.„Iz Aprovizacije“. Najavljena količina krum-pira (iz Ugarske) prispjela je u SenjskuRijeku, odakle je upućeno 8 vagona krum-pira za naš grad i kotar. (...); „Društvo zaproizvodnju drvlja u Tesliću (Bosna)“.Ovome uglednome društvu imamo dazahvalimo, da je naš grad od nekoliko vre-mena opskrbljen ugljevljem (ugljenom),što je u današnjim ekonomskim(ne)prilikama prava blagodat. (...); „Orun-jeni klipovi (bez zrna) kukuruza pod zapor-om“.„P.C.H.“ od 28.10.1916. god; broj 601.„Maslinovo ulje“. Za koji se je dan zakas-nilo sa dovozom maslinovog ulja zapučanstvo, jer radi ružna vremena nije seovih dana moglo otpremiti 30 bačava naOrašac i u Brsečine. Ta će količina čimprije biti dovezena (u navedena mjesta);„Krumpir“. Ove je sedmice prispjela znat-na količina krumpira za nekoje mjesne tr-govce.„P.C.H.“ od 4.11.1916. god; broj 602.„Kruh i brašno“ po svakoj osobi pripadakoličina od 200 gr; „Krumpir i uputa za ku-hanje i pohranu“; „Kruh od zobi i ječma“.Učinjeni su pokušaji s kruhom od zobi ipšenice prilično uspješnim. Pokušaji će senastaviti, dok (se ne) uspije postići u praksiprovediv sasvim dobar rezultat.; „Uljanepogače (komine) za krmu“. Javlja nam ć.k. dalmatinsko Namjesništvo: Uljane su

pogače (komine) ono tijesto od maslina kojeostane, pošto se masline po zadnji put istiješteza fabrikaciju ulja. Ovo tijesto sadrži 40-50%koštica od maslina, koje se koštice dijelomsamljevene, te i prilično ulja do 11%. Zbogovog sadržaja ulja, mogu se uljane pogačeprodati tvornicama za pravljenje sapuna, kojeiz njih, služeći se sumpornim ugljikom, izvadei zadnji ostatak ulja; inače se pogače upotre-bljavaju za to tovljenje krmadi. (...)Zbog zanimljivosti, citiram iz istog broja sl-jedeću obavijest za pučanstvo. „Zabranjenorasvjetljavanje grobova“. Javlja nam ć. k. ko-tarsko Poglavarstvo, da dok traje ratno stan-je, zabranjeno je svako rasvjetljavanje grobo-va. (Je li tome razlog štednja zbog nestašiceulja u koje se stavlja zapaljeni lumin nije ob-jašnjeno, ali se može pretpostaviti. - kom.D.R.).„P.C.H.“ od 11.11.1916. god; broj 603.„Sabiranje starog i nepotrebnog papira“;„Maslinovo ulje“. Za koji dan prodavat će senašem gragjanstvu jedan dio rekviriranogmaslinovog ulja. (...) Svaki će prodavaoc prim-iti popis onih osoba koje kod istog imaju kupi-ti ulje. Oduzet će im se legitimacija i predatiAprovizaciji na dokaz da je odnosna obiteljnamirena. (...); „Maginja u vrijednosti od 5.000K.“ Doznajemo, da je u samoj Rijeci du-brovačkoj ubrato ovoga puta maginja u vrijed-nosti od 5.000 kruna. Veći je pak dio od ovekoličine prepušten besplatno onim koji sudolazili da beru. I na trgu u našem gradu dos-ta se je ovog puta prodalo maginja. Od mnogihčujemo, da im je uspjelo od maginja učinitisasvim dobru „kotonjatu“, kao i voćnu kon-servu, osobito dobru i zdravu za djecu, atakogjer i piće (voćni sirup). A u prijašnje dobanije se skoro nikakve vrijednosti polagalo naplod maginje, tako da ju je malo kogod i brao,već je (plod) padao i gnjio po zemlji.„P.C.H.“ od 18.11.1916. god; broj 604.„Nadzornik za promet žitom“ imenovan g. Vin-ko Baranović.; „Mjere radi krivih podataka prikupovanju živeža“. Pošto je na Općinu stiglonekoliko prijava, da mnoge osobe, uslijed kriv-ih podataka, primaju karte za kruh, cukar, kafui mast, za više osoba nego što ih uistinu imaduu kućanstvu, Općina je naredila da se u pred-metu povede stroga istraga, te će se proti svimprekršiteljima bezobzirno postupati. Megjutimčujemo, da su neki već bili prijavljeni vlasti(ma)radi kaznenog progona.; „Prevoz bajama ismokava“ od jednog mjesta do drugog upokrajini dozvoljen samo na temelju uredovnihprevoznih posvjedočnica izdanih od ć. k. ko-tarskog Poglavarstva.; „Na znanje!“ Primamood ć. k. kotarskog Poglavarstva. Da se zapr-iječe eventualne zlo(u)porabe pri prijevozuzaporne robe (žito, mlivo, sočivo, kafa, čaj, sla-dor, mast, ulje, maslo, buhač, rogač), upozo-ruje se pučanstvo da se ni jedan od gornjihpredmeta, niti onih predmeta koje će se ubuduće staviti pod zapor (zabranu) na temel-ju Namjes-ništvene naredbe od 26.10. o. g.br. IX.a-7067 ne smije se prevažati kolima, pa-robrodima ili željeznicom iz jednog mjesta udrugo ove pokrajine, ako ne budu provigjenipropisanom prevoznom posvjedočnicomizdanom od nadležne kotarske vlasti. (...)

Nastavlja se

47GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

U DUBROVNIKU

15. europska konferencija peradara u Dubrovniku15. europska konferencija peradara u Dubrovniku15. europska konferencija peradara u Dubrovniku15. europska konferencija peradara u Dubrovniku15. europska konferencija peradara u DubrovnikuDomaćin i organizator ove konferencije je Udruga za znanost o peradi,odnosno hrvatski ogranak World Poultry Sience Association-a, a konferencijase održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde GrabarKitarovićKao izaslanik Predsjednice Republike Hr-vatske Kolinde Grabar-Kitarović, župan Ni-kola Dobroslavić sudjelovao je 18.rujnana15. europskoj konferenciji peradara, kojase od 17. do 21. rujna održava u Dubrovni-ku.Župan Dobroslavić je u svom obraćanju zah-valio organizatorima što su izabrali Du-brovačko-neretvansku županiju i grad Du-brovnik kao svoju destinaciju za održavanjeove konferencije. ”Veliko mi je zadovoljstvo,u svoje ime i u ime Predsjednice RepublikeHrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, poželjetivam dobrodošlicu u Dubrovačko-neretvan-sku županiju, uz želje za uspješnu konfer-enciju te ugodan boravak u Dubrovniku. Du-brovačko-neretvanska županija je najjužnijahrvatska županija sa središtem u Dubrovni-ku, starom gradu punom povijesti. Mi smo

turistička regija, nismo poznati po peradarst-vu, ali smo veliki konzumenti, osobito zah-valjujući razvijenom turističkom sektoru. Ima-mo razvijenu poljoprivredu, posebice u doli-ni Neretve, regija smo poznata po izvrsnomvinu te razvijenoj akvakulturi, a prije svegauzgoju kamenica, rekao je župan te zaključio:“Nadam se da ćete imati vremena uživati unašim ljepotama, našoj hrani i našem vinu.”Uvodni govor je održala prof. dr. sc. EstellaPrukner-Radovčić, predsjednica hrvatskogogranka World Poultry Sience Association-a, koja je pritom istaknula kako je ovo prviputa da hrvatski ogranak ima čast organizi-rati ovu konferenciju”, a konferenciju je otvoriopredsjednik europskog ogranka WPSA Bir-ger Svihus.U sklopu organizacije kongresa organiziranje i sponzoriran tzv. Youth program, namijen-

jen za 25 mladih znanstvenika koji izla-ganjima sudjeluju u radu kongresa, a bitće održano šest plenarnih sjednica tedvadesetak radionica i izložbi, na koji-ma će se raspravljati o relevantnimtemama iz područja poljoprivrede iznanosti o peradi. Po završetku konfer-encije tijekom četiri dana sudionici ćeimati priliku posjetiti znanstvenoistraživačke ustanove u zemlji koje orga-niziraju ovu konferenciju te se upoznatis peradarskom proizvodnjom u Hr-vatskoj, a dio sudionika otići će i na tzv.Technical tour u kojoj će posjetiti pera-darsku farmu u dolini Neretve.Domaćin i organizator ove konferencijeUdruga za znanost o peradi, odnosno hr-vatski ogranak World Poultry Sience As-sociation-a, a konferencija se održava podvisokim pokroviteljstvom predsjednice RHKolinde Grabar Kitarović, pokroviteljstvomMinistarstva poljoprivrede, Veterinarskogfakulteta u Zagrebu, Prehrambeno biote-hnološkog fakulteta u Zagrebu, Agronom-skog fakulteta u Zagrebu te Hrvatske vet-erinarske komore.

ODRŽAN PRVI RADNI SASTANAK PROJEKTA

Promicanje održivog razvoja prirodnePromicanje održivog razvoja prirodnePromicanje održivog razvoja prirodnePromicanje održivog razvoja prirodnePromicanje održivog razvoja prirodnebaštine doline Neretvebaštine doline Neretvebaštine doline Neretvebaštine doline Neretvebaštine doline Neretve

U Palači Ranjina 18.rujna je održan prvi radni sastanak projekta ”Promicanjeodrživog razvoja prirodne baštine doline Neretve”, a partnere i suradnikeovog projekta uvodno je pozdravila zamjenica Žaklina Marević. “Zahvaljujemsvim partnerima – Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima pr-irode Dubrovačko-neretvanske županije, Razvojnoj agenciji Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA-i, Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvan-ske županije, gradovima Pločama i Metkoviću te njihovim turističkim zajedni-cama, kao i suradnicima na projektu – Hrvatskom planinarskom društvuGrabovica, na ovoj izvrsnoj inicijativi i dobro osmišljenom projektu sa jasnimciljevima. Uvjerena sam kako će se predanim radom i ustrajnošću sav trudisplatiti, a na dobrobit svih žitelja Dubrovačko-neretvanske županije, pose-bice naših Neretljana”, kazala je zamjenica Marević. Sastanku su nazočilipredstavnici svih projektnih partnera i suradnika; u ime nositelja projekta v.d.pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovač-ko-neretvanske županije Miho Baće, ujedno i voditelj projekta, a uvodnu koor-dinacijsku prezentaciju projekta održao je projektni tim Regionalne razvojneagencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA. Sastanak je održan sciljem početne koordinacije partnerskog konzorcija i planiranja prvih aktivnostikako bi se ispoštovale sve obveza prema upravljačkom i kontrolnom tijeluprojekta - Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Sre-dišnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europskeunije. Inače, ovaj projekt je vrijedan 14.048.072,02 kune, a od toga je EUsufinanciranje 10.536.054,01 kune, a cilj projekta je održivo korištenje pr-irodne baštine doline Neretve s ciljem doprinosa održivom društveno-gos-podarskom razvoju na lokalnoj/regionalnoj razini.

KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U GRADU KORČULI

Potpisan UgovorPotpisan UgovorPotpisan UgovorPotpisan UgovorPotpisan UgovorŽupan Nikola Dobro-slavić potpisao je18.rujna s predsjed-nicom uprave Hotel-sko-turističkog pod-uzeća Korčula Ivan-om Hatvalić PoljakUgovor o koncesijina pomorskom dob-ru u Gradu Korčuli.Ukupna vrijednostugovora je 110tisuća kuna te 3 posto od ostvarenog prihoda na konce-sioniranom području, a župan je i ovom prilikom istakn-uo da je ova koncesija, kao i sve ostale, otvorenog tipate pruža novu vrijednost dijelu obalnog područja u graduKorčuli.Također, župan Dobroslavić uvodno je rekao kako je Du-brovačko-neretvanska županija u dosadašnjem raduuložila puno napora u povećanje koncesioniranih područ-ja, njih više od tri stotine, od kojih je veći dio u Maloston-skom zaljevu namijenjenih marikulturi, dok ih sepedesetak odnosi na koncesije za plaže, marine, sidrištai slično.Predsjednica Uprave Hotelsko-turističkog poduzeća Ko-rčula Ivana Hatvalić Poljak zahvalila je Županiji u ime kon-cesionara na potpori u realizaciji ovog Ugovora koji će,kako je dodala, osigurati nove vrijednosti i ponudu ovehotelske kuće i lokalne zajednice. Hatvalić Poljak pred-stavila je ukratko razvojne planove Hotelsko-turističkogpoduzeća Korčula, kao nositelja hotelskog smještaja napodručju Grada Korčule.Inače, poslovi upravljanja pomorskim dobrom unadležnosti Županije uključuju i niz projekata u razvojulučkih područja, rješavanja pitanja utvrđivanja i provedbegranica pomorskog dobra i sličnih aktivnosti, a upravo iztog razloga prihod od koncesijskih naknada koristi se zaunaprjeđenje pomorskog dobra, razvoj lučkih područjate pružanje financijske pomoći gradovima i općinama urealizaciji njihovih projekata koje se odnose na un-aprjeđenje pomorskog dobra u općoj upotrebi.

48 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT JUDO-EUROPSKO JUNIORSKO PRVENSTVO

Iva Oberan sedmaIva Oberan sedmaIva Oberan sedmaIva Oberan sedmaIva Oberan sedmaNa Europskom juniorskom prvenstvu u juduu Sofiji, a na kojemu je sudjelovalo 405 natje-catelja iz 42 države, kao reprezentativke Hr-vatske su nastupile i dvije judašice JK Du-brovnik 1966 Anđela Violić i Petrunjela Pavić,te judašica Župe dubrovačke Iva Oberan.Nakon pobjede u 1.kolu nad Anette Mosr izLuksemburga, Anđela Violić (kategorija do70 kg) je u osmini finala izgubila od Talijan-ke Alice Bellandi, koja je kasnije i osvojilaprvo mjesto.Petrunjela Pavić (kategorija do 78 kg) je izgu-bila u 1.kolu od Ruskinje Liscenko i tako ostala bez mogućnosti za daljnje natjecanje.Judašica Župe dubrovačke Iva Oberan (kategorija do 57 kg) je u četvrtfinalu izgubila odLouis Sidney (Francuska). U vrlo izjednačenoj borbi, presudio je jedan moment Fran-cuskinje, koja wazarijem prolazi u polufinale. Iva je nedugo nakon toga imala borbu urepasažu s Fritze (Njemačka), ali umor je učinio svoje i s dva wazarija Fritze odlazi uborbu za broncu. Do četvrtfinala je Oberan upisala dvije pobjede (2x ippon) protiv Netsvit(UKR) i Amihai (ISR). Izvor: judo.hr.

AK DUBROVNIK

Pet medalja iz ČitlukaPet medalja iz ČitlukaPet medalja iz ČitlukaPet medalja iz ČitlukaPet medalja iz ČitlukaMeđunarodni atletski miting Memorijal“Bože Gagro” održan je u subotu 15. ruj-na, u organizaciji Atletskog kluba Brot-njo na Gradskom stadionu Bare uČitluku. Na održanom mitingu, koji jetradicionalno okupio više od 650atletičara i atletičarki iz 25 atletskih klubo-va Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nas-tupili su i atletičari i atletičarke Atletskogkluba Dubrovnik, a doma su se vratili spet medalja.Utrke na 100, 300 i 600 metara kao kug-la i vortex bile su dobitne discipline zadubrovačke atletičare i atletičarke.U kategoriji mlađih juniorki nastupile suAna Plećaš i Anđela Gabriela Curić, aodličan nastup zaokružile su medalja-

ma. Plećaš je u utrci na 100 metara osvojilazlatnu medalju dok je Curić u bacanju kugle(3 kg) osvojila srebrnu medalju.U kategoriji kadeta najuspješniji dubrovačkiatletičar bio je Patrik Kralj koji je nastupio uutrci na 600 metara i osvojio brončanu medal-ju te postavio novi osobni rekord.Uspješan je bio i Lovro Puljizević koji je u kat-egoriji mlađih kadeta u bacanju vortexa u uk-upnom poretku zauzeo treće mjesto i osvojiobrončanu medalju.Od limačica najuspješnija dubrovačka atletičar-ka bila je Nika Tomšić i to u utrci na 300 met-ara osvojivši prvo mjesto i zlatnu medalju čimeje postavila i novi osobni rezultat.Trenerica Daria Ljubojević Kabić istaknula jekako je zadovoljna postignutim rezultatima is-tičući kako nema odmora jer natjecateljskasezona još uvijek traje pa se tako već 22. ruj-na putuje u Rijeku na finale Kupa Hrvatske.

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Unatoč hat tricku BaldaUnatoč hat tricku BaldaUnatoč hat tricku BaldaUnatoč hat tricku BaldaUnatoč hat tricku BaldaCicijelja GOŠK izgubioCicijelja GOŠK izgubioCicijelja GOŠK izgubioCicijelja GOŠK izgubioCicijelja GOŠK izgubioNogometaši GOŠK Dubrovnika 1919 su u4.kolu izgubili na Lapadu od vodećeg sas-tava lige Junaka iz Sinja 4:3, a sva tri pogot-ka za dubrovački sastav postigao je BaldoCicijelj. Poraz od Sinjana bio je i razlog zasmjenu trenera Dubrovčana Josipa Papića.Novi trener je Milan Đuričić iz Osijeka, kojije i osamdesetih bio trener dubrovačkogsastava. Pomoćnik će mu biti Boris Raič atrener vratara Lovro Skaramuca.U neretvanskom ogledu Jadrana LP iNeretve u Pločama susret je završio bezpogodaka.Zmaj iz Blata zabilježio je prvu pobjedu, i toprotiv Primorca iz Stobreča 3:0. Pogotkesu postigli Jerko Šeparović, Marko Vrkić iNemanja Šešlija.Neretvanac je izgubio na gostovanju u Zm-ijavcima od Croatije 2:1. Jedini pogodak zaOpuzence postigao je Stanislav Vasilj,Ostali rezultati: Primorac B - Uskok 1:0, Ka-men - Urania 2:1, Hrvace - Zagora 0:0, Split- Imotski 1:0.Poredak: Junak 12, Neretvanac 9, Primo-rac B, Split, Kamen i Zagora po 7, Primo-rac S i Urania po 6, Neretva 5, Jadran LP,GOŠK Dubrovnik 1919, Hrvace i Croatia po4, Uskok i Zmaj po 3, Imotski 2.U 5.kolu, u subotu 22.rujna, igraju: Neretva- Croatia, Zagora - BŠK Zmaj, Imotski - Pri-morac B, Junak - Split, 1919, Zagora - Zmaj,Uskok - Kamen.Nedjelja, 23.rujna: Neretvanac - GOŠK Du-brovnik, Primorac S - Jadran LP, Urania -Hrvace.

BALKAN BOWL U SOMBORU:

Miletić i Domaćin standardni u postavi reprezentacijeMiletić i Domaćin standardni u postavi reprezentacijeMiletić i Domaćin standardni u postavi reprezentacijeMiletić i Domaćin standardni u postavi reprezentacijeMiletić i Domaćin standardni u postavi reprezentacijeMarko Miletić i Lujo Domaćin iz football klubaDubrovnik Sharks u Somboru su se pridružiliostatku reprezentacije Hrvatske, gdje su sud-jelovali na ovogodišnjem Balkan Bowlu u Som-boru, u subotu 15. rujna, a sudjelovale sureprezentacije Srbije, Bugarske i Slovenije, pred-stavnici saveza Vojvodine te reprezentacija Hr-vatske, u kategoriji seniorskog flaga.

Po treći puta, Marko Miletić i Lujo Domaćin dobilisu poziv te branili boje Hrvatske reprezentacije!Za Hrvatsku su još nastupali: Luka Janton, FranPopov, Dominik Hadrović (Zaprešić Saints);Ivan Sabolić, Leon Orlić (Bjelovar Greenhorns);Pavo Lukač (Osijek Cannons); Juraj Brajnović(KAN Karlovac Dukes); Ivan Hajduk Jr., LukaBeara, Dino Bajrić (Split Sea Wolves). Reprezen-

taciju su vodili izbornici iz Bjelovarai Zaprešića, Pero Petrušić, IvanMikulandra, Dino Dozan i LukaGrof.Ekipa Dubrovnik Sharksa neiz-mjerno je ponosna što od samogpočetka njihovi članovi imaju mjes-to u reprezentaciji. To im je najbol-ji dokaz kako se predan i susta-van rad prepoznaju te poluče re-zul tate.

VATERPOLO

Nikša Dobud u PRO ReccuNikša Dobud u PRO ReccuNikša Dobud u PRO ReccuNikša Dobud u PRO ReccuNikša Dobud u PRO ReccuNikša Dobud, novi je igrač talijanskog PRO Recca,kojega vodi Ratko Rudić. Tu veliku vijest za Dobudai vaterpolo uopće, potvrdio je službeno i Pro Recco.Dobud je najveći dio svoje karijere proveo u JuguCO, gdje je bio i kapetan. Njegov ugovor započet ćeteći u travnju 2019. kada ujedno i završava njegovačetverogodišnja suspenzija.- Biti dio Pro Recca fantastična je prilika, jedna odnajboljih stvari koje su mi se dogodile u posljednje trigodine. Riječ je o izuzetnom klubu kada je riječ okarijeri u vaterpolu i organizaciji. Vjerojatno je ovonajbolji klub na svijetu. Zahvaljujem Mauriziu Feluguza ovu priliku, ali i Vujasinoviću i Rudiću za odobren-je - kazao je, uz ostalo, Nikša Dobud. Izvor: total-waterpolo.com

49GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

BOĆANJE / TURNIRI PAROVA MOKOŠICA I DUBRAVKAU Mokošici slavili Bajo i Milošević, u Dubravci Butrica, Bogoje i ČupićZavršeni su i posljednjiovogodišnji ljetni tradicio-nalni turniri parova u Mo-košici i Dubravci.U Mokošici su nastupila 32para. Pobjednici su posta-li Srećko Bajo, DamirMilošević i Andro Miljevićkoji su u finalu bili bolji odPava Matkovića i Iva Matk-ovića. Treće mjesto osvojilisu Dario Miljević, Josip Glavinić i Stijepo Violić,dok su četvrti bili Luko Kelez, Tonći Klaić i NikšaKalinić. Turnir je odlično organiziran za što sunajzaslužniji članovi BK Mokošice Luko Prlen-da, Ivo Jeljenić i Mislav Kristović koji su vodilicjeli turnir. Najbolji su nagrađeni peharima,medaljama i novčanim nagradama, nskon fi-nala organizirana je zajednička večera idruženje za sve prisutne. Rezultati završnogdana: polufinala: Pavo Matković, Ivo Matković- Luko Kelez, Tonći Klaić (Nikša Kalinić) 7:5Srećko Bajo, Damir Milošević - Dario Miljević,Josip Glavinić 13:3

finale: Srećko Bajo, DamirMilošević - Ivo Matković,Pavo Matković 9:7.U Dubravci je nastupilo 42para, turnir se igrao punih20 dana. Zasluženi pobjed-nici postali su Ivo Butrica,Nedjeljko Bogoje i SrećkoČupić. Oni su u jednomzaista rjetko viđenom, aliodličnom finalu bili bolji od

Srećka Baja, Andra Miljevića i Pera Nadramije.Treće mjesto osvojili su Stijepo Violić, JosipGlavinić i Dario Miljević. Ćetvrto mjesto osvojilisu Paulino Hendić i Miho Trković. Najboljim pa-rovima uručeni su pehari, medalje i novčane na-grade iz ruku predsjednika BK Sokol Pava Kral-ja. Turnir je bio na visokom nivou, veliki brojparova, velika posjećenost gledatelja, te izvrs-na organizacija od strane Ivice Bana sa svojomekipom, te uz pomoć članova BK Sokol. Nakonzavršetka finala, upriličen je zajednička večaraza sve natjecatelje i sve prisutne boćare i lju-bitelje boćanja. Rezultati završnog dana:

polufinala: Stijepo Vio-lić, Josip Glavinić - IvoButrica, NedjeljkoBogoje 8:13Srećko Bajo, AndroMiljević - Miho Trković,Paulino Hendić 13:1finale: Ivo Butrica,Nedjeljko Bogoje -Srećko Bajo, AndroMiljević 5:4.

Luko Hendić

I. A HRVATSKA ŠAHOVSKA LIGA 2018.Ispali iz I. A ligeNakon što je, rekao bih senzacionalno,prošle, 2017. godine prva ekipa Šahovskogkluba “Dubrovnik” ostvarila plasman u elit-ni hrvatski razred, I. A ligu, jer je tada, u 1.B ligi bila rejtingirana na 9. mjesto od 10sudionika i u startu bila kandidat za is-padanje, čudo se nije ponovilo. Naime, na27. ekipnom prvenstvu Hrvatske - 1. A liga,koje je odigrano u Biogradu na moru od 7.do 17. rujna dogodilo se ono što sam i pret-postavio, ispadanje i povratak u niži razred,I. B hrvatsku šahovsku ligu - seniori, na ko-joj će se nastupiti u listopadu 2019. Takvaprognoza temeljila se na daleko najnižemprosječnom rejtingu dubrovačke ekipe /2345/ i ostanak u elitnom hrvatskomšahovskom razredu bio je ravan fantastici.Uglavnom, skoro u svim partijama supar-nici su bili šahisti s rejtingom većim od 100i više bodova i izlišno bi bilo tražiti nemo-guće, odnosno ostanak.U ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske - 1. Aliga nastupilo je 10 ekipa, a igralo se poBerger sustavu u 9 kola /svatko za svakim/. U krajnjem poretku ŠK Dubrovnik zauzeoje posljednje mjesto, pri čemu je izgubiosve mečeve i to sa Liburnijom iz Rijeke 1/2: 5 1/2 (pobjednik lige), Zagrebom 1:5, So-lin - Cemexom 2:4, Petrom Sedlarom Pep-eom iz Kaštel Novog s 1:5, Rijekom 2 1/2 :3 1/2, Ferit - Osijekom 2 1/2 : 3 1/2 ĐakovoLim - Montom 1 1/2 : 4 1/2, Vukovarom 912 1/2 : 3 1/2 i Sljeme Agroproteinkom izSesveta 1 1/2 : 4 1/2 (ispala iz lige).Na izuzetno jakoj 1. ploči debitant, velema-jstor Nijat Abasov iz Azerbejdžana osvojioje 4 boda iz 9 partija i izgubio 5 rejting bodo-va, na drugoj međunarodni majstor ŽeljkoBogut (1,5/9/-12), na trećoj međunarodnimajstor Ivan Galić (3,5/9/-2,1), na četvrtojFIDE majstor Ivan Bender (2/9/-10,8), napetoj FIDE majstor Augustin Brnas (2,5/8/9,6), na šestoj majstorski kandidat Tomis-lav Šeparović (0/4/-11,6) i prva rezerva ma-jstorski kandidat Ivo Ivanković (1,5/6/5). No,i pored ispadanja iz 1. A hrvatske šahovskelige za 2018. svim igračima Dubrovnika tre-ba čestitati na maksimalnom trudu i korek-tnoj borbi, pogotovu s obzirom na činjen-icu da je izuzetno teško i psihički i fizičkiodigrati sve mečeve s unaprijed poznatimslabim izgledima za postavljeni cilj prijenatjecanja - ostanak. Ipak, ostat ćezabilježeno da je ŠK Dubrovnik prvi put usvojoj 85 godina dugoj povijesti nastupiou u najvišem hrvatskom ekipnom rangu - I.A ligi. Objektivno govoreći, kad se uzmu uobzir financijske mogućnosti kluba i jošneka, doduše manja ograničenja to semora uzeti podvigom i prihvatiti činjenicuda je u takvim uvjetima optimalno mjestodubrovačkih šahista ipak I. B hrvatskašahovska liga na kojoj se i nastupalo od2008. do 2017.Za više od toga potrebne su veće prein-ake i u vodstvu i financijama i organizacijikluba, što je vrlo teško za očekivati, jer ješahovskih entuzijasta u samom Dubrovni-ku sve manje, a ne naziru se novi ljudi,posebice zbog činjenice da vođenješahovskog kluba s većim pretenzijama nijeni lak ni privlačan posao.

Priredio: Bajro Sarić

BOĆANJE / III. HBL - DUBROVNIK-NERETVASlaven uvjerljiv na GromačiBoćari Slavena ostvarili su i treću pobjedu, ovajput su uvjerljivo slavili na Gromači i sada suvodeći sa 9 bodova. Ploče su poražene nagostovanju kod Postranja, pa im je Slaven pob-jegao za 3 boda. Omladinac je zabilježio prvupobjedu, bili su bolji od Komolac Omble, DonjiBrgat je pobijedio na domaćem terenu Rijeku,dok je Gornja Vrućica iznenadila Slivno i uzelaim 1 bod na gostovanju u Metkoviću. Rezultati3. kola: Hvidra Gromača - Slaven 3:19, DonjiBrgat - Rijeka 12:10, Slivno - Gornja Vrućica11:11, Omladinac - Komolac Ombla 16:6, Pos-tranje - Ploče 14:8. Poredak: 1. Slaven 9 bodo-va, 2. Ploče 6, 3. Donji Brgat 6, 4. Postranje 6,5. Gornja Vrućica 4, 6. Rijeka 3, 7. Omladinac3, 8. Komolac Ombla 3, 9. Hvidra Gromača 3,10. Slivno 1 bod. 4. kolo igra se 23.9. u 16 sati:Slaven - Ploče (22.9.); Komolac Ombla - Pos-tranje; Gornja Vrućica - Omladinac; Rijeka -Slivno (22.9.); Hvidra Gromača - Donji Brgat.ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIKBosanka bolja od BrgataBoćari Bosanke slavili su u susjedskom der-biju protiv Brgata i upisali treću pobjedu. Tor-cida Osojnik pobijedila je do sada neporaženiOrašac, Montovjerna je bila bolja od Petke,dok su Strijelac i Mokošica odigrali bez pob-jednika. Rezultati 3. kola: Bosanka - Brgat 9:7,Strijelac - Mokošica 8:8, Montovjerna - Petka10:6, Torcida Osojnik - Orašac 10:6. Poredak:

1. Bosanka 9 bodova, 2. Torcida Osojnik 7, 3.Orašac 6, 4. Montovjerna 4, 5. Mokošica 4, 6.Strijelac(-1) 1, 7. Brgat 0, 8. Petka(-1) 0 bodo-va. 4. kolo igra se 23.9. Brgat - Orašac (15,00),Petka - Torcida Osojnik (16,00), Mokošica -Montovjerna (10,00), Bosanka - Str-ijelac(15,00).ŽUPANIJSKA LIGA - PELJEŠACDuba Stonska slavila u PonikvamaBoćari Dube Stonske pobjedili su Ponikve nanjihovom boćalištu. Sveta Ana u mjesnomderbiju bila je bolja od Putnikovića, Faraon jezabilježio pobjedu nad Brijestom. Rezultati 2.kola: Faraon - Brijesta 12:4, Ponikve - DubaStonska 5:11, Sveta Ana - Putniković 10:6,Bistrina - slobodna. Poredak: 1. Duba Stons-ka 6 bodova, 2. Bistrina 3, 3. Faraon 3, 4. Pon-ikve 3, 5. Sveta Ana 3, 6. Putniković 0, 7. Br-ijesta 0 bodova. 3. kolo igra se 23.9.. u 15sati: Bistrina - Faraon, Duba Stonska - SvetaAna, Brijesta - Ponikve, Putniković - slobodan.ŽUPANIJSKA LIGA - KONAVLEUskoplje ni mrvicu PridvorjuBoćari Uskoplja s maksimalnim rezultatomslavili su protiv Pridvorja. Sokol je u Dubravcizabilježio pobjedu protiv Zrinskog. Rezultati2. kola: Sokol - Zrinski 9:7, Uskoplje - Prid-vorje 16:0, Ljuta - slobodna. Poredak: 1. Usko-plje 3 boda, 2. Ljuta 3, 3. Sokol 3, 4. Zrinski 1,5. Pridvorje 1 bod. 3. kolo igra se 23.9. u 15sati: Ljuta - Sokol, Zrinski - Uskoplje, Pridvor-je - slobodno. Luko Hendić

50 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

GEO FONT d.o.o.Od Svetog Mihajla 1, 020 455 013

Na zahtjev vlasnika k.č. 534/1, 534/2, 534/3 i 535 k.o.Cavtat nova izmjera tj. č.zgr. 409, 473/1, 474, 475/1,475/2, 499, 500, 501, 503 k.o. Cavtat stara izmjera izrađenje geodetski elaborat u svrhu razvrgnuća suvlasničkezajednice. Pozivaj se nositelji prava na predmetnim isusjednom katastarskim česticama da dana 26. rujna2018. u 9 sati na lice mjesta tj. na križanje ulice Put odCavtata i ulice S. S. Kranjčevića na predočenje stanjakoje proizilazi iz geodetskog elaborata prema članku 75.Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/2018)

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

U sklopu izrade geodetskog projekta za rekonstrukciju stambenezgrade na k.č. 4819, 4820, te dijelu k.č. 4821 u k.o. Dubrovnik(N.I.), odnosno na č. zem. 1648/1, č.zgr. 3097, te dijelu č.zem.1648/2 u k.o. Dubrovnik (S.I.), a na zahtjev stranke StankaKirigin, Koločepska 10, 20000 Dubrovnik, pozivaju se vlasnicii posjednici susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupkuutvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ilivlasništva. Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 01.listopada 2018. u 09:00 sati, a mjesto dolaska je ispredpredmetnih katastarskih čestica. Kontakt broj: 095 140 3979

GEODETSKI URED DUBROVNIKStjepan Tomašić, Brsečinska 2b

Geodetski ured Stjepan Tomašić poziva nositeljeprava na č. zem. 2251/8, 2251/15, 2265/4 k. o. Blatona javni uvid u parcelacijski elaborat po rješenju outvrđivanju građevne čestice (KLASA: UP/I-350-05/18-05/10; URBROJ: 2117/1-23/1-9-18-5) na dijeluč. zem. 2251/15 k. o. Blato koji će se održati naadresi Brsečinska 2B, Dubrovnik 17.9.2018. god.(ponedjeljak) u 10:00 h.

DUBROVAČKI KLUB STRANACA

Humanitarna prodajna akcija u travnjuHumanitarna prodajna akcija u travnjuHumanitarna prodajna akcija u travnjuHumanitarna prodajna akcija u travnjuHumanitarna prodajna akcija u travnjuVeć tradicionalni humanitarni “second hand sale” Dubrovačkogkluba stranaca, koji se uobičajeno odražava u jesen, ove će segodine održati u prvoj polovici travnja 2019. Ipak nije prerano dazapočnete pregledati ormari i odvojite stvari koje su još u dobromstanju a vama više nisu potrebne, sve u humanitarnu svrhu. Možetedonirati sve vaše nježno rabljene kućne potrepštine od odjeće, malihaparata, igrački i kuhinjskih alata. Prikupljanje i prodaja će se održatiu proljeće, i kao uvijek, sav prihod prodaje će biti namijenjen hu-manitarne svrhe Dubrovčana. Više informacija na:www.dubrovnikforeigncircle.com.

TURISTIČKA ZAJEDNICA DNŽ PREDSTAVILA NOVI PROMOTIVNI FILM

Šetnja Dubrovačkom rivijeromŠetnja Dubrovačkom rivijeromŠetnja Dubrovačkom rivijeromŠetnja Dubrovačkom rivijeromŠetnja Dubrovačkom rivijeromTuristička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije predstavilaje novi promotivni film snimljen u produkciji BALDUČI FILMA iz Zagre-ba, pod redateljskom palicom Herve Tirmarchea i producenticeSpomenke Saraga, koji gledatelje i potencijalne turiste vodi u jednuzaista opuštajuću i zanimljivu šetnju Dubrovačkom rivijerom. U filmuu trajanju od četiri minute skladno se isprepliću autentična gastronom-ija, čarobne plaže naših otoka, prirodne ljepote, eno-gastronomija,sport i rekreacija, zabava, kulturno-povijesna baština te sve pogod-nosti destinacije koje su prepoznate kod mnogobrojnih turista svihgeneracija. Koncept su zajedno osmislili Balduči film i Turistička zajed-nica Dubrovačko-neretvanske županije. S ovim promotivnim filmomcilj je bio prikazati integrirane turističke proizvode i rivijeru koja opuš-ta, koja je zabavna, potiče gosta da upozna tradiciju,a istovremenose osjeća dobro, kao što poručuje i sam tekst glazbe koja prati film„Good, good day...“. U periodu koji slijedi, ovaj će se turistički filmprikazati na turističkim sajmovima, te mnogobrojnim turističkim film-skim festivalima, na kojima vjerujemo neće proći neopaženo.

MATICA HRVATSKA

Tri Kočanove knjige!Tri Kočanove knjige!Tri Kočanove knjige!Tri Kočanove knjige!Tri Kočanove knjige!Sve tri bit će predstavljene, uzprigodni popust, u OgrankuMatice hrvatske Konavle na Grudi,u nedjelju 30. rujna u 19 satiStijepu Mijoviću Kočanu, od lanjskogado ovogodišnjega ljeta, u Matici hr-vatskoj objavljene su tri knjige, što jejedinstven slučaj u povijesti izdavašt-va MH. No sve je to “minuli rad“, kaženam autor, a stjecaj okolnosti je takavda izlaze sve jedna za drugom. SED-MOGLASJE, izabrane pjesme Mijo-vića Kočana, na čak 496 str., jer je tozapravo sedam izbora iz sedam ra-zličitih načina pisanja ovoga autora,već su lani predstavljene u Dubrovni-ku, žalibože ne i u Konavlima, pa ćeta knjiga biti samo napomenuta i au-tor će pročitati iz nje jednu kraćupjesmu. Samo napomenut, uz kraćikomentar i kratki navod iz knjige bitće i roman o mladima, ali ne i samoza djecu i za mlade, nego za svePRIČA S KRAJA SVIJETA / LORKO IROKO. Opširnije predstavljen, ali sveskupa ne bi trebalo trajati duže odsata, bit će roman ČOEK ZLATNIJERUKA, o sudbini jedne konavoskeobitelji i o sudbini Hrvata u Boki i nji-hovu iseljavanju, o dolasku partizanai komunizma u Konavle te o famoznojtamburici koja je dokumentarni dio ro-mana i koja je upravo, obnovljena na

Restauratorskom odjeluSveučilišta u Dubrovni-ku, gdje bi roman takođ-er trebao biti predstavl-jen. Roman je, što se i iznaslova vidi, pisanlokalnim govorima, jez-ikom nekadašnje Cr-vene, u značenju JužneHrvatske, u ranom sred-njem vijeku „od ušćaCetine do Valone u Al-baniji“, a to je ujedno iprisjećanje na Frana Su-pila i na novine „CrvenaHrvatska“.„Predstavljao sam brojn-ima njihove knjige pamogu i svoje, kritičariionako više od pola satapričaju mudrolije, makarto bile i pohvale autora,što prisutne često ugn-javi; napravit ću to takoda ne bude dosadno“,kaže Kočan. Kratke od-lomke pročitat će Mirja-na Šmažil Pejaković,također književnica ičlanica Hrvatskog društ-va književnika, čija seknjiga pjesama upravopriprema u Matici, privat-no Mijović Kočan, autor-ova zakonita suputnica.

(R.)

DATUM ZAGREBAČKOG KONCERTA POMAKNUT

Povratnički koncert grupe SilentePovratnički koncert grupe SilentePovratnički koncert grupe SilentePovratnički koncert grupe SilentePovratnički koncert grupe Silente17. studenoga17. studenoga17. studenoga17. studenoga17. studenogaDatum velikog povratničkog koncerta grupe Silente u Domu sporto-va pomaknut je s 10. na 17. studenoga. Prvi nastup benda nakonmirovanja, koje traje od lipnja 2016. godine, bit će ujedno i pro-mocija trećeg studijskog albuma “Malo magle, malo mjesečine“.Silente će tako nastaviti svoj izuzetno uspješan put, koji im je dosada donio mnogobrojne nagrade, priznanja publike i struke, a bilisu vjerojatno i najmlađi bend koji se samostalno odlučio na kon-cert u Domu sportova, čiji su malu dvoranu rasprodali u veljači 2016.Ulaznice za ranije objavljeni termin vrijede dakako i za 17. stude-noga, a kupci kojima novi termin ne odgovara svoje ulaznice moguvratiti na prodajno mjesto do nedjelje 30. rujna.Cijena ulaznica u pretprodaji iznosi 100 kn, a na dan koncerta 120kn. Službena prodajna mjesta su Dirty Old Shop (Tratinska 18),Rockmark (Berislavićeva 13) i Aquarius CD Shop (Varšavska 13),na svim prodajnim mjestima Eventima i online na www.eventim.hr.

51GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

OTVORENI EKO APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA

Riješite komunalni problem Petrova selaRiješite komunalni problem Petrova selaRiješite komunalni problem Petrova selaRiješite komunalni problem Petrova selaRiješite komunalni problem Petrova selaZELENI FORUM, EKO OMBLIĆI, ZELENI TELEFON

Sramota u MokošiciSramota u MokošiciSramota u MokošiciSramota u MokošiciSramota u MokošiciNakon turnira na malonogometnom igralištu Dub uMokošici, kod Eko parka Ombla, ostavljen je iza sebesmeće i krš. Užasan prizor: smeće na sve strane,štednjak na plin, plinske boce... sve razbacano oko-lo na suncu... a u blizini šuma. Što će reći djeca imladi koja se tu igraju na obližnjim igralištima kadato vide? Komunalci Mokošice i Grada gdje ste? Dođ-ite vidjeti ovo što su učinili učesnici turnira prije neko-liko dana. Sramotaaa. Mokošani ogorčeni zajedno snama. Kada će se uspostaviti red u Mokošici - pitajunas zgroženi Mokošani putem našeg Zelenog tele-fona Eko Fona 020 453 850. Jadranka Šimunović

ZELENA I PLAVA ČISTKA

Eko Omblići čistili plažu naEko Omblići čistili plažu naEko Omblići čistili plažu naEko Omblići čistili plažu naEko Omblići čistili plažu naOmbliOmbliOmbliOmbliOmbliEko Omblići i eko aktivisti Zelenog Sunca sudjelova-li su po 7. put na Zelenoj i Plavoj čistki, eko akcijikoja se provodi u cijelom svijetu 15.rujna. Eko akcijaje ovaj put bila na rijeci Ombli, na plaži kod Crvenogferala preko puta ljetnikovca Lazarević ispod naseljaN.Mokošica u organizaciji Upravnog odjela za urban-izam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Du-brovnika. Mladi i odrasli volonteri su našli svegaodbačenog u rijeci Ombli uz plažu ispod crvenogferala. Od starih stolica, wc poklopaca, starih dasa-ka, staklenih i plastičnih boca, najlon vrećica, starodječje biciklo, kotače od dječjih kolica, točkove odbicikla za odrasle, starog kartona, raznih plastičnihproizvoda i dr. Jadranka Šimunović

Nova devastacija na Petrovu selu -dojavljuju nam putem našeg Zelenogtelefona Eko Fona 020 453 850 naši„Riječani“ s Petrova sela i Pobrežja, izzaštićene Rijeke dubrovačke.Naime mještani ovih malih slikovitihsela na putu prema Osojniku mukumuče sa nesavjesnim sumještanimakoji svoje kućno smeće bacaju u grm-lje odmah ispod Petrova sela. Evo štosu nam pisali putem naše FB stranice

Eko centar Zeleno Sunce & Eko Om-blići proteklih dan:„Poštovani, ovo vam je nabacanosmeće ispred prve kuće u Petrovu seluod naselja. To je ona kuća sa lijepimpogledom na cijelu Rijeku dubrovačkui kraj koje prolazi starinski put za Mo-košicu. Taj se put čistio prije par godi-na, a sada se smeće nanosi sa sjever-ne strane od brda na početak starogaputa koji je vodio za Obuljeno.Ovo smeće se nalazi doslovno na 2do 4 metra od kuća i po žegi smrdi jertu između ostalog ima i vreća pelenaza odrasle. Obavijestili smo i komu-nalno redarstvo ali nam je rečeno dazovemo policiju. Obraćamo se vamada kad budete mogli se uvjerite u ovošto vam pišemo, ne želimo bit ničijisuci,samo bi željeli da se ovo nekakoočisti prije kakve zaraze. Hvala što stesaslušali naše probleme.“ Dijelimoogorčenje mještana i Petrova sela iPobrežja jer smo se ovog proljeća i nisusreli prilikom spuštanja serpentina-ma sa hrpama smeća u najlon vreći-cama u grmlju ispod Petrova sela.Molimo Komunalne službe Grada iMokošice da što prije riješe ovaj ko-munalni problem Petrova sela.

Voditeljica Zelenog telefona:Jadranka Šimunović

52 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

Priredio: Nikša Violić

ASTRONOMSKO DRUŠTVO “RUĐER BOŠKOVIĆ”DUBROVNIK I UR INSTITUTE - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Javno promatranje JužnogJavno promatranje JužnogJavno promatranje JužnogJavno promatranje JužnogJavno promatranje Južnogdijela noćnog nebadijela noćnog nebadijela noćnog nebadijela noćnog nebadijela noćnog neba

U organizaciji Astronomsko društvo “Ruđer Bošković”Dubrovnik i UR Institute (podružnica Dubrovnik) u subotu15.9. organizirano je javno promatranje Južnog dijelanoćnog neba. Uz poboljšanje vremenskih uvjeta i druženjemnogobrojnih građana, djece i mladih, uživalo se u pri-godnim astronomskim pričama, upoznavanju s planovi-ma Društva, te nadolazećim programima. Interes građanasvjedoči potrebu organiziranja promatranja, ali i pokretan-je niza edukacija kojima bi se omogućilo lakše učenje iuvođenje u ovaj predivan hobi/zanimanje.

ŽUPSKA BAŠTINA

Ladanjska vila SrebrenkaLadanjska vila SrebrenkaLadanjska vila SrebrenkaLadanjska vila SrebrenkaLadanjska vila SrebrenkaVila Srebrenka je građena krajem 18. i počet-kom 19. st. Nalazi se uz samu morsku obalu ibila je ugostiteljski objekt, a teže oštećena istradala u Domovinskom ratu u učestalomgranatiranju i divljanju agresorske vojske. Ovazgrada bila je vlasništvo Pera Čingrije, ujednovlasnika većeg zemljišnog posjeda u Srebren-om i u Gornjoj Čibači. Pero je sa suprugom

Marom, rođenom Natali, često boravio osobito ljeti u ovoj ladan-jsko stambenoj kući. Njihov sin Melko kasnije je sve ovo prodaoĐivu Bogdanu iz Grbavca.Srebreno je bilo staro ribarsko naselje koje se prvi put u doku-mentima spominje 1272.g. U Srebrenom su zidari Mihač i An-tunović 1574.g. gradili ljetnikovac Juniju Đorđiću. Tu se nalazio

i ljetnikovac Bunića iz 16.st. stradao 1806. g. kada je Župom pus-tošila crnogorska i ruska vojska. Od ovog ladanjskog kompleksasačuvao se lijepo uređen i njegovan vrt i uz ogradni zid, crkvica sv.Nikole iz 16.st. koja je naknadno renovirana. Crkvica ima lijepo ob-likovan portal, a pročelje završava na preslicu. Na oltaru je lijepapala sv. Nikole, a sa strana oltara su dva kamena vlasteoska grbaBunića. Ladanje je bilo okruženo ogradnim zidom.Uz samu plažu u Srebrenome je crkvica Srca Isusova, s kraja 19. st.a dao ju je sagraditi svećenik Silvo Miloslavić. Iza crkvice, sa sjever-ne strane je renesansna ladanjska kuća Turčinović - Miloslavić.Pročelje je okrenuto prema moru. Oko kuće je lijepo uređen vrt,okružen ogradnim zidom. Ladanjska kuća stradala je ratne 1806.g.i bila je obnovljena već 1831.g. Zadnja od ove obitelji TurčinovićJelena, udala se za Miloslavića i tako su Miloslavići iz Makoša uPostranju došli u Srebreno. Kapetan Luko Miloslavić je u ovoj kućioko 1870.g. poučavao dječake pismenost i matematiku, još prijenego je otvorena osnovna škola u Župi.

UDRUGA SIGURNOST U PROMETU

Dan bez automobilaDan bez automobilaDan bez automobilaDan bez automobilaDan bez automobilaUdruga Sigurnost u prometu u surad-nji sa Razvojnom agencijom gradaDubrovnika i Udrugom RC Modeli (Du-brovnik) organizira obilježavanje “Danbez automobila 2018”.“Dan bez automobila” je međunarod-ni dan kojim se završava obilježavanje“Europskog tjedna kretanja” koji trajeod 16. do 22. rujna. Hrvatska je ukl-jučena u obilježavanje “Europskog

tjedna kretanja” u kojem sudjeluje 749 gra-dova i 152 milijuna stanovnika. Obilježavanjeće se održati dana 21.9. u vremenu od 9.30do 11.30 sati na vanjskom igralištu Javnegaraže Dubrovnik sa prekrasnim pogledomna staru gradsku jezgru!Posjetitelji, građani, obitelji i djeca moći ćevidjeti električna vozila koja se koriste uprometu te način njihovog punjenja, maketeelektričnih malih trkaćih vozila te upravljati saistima, pijane naočale... te još puno toga, svena jednom mjestu. Posjetitelje očekujepromidžbeni materijal! “Dan bez automobi-

la” prigoda je da pokažemo dobru volju zamijenjanjem osobnih navika i pokušamo ko-ristiti alternativne načine transporta - bicikliran-je, pješačenje i javni prijevoz! Živimo u društ-vu zasnovanom na motornim vozilima. No onikoji imaju i voze osobne automobile čine man-jinu ukupnog broja stanovništva, a negativnepopratne pojave korištenja takvog prijevozadijelimo svi mi.Pozivamo sve građane, obitelji, djecu da seodazovu obilježavanju navedenog događajai sudjeluju u druženju.Denis Pavela Udruga Sigurnost u prometu

AGROTURIZAM KONAVLE

Trganje u PridvorjuTrganje u PridvorjuTrganje u PridvorjuTrganje u PridvorjuTrganje u PridvorjuDanas je u samostanu sv. Vlaha uPridvorju održana tradicionalna,šesta po redu, manifestacija „Tr-ganje“.Ovim događajem obilježena je ovo-godišnja berba grožđa u Konavli-ma. Manifestaciju organizira Agro-turizam Konavle s ciljem promovi-ranja Konavala kao vinogradarskogi vinarskog kraja, te očuvanja našetradicije i običaja.Cijeli događaj započeo je srdačn-om dobrodošlicom domaćina i ber-bom bijelog grožđa u fratarskom vi-nogradu u neposrednoj blizini sa-mostana. Uz grožđe ubrano u vi-nogradu, manifestaciji su doprinijelii brojni konavoski vinari i vinogra-dari donošenjem najboljeg bijelog

grožđa na poklon fratru.Nakon berbe i prikupljanja grožđapočelo se raditi misno konavoskovino na tradicionalan način. Predmnoštvom posjetitelja u klaustrufranjevačkog samostana, cure u nar-odnim nošnjama, kojima su se kas-nije pridružile i gošće iz cijeloga svi-jeta, demonstrirale su kako se vinoradilo u prošlosti. Prerada grožđanastavljena je na nešto modernijinačin, a cijeli događaj završio jeposluživanjem tradicionalnog jelabijele menestre za sve posjetitelje uzkonavoska crna i bijela vina te muz-iku uživo.Ovim događajem AgroturizamKonavle započinje s brojnim pose-zonskim aktivnostima.Agroturizam Konavle i gvardijanfranjevačkog samostana zahvaljujusvima koji su se odazvali ovoj akciji,

kao i svima koji su dosada sudjelovali upromoviranju Konav-ala i međusobnogzajedništva. Posebnohvala Dubrovačko-neretvanskoj županiji,Turističkoj zajedniciOpćine Konavle iOpćini Konavle što suprepoznale važnostovog događaja i fi-nancijski ga podržale.

AgroturizamKonavle,

organizatormanifestacije

53GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

- prim.dr.sc. Siniša Car, dr.med, specijalist interne medicine, kardiolog - petak i subota, 21. i 22. rujna.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda i četvrtak, 26. i 27. rujna.- dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - petak i subota, 28. i 29. rujna.- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu, ponedjeljak, 1. listopada 2018.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 4. listopada.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 5. listopada.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog - subota, 6. listopada.- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - utorak, 16. listopada.Primaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije

VODITE RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU!Bole vas leđa i to jako utječe na vaš svakodnevni život?Možda trebate operaciju, no bojite se i operacije idugotrajnog postoperativnog oporavka.NAPRAVITE NAJBOLJE ZA SVOJU KRALJEŽNICU- neka vas u Poliklinici Marin Med pregleda cijenjeninjemački ortoped dr. Michael Hess, subspecijalist zakralježnicu i ekspert za minimalno invazivne zahvatena herniji diska, bolnim leđima i lumbagu- rezultati endoskopske operacije diska u rukama

Pratite nas nanašoj Facebook iInstagram stranici!

POLIKLINIKAMARIN MED

vrhunskih stručnjaka omogućuju rezultate jednakimonima rađenim otvorenom operacijom- bez boli, bez velikog reza, u lokalnoj anesteziji, bezdugotrajnog postoperativnog i prilično bolnog perio-da- komplikacije kirurgije kralježnice tretirane minimalnoinvazivnim zahvatom značajno su smanjene- magnetna rezonancija i CT dostupni su u PolikliniciMarin Med

54 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

Piše:Antun Švago

DUBROVAČKI MUZEJI

Novo radno vrijemeNovo radno vrijemeNovo radno vrijemeNovo radno vrijemeNovo radno vrijemeU nedjelju 16.rujna prešli smo nanovo radno vrijeme. Pomorski muzej(Tvrđava sv. Ivana) radit će od 9 do18 (ponedjeljkom zatvoreno), a Et-nografski muzej (žitnica Rupe) od 9do 16 ( utorkom zatvoreno). Kul-turno-povijesni muzej (Knežev dvor)radit će kao i do sad, od 9 do 18,svaki dan, kao i Izložbe „Ranosred-njovjekovna skulptura u Dubrovnikui okolici“ i „Revelin - Arheološkaistraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaon-ica“ (Tvrđava Revelin), od 10 do 16(srijedom zatvoreno). Novo radnovrijeme trajat će do 2. studenoga,kada će se radno vrijeme opet mijen-jati, o čemu ćemo vas obavijestiti pra-vovremeno.

KLUB 65+ PRI GRADSKOM DRUŠTVUCRVENOG KRIŽA DUBROVNIK

Rastanak s VesnomRastanak s VesnomRastanak s VesnomRastanak s VesnomRastanak s Vesnom... i opet jedan dio moga života, mladosti,a sada mudrih poznih godina nestaje ubeskonačnosti svemira. Ovaj put to jedio mog radnog života i dio mudre sta-rosti pri svakom susretu s Vesnom. Os-oba puna znanja, pedagoškog,ravnateljskog, povijesnog, konavoskog,gradskog, prijateljičinog... Da, bila jenadasve, prijateljica, tko je znao pre-poznati i tu njezinu osobinu... tako do-bro spomenutu na obiteljskoj osmrtni-ci. U svakom susretu, našem, meni jeodgovarala i gradila me njena mudrost,znanje, elokvencija, a možda i zbog ko-rčulanskih korijena kao ja, jer je svrše-na učiteljica iz kruga još nekih članovamoje obitelji, jer su nas moji i njezinikonavoski vidici znali povezati i ponijeti.A tek naša radna sredina osnovne školesa svim manama i vrlinama Vesne kaovrsnog pedagoga, ili ravnateljice unašim svakodnevnim susretima u zgra-di na Pločama.Kako je meni odgovaralo njeno savrše-

no umijeće pripreme stručnih predavanja za našenastavno osoblje i pravog učitelja kakvih je bilo u našojradnoj sredini! S pravim riječima koje obrazuju i potičuznala je izvući iz nas sve potrebno za teške i odgo-vorne susrete s mladim ljudima, njihovim roditeljima,a i nas same.I sve je u hipu prošlo, a onda došla njena prijevreme-na mirovina, a kasnije moja. Sada je sloboda duha,znanja, svjetonazora, naprednog i pozitivnog, kakavje Vesna imala, došla do punog maha. Sretale smose u prostorijama Kluba 65+ kao volonterke koje zna-ju i mogu sa srcem dokazivati da je prava poslasticadijeliti svoje znanje drugima.U petici Iza Grada ćakulale smo o svemu, modrimljubicama na njezinoj taračici, našim unucima, politi-ci, Konavlima, Gradu, o tuzi i nebrizi koji se spuštajusa Srđa... nešto smo ipak zajedno činile da tako nebude.Na kafi u Uvali ili Manonu, nas nekoliko iz Osnovneškole Marina Getaldića, opet svoje i slobodne.Draga Vesna, u ovo vrijeme koje je prošlo od rastan-ka, i dalje, fali mi jako susret s tobom, na Pločama, uKlubu, autobusu, telefonu, mislima... dugo će trajatipraznina...

Anita Vlašić, volonterka i članovi Kluba 65+Poslije ljetne stanke evo nas opet u našem Klubu,pozivamo Vas na druženje u nekim od aktivnih dvan-aest radionica. Adio u Klubu!

MATO MALI I PERO NJIOV

Udri po staromu da nemoraš misli o novomu

U životu čejadetovu, kaže Mato, teknika je zamijenila prirodu. Čejade danaske višeživi s teknikom i u teknici, vengo s prirodom i u prirodi. Zato nam i jes tako kako namje. I zato nam se i događa što nam se događa: -Prije ostarili vengo postarili!

Pero Njiov je neku veče, kaže Jane,snijevo pokonjega doktora Borovića.Da su on i „doktor Luiđi“, kako ga jeon zvo, u Moluntu s Perom Vragom. Ida im je Tonko Lastovac spravijo bro-det.Ko se ne bi śetijo onije bremena, do-dava Pero, kadarke je s jednom plaćommoglo živje dvoje troje u kući, dok dan-aske jedno ne more živje s dvije triplaće. Nije ondarke, misli on, bilo niprohtijeva ni troškova koliko i je dan-aske. Niti je guzica zinula ko danaske.Mato ne more zaboravi onu pokonje-ga doktora Iva, kadarke mu se jedannaš požalijo na bol u želucu. U priči,tamo amo, ispostavilo se da je za svekriva Štok cola. Na koncu će mu dok-tor Luiđi:- A moj dobri Đuro, izbaci Colu, jerboće ti jetra strada.I prije je, kaživa Jane, bilo boleština,ali se za nji nije znalo ko danaske. Akodoktor i ne nađe, ova teknika će ti najnešto, pa i ono š čime se negda cijeliživot živjelo, a danaske te radi tegaodma naćerivaju na lijeke.U životu čejadetovu, kaže Mato, tekni-ka je zamijenila prirodu. Čejade dan-aske više živi s teknikom i u teknici,

vengo s prirodom i u prirodi. Zato nam ijes tako kako nam je. I zato nam se idogađa što nam se događa:- Prije ostarili vengo postarili!I što ti je ondarke život, Pero će:- Velika muka, mali cij ili mala muka, ve-liki cij?Još su i danaske žive naše stare riječi,poput one:- Neću ti rije, ali moraš zna...Negda si zno i što ti je ko reko, ijako tinije reko, dok danaske ne znaš ni što tije ko reko, ijako ti je reko to što ti je reko.Žalosno je to rije, nastavja Mato, ali jeistina da ti danaske od sve čejadi raznijezanimanja, najmanje zavidu lupeži. Akoti iko želi da uspiješ, to su oni. Oni ti nezavidu. Znadu oni onu:- Ako nemaš, nemam ni ja.Zato je u naske sve nekako pošlo urikverc. Prije su te znali i nasmija, a dan-aske ti na prvomu mjestu turaju crnevijesti. Đe goj kreneš, s kijem god po-pričaš, samo čuješ:- Ovega stislo ono, onega ćapalo ovo...onega otvorili pa zatvorili...ovi ono, oniono... Ovi bolesan od ovega, oni od one-ga...Jednoga su, nema temu nogo, slikalikako je kroz Poje vozijo više vengo je

smijo, pa kadarke su mu neki njegovirekli da će mu doma doj slika odpolicije i uplatnica, on im je reko:- Neka šaju, posla ću i ja njima sliku odpesto kuna!Najteže je, misli Sele, ovijem na vlastišto su svaki svakišati dan po televiziji,u novinam, na radiju, po ovijem kašet-inam i kašeticam...- Oni mogu skrenu, ma ne smiju fali.- Svak i’ i mjeri i odmjerava. Svaka riječim se vaga. I izrečena i neizrečena. Nebi bijo u njiovoj koži za nikakve paresvijeta - kaže Pero.A s nama je danaske ko s onijemmladoženjom iz vica. Oženijo se, doš-la prva bračna noć. Leži on, leži ona,on na stomku, a ona na leđima. Mir itišina, ništa se ne čuje. Prošla ura, anaš će junak:- Oli se ti više podvuj poda me, ili nej?Danaske u naske s nama vakijem kakvijesmo čejade gubi brijeme na razgo-vore koji niđe ne vodu, a ne vodu niđejerbo se bježi od činjenica i dokaza, košto bježi vrag od tamjana.Pa Ti sad, moj čoeče, reci da se nijeudomaćila i ukorijenila ona stara:- Udri po staromu da ne moraš misli onovomu.

55GlasGrada - 705 - petak 21. 9. 2018.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. Mariju Kesoviju,umjesto cvijeća, Ane i Teo Jelavić prilažu 300 kuna. Iskreno zah-valjujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za nor-malnim životom djece. IBAN HR8824840081102653928, a dosta-va teksta na 098 732 800.UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na pokojnu Jelu Labaš,umjesto cvijeća, za potrebe Udruge, 300 kuna uplatili su Stijepoi Jadranka Gjivić. U spomen na pokojnu Jelu Labaš, umjestocvijeća, za potrebe Udruge, 100 kuna uplatila je Jelena Herceg.Članovi Udruge harno zahvaljuju.UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Mariju Kesovija,umjesto cvijeća 400 kuna prilažu obitelji Nožica i Milić. U spomenna majku naše prijateljice, pok. gđu. Mariju Kesovija, A. i G. Jokićprilažu 200 kuna. U spomen na dobru i dragu prijateljicu MarijuKesovija, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže Marija Franušić s obitelji.U spomen na majku Helene Ljutić, 200 kuna prilažu obiteljiMašanović i Hebib. U spomen na Vlaha Pizzellia, 500 kuna prilažuobitelji Mašanović i Hebib. U spomen na pok. Anitu Tolja, umjestovijenca, 300 kuna prilaže Lidija Bede. U spomen na pok. MarijuMihočević, umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu Željka i Tonći Šepa-rović. Umjesto cvijeća za pok. Božidara (Lila) Nakić, 300 kunaprilaže obitelj Dubravka Meda. Djeca i roditelji zahvaljuju na donaci-jama. IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimoslati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 -14h.

UČIMO HRVATSKI

18. rujna a ne 18. rujan18. rujna a ne 18. rujan18. rujna a ne 18. rujan18. rujna a ne 18. rujan18. rujna a ne 18. rujanDok sam razmišljao o temi sljedećega priloga za rubriku Učimo hr-vatski, na TV ekranu se pojavio u drugom planu dio plakata s pozivomza sudjelovanje na nekom skupu, zakazanom za 18. rujan 2018.Naravno, odmah sam tu obavijest ocijenio pogrešnom i sjetio se dase s takvim pogreškama susrećemo svakodnevno, posebno upisanim medijima i da mi se pruža prilika za nešto o tome reći čitatel-jima Glasa Grada.No, da ne duljimo, u navedenome primjeru je trebalo pisati da će sepredmetni skup održati 18. rujna 2018. što je tzv. sažeti (eliptični)izraz kojim je organizator želio pozvati zainteresirane na skup koji ćese održati osamnaestoga dana mjeseca rujna 2018. godine.U eliptičnim izrazima izostavljaju se, ali se podrazumijevaju, imenicedan i mjesec. Da je tako napisano, sve bi bilo u redu, ali, ako postojimogućnost sažetka, zašto je ne koristiti, pa da i tako bude sve u redu,dapače od struke i posebno preporučeno? Iz pogrešno sročenogteksta, kakav je prvi primjer, iole pismen čovjek mora poruku shvatititako da će se to što najavljuju, dogoditi onda kada nastane (nastupi)osamnaesti po redu mjesec rujan u 2018. godini, a to znači nikada,jer te godine će kalendar obilježiti samo jedan ili samo jednom u tojgodini, mjesec rujan kao uostalom i ranije u svim godinama od kadase broje godine i mjeseci.Dakle, pri namjeri izricanja datuma, dan treba izraziti rednim brojem(osamnaesti), mjesec imenicom (nazivom mjeseca) u genitivu (ruj-na) i godinu rednim brojem (2018.). Naravno, nema zapreke da secijeli izraz ispiše rednim brojevima (18.9.2018., ili pak 18.09.2018.), alito je ipak nešto drugo.Po običaju bih trebao spomenuti izvor navoda, ali ću to danas izostaviti,budući da nema autora koji se iole bavi jezikom, a da nije o ovoj teminešto napisao. Unatoč tome, oni drugi uporno pišu naopako (mjesecu nominativu), a da ih nije sram što su zaboravili nešto što su ih učiliu osnovnoj školi.I na kraju, spomenimo usput još jedno pravopisno pravilo pisanjadatuma koje glasi:”Mjesto se od nadnevka odvaja zarezom: Du-brovnik, 15. ožujka 2018. Pišemo li pak mjesto s prijedlogom u, zareznećemo pisati: U Dubrovniku 15.ožujka 2018". Ovo piše na str.58 i 59Hrvatskog školskog pravopisa autora Babić, Ham, Moguš. K.T.

MARIJA MIHOČEVIĆ, 1927.JOZO LAZAREVIĆ, 1932.ANICA BILIĆ, 1933.NIKO PREBISALIĆ, 1934.NADA SELECKI, 1935.GOJKO TESLIĆ, 1935.VLAHO RELJA, 1936.BOŽIDAR NAKIĆ, 1939.

FADILA ŠABANOVIĆ, 1940.GAVRILO VUKANOVIĆ, 1941.LUCE BRATOŠ, 1942.RUŽICA RUMORA ĐAJA, 1944.MIHO KRISTOVIĆ, 1949.JADRANKA MILOSLAVIĆ, 1950.JELE LABAŠ, 1955.PAVO PASKOJEVIĆ, 1956.

56 GlasGrada - 705 - petak 21.9. 2018.

misao

tjedna

Engleskaizreka

Nitko nas nije prevario toliko putakoliko smo puta to sami sebi učinili

OVE SUBOTE

Likovna radionicaza djecu

Dragi Svi,pozivamo Vas na dječju s-likovnu radion-icu koja se održava u sklopu izložbe ‘LenaKramarić (35)’ u prostoru Galerije Sebas-tian u Gradu. Radionicu vodi slikarica LenaKramarić, a održava se ovu subotu, 22. ruj-na od 10 do 12 sati. Zahvaljujući potporiGrada Dubrovnika sudjelovanje na radion-ici kao i likovni materijal se ne naplaćuje alije broj mjesta ograničen pa Vas molimo damjesto za svoje dijete rezervirate na email:lk.obrtzaumjetnickostvaralastvo@gmail.comVeselimo Vam se!

HPD DUBROVNIK

Ove subote akcija čišćenja na LopuduČlanovi HPD Dubrovnik sudjelovali su prošle subote 15.9. učišćenju Lokruma, a u sklopu Zelene i Plave čistke koja seobilježava upravo ovaj dan u sklopu World cleanup day. Razlogtome je potreba za drastičnim smanjenjem korištenja plastike,posebno plastičnih vrećica, te započinjanjem novog razdoblja ukojem se svi zajedno moramo potruditi doprinijeti smanjenju uk-upne količine otpada. Centralna Radna akcija HPD Dubrovnik, au sklopu Zelene i Plave čistke premještena je za subotu 22.9. iodržat će se na otoku Lopudu. Na ovaj način vrijedni članovivolonteri planinari sudjelovat će u čišćenju dva otoka du-brovačkog arhipelaga. Skupljat će se plastika na potezu lopud-skog porta do pješačkih staza otoka Lopuda. Za sve sudionikeosigurani su sendvići, voda u staklenim bocama, vrećice i rukavice za skupljanje plastike,platnene vrećice, itd... a sve uz pomoć Upravnog odjela za urbanizam i okoliš Grada Du-brovnika. Polazak broda je u 10 sati, a povratak sa Lopuda u 18,10. hpd-dubrovnik.hr

23. FILMSKA REVIJA MLADEŽI I 11. FOUR RIVER FILM FESTIVAL

Nagrada za filmašice iz Učeničkogdoma “Paola di Rosa”

Filmska skupina Paola Di Rosa djeluje uspješno već pet godina podvodstvom s. Ružice Dodig te već od samog početka svog djelovanja uDubrovnik donose mnoga priznanja i nagrade

Festival.Uz radionice raznorazne tematike, od obradezvuka do korištenja DSLR fotoaparata, i ovajFestival i Revija imali su priliku ugostiti os-nivača Prodigy Campa Rick Stevensona, re-datelja, scenaristu i producenta. Režirao je,producirao i napisao scenarije za dvanaestdugometražnih igranih filmova te gotovo stosati televizijskog materijala. Surađivao je spoznatim osobama poput Roberta Redfor-da, Huga Granta, Christophera Plummera,Kiefera Sutherlanda, Meg Ryan, PatrickaDempseya i drugima. Pokretač je više pro-jekata za djecu i izumitelj tehnologije Story-Catcher, pomoću kojih je zabilježeno preko150000 priča na pet kontinenata.Jedan od njegovih projekata, zbog kojih je iboravio u Karlovcu je “The Prodigy Camp”,edukativni kamp za dvadeset vrhunski tal-entiranih mladih filmaša i glazbenika iz cijel-oga svijeta.

Rick Stevenson, kao član velikog žiri-ja, zajedno sa Barbarom Vekarić, du-brovačkom redateljicom i NikolomJankovićem, dizajnerom zvuka, na-gradu za sudjelovanje na ProdigyCampu dodijelio je upravo filmuUčeničkog doma Paola Di Rosa, “MirisGlazbe”. Jedna od filmašica iz PaoleDi Rosa slijedeće će ljeto imati prilikuboraviti u kampu Leavenworth u bliz-ini Seattlea i uz pomoć profesionala-ca snimiti svoj film.Prisjetimo se, filmska skupina PaolaDi Rosa djeluje uspješno već pet god-ina pod vodstvom s. Ružice Dodig teveć od samog početka svog djelovan-ja u Dubrovnik donose mnogapriznanja i nagrade. Samo u proteklojškolskoj godini stigla su priznanja izKarlovca, Rovinja, Rima, Zaragoze, Va-lencie i Londona, a filmašica JelenaKordić bila je jedna od četiri mlada fil-maša koja su predstavljala Hrvatskuu međunarodnom dječjem žiriju na 48.Giffoni Film Festivalu u Italiji.

Učenički dom Paola di Rosa

Manifestacije 23. Filmske Revije Mladeži i 11.Four River Film Festivala zatvorene su sveča-nom dodjelom nagrada u Karlovcu 15. ruj-na uz brojnu prisutnost srednjoškolaca iz Hr-vatske i svijeta. Prestižna nagrada boravakau edukativnom programu “The ProdigyCamp”, za talentirane filmaše i glazbenike umjestu Leavenworth (u blizini Seattlea),dodijeljena je filmašici Antei Puljić, pred-stavnici filmske skupine Učeničkog domaPaola Di Rosa za film “Miris Glazbe”.Na natječaj je ove godine pristiglo gotovo

1000 filmova, što svjedoči o velikom intere-su mladih filmaša za karlovački festival. Unatjecateljski program uvršteno je 76 naslo-va, od kojih su dva iz Dubrovnika. Filmskaskupina Muškog učeničkog doma predstavi-la se kratkom igranom dramom “Mama”, aUčenički dom Paola Di Rosa komedijom”Miris glazbe”. U nizu pratećih programa podnazivom Srednjoškolci predstavljaju sredn-joškolcima, voditelj filmske skupine Muškogučeničkog doma, Miro Bronzić, predstavioje Ljetnu školu filma „Šipan“ i Dubrovnik Film