1GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

2 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

DJECA OTOKA LOPUDA POTPISALA SVOJU PETICIJU

Vratite nam naše igralište!Vratite nam naše igralište!Vratite nam naše igralište!Vratite nam naše igralište!Vratite nam naše igralište!Lopud, 1. rujna 2017. - Protiv kontejnerske trafostan-ice na dječjem igralištu, svoju su peticiju potpisali ikorisnici igrališta, lopudska djeca. Kako većina njihjoš ne zna napisati svoje ime, ostavili su otiske dlano-va i jasno poručili da žele nazad svoje igralište. Konte-jnersku trafostanicu Grad Dubrovnik i HEP postavlja-ju na samome dječjem igralištu, nekoliko metara odotočkog vrtića. U tijeku je i prikupljanje potpisa roditeljai mještana na otoku Lopudu. Podsjećamo da je njih116 već 2014. godine izrazilo protivljenje kontejner-skom rješenju trafostanice zbog narušavanja izgledapovijesne jezgre Lopuda i ugrožavanja zdravlja djece.Mještani otoka Lopuda pozivaju se na prethodno rje-šenje ugradbene trafostanice, od koje se iz nepoznatihrazloga odustalo, i traže dokumentaciju ne temelju kojese sporna kontejnerska trafostanica gradi. Dana 1.ruj-na su na igralištu osvanuli i plakati s porukama „Netrafostanici na dječjem igralištu“, „Pazi visoki napon“ i„Čuvajmo zdravlje naše djece“. Mještani otoka Lopu-da najavljuju daljnje akcije sve dok se izgradnja kon-tejnerske trafostanice ne zaustavi. Zaustavljanje rado-va na kontejnerskoj stanici zatražili su i Udruga EkoOmblići te Društvo za zaštitu spomeničke baštine iprirode Lopuda. Obitelj Iva Mihajlovića, Lopud

OTVORENO PISMO JAVNOJ USTANOVI REZERVAT LOKRUM

O uginuloj kornjačiO uginuloj kornjačiO uginuloj kornjačiO uginuloj kornjačiO uginuloj kornjačiPoštovani, ako bude autopsija uginule kornjače uPortoču zanimalo bi nas uslijed čega je uginula (na-jlon, kemikalija, udar glisera, udica, boravak u mreži...).Možemo zajednički reagirati priopćenjem medijima inadležnim institucijama ako je uzrok uginuća ljudskifaktor. Osobno smatram da bi Hrvatska morala oštrijenastupiti glede povremenih otpadaka iz Albanije, pri-jateljske zemlje koja želi biti dio EU-a.

Teo Trostmann,predsjednik Društva prijatelja Otoka Lokruma

ZAHTJEV ZA HITNIM ZAUSTAVLJANJEM RADOVA NA KONTEJNERSKOJTRAFOSTANICI NA OTOKU LOPUDU

Ovo mjesto je na naš StradunOvo mjesto je na naš StradunOvo mjesto je na naš StradunOvo mjesto je na naš StradunOvo mjesto je na naš StradunSigurni smo da Grad Dubrovnik trafostanicu u ovoj izvedbi ne bidozvolio na StradunuMolimo Gradonačelnika, Župana, pra-vobraniteljicu za djecu te sve nadležneinstitucije da po hitnom postupku ur-giraju i zaustave Elektrojug u postavl-janju montažne kontejnerske trafos-tanice na dječjem igralištu otokaLopud. Mještani otoka Lopuda susvjesni dugoročne potrebe za novomtrafostanicom, no gradnja trafostaniceu srcu sezone, u ovom obliku i na ovojlokaciji uništava sve ono što suLopuđani stoljećima gradili i radili.Tražimo trenutnu obustavu radova dokraja turističke sezone, dostavljanjedokumentacije na temelju koje se gra-di sporna trafostanica, izgradnjuugradbene trafostanice na istoj lokacijiprema inicijalnom rješenju HEP-a ilihitno izmještanje projekta kontejner-ske trafostanice na primjerenu lokaci-ju na otoku Lopudu.Mještani otoka Lopuda još su 2014.godine sa 116 glasova rekli jasno NErješenju kontejnerske trafostanice usamome srcu otoka Lopud, na počet-ku šetališta, u povijesnoj jezgri, nadječjem igralištu, svega nekoliko met-ara od osnovne škole i dječjeg vrtića.U tri godine od potpisivanja prvepeticije, Grad Dubrovnik i Elektrojugnisu bili u stanju pronaći adekvatnorješenje, već se u tajnosti prikupljaladokumentacija za u najmanju rukuneprimjerenu varijantu rješenja trafos-tanice. Sigurni smo da Grad Du-brovnik trafostanicu u ovoj izvedbi nebi dozvolio na Stradunu. Ovo mjestoje na naš Stradun.U svega tjedan dana od iznenadnogpočetka gradnje temelja za montažnutrafostanicu, 147 mještana otokaLopuda, od kojih je 122 trajno nastan-jenih na Lopudu, a 25 rođenihLopuđana i vlasnika nekretnina naotoku, potpisalo je peticiju u kojoj jošjednom jasno kažu NE ovakvom rje-šenju trafostanice.Tražimo:1. Hitnu obustavu radova do kraja tur-ističke sezone. Dovođenje bagera iteških strojeva koji svakodnevno radena mjestu gdje dnevno prolazi okotisuću turista je potpuno neprihvatlji-vo jer drugog prilaza mjestu nema.Lopud živi od turizma koji traje do kon-ca listopada. Postojeće trafostanice suizdržale ovo ljeto najviša opterećenjau povijesti Lopuda pa će sigurnoizdržati i ovu jesen. Nema nikakvepotrebe za brzim, nepromišljenim ineprimjerenim rješenjima.2. Dostavljanje dokumentacije po ko-joj je izdana dozvola za izgradnju kon-

tejnerske trafostanice. Ne postoji ni-kakav zapisnik o sastanku Mjesnogodbora niti se članovi Mjesnog odbo-ra sjećaju potpisivanja dozvole zaizgradnju ovakve trafostanice. Ili seovakva degradacija mjesta radi bezdozvole Mjesnog odbora ili je netkoizdao potpis „na svoju ruku“ i timepočinio kriminalno djelo pa samimtime dozvole nisu pravovaljane.3. Pronalaženje adekvatnog rješenjaza trafostanicu, njenim ugrađivanjemu ulicu koja se nalazi neposrednoiznad sporne lokacije ili premještan-jem na drugu lokaciju. Sramotno je daje Grad Dubrovnik odobrio izgradnjujednog nakaradnog i bučnog limenogobjekta u povijesnoj jezgri otokaLopud. Odmah iznad kontejnersketrafostanice nalazi se stoljetna crkvaSv. Marije s monumentalnomtvrđavom u pozadini, simbol Lopuda,prikazan na svim razglednicama islikama otoka, te kamena zgrada os-novne škole iz 1926. godine. Lopud-skoj djeci oduzet je veliki dio jedinogdječjeg igrališta na otoku, a sveganekoliko metara od kontejnersketrafostanice nalazi se škola i dječji vrtić.Roditelji djece zabrinuti su i zbog po-tencijalnog elektromagnetnog zračen-ja, što su jasno i detaljno opisali udopisu iz 2014. godine.Kako se ova trafostanica očito gradiradi novoizgrađenih vila i adaptiran-og samostana u neposrednoj blizini,čiji su vlasnici visoko pozicioniranistranci, a koji su već dobili obećanjada će dobiti dovoljnu količinu elek-trične energije i koji su ispunili traženeuvjete, svjesni smo da pritisak dolazisa svih mogućih viših instanci kako bise ova obaveza odmah riješila. Sigur-ni smo da ni strani vlasnici, koji su radilii gradili prema zakonu i samo tražeda se prema njima ispoštuju preuzeteobaveze od strane HEP-a, ne želeovakvo rješenje trafostanice.Nemojte dozvoliti da dugogodišnjanesposobnost lokalnog operatera dariješi ovaj problem i čekanje zadnjegtrenutka kako bi se podvalilo najjeft-inije rješenje, rezultira time da Lopudvječno izgubi šarm i ljepotu mjesta, uzsve one negativne posljedice kojesmo prethodno naveli.Nemojte dozvoliti da izgubimo povjer-enje u jedinice lokalne uprave isamouprave te državne institucije, kojibi morali biti u službi svojih građana.U očekivanju Vaše brze i jasnereakcije,

Mještani otoka Lopuda

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Sve naše sitniceSve naše sitniceSve naše sitniceSve naše sitniceSve naše sitniceOd robnekuće Minčetado ulaska uGrad, vrataod Pila, nemapristupa napločnik za in-validska koli-ca ili kolica smalom dje-com. Zašto jeto tako neznam, ali jekrajnje vri-jeme da odgovorni riješe ovaj problem.Ulegnuće ceste kod autobusne čekaonice blizu ho-tela President još čeka asfalt.Zelenilo na Brsaljama, one neke grančice, čekaju daih se skrate, da se ljudi ne moraju saginjati kad pro-laze.Fontana na Brsaljama je i dalje leglo komaraca. Pilasu i dalje šporka, čekaju da ih se očisti.Konopi na Pilama za ulaz u Grad su u redu kad sugužve, ali kome služe noću? A što kad je nekomepotrebna hitna pomoć? Zdravko Trojanović Trojo

3GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

AKTUALNO

Koliko ćemo još čekati na pročistač vode?Koliko ćemo još čekati na pročistač vode?Koliko ćemo još čekati na pročistač vode?Koliko ćemo još čekati na pročistač vode?Koliko ćemo još čekati na pročistač vode?Ako postoji klauzula u ugovoru, onda bi glavni izvođač trebaoplatiti penale gradu Dubrovniku zbog kašnjenja završetka radovaEvidentno je da se je izgradnjapročistača za vodu zakomplicirala „dodaske“. Glavni izvođač (neka francus-ka firma) za neke je radove angažiralapodizvođača firmu „Sklad-izgradnja“koja je najvjerojatnije ponudila najnižucijenu i dobila posao. Međutim, raznitroškovi bili su previsoki za podiz-vođača, te su radovi prekinuti, a firmaje pošla u stečaj. Gradonačelnik Du-brovnika je naslijedio komunalni „vrućikrumpir“ te je morao intervenirati ipostaviti „ultimatum“. Ili će se pred-stavnici obiju firmi dogovoriti do odre-đenog roka i nastaviti radove napročistaču ili će se ugovor izmeđugrada Dubrovnika i glavnog izvođačaprekida, tj. postaje ništavan. To je mojeosobno viđenje uzroka i posljedicasadašnjeg stanja. Ako postoji klauzu-la u ugovoru, onda bi glavni izvođačtrebao platiti penale gradu Dubrovni-ku zbog kašnjenja završetka radova.Ono što često nedostaje u ugovoruizmeđu investitora i izvođača, to jenenavođenje jasnih odredbi (odgo-varajuće točke ugovora) koji štite in-vestitora od (pre)velikog kašnjenjazavršetka radova i po potrebi saniranjenaknadnih oštećenja od strane iz-vođača u određenom roku zbognekvalitetnog ugrađenog materijala iizvršenih radova, a mogući su i drugirazlozi. Naravno, da se može toleriratiodređeno kašnjenje zbog „više sile“,kao npr. nemogućnost radova zboglošeg vremena, nepredviđeno arheo-loško otkriće… i sl.Koliko je meni poznato izuzetno rijet-ko neki izvođač plaća penale za ra-dove koji se otegnu preko svake mjereili zbog nekvalitetno učinjenih radova.Takvi primjeri nisu rijetki u slučaju ra-dova, npr. na dubrovačkoj infrastruk-turi. Po meni kriva je pravna službainvestitora koja učini propuste u sas-tavljanju ugovora, pa onda nije čudoda ugovor ima „rupa“ na štetu investi-tora. Posljedica prekoračenja rokovasu razni problemi u odvijanju „normal-nog načina života građana“, a takvislučajevi u našem gradu nisu rijetkost.Pitka voda je itekako važan strateški

interes svake države. Evo jedne zan-imljive informacije u svezi sadržaja do-kumentarne TV emisije, (emitirana pr-ije 2-3 mjeseca) u kojoj se govori ojednom od najvažnijih prirodnih ele-menata bez koje ne mogu opstati (živ-jeti) sva kopnena bića i biljke, a to je(pitka) voda. Žitelji grčkog dijela oto-ka Cipra nemaju prirodne izvore vode.Oni vodu za piće i za sve ostale djelat-nosti, u što se ubraja i za potrebe uz-gajanje voća i povrtlarskih kultura,dobivaju iz četiri postrojenja za de-salinizaciju mora, a energiju za rad tihpostrojenja daje im posebno pos-trojenje, tj. elektrana koja za pogon(vjerojatno) koristi naftu. Očekivaosam da će cijena potrošnje vode pokubiku biti „astronomska“. Međutim,ona je znatno manja nego što je miplaćamo u Dubrovniku. U emisiji nisuspominjali nikakve dodatne fiksne ilivarijabilne naknade koje se namaobračunavaju i naznačeni su naračunu. Uzgred spominjem da ni tur-ski dio otoka Cipra nema prirodne iz-vore pitke vode. Turci su taj problemriješili postavljanjem podmorskogcjevovoda od kopna (turskog teritori-ja) do otoka, a izgradili su na priklad-nom terenu i akumulaciono jezero. UTV emisiji nije spomenuta cijena vodepo kubiku koju plaćaju žitelji turskogdijela otoka Cipra.Naš planet trebao bi se službeno na-zivati „Plavi planet“, a ne „Zemlja“. Jerje 2/3 njene površine voda. Nažalost,samo je 2,5% slatka voda, a ostatak(97,5%) je nepitka, tj. slana voda. Vrlointeresantnu knjigu o vodi pod naslo-vom „Žeđ na izvoru“ objavio je Fran-jevački institut za kulturu mira - Split,2007. godine.

Damir RačićP.S. Tekst sam napisao prije sjedniceGradskog vijeća te vjerojatne raspravei određenih zaključaka na temu opročistaču vode. Njegova izgradnjatraje poput „Skadra na Bojani“. (Izrazse upotrebljava kad se želi ironičnonaglasiti dugotrajnost izgradnje, tj. odzamisli do završetka radova, za nekiobjekt važan za zajednicu.)

PRIOPĆENJE - UDRUŽENJE OBRTNIKA AUTOTAKSIPRIJEVOZNIKA DUBROVNIK

Božo Miletić:Božo Miletić:Božo Miletić:Božo Miletić:Božo Miletić: One koji poštuju One koji poštuju One koji poštuju One koji poštuju One koji poštujuzakon, proziva se teroristimazakon, proziva se teroristimazakon, proziva se teroristimazakon, proziva se teroristimazakon, proziva se teroristimaNažalost, gradonačelnik Franković svojomizjavom dokazao je da ne mari za problemesvojih sugrađana, ali i za činjenicu da su sedubrovački taksisti i ispričali zbog nastalegužve1. rujna 2017. - Današnje riječi gradonačelnika Frank-ovića, kako su za njega taksisti koji su prosvjedovalikrajem srpnja u Dubokoj ljutoj teroristi, jasno predočava-ju odnos gradske vlasti prema taksistima i prema(ne)poštivanju zakona.Također, gradonačelnik Franković je neutemeljeno ipodcjenjivački ustvrdio da je taksistima stalo jedino donovca i sebe samih, a pritom zaboravlja da taksisti pre-hranjuju svoje obitelji pošteno obavljajući djelatnostprema zakonom utvrđenim pravilima. Također, gra-donačelnik je nažalost zaboravio da upravo taksisti re-dovitim plaćanjem poreza doprinose gradskom, ali idržavnom proračunu.„Autotaksi prijevoz reguliran je zakonom, jer je za sigu-ran prijevoz putnika potrebno biti educiran, provjeren ivozila moraju zadovoljavati minimalne tehničke uvjete.Kao taksisti, mi smo odgovorni za sigurnost drugih lju-di u našem vozilu. Drugim riječima, to znači da mora-mo imati osigurana vozila s minimalnim tehničkim uv-jetima i dodatna osiguranja za putnike, licenciju i doz-volu za obavljanje autotaksi prijevoza, mora biti jasnoutvrđeno da nismo kažnjavani za kaznena djela protivsigurnosti u prometu i opće sigurnosti te za druga ka-znena djela na kaznu u trajanju dužem od godinu danai moramo zadovoljiti brojne druge regulative. Jedini iisključivi cilj je bio je podsjetiti odgovorne institucije datržišna pravila i regulative moraju biti jednake za sve, sčime se nadležni slažu, ali u praksi ne čine ništa.“ –izjavio je Božo Miletić, predsjednik Udruženja obrtnikaautotaksi prijevoznika Dubrovnik.Nažalost, gradonačelnik Franković svojom izjavomdokazao je da ne mari za probleme svojih sugrađana,ali i za činjenicu da su se dubrovački taksisti i ispričalizbog nastale gužve.„Najteže nam pada što je gradonačelnik teroristimaprozvao i branitelje među nama, koji su bili spremnidati život za Grad. Mi smo se već ispričali zbog pros-vjeda građanima i pojasnili da nam je to bila posljednjaopcija da skrenemo pozornost na nepoštenu konkuren-ciju koja nam ugrožava radno mjesto, kao što njimakao putnicima potencijalno ugrožava sigurnost. Naš jeočajnički potez ipak senzibilizirao javnost, a žao mi ješto gradonačelnik još uvijek nema sluha za taksiste igrađane koji zaslužuju do svog odredišta stići sigurno.“- zaključio je Miletić.

Lara Levak,PR & 360 EXECUTIVE

4 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAREAGIRANJE NA PONAŠANJE DJELATNIKAGRADSKOG PODUZEĆA LIBERTAS

Uljudnost je dio poslaUljudnost je dio poslaUljudnost je dio poslaUljudnost je dio poslaUljudnost je dio poslaZa „izrečene“ uvrede očekujemispriku i to i javnu i osobnu kakonavedena dva vozača, tako i njihovognadređenog, a što se tiče duploplaćene karte platiti ću im je jošjednom za pouku da su dužniobavljati svoj posao sukladnoZakonu, a ne samovolji

gi vozač 5 min. Kasnije - 1B ne samo da jebio bezobrazan, već i agresivan. Dakle pla-tim ono što sam već platila - dođem doodredišta, netom iza toga mi dadošenaputak koji sam znala i sama, dapodnesem prigovor na ta dva vozača. Du-brovačko gradsko poduzeće mora znati dase većina građana vozi busom stoga štone može parkirati svoje vozilo ispred kuće,po radi gužvi u sezoni. Dakle Libertas bitrebao paziti koga zapošljava. Educirati ka-dar i odgojem i obrazovanjem da ne go-vorimo da se u ovakvim slučajevima tražeostavke ravnatelja i odgovornosti vlasnika...Naime sukladno Zakonu o zaštiti potro-šača Libertas bi trebao naknaditi štetu put-nicima u ovakvim slučajevima u materijal-nom i vremenskom smislu, a ako pri tomputnik doživi neugodnosti i takvu duhov-na bol putniku bi trebala biti i to na-doknađeno. Odgoj se sastoji u tome da jeuljudnost dio posla, dok edukacija da jeklijent-kupac uvijek u pravu.Bahatost firme Libertas prelazi sve gran-

ice. Naše sugrađane, uglavnom starijeneće da puste u bus s par boca, dokstrance s kuferima, naprtnjačama i ostalimvoze po istoj cijeni, te za njih nema zapre-ka da zauzmu po busa.Kako slijedi napomenula bih da da je bus1A preopterećen u sezoni u vrijeme kadase ide na posao između 06.30 i 07.30 sati,te popodne kada se vračaju s posla po radisezonaca iz Grada i Slavonije. Sporna fir-ma bi se trebala uskladiti s navedenim, teuvesti dva busa direktne linije 1A-Lapad.Neshvatljivo je, a i nezakonito prekrcavatibus, kada se masa ljudi iskrcava iza robnekuće Minčete s ciljem da dođu do Lapad-skih hotela.Za „izrečene“ uvrede očekujem ispriku i toi javnu i osobnu kako navedena dva voza-ča, tako i njihovog nadređenog, a što setiče duplo plaćene karte platiti ću im je jošjednom za pouku da su dužni obavljati svojposao sukladno Zakonu, a ne samovolji.Niti su autobusi njihovo vlasništvo, niti sugrađani njihovi djelatnici. Ana Bašić

U subotu dana 2.9.2017.g. ukrcah se u bus1A u 11.25 h Mokošica s ciljem PILE i tek štosmo došli do Komolca vozač nas doslovnoizbaci iz busa. Po prirodi kakva jesam jedinaod svih ga upitah zašto moramo napustitivozilo kada ovo nije moja stanica. Vozač midrsko odgovori da se netko porigo i da busmora na čišćenje, da dolazi drugi, te da ćemose ukrcati u njega (među ostalim). Budućida sam već platila kartu nisam nalazila zashodnim da je ponovo moram plaćati. Dru-

BORZAN I HAH OBJAVILI REZULTATE ISTRAŽIVANJAKVALITETE PROIZVODA ZA HRVATSKU I NJEMAČKU

Isti proizvodi u Hrvatskoj iIsti proizvodi u Hrvatskoj iIsti proizvodi u Hrvatskoj iIsti proizvodi u Hrvatskoj iIsti proizvodi u Hrvatskoj iskuplji i ne kvalitetnijiskuplji i ne kvalitetnijiskuplji i ne kvalitetnijiskuplji i ne kvalitetnijiskuplji i ne kvalitetnijiI ovo istraživanje je, kao i ranija europskaistraživanja, potvrdilo opravdanost stavaviše od 80% naših građana koji misle da ihmultinacionalne kompanije tretiraju kaograđane drugog redaHrvatska europarlamentarka Biljana Borzan iravnateljica Hrvatske agencije za hranu AndreaGross-Bošković predstavile su 1.rujna, u Kući Eu-rope u Zagrebu, rezultate analize kvalitete (naiz-gled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj.Analiza je pokazala kako je kod više od polov-ine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvali-teti, te da je većina analiziranih proizvoda skupl-ja u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj.Od samog početka projekta bili smo svjesni kakose radi o iznimno osjetljivom, ali i iznimno znača-jnom istraživanju. Time je naša odgovornost bilaveća, da ga postavimo na „zdrave noge“, dadamo znanstveni pečat cijeloj priči, a sve kakobi dobiveni rezultati bili krajnje pouzdani i vjero-dostojni. Upravo stoga je uzorkovanje provede-no na krajnje stručan i precizan način. Analizesu povjerene vrhunskim hrvatskim akreditiranimlaboratorijima, a nakon zaprimljenih rezultata, Hr-vatska agencija za hranu formirala je radnu gru-pu stručnjaka, s kojima smo zajednički donijelizaključke iza kojih čvrsto stojimo, rekla je Gross-Bošković.Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika nitiu kvaliteti niti u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđe-

na je razlika u kvaliteti, dok je višeod 60% proizvoda, u trenutku kupn-je, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.Najveće razlike su uočene kod petprehrambenih proizvoda i jednogdeterdženta. Primjerice Woody hren-ovke od pilećeg i purećeg mesa nahrvatskom tržištu, suprotno nazivu surađene od tzv. otkoštenog mesa, kojese prema EU propisima ne smijeoznačavati kao meso. Njemačkiproizvod je napravljen od pravogpurećeg i pilećeg mesa, objasnila jeBorzan.Borzan je također navela primjerHipp dječje hrane-bio riža i mrkva spuretinom gdje proizvod namijenjenhrvatskom tržištu sadrži značajnomanji udio povrća i veći udio riže odnjemačkog proizvoda. Razlika je i utome što proizvod na hrvatskomtržištu ne sadrži krumpir, već samomrkvu i rižu te ima manje omega 3masnih kiselina. Unatoč svim razlika-ma, proizvodi na oba tržišta stavlje-ni su pod istom šifrom artikla.Posebnu težinu rezultatima za dječ-ju hranu daje činjenica da je proiz-vod za hrvatsko tržište skuplji za višeod 50%, te činjenica da se radi oproizvodu namijenjenom prehranidjece, kazala je Borzan.Ovo istraživanje je prvo u EU koje jeuključilo i neprehrambene proiz-vode. Od pet testiranih velike razlikesu nađene u kvaliteti deterdženta zarublje Ariel Vollwaschmittel. Pokazalo

se da njemački proizvod koji za raz-liku od hrvatskog ima oznaku „com-pact“ ima znatno veću učinkovitostpranja pri nižoj temperaturi (40șC),dok pri 60șC razlika također pos-toji, ali je manja. Unatoč tome,deterdžent za njemačko tržište je oko25% jeftiniji od onog na hrvatskomtržištu.Značajne razlike pronađene su i kodNutelle i Activia voćnog jogurta od ja-gode, a kod Haribo happy cola gu-menih bombona, u njemačkom proiz-vodu je utvrđena znatno veća količi-na ukupnog šećera od deklarirane.I ovo istraživanje je, kao i ranija eu-ropska istraživanja, potvrdiloopravdanost stava više od 80% našihgrađana koji misle da ih multinacio-nalne kompanije tretiraju kao građanedrugog reda. Moj posao je da EU radiza ljude, a ovi rezultati su veliki dopri-nos rješavanju ovog problema narazini EU. Rezultati su već poslanipovjerenici Europske komisije za zaš-titu potrošača Veri Jourovoj“, kažeBorzan.Iako se kvaliteta proizvoda često putapromatra kao ekonomska kategorija,važno je osigurati kriterije koji ćejamčiti da razlike u kvaliteti ne bududiskriminirajuće, nego da su one zais-ta odraz preferencija potrošača, raz-lika u prehrambenim navikama ilispecifičnostima područja, ali nipoš-to alibi za razliku u formulaciji proiz-voda, zaključila je Gross-Bošković.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Obavijest za građaneObavijest za građaneObavijest za građaneObavijest za građaneObavijest za građaneObavještavamo građane da je od ponedjeljka, 4. ruj-na, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska prešlana radno vrijeme od 8 do 16 sati. Radno vrijeme sa

strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 uDubrovniku, kao i policijskim postajama na području Županije, biti će od 8.30 do15 sati, izuzev utorkom kada će šalter sala (poslovi prijave prebivališta, osobneiskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole), za građane bitiotvorena od 9 do 17 sati.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko- neretvanske, Andrijana Biskup

5GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

ROBOVI VLASTITE SUDBINE

Balkanske jameBalkanske jameBalkanske jameBalkanske jameBalkanske jameKako ni papi Andreju, ni papisi Kolindiu obavljanju svojih odgovornih(vanjsko)političkih dužnosti, unatočnjihovoj, a posebice njezinoj, sklonostibizarnim (vanjsko)političkim gafovima,ne bi palo na pamet u sličnoj zgodiprotokolarno se ne nasmiješiti i srdačnopozirati fotoreporterima sa svojimsrpskim kolegama, ma koliki onieksgrobari odnosno eksčetnici bili, nijeisključeno da zbog ovog par exellencevanjskopolitičkog gafa samozvanimladomisnik Mato dobije ozbiljnukapelatu s kaptola na Gornjem graduodnosno Pantovčaku

ozbiljnu kapelatu s kaptola na Gornjemgradu odnosno Pantovčaku.A što se isprike odnosno izvinjenja naovim par exellence (srpskohrvatski: da gajebeš) balkanskim prostorima tiče,naprimjer, nitko se s dubrovačke odnosnohrvatske strane nikada nije ispričao ni Tre-binju ni Ljubinju, ni Popovcima ni Korić-anima za monstruozna ustaška klanja nasamom početku, ili na primjer Gluščani-ma pri kraju onog, također ne takodavnog, a još puno strašnijeg i u smislusvojih posljedica, uprostimo ih na Frank-ovićev isprika/izvinjenje aspekt, takođernikad završenog rata. Pa čak ni Tito! Onje nakon velike ratne pobjede, zatečenkataklizmičkim društvenim, gospodar-skim, međunacionalnim i svakim drugimstanjem, donio za ono vrijeme možda ispasonosnu odluku da sav taj ne-prispodobivi balkanski užas začepi, svete jame bukvalno zabetonira. Tko je (prvi)otčepio jugoslavensku Pandorinu kutiju(dubrovački: Titovu škatulu)? -Srpski ak-ademici u memorandumu, odnosno Slo-bo Milošević na Gazimestanu! – ko iz topaispalio bi Franković. – Tuđman s pečen-im volovima i NDH kao ostvarenjem vjek-ovnog hrvatskog sna, odnosno Paraga iĐapić sa svojom stranačkomneoustaškom vojskom!- replicirala bi mutrebinjska novinarka. – Tuđman i Miloševiću Karađorđevu, odnosno Srbi s Repub-likom Srpskom, a Hrvati s Herceg-Bosn-om! – dobacio bi njezin kolega iz sara-jevskog Avaza.Kako je razbetoniravanje hercegovačkihjama koncem osamdesetih i početkomdevedesetih prošloga stoljeća, garniranobalkanski prigodno nabrijanim govorimatamošnjih (grado)načelnika odnosnonagovorima očeva (arhi)episkopa, koin-cidiralo s uskrsavanjem vojske sličnogaimena a iste kratice kao i vojska koja je tejame (na)punila, čije jedinice (ustaški:postrojbe) su počašćene imenima na-jvećih punjača tih jama, a amblemi ukra-šeni pozdravima uz koje su se one pu-nile, onda su Trebinjci u zadnjem ratu naovim, kako smo već rekli, da ga jebeš bal-kanskim prostorima, na kojima jeuniverzalno zlatno etičko pravilo „ne činidrugome što ne bi da drugi čini tebi“ mod-ificirano u „oli ću ga ja tebi, oli ćeš ga timeni“ –postupali u povijesno oprostivojzabludi (hrvatski: ispričivoj bludnji).Drugim riječima: ne može dubrovački gra-donačelnik u ponedjenik blagosivatineoustaški grb u Mokošici, a u utornik naIvanici ultimativno tražiti ispriku za recent-ne grijehe od današnjih slijednika žrtava

ondašnjih ustaških zločina. Dajući pri tomejasno do znanja, kako on tako i cijeli nje-gov HDZ i bliski im H(Č)SP i vojno mu kri-lo HOS, da im ne pada na pamet da bi seikako, ikad i ikome ispričavali za, objek-tivno neoprostive, ustaške megazločine.Kao što to, nikad se neću umoriti isticatitaj primjer, dosljedno čini veliki njemačkinarod i veličanstvena mu kancelarka gos-pođa Angela Merkel u odnosu na naci-zam, najveću i neoprostivu sramotu u nji-hovoj povijesti. Sve dok mi Hrvati nesmognemo snage učiniti isto, ostat ćemorobovi vlastite par exellence (hrvatskos-rpski: pogledaj gori) balkanske sudbinelimitirane tuđmanolikom politikom, todor-ićolikim gospodarstvom i sedlarolikomkulturom.Između svih gradonačelnika na ovim bal-kanskim prostorima, baš od du-brovačkog, po meni, očekivali bi se prviozbiljni koraci u tom pravcu. Nitko namnije kriv, jadni moji sugrađani, doli nassamijeh, što za podestata nemamo ka-paćitiraniju personu od - nesuđenog pred-sjednika Mjesnog odbora Sparagovići.

Darko Kaciga Dubrovčanin

P.S. Ceterum censeo… uostalom mislimda treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvosvima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2)Ministarstvo turizma; 3), a mostu prekoRijeke dubrovačke vratiti njegovo časno,izvorno ime - Most Dubrovnik.

Nesuđeni predsjednik Mjesnog odbora Spara-govići, a suđeni nam gradonačelnik odbio jenekidan na svečanosti otvaranja novouređenoggraničnog prijelaza na Ivanici slikati se s trebin-jskim kolegom, jer da on, Mato Franković, uv-jetuje to isprikom Trebinj(ac)a za ratna stradan-ja Dubrovnika i Dubrovčana u (i ne više tako)nedavnom ratu. Garnirao je to tipičnom balkan-skom srcedrapateljnom patetikom o (isključivonašim) majkama koje su izgubile (dakako iskl-jučivo svoje) sinove, (isključivo našim) obitelji-ma koje su izgubile (dakako isključivo svoju)djecu i (isključivo našom) djecom koja su osta-la bez (dakako isključivo svojih) roditelja.Iznenađena trebinjska novinarka pokušala gaje pitati o njegovoj spremnosti za ispriku (repub-ličkosrpski: izvinjenje) Trebinju i Trebinjcima, našto je on s gnušanjem odbio svaku pomisao nato, jer da se Dubrovnik isključivo branio u apso-lutno pravednom obrambenom domovinskomratu nametnutom mu od apsolutno nepravedneporobljivačke agresije s trebinjske strane. I re-zolutno zaključio: „Dok se to ne dogodi, mi nis-mo spremni surađivati, niti ćemo s onima kojise nisu spremni ispričati zbog onoga što suučinili našem Gradu.“ Od mnogobrojnih(pot)pitanja koja se nameću iz ovakve izjave,izdvojit ću ono, po meni ključno: koji smo to poFrankoviću „mi“, a koji su mu „oni“?Hrvatski turbokatolički narod kaže da nije do-bro biti veći katolik od pape (novodubrovački:viši ustaša od Kulišića). Kako ni papi Andreju,ni papisi Kolindi u obavljanju svojih odgovornih(vanjsko)političkih dužnosti, unatoč njihovoj, aposebice njezinoj, sklonosti bizarnim(vanjsko)političkim gafovima, ne bi palo napamet u sličnoj zgodi protokolarno se ne nas-miješiti i srdačno pozirati fotoreporterima sasvojim srpskim kolegama, ma koliki oni eks-grobari odnosno eksčetnici bili, nije isključenoda zbog ovog par exellence vanjskopolitičkoggafa samozvani mladomisnik Mato dobije

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

6 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA DEVET DANA RANIJE NEGO LANI

U DubrovnikuU DubrovnikuU DubrovnikuU DubrovnikuU DubrovnikuostvarenoostvarenoostvarenoostvarenoostvarenotromilijuntotromilijuntotromilijuntotromilijuntotromilijuntonoćenjenoćenjenoćenjenoćenjenoćenjePrema podacima sustava za prija-vu i odjavu turista E-visitor, Du-brovnik je od početka godine dodanas ostvario rekordne turističkerezultate u svim vrstama smještajauz 17% više dolazaka i 15% višenoćenja. Do 3. rujna ostvarena sutri milijuna noćenja, što je 9 danaranije nego prošle godine, ne ukl-jučujući podatke ostvarenih noćen-ja iz nautike.Od 1.siječnja do 2. rujna 2017.god-ine, u Dubrovniku je boravilo876.076 turista, što je čak 17% višenego u istom razdoblju 2016.god-ine. Ostvareno je 2.985.324 noćen-ja, odnosno 15% više nego prošlegodine. U prvih osam mjeseci na-jbrojniji su turisti bili iz UjedinjenogKraljevstva, SAD-a, Francuske, Nje-mačke, Španjolske, Hrvatske, Šved-ske, Australije, Italije, i Norveške.Tržišta koja su se posebno istaknu-la u povećanju broja dolazaka su:Ujedinjeno Kraljevstvo (28% više),SAD (39%), Kina (58%), Brazil(32%), Indija (64%).U hotelskom smještaju je od1.siječnja do 2. rujna ove godineboravilo 455.342 gostiju, što je po-rast od 7% u odnosu na prošlu god-inu, te je ostvareno 1.546.984noćenja, 6% više nego prošle god-ine.U privatnom smještaju u prvihsedam mjeseci ove godine ost-vareno je 305.048 dolazaka, odnos-no 28% više u odnosu na istorazdoblje prošle godine te1.066.725 noćenja, što je 23% višenego 2016.godine.Ovogodišnji kolovoz ostvario jeodlične rezultate! Samo u kolovozu2017.godine ostvareno je 211.965dolazaka, što je čak 12% više negou istom mjesecu prošle godine, te779.763 noćenja, što je 9% višenego 2016.godine. Na prvom mjes-tu posjetitelja u kolovozu bili su tur-isti iz Ujedinjenog Kraljevstva, slijedeturisti iz Francuske, Italije, Nje-mačke, Španjolske, SAD-a, Aus-tralije, Hrvatske, Irske i Švedske.U prvih osam mjeseci ostvareno je864.751 dolazaka, što je 17% negou istom razdoblju 2016.godine te2.945.107 noćenja, odnosno 15%više nego prošle godine.Prema najavama očekuje se odlič-na popunjenost u svim oblicimasmještaja u nastavku sezone. Tradi-cionalno s dolaskom rujna započin-ju i kongresna događanja.

Daria Dražeta

KONFERENCIJA ZA TISAK

Neradne nedjelje u PEMANeradne nedjelje u PEMANeradne nedjelje u PEMANeradne nedjelje u PEMANeradne nedjelje u PEMADubrovački trgovački lanac PEMO odlučio je od15. rujna do 1. svibnja ukinuti rad nedjeljom.

SRĐ JE GRAD

Belvedere naš svagdašnjiBelvedere naš svagdašnjiBelvedere naš svagdašnjiBelvedere naš svagdašnjiBelvedere naš svagdašnjisve su dobre i kvalitetne investicijedobrodošle, no, one moraju najprijepoštivati nas, stanovnike Dubrovnika, jermi smo oni koji preko urbanističkihplanova osiguravamo najprije kvalitetusvog životnog prostora, a tek ondainterese nekog drugogPotaknuti novinskim natpisima kao i čestim up-itima građana iz predjela Zlatnog potoka i SvetogJakova vezanima uz pitanje projekta hotelaBelvedere u kojima oni najčešće ističu pitanjeotvorenog pristupa budućem hotelu kao i pitanjeparkirališnih mjesta duž Ulice Frana Supila, uko-liko dođe do građevinskih radova na novom ho-telu, KLGB Srđ je Grad zatražila je uvid u svukorespondenciju Grada Dubrovnika i tvrtke “VilaLarus” d.o.o.JAVNI PRISTUP I JAVNA GARAŽAPrethodno, u bivšem sastavu Gradske skupš-tine KLGB Srđ je Grad podržao je postupakizmjena GUP-a, kojima bi se, tek s izmjenama,ukinuo postojeći DPU, ali uz dva bitna uvjetakoja su i tada bila upućena predstavnicima in-vestitora i javnosti:a.) da ostane otvoreni javni pristup kompleksu ito iz smjera Ulice Frana Supila kao i smjera PutaVlaha Bukovca.b.) da se stanovnicima Zlatnog potoka osigurajavna garaža s dovoljno parkirališnog prostora,obzirom da je DPU za područje Belvedera pred-viđao garažne prostore javne namjene, a kojinisu predviđeni Idejnim projektom investitoraKako su našoj listi naši sugrađani uvijek na pr-vom mjestu, a tek onda interesi investitora ovosmo tražili iz razloga jer se pokazuju otvorenetendencije da se područje Belvedera zatvori zagrađene Dubrovnika, mi bismo tamo, naime,smetali u izvedbi nekakvog koncepta ultra-de-lux kategorije o kojoj nam je više puta kazivaogosp. Štern. Ili drugim riječima, prostor koji jepostojećim DPU-om predviđao javnu namjenu islobodan pristup, sada bi se trajno zatvorio za

sve naše građane.KORESPONDENCIJA GRADA DUBROVNI-KA I TVRTKE „VILA LARUS“ d.o.o.Iz dopisa gradonačelnika Grada Dubrovnikaod 10.07.2017, saznaje se kako je tvrtka “VilaLarus” d.o.o. podnijela zahtjev Gradu Du-brovniku, da se (neprecizno) označenom dije-lu ulice Frana Supila, ukine status puta, kaojavnog dobra u općoj uporabi.Iz tog dopisa se saznaje da je argument tvrt-ke “Vila Larus” d.o.o., za postavljeni zahtjevbio “trajni prestanak potrebe korištenja” dije-la ulice Frana Supila, pokraj glavnog ulaza uzgradu hotela “Belvedere”.Gradonačelnik je u navedenom dopisu,obavijestio tvrtku “Vila Larus” d.o.o. da GradDubrovnik ne može udovoljiti takvom zahtje-vu jer da ta tvrtka nije dokazala pravni interesza podnošenje istaknutog zahtjeva, uz na-pomenu da Grad Dubrovnik nema interesaprodati dio ulice Frana Supila (“predmetnenekretnine”).Prikazujemo, kako je “predmetni” dio ulice Fra-na Supila izgledao 1985. godine, neposred-no nakon otvaranja hotela “Belvedere”, te pod-sjećamo da je stanica autobusa “5” i “8”, jav-nog gradskog prijevoza, bila baš ispredglavnog ulaza u hotelsku zgradu.Sva motorna vozila, pa tako i autobusi, su dosredine 2014. godine, koristila “slijepi”završetak ulice Frana Supila kao okretište.Kad je, sredinom 2014. godine, tvrtka “VilaLarus” d.o.o. kupila “Belvedere”, postavila jepreko kolnika (pored hotelske zgrade) željezniraštio kojim je nezakonito onemogućila općekorištenje “predmetnog” dijela ulice Frana Su-pila, jer je, po mišljenju te tvrtke “trajno prestalapotreba korištenja” tim dijelom gradske ulice.I da zaključimo, sve su dobre i kvalitetne in-vesticije dobrodošle, no, one moraju najprijepoštivati nas, stanovnike Dubrovnika, jer mismo oni koji preko urbanističkih planova osig-uravamo najprije kvalitetu svog životnog pros-tora, a tek onda interese nekog drugog.

KLGB Srđ je Grad

Nikola Butigan, direktor PEMA nam je kazaokako je do ovakve odluke došlo nakon što seprovela anketa među zaposlenicima u ciljupoboljšanja radnih uvjeta i kvalitete života. Naupitnik se odazvalo 87 % svih zaposlenika.

Ovakvu odluku zaposlenici sudočekali s oduševljenjem.U prvom turnusu će se zatvoritipolovica Pemovih butiga. Manjidio butiga bit će dežurne nedjel-jom, pretežito u jutarnjim satima.Biljana Bender, zaposlenica Pe-move butige u Mokošici na kon-ferenciji za novinare je istaknulakako zasigurno svim zaposlenici-ma i njihovim obiteljima nedjeljapuno znači jer je cijela obitelj sk-upa.Angelina Tadić, voditeljica Uredaza medije Dubrovačke biskupije,također je prisustvovala konferen-ciji te je pozdravila odluku Pe-move uprave.

7GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

8 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

OVOGA PETKA

Gradonačelnik DubrovnikaGradonačelnik DubrovnikaGradonačelnik DubrovnikaGradonačelnik DubrovnikaGradonačelnik Dubrovnikagost osmog Kinookus FFF-agost osmog Kinookus FFF-agost osmog Kinookus FFF-agost osmog Kinookus FFF-agost osmog Kinookus FFF-aPovod za razgovor s gradonačelnikom Grada Du-brovnika Matom Frankovićem i dogradonačelnicomJelkom Tepšić bit će dokumentarni film “Dubrovnik,Venecija, Barcelona - odredišta iz snova u opasnos-ti” njemačke redateljice Antje Christ, koji je na progra-mu osmog Kinookus FFF-a u petak, 8. rujna u 20.30sati.Nova gradska uprava Grada Dubrovnika na čelu sMatom Frankovićem u prvim je mjesecima svogamandata, sukladno smjernicama UNESCO-a, kaoprioritet za 2018. godinu postavila osjetno smanjenjebroja posjetitelja s kružnih putovanja u dubrovačkojstaroj gradskoj jezgri.Ima li Dubrovnik na raspolaganju mogućnosti i meh-

1.9.2017.

Gradonačelnik čestitao Kurban bajramGradonačelnik čestitao Kurban bajramGradonačelnik čestitao Kurban bajramGradonačelnik čestitao Kurban bajramGradonačelnik čestitao Kurban bajramGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitke Salkanuef. Heriću i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti povodom Kurban bajra-ma. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:Poštovani gospodine Heriću,U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, Vama i sugrađanima islamske vjer-oispovijesti upućujem iskrenu čestitku povodom Kurban bajrama, velikog is-lamskog blagdana prinošenja žrtve u spomen na žrtvu Ibrahima.Neka Vam ovaj blagdan koji nas podsjeća na važnost dobročinstva i zajedništ-va donese posebnu radost i sreću, a svih nas potakne na promišljanje o temel-jnim vrijednostima čovječanstva i potrebu da pomažemo i zaštitimo one slabije.Plemenite vrijednosti ovog velikog blagdana neka budu životna vodilja svimanama, a Vama, vjernicima islamske vjeroispovijesti, neka donese blagostanje,mir i obiteljsko zajedništvo.Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković

URED GRADONAČELNIKA

Čestitka prvašićimaČestitka prvašićimaČestitka prvašićimaČestitka prvašićimaČestitka prvašićimaPovodom prvog dana škole, gra-donačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković uputio je čestitku svimprvašićima. Tekst čestitke dostavljamu nastavku.Dragi naši prvašići, dragi roditelji!Početkom nove školske godinezapočinje i vaše životno putovanje nakojemu ćete se upoznati s novim iza-zovima, iskustvi-ma, ali i putovan-je na kojemu ćeteupoznati nove pr-ijatelje s kojimaćete zajedno ko-račati i istraživatinovi svijet. Napočetak svog no-vog životnog pu-tovanja krećete svelikim osmjesi-ma i s veseljem.Želim vam dazadržite tu dječjuushićenost štoduže, ali budite vr-

POTPISAN UGOVOR

Više od pet milijuna kuna bespovratnih sredstava GraduViše od pet milijuna kuna bespovratnih sredstava GraduViše od pet milijuna kuna bespovratnih sredstava GraduViše od pet milijuna kuna bespovratnih sredstava GraduViše od pet milijuna kuna bespovratnih sredstava GraduUgovor o provedbi četverogodišnjeg projekta Grada Dubrovnika “Pomoćnici u nastavi uosnovnim školama Grada Dubrovnika - faza III” potpisali su 1.rujna, u Dubrovniku, gra-donačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ministrica znanosti i obrazovanja BlaženkaDivljak i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić.Riječ je o projektu vrijednom 7.067.080,80 kuna, a od čega je Ministarstvo znanosti i obra-zovanja osiguralo 5.653.664,64 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fon-da. Cilj projekta je pružanje potpore uključivanju 39 učenika s teškoćama u razvoju u os-novnim školama Grada Dubrovnika, a kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovihobrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje.

NOVO IZABRANA INTENDANTICA IGARA DORARUŽDJAK PODOLSKI NA PRIJEMU KODGRADONAČELNIKA

Grad je uvijek bio partnerGrad je uvijek bio partnerGrad je uvijek bio partnerGrad je uvijek bio partnerGrad je uvijek bio partnerIgaraIgaraIgaraIgaraIgara

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovići zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili suu srijedu, 6.rujna, novo izabranu intendanticu Du-brovačkih ljetnih igara Doru Ruždjak Podolski iravnateljicu Ivanu Medo Bogdanović.Intendantica Ruždjak Podolski iznijela je gra-donačelniku Frankoviću ideje i smjernice u kojimanamjerava razvijati program Igara koji bi kao i dosada privukao još veći interes domaće, ali i međun-arodne publike.Gradonačelnik Franković poželio je novoj intendan-tici uspješnu 69. festivalsku sezonu ističući kako jeGrad Dubrovnik uvijek bio partner Igara te da ćekao i do sada stajati na raspolaganju za pomoćoko realizacije željenih programa.

anizme za smanjenje broja putnika s kruzera; ugrožava li se ovolikim brojemposjetitelja samo vrijedna spomenička baština ili i sam način lokalnog života; ijesu li kruzeri jedini uzrok ogromnih gužvi kojima svjedočimo posljednjih godina,saznajte u razgovoru koji će uslijediti nakon projekcije filma.O filmuU Europi je turizam u gradovima doživio nezapamćeni boom, stvarajući milijardeprihoda za lokalne vlasti. Usprkos tome, mnogi se gradovi ne uspijevaju nositi sprometnim kaosom, brdom smeća, apartmanima koji zamjenjuju domove. Put-ničkom se boomu ne nazire kraj, štoviše, zahvaljujući niskim cijenama putovanjai ogromnom rastu kruzerskog sektora, brojke posjetitelja idu u nebesa. Mogu lise najpopularnija europska odredišta spasiti od kolapsa?

ijedni i na ponos svojim roditeljima, braći isestrama, svojim nonama i djedovima tesvojim nastavnicima. Trudite se, učite,družite se i uvijek posebno pazite jedni nadruge jer prijateljstva koja ćete steći tijekomškolovanja su najvrjednije što ćete nositi usvojim srcima kada jednom izađete iz škol-skih klupa. Dragi naši prvašići, dragi roditel-ji, nastavnici i odgajatelji! Neka vam je sret-an i radostan početak školske godine i želi-mo vam što više uspjeha i puno lijepih tre-nutaka.

9GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

10 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

POTICAJNA MJERA IZ STUDIJE DEMOGRAFSKOG RAZVOJA DNŽ

Prvašićima podijeljeni besplatni udžbeniciPrvašićima podijeljeni besplatni udžbeniciPrvašićima podijeljeni besplatni udžbeniciPrvašićima podijeljeni besplatni udžbeniciPrvašićima podijeljeni besplatni udžbeniciNakon što je Dubrovačko-neretvanska županija donijela Odluku o dodjeli besplatnihudžbenika učenicima prvih razreda osnovnih škola kojima je ona osnivač, potpisani suugovori između Dubrovačko-neretvanske županije i osnovnih škola, proveden postu-pak nabave i školski udžbenici podijeljeni prvašićima. Ova poticajna mjera iz Studijedemografskog razvoja DNŽ obuhvatila je 829 prvašića i za nju je Županija izdvojila 700tisuća kuna.Osim ove mjere Županija i ove godine, po treći put, provodi program jednokratne pot-pore svim obiteljima s četvero i više djece koje su korisnici dječjeg doplatka, takođerkao dio mjera poticanja demografskog razvoja. Ova pomoć obuhvatila je 246 obitelji iza nju je iz Proračuna izdvojeno 270 tisuća kuna.

EUROPSKI ODBOR REGIJA U TALLINNU

Župan Nikola DobroslavićŽupan Nikola DobroslavićŽupan Nikola DobroslavićŽupan Nikola DobroslavićŽupan Nikola Dobroslavićna sastanku Predsjedništvana sastanku Predsjedništvana sastanku Predsjedništvana sastanku Predsjedništvana sastanku Predsjedništva

Predsjedništvo Odbora regija raspravljalo je o zaključcima pariškog sporazumakojim se od gradova i regija očekuje da ojačaju svoje djelovanje vezano za sman-jenje emisija stakleničkih plinova te izrade otpornost na štetne učinke klimatskihpromjena. Dogovarao se akcijski plan između Odbora regija i Klimatskog save-za europskih gradova kojim se želi dodatno osnažiti suradnja na području kli-matske i energetske politike Europske unije, te uključivanje u međunarodnepregovore o klimi kao i razmjenu mišljenje između lokalnih i regionalnih vlasti teeuropskih donositelja odluka. Sastanak se održao u Tallinnu, glavnom graduEstonije koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije u tročlanoj skupiniuz Bugarsku i Austriju. Kao ključni prioritet svog programa predsjedanja, eston-sko predsjedništvo postavilo je rad na uspostavi digitalne Europe te poticanjutehnološkog napretka što je također bila jedna od tema ovog sastanka. Ističese da inovacije mogu nastati na svim razinama te da svatko može preuzeti vod-stvo na tom području, stoga se nastoji pomoći lokalnim i regionalnim vlastima uizgradnji kapaciteta za inovacije i usmjeravanje procesa promjena. Inovacije ujavnom sektoru potiču istovremeno digitalna revolucija i snažna potražnja jav-nosti te u okviru ove teme članovi Odbora regija razmjenjuju stajališta s pred-stavnicima europskih institucija i vodećim stručnjacima o ulozi Europske unije upodupiranju inovacija u javnom sektoru. Na sastanku Predsjedništva nazočio jei župan Nikola Dobroslavić.

ZA POMOĆNIKE U NASTAVI

Osam milijuna kuna bespovratnih sredstava ŽupanijiOsam milijuna kuna bespovratnih sredstava ŽupanijiOsam milijuna kuna bespovratnih sredstava ŽupanijiOsam milijuna kuna bespovratnih sredstava ŽupanijiOsam milijuna kuna bespovratnih sredstava Županiji

ŽUPAN PRIMIO IZASLANSTVO OPĆINE GAGELOW

Zahvala na pruženoj pomoćiZahvala na pruženoj pomoćiZahvala na pruženoj pomoćiZahvala na pruženoj pomoćiZahvala na pruženoj pomoćiDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuDubrovačkom primorjuŽupan Nikola Dobroslavić primio je 5.rujna načelnikanjemačke općine Gagelow Uwea Wandela i izaslanst-vo općine Gagelow skupa s njihovim domaćinom,načelnikom općine Dubrovačko primorje NikolomKnežićom. S izaslanstvom je bila i članica Parlamentasavezne države Mecklenburg Vorpommern SimoneOldenburg. Općina Gägelow održava prijateljske i part-nerske odnose s Dubrovačkim primorjem od 1993.godine, kada je počela pomagati ratne stradalnike Slan-skog primorja. Župan je još jednom zahvalio na pruženojpomoći Primorju u ratnom vremenu i čestitao objemaopćinama na održavanju suradnje već 24 godine.

Zamjenica župana Žaklina Marević, ministricaznanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje iobrazovanje odraslih Mile Živčić potpisali suUgovor o dodjeli osam milijuna kuna be-spovratnih sredstava, koje su Dubrovačko-neretvanskoj županiji odobrene u okviru pozi-va „Osiguravanje pomoćnika u nastavi istručnih komunikacijskih posrednika učenici-ma s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskimi srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustano-vama, faza III“.Tako je Županija kroz projekt „Zajedno

možemo sve! - 4“ vrijedan 12.684.504,00 kunaosigurala sredstva za financiranje pomoćnikau nastavi za učenike s poteškoćama u razvoju,a koje pohađaju škole kojima je ona osnivač.Sredstva su osigurana za ovu školsku godinu,2017./2018., ali i za sljedeće tri školske godine.Kroz provedbu projekta Dubrovačko-neretvan-ska županija će povući maksimalan dozvoljeniiznos bespovratnih EU sredstava u iznosu od8.000.000,00 kuna, sukladno svom indeksu raz-vijenosti.Ostatak sredstava u iznosu od 4.684.504,00kuna Županija će izdvojiti iz vlastitog proraču-

na kroz četverogodišnje razdobljetrajanja projekta. Obzirom na dosa-dašnje pozitivno iskustvo te činjen-icu koliko su pomoćnici u nastavivažan i kvalitetan oblik pomoći i po-drške učenicima s teškoćama u raz-voju uključenima u redovni sustavodgoja i obrazovanja, Dubrovačko-neretvanska županija iz godine ugodinu značajno povećava sredst-va namijenjena za sufinanciranjeprograma pomoćnika u nastavi, patako sufinanciranje Županije tijekomčetverogodišnjeg trajanja projektaiznosi 37, umjesto obaveznih 15posto ukupnog iznosa.

11GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

1.RUJNA 2017.

Čestitka Župana povodomČestitka Župana povodomČestitka Župana povodomČestitka Župana povodomČestitka Župana povodomKurban-bajramaKurban-bajramaKurban-bajramaKurban-bajramaKurban-bajramaPovodom Kurban-bajrama, župan Nikola Dobro-slavić uputio je čestitku imamu dubrovačkom Sal-kanu ef. Heriću i svim vjernicima islamske vjer-oispovijesti. Tekst čestitke prenosimo u nastavku:Poštovani gospodine Herić,U ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svojeosobno Vama i svim vjernicima islamske vjer-oispovijesti upućujem srdačne čestitke povodomKurban-bajrama, uz želju da ovaj blagdan darivanjai solidarnosti provedete u zajedništvu, radosti i miru.Neka ovo blagdansko vrijeme bude izvor nadahnućai snage te Vas ispuni snagom za sve ono što pred-stoji, a uz puno tolerancije i međusobnog razumije-vanja.Bajram Šerif Mubarek Olsun!

S poštovanjem, Župan Nikola Dobroslavić

TURISTIČKI PROMET U DNŽ

Porast noćenja 12,8 %Porast noćenja 12,8 %Porast noćenja 12,8 %Porast noćenja 12,8 %Porast noćenja 12,8 %U kolovozu 2017. godine na području Dubrovač-ko-neretvanske županije ostvareno je 399.518 dola-zaka, što je 7% više od kolovoza 2016. godine i2.136.933 noćenja, što je 5.8% više nego u kolovo-zu 2016. godine.U osam mjeseci 2017. godine u Dubrovačko-neret-vanskoj županiji registrirano je 1.451.076 dolazakas ostvarenih 6.549.719 noćenja. U usporedbi s 2016.godinom noćenja su u porastu za 12,8%.Od početka godine najveći broj noćenja ostvarili suturisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske,Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Francuske te Sjed-injenih Američkih Država.

LASTOVO

Županija uspješno sufinancira programŽupanija uspješno sufinancira programŽupanija uspješno sufinancira programŽupanija uspješno sufinancira programŽupanija uspješno sufinancira programpomoći u kući starijimapomoći u kući starijimapomoći u kući starijimapomoći u kući starijimapomoći u kući starijima

CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO DNŽ

Novi poduzetnički inkubatorNovi poduzetnički inkubatorNovi poduzetnički inkubatorNovi poduzetnički inkubatorNovi poduzetnički inkubatorZamjenik župana Joško Cebalo sa suradnicimaodržao je sastanak s predstavnicima Centra zapoduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije,pri čemu je bilo riječi o početku realizacije projekta„Izgradnja i opremanje poduzetničko-proizvodnogimpulsnog centra u Pločama“.„Iznimno smo zadovoljni što smo, zahvaljujući us-pješnoj prijavi na natječaj Ministarstva gospodarst-va, poduzetništva i obrta, osigurali 99,84 posto be-spovratnih sredstava za izgradnju Poduzetničkoginkubatora u Pločama, čija je ukupna vrijednostpreko 10,3 milijuna kuna.“, rekao je zamjenik Ce-balo. Podsjetio je i kako je odluka o financiranjudonesena u srpnju, a uskoro se očekuje i potpisi-vanje ugovora o provedbi projekta te dodao kakoće Županija i dalje poticati razvoj poduzetničkih inku-batora. Na sastanku je istaknuto kako postoji i in-teres drugih gradova i općina za izgradnju poduzet-ničkih inkubatora, prije svega Metkovića i Korčule,za koje će se također ići s prijavom projekta u svrhudobivanja sredstava iz EU fondova.Djelatnici Centra za poduzetništvo su zamjenikažupana na sastanku upoznali i s radom Centra iulogom u razvoju poduzetništva, pri čemu je istak-nuto da je u potpunosti ostvaren osnovni cilj inku-batora, a to je razvoj poduzetnika u svrhu njihovogsamostalnog izlaska na tržište.

CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO DUBROVNIK

Subvencionirano korištenje poslovnihSubvencionirano korištenje poslovnihSubvencionirano korištenje poslovnihSubvencionirano korištenje poslovnihSubvencionirano korištenje poslovnihprostora u Poduzetničkom inkubatoruprostora u Poduzetničkom inkubatoruprostora u Poduzetničkom inkubatoruprostora u Poduzetničkom inkubatoruprostora u Poduzetničkom inkubatoruCentar za poduzetništvo Dubrovnik otvorio je Javni poziv za prikupljanje zahtje-va za subvencionirano korištenje poslovnih prostora u Poduzetničkom inkubato-ru Dubrovnik. Tekst Javnog poziva u nastavku:Poduzetnički inkubator Dubrovnik ponovo otvara svoja vrata poduzetnicima počet-nicima koji posluju do 3 godine. Naime, oslobođena su dva uredska prostora naadresi Vukovarska 16, Dubrovnik pa se pozivaju poduzetnici početnici da seprijave i ostvare pravo na subvencionirani prostor te stručnu i savjetodavnu po-moć. Javni poziv nalazi se na web stranici Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik,a za detaljnije informacije možete se obratiti Centru za poduzetništvo d.o.o. natelefon 418-401 ili putem e-maila dcp@dcp.hr.

JEDAN OD NAJVAŽNIJIH PROJEKATA ZAŽUPANIJU

Započela izgradnjaZapočela izgradnjaZapočela izgradnjaZapočela izgradnjaZapočela izgradnjaCentra za djecu sCentra za djecu sCentra za djecu sCentra za djecu sCentra za djecu steškoćama o razvojuteškoćama o razvojuteškoćama o razvojuteškoćama o razvojuteškoćama o razvojuNakon što je u lipnju između Dubrovačko-neretvanske županije, Doma zdravlja Du-brovnik i tvrtke Tonikom potpisan ugovor,započeli su radovi na izgradnji Centra zadjecu s teškoćama u razvoju – jednom odnajvažnijih projekata za županiju.Ukupna vrijednost građevinskih radova, čijije rok završetka 180 dana, je oko 4,5 milijunakuna, a većinu sredstava je osigurala Du-brovačko-neretvanska županija, dok je Domzdravlja Dubrovnik nositelj cjelokupne inves-ticije.Inače, novi Centar za djecu s teškoćama u razvoju će biti izgrađen na Medarevu,prostoru barake u kojoj je prostor koristila Udruga „Dva skalina“, a koji nije bioadekvatan potrebama. U novoizgrađenom centru će biti prostor za fizikalnu ter-apiju, radionice, dnevni boravak, sanitarni čvor i svi ostali potrebni sadržaji upotpunosti prilagođeni djeci i njihovim roditeljima.

Pročelnica UO za međugeneracijskusolidarnost, branitelje i obitelj NinaSkurić posjetila je Udrugu “Val” na Las-tovu, koja je korisnik sredstava Du-brovačko-neretvanske županija za su-financiranje programa “Dnevni bora-vak, pomoć i njega u kući starijim oso-bama”. Tom prigodom pročelnicaSkurić susrela se s voditeljicom UdrugeAnnette Mufić-Trojković, koja jepročelnicu upoznala s načinomprovedbe programa “Dnevni boravak,pomoć i njega u kući starijim oso-bama”. Na sastanku je bilo riječi i opoteškoćama s kojima se članoviUdruge susreću tijekom provedbe pro-grama te o prijedlozima kako ga un-aprijediti. Predsjednica Udruge AnnetteMufić-Trojković istaknula je kako joj jedrago što je Županija prepoznalavažnost potrebe sufinanciranjaovakvog programa te naglasila pozi-

tivne rezultate provedbe, prije svegaznačajan doprinos poboljšanju kvalitetesvakodnevnog života starijih osoba koježive same. Inače, Dubrovačko-neret-vanska županija je u 2017. godini iz Pro-računa izdvojila ukupno 329 tisuća kunaza program “Dnevni boravak, pomoć injega u kući starijim osobama na po-dručju Dubrovačko-neretvanske žup-anije. Osim lastovske Udruge “Val”, Žup-anija je sredstva za sufinanciranje dodije-lila i udrugama “Dobra” i “Otac AnteGabrić” iz Metkovića, “Blage ruke” iz Sl-anog i “Dnevni boravak – pomoć i njegau kući za starije i nemoćne osobe” izPloča. Potporom ovim udrugama Du-brovačko-neretvanska županija nastojipridonijeti smanjenju socijalne iskl-jučenosti starijih osoba, a istovremenoomogućuje zapošljavanje slabozapošl-jive skupine žena tj. gerontodomaćicakoje pružaju socijalne usluge.

12 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAOPĆINA ŽUPA DUBROVAČKANa temelju članka 34. Statuta Općine Župa dubrovačka (Službeniglasnik Općine Župa dubrovačka 08/09 i 06/13) i članka 26. Od-luke o socijalnoj skrbi Općine Župa dubrovačka Jedinstveni up-ravni odjel Općine Župa dubrovačka objavljuje

JAVNI POZIVza podnošenje zahtjeva za raspored sredstava zapotporu obiteljima na području Općine Župadubrovačka, a za kupnju knjiga i ostalog školskogpribora djeci koja su redovno upisana u školsku godinu2017./2018.

I.Općina Župa dubrovačka isplatit će potporu obiteljima s područjaOpćine Župa dubrovačka za svako dijete koje se redovno školujeobiteljima čiji iznos ukupnih mjesečnih primanja ne prelazi 2.000,00kuna po članu obitelji.(Pod obiteljima podrazumijevaju se isključivo roditelji i njihova djeca.)Potpore obiteljima iznose:500,00 kuna po djetetu za osnovno obrazovanje od 2. do 4. razreda700,00 kuna po djetetu za osnovno obrazovanje od 5. do 8. razreda1.000,00 kuna po djetetu za srednjoškolsko obrazovanje

II.Zahtjevi za ostvarivanje prava iz stavka I. ovog poziva podnose seOdsjeku za društvene djelatnosti i kulturu Općine Župa dubrovač-ka, Vukovarska 48, najkasnije do petka, 15. rujna 2017.g. Uz zahtjev je potrebno priložiti:- preslike osobnih iskaznica oba roditelja,- potvrdu djeteta o redovnom upisu u školsku 2017./2018. g.,- potvrde o primanjima roditelja za tri mjeseca koja prethodemjesecu podnošenja zahtjeva

(kod razvedenih roditelja potvrdu o primanjima roditelja kojem jedijete povjereno pravomoćnom sudskom odlukom za tri mjesecakoja prethode mjesecu podnošenja zahtjeva i pravomoćnu sud-sku odluku o razvodu braka kojom je utvrđena visina alimentacije)- rodni list djeteta predškolske dobi(u svrhu dokazivanja broja članova obitelji )- potvrda o statusu redovnog studenta(u svrhu dokazivanja broja članova obitelji )- preslik broja tekućeg računa

III.Općina Župa dubrovačka isplatit će iznos iz članka I. za svako di-jete koje se redovno školuje jednoroditeljskim obiteljima i djeci bezoba roditelja bez obzira na visinu ukupnih mjesečnih primanja.

IV.Zahtjevi za ostvarivanje prava iz stavka III. ovog poziva podnosese Odsjeku za društvene djelatnosti i kulturu Općine Župa du-brovačka, Vukovarska 48, najkasnije do petka 15. rujna 2017.Uz zahtjev je potrebno priložiti:- preslik osobne iskaznice roditelja,- smrtni list roditelja- rodni list djeteta- potvrdu djeteta o redovnom upisu u školsku 2017./2018. g.,- preslik broja tekućeg računa

V.Za ostvarivanje prava iz stavka I ovog Poziva podnositelji zahtjeva(roditelji) ne smiju imati dugovanje prema Općini Župa dubrovačka.

VI.Nepotpuni zahtjevi , kao i zahtjevi koji se ne dostave u zadanom rokuodnosno ne zadovoljavaju navedene uvjete, neće se razmatrati.

Srebreno, 4. rujna 2017.g.

U MALOM ZATONU I NA NUNCIJATI

Novouređena igralištaNovouređena igralištaNovouređena igralištaNovouređena igralištaNovouređena igralištaspremna za najmlađespremna za najmlađespremna za najmlađespremna za najmlađespremna za najmlađeVrijednost radova na oba dvaigrališta, a koji su uključivalipripremu terena, postavljanje novihdječjih sprava i sprava za vanjskovježbanje, je 520 tisuća kunaGradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković, zamjenice gradonačelnikaJelka Tepšić i Orlanda Tokić te privremenipročelnik Upravnog odjela za obrazovan-je, šport, socijalnu skrb i civilno društvoMiha Katičića sa suradnicima obišli su5.rujna novouređena dječja igrališta uZatonu Malom i na Nuncijati.Radovi na oba dječja igrališta započelisu u drugoj polovici kolovoza, a kako jetom prilikom najavljeno, završeni su uroku, do početka nove školske godine.“Moram iskazati veliko zadovoljstvo real-izacijom ovog projekta, ali i činjenicomda imamo novo igralište koje mogu jed-nako koristiti i mještani Zatona, ali i djecaiz obližnjeg vrtića. Odmah po preuziman-ju vlasti kazali smo kako ćemo srediti četiridječja igrališta, prva dva Zaton i Nuncija-ta su sređena, a u procesu su još dvaigrališta u Mokošici za koje očekujemoda će biti gotova tijekom listopada”, ka-zao je gradonačelnik Mato Franković pri-likom obilaska novouređenog dječjegigrališta u Zatonu dodajući kako igralištei u Zatonu i na Nuncijati zadovoljavaju isve sigurnosne aspekte.

Prilikom obilaska novouređenogdječjeg igrališta, gradonačelnikFranković, zamjenice gra-donačelnika Jelka Tepšić i Orlan-da Tokić u pratnji pročelnika Up-ravnog odjela za obrazovanje,šport, socijalnu skrb i civilnodruštvo Miha Katičića te ravnatel-jice Dječjih vrtića Dubrovnik BojeMilan Mustać obišli su i dječji vrtiću Zatonu Malom kako bi sepobliže upoznali s uvjetima ukojima radi i djeluje ovaj vrtić kojibroji oko 50 djece.Podsjetimo, na igralištu u Zatonudotrajale sprave za igru zamijen-jene su potpuno novima, koje su prilagođenedjeci vrtićkog uzrasta.Igralište na Nuncijati također je doživjelo ren-ovaciju. Osim ugradnje novih sprava isto je iprošireno, a postavljene su i sprave za van-jsko vježbanje.“Na jednom dijelu sadašnjeg igrališta bio jeboćarski teren koji se nije koristio i bio jezapušten, a uređenjem terena osigurali smoi stanovnicima Nuncijate igralište s modernim

i sigurnim sprava, a koje do sada na ovompodručju nije postojalo”, istaknuo je gra-donačelnik Franković tijekom obilaskadječjeg igrališta na Nuncijati dodajući kakoGrad planira urediti i postojeće igralište zamale sportove.Vrijednost radova na oba dva igrališta, a kojisu uključivali pripremu terena, postavljanjenovih dječjih sprava i sprava za vanjskovježbanje, je 520 tisuća kuna.

13GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

14 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

Četvrta sjednica Gradskog vijeća održala se učetvrtak, 31. kolovoza i trajala je do petka, 1. ruj-na. U dva dana trajanja sjednice raspravljalo se oukupno 24 točke dnevnog reda. Svih 25 vijećnikabilo je prisutno na raspravi. Od najvažnijih temaizdvajamo izmjenu odluke o autotaksi prijevozuza koju se predviđa moguće povećanje dozvolaza taksiranje, izmjene i dopune o organizacijiparkiranja, davanje suglasnosti DURA-i za davanjepozajmice kako bi podmirila dugovanja. Komple-ks Lazareti povjeriti će se na upravljanje tr-govačkom društvu Dubrovačka baština, a rasprav-ljat će se i o aktivnostima izgradnje Groblja Du-bac te o stanju na odlagalištu otpada Grabovica.

Vijećnička pitanja:Marijo Bekić (HDZ) je pitao za pravi red letenja avio-na Croatia Airlinesa. “Imao sam čast s Upravomprovesti pet sat čekajući dolazak aviona za Zagreb,nismo bili obaviješteni da je avion u kvaru”, ogorčenoje rekao Bekić.Gradonačelnik Mato Franković poručio je kako će senakon izbora nove Uprave poslati dopis za sastanaku nadi za boljemu razumu. “Tuga i žalost je kako seCA odnosi prema Gradu i Županiji. Više puta samisticao taj problem, ako se stvari ne poboljšaju ape-lirat ćemo na uvođenje novih prijevoznika”, rekao jeFranković.Marko Potrebica (HDZ) pitao je gradonačelnika dokad će Grad i građani trpjeti maćehinski odnos CroatiaAirlinesa po pitanju zračnog prijevoza? Poručio jekako su cijene letenja za Zagreb i natrag blago šokant-ne. “Neki dan sam trebao letjeti za Zagreb i blagosam se šokirao cijenom karte, a da ne govorimo oprtljazi koja košta dodatnih 100 kuna. Zbog ovoga

sam otišao vidjeti kako se voze Španjolci, usporediosam to sa zračnom udaljenosti od 600 km izmeđuBarcelone i Madrida i vidio kako cijena povratne karteza tu relaciju iznosi 130 eura. Trebamo li čekati daCroatia Airlines propadne kako bi otvorili šampan-jac”, ljutito je poručio Potrebica.Ivan Jelčić (DDS) je imao dva pitanja. Upitao je Mo-košicu i laboratorij za vađenje krvi koji je praktičkinepostojeći. Također je upitao što se može napravitis problemom kanalizacije na Elafitima i prometnompovezanošću otoka s Dubrovnikom?Gradonačelnik Franković odgovorio je kako se čuo sodgovornim koncesionarom koju mu je rekao kakonedostaje kadra za učinkovito obavljanje tih radnji.Na pitanje o Elafitima odgovorio je kako su u proce-su ishodovanja potvrde na glavni projekt za Šipan,Šipansku luku i Lopud.Mladen Gojun (SDP) poručio je kako se stanovnicizgrade u ulici M. Marulića na Lapadu žale na glasnumuziku iz obližnjeg ugostiteljskog objekta i upitao štose može učiniti po tome pitanju. Drugo pitanje seodnosilo na problem zatvaranja privatnog vrtića“Čarolija” i djecom koja će ostati bez vrtića.Franković je poručio kako su upravo dobili nacrt od-luke koja bi omogućila svim ugostiteljskim objektimaizvođenje glasne glazbe do 23:30 sati. “Odluka ćese naći na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Tkobude puštao glazbu poslije toga vremena ostat ćebez javne površine”, upozorio je Franković. Na pitan-je o “Čaroliji” odgovorio je kako nije bio upoznat stim problemom, stupio je u kontakt s vlasnicom vrtićate će ga ona izvijestiti o detaljima te će se nakon togazauzeti na ministarstvu. “Vrtići su već sad prenatr-pani, ali ide nadogradnja Palčice, također gradit ćemoi vrtić u Solitudu”, rekao je Franković.

Željko Raguž (DUSTRA) upitao je što se može na-praviti da vozači Libertasa ne glumešalteraše i na-plaćuju karte što dovodi do kašnjenja polaska auto-busa i je li se cijena karte na šalteru i autobusu možeizjednačiti ? Također je pitao što se radi po pitanjučišćenja kanala u Tetuniji i građana koji strahuju odpoplava?Franković mu je odgovorio kako se slaže oko voza-ča Libertasa te se pozvao na primjere iz drugih eu-ropskih gradova koji su postavili automate na svimstanicama kako bi se kupila karta. Također mu jeporučio da promjena cijene karte neće smanjiti gužve.Za Tetuniju mu je odgovorio kako je poslao dopisHrvatskim vodama koje su nadležne za održavanjekanala.Maro Kristić (MOST) je predložio da se u komunalnired uvede i razina dozvoljene buke te da se predvidekazne za prekršitelje. Nadalje je pitao može li se naćinačina kako bi se trafostanica pored dječjeg igralištana Lopudu izmjestila na drugu lokaciju.Franković je rekao kako će se novom odredbom jav-nih površina ograničiti izvođenje muzike u unutrašn-jim prostorima. Ideja izgradnje trafostanice poreddječjeg igrališta na Lokrumu mu se ne sviđa, ali jetakođer rekao kako u marini postoji jedna slična trafos-tanica i da se nitko oko nje nije pobunio. “Mislim kakoje trafostanica potrebna, ali ako se građani Lopud neslažu, ne mora se ona nikad ni izgraditi. Kao Grad nemožemo utjecati na taj projekt”, rekao je Franković.Ljubo Nikolić (SRĐ) je objasnio kako je Grad donioOdluku o sufinanciranju izgradnje komunalne lučicena Batali. Zbog komercijalne marine ljudi su izgubilisvoje vezove, procjenjuje se da će oko 600 vezovanedostajati. Na kraju je pitao je li Grad u stanju ispoš-tovati sufinanciranje od 10 milijuna kuna.Franković mu je rekao kako će Grad ispoštovati ugo-vore, ali također je naglasio kako nemaju ovlasti nadpomorskim dobrom.Terezina Orlić (DDS) pitala je hoće li se što napravitiu svezi nedostupnosti protokola Gradske uprave zasve osobe s invaliditetom, hoće li se u zgradu grad-ske uprave ugraditi lift?“Koliko smo puta čili kako konzervatori ne daju izgrad-nju lifta u zgradi? Razgovarao sam se gospođomBraća koja mi je rekla da nitko nikad nije pitao njezi-no mišljenje o postavljanju lifta”, rekao je Franković.Nadodao je kako su u postupku izrade projektnedokumentacije naišli i na stare građevinske doku-mente koji su 80-ih godina predviđali izgradnju lifta.Najavio je kako će se moderni, stakleni lift izgraditido sredine iduće godine.Tatjana Šimac Bonačić (SDP) pitala je gradonačelni-ka hoće li u program izgradnje infrastrukture uvrstitipothodnik na Lapadu.Franković joj je odgovorio kako bi volio problemeprometa kod pošte Lapad riješiti s pothodnikom, alipostoji problem. On bi izašao na pola lapadske šet-nice te da se traži drugo rješenje. Privremenom mjer-om je naveo mogućnost privremenog izmještanjazebre prema DOC-u. Traže se najbolja rješenja.Vido Bogdanović (HSS) napomenuo je kako nisusamo ugostitelji jedini uzrok buke u Gradu. Upitao ješto je s nekontroliranim izvođenjem glazbe do 23sata?

Četvrta sjednica Gradskog vijeća

15GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

Franković mu je odgovorio da se slaže s navedenimte da će s novim planom “Recpect the City” rješit.Naveo je da nisu problemi prisutni samo u staroj grad-skoj jezgri.Dolores Lujić (MOST) je pitala što je s obećanim pov-ećanjem plaća u gradskim komunalnim društvimanakon dogovora s koalicijskim partnerima?Franković je rekao da će nakon konsolidacije i no-vog početka krenuti u promjene. “Sva društva za kojese pokaže da dobro posluju, podignuti će im se plaćejer želimo da naši radnici budu zadovoljni, no prijetoga mora postojati naše zadovoljstvo”, rekao jeFranković.Matija Čale Mratović (nezavisna) pitala je kad će sezidine i muzeji otvoriti za noćni rad te zašto je Mini-starstvo odobrilo novi rad žičare iako ništa nisu platiliu gradski proračun?Franković je rekao kako bi bilo dobro da zidine radenoću samo se to treba provjeriti s DPDS-om. Istakn-uo je kako se zidine moraju pripremiti za takav poth-vat. Za žičaru je rekao kako dozvola ne obuhvaćakoncesiju nego tehničke detalje.Ivana Šepak (DUSTRA) pitala je što je s pothodni-kom na Ilijinoj Glavici koji nema uporabnu dozvolu teje pun smeća?Franković joj je odgovorio kako će pothodnik čistitisvaki djelatnici Čistoće te da će uz legalizaciju cestelegalizirati pothodnik s liftovima.Miho Obradović (HNS) je pitao što će biti sa stanovi-ma u vlasništvu grada? “Znate li koliko grad imastanova u svome vlasništvu? Kada se planirarevizija? Također imam informacije da gradskestanove koriste neki poduzetnici koji su većodavno riješili svoje stambeno pitanje”, rekaoje Obradović. Osvrnuo se i na Grabovicu i mo-gućnost produženja odlaganja otpada.Franković rekao kako je revizija stanova u tijekui da će se nakon toga tražiti povrat stanova onihkoji više ne udovoljavaju uvjete. Također je re-kao kako je Grad tražio preuzimanje državnihstanova koje bi stavio u svrhe. Na pitanje Grabo-vice je dogovorio kako će se detaljno o tomeraspravljati na narednoj točci dnevnog reda, alije također najavio njeno zatvaranje do kraja2018. godine.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća gra-donačelnika o raduFranković je dolaskom na vlast najavio tematskuraspravu o radu izvršne vlasti svaka dva mjese-ca na Gradskom vijeću. Istaknuo je kako to nije za-konska obveza, ali smatra kako vijećnici trebaju čutišto predstavnici grada rade.Za govornicom je naveo kako je potpisano 181 ugo-vora za stanove branitelja u Mokošici, preskočili susve prepreke i osigurali novce za dovršetak izgradn-je Lazareta, osigurana su sredstva za sufinanciranjeudžbenika srednjoškolaca po čemu je Dubrovnik prviu Hrvatskoj. Nadalje je naveo kako je nova lokacijaza premještanje azila za životinje izazvala buntstanovnika okolnih naselja te je zbog toga odlučioda neće graditi azil tamo gdje će izazivati nelagodukod stanovnika. Dom umirovljenika u Gružu je naišaona zastoj zbog nepostojanja izvedbenog projekta,najavio je raspisivanje nove javne nabave te da ćerok početka gradnje biti polovica iduće godine. Tak-ođer navodi kako će nadogradnja PŠ Montovjernapočeti u travnju iduće godine, izgradnja novog vrtićau Solitudu za 140 mjesta te najavio obnovu svihvažnijih cesta na području Grada do proljeća idućegodine.Tatjana Šimac Bonačić (SDP) je ustanovila kako jevidljivo da je i prošla administracija radila dobro kadse nastavlja s toliko započetih projekata. Pohvalila jenapore vraćanja pošte i trgovačkog suda u Dubrovnik.Franković joj je odgovorio kako nikad nije rekao da

prošla vlast nije radila ništa, ali je mogla ostaviti višeprojekata. “Ne znam zašto se prije nije potpisalo zaizgradnju 108 stanova, napravio sam to. Također,potpisao sam i za povlačenje EU sredstava, bivši gra-donačelnik to nije smio, ne znam jeste li vi smjeli, alievo ja smijem i valjda je barem radi toga dobro jersam postao gradonačelnik. Što se tiče Trgovačkogsuda, vidite što je karma, Bošnjaković ga je ukinuo,mora ga sad vraćati”, rekao je Franković.Ljubomir Nikolić (SRĐ) rekao je da se vide promjenepo pitanju javnih površina na Pilama, da je bolje negošto je bilo. Rekao je kako podržava projekt “Respectthe city”, ali ga zanimaju konkretne aktivnosti.Terezina Orlić (DDS) pohvalila je izvješće te nadoda-la kako je potrebno zaposliti još više komunalnih re-dara.Prijedlog je prihvaćen uz dva glasa protiv i jedansuzdržan.

Prijedlog odluke o ustrojstvu gradske uprave GradaDubrovnikaFranković je najavio otvaranje novog Upravna odjelaza Europske fondove, regionalnu i međunarodnusuradnju čija je zadaća objedinjenje svih odjela i ko-munalnih društva po pitanju povlačenja novaca iz EUfondova. Također, dodatna zadaća će biti na jačanjeregionalne i međunarodne suradnje čime zamjenjujefunkciju u sklopu UO za poslove gradonačelnika.“Nismo adekvatno iskoristili činjenicu da smo postali

dio Europske unije i da smo prvi europski novac po-vukli prije mjesec dana. Smatram da treba postojatitakav odjel koji će se baviti ovakvim pitanjima. Nećese pojedinačno tražiti projekti nego će to biti dužnostjednog odjela koji će procijeniti projekte važne zanas”, rekao je Franković.Daljnja reorganizacija Upravnog odjela za izgradnju iupravljanjem projektima od sada će se baviti svimprojektima u gradskoj upravi koji će provoditi izraduprojektnih rješenja i voditi procese pribavljanja doku-mentacije za izdavanje građevinskih dozvola te vodi-ti realizaciju.Također, oformit će se novi UO za promet čija će je-dina zadaća biti rješavanje prometa te održavanjegradskih prometnica i izdavanje prometnih suglas-nosti. U sklopu ovoga odjela nalazit će se odsjek zaprometno redarstvo.Grad Dubrovnik će prema novome imati 12 Upravnihodjela s dvije gradske službe.Vido Bogdanović (HSS) rekao je da želi učinkovitugradsku administraciju a da ona ne bude preskupa.Rekao je kako raste gradska uprava te da nije istoplaćati pročelnika ili referenta. Također je naglasiokako u gradskoj upravi ima ljudi koji ne rade apsolut-no ništa te da rade privatne poslove za vrijeme rad-nog vremena.

Miho Obradović (HNS) istaknuo je kako se Frank-ović prije stalno bunio protiv novih zapošljavanja.Franković mu je odgovorio kako je istina da je to go-vorio te istaknuo kako je od 2009. godine zaposlenosvega 64 osobe koje su došle na mjesto 62 osobakoje su otišli u mirovinu. Naglasio je kako će se novipročelnici birati javnim natječajem.Prijedlog je izglasan većinom glasova, tri glasa subila protiv i jedan suzdržan.

Prijedlog odluke o donošenju koncepta Plana uprav-ljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom Grada Du-brovnikaIva Carević Peković (Zavod za obnovu Dubrovnika)voditeljica je izrade Plana za upravljanje povijesnomjezgrom. Najavila je kako se završilo s fazom pripremete je za cilj naglasila identifikaciju problema koje mučepovijesnu jezgru te ih postupno rješavati. Sve bazepodataka bit će na jednom mjestu te je izdvojila sak-upljene podatke o seizmičkoj osjetljivosti pojedinihdijelova Grada. Nadalje je rekla kako je do 2016. go-dine registrirano 516 ugostiteljskih objekata te da jeu tri godine otvoreno 49 novih što je veliko opterećenjeza infrastrukturu. “Kako rastu restorani i kafići sman-juje se broj stanovnika. Zbog toga se mnogi građanisele u druge dijelove grada gdje je mirnije”, rekla jeCarević Peković.Bruno Diklić (Ministarstvo kulture) jedan je od članaPovjerenstva izrade Plana za upravljanje povijesnom

jezgrom te je predstavio koncept izrade. “Ciljplana je očuvanje spomenika, ali u unaprjeđen-je suvremenog života u Gradu. Koncept obve-zuje izvođače da u obzir uzme sve podatke”,rekao je Diklić.Katarina Doršner (HDZ) rekla je kako bi seovakvim tempom ovaj plan mogao usvojiti uroku godine dana.Nenad Vekarić (Nezavisni) je rekao da će ovajplan biti temelj donošenja pametnih odluka zaupravljanje povijesnom jezgrom.Tatjana Šimac Bonačić (SDP) je pohvalilaovakav pristup te zahvalila svim građanima kojisu sudjelovali u ovome projektu.Ljubo Nikolić (SRĐ) je poručio kako ovaj planneće riješiti ključne probleme. “Moramo gledatiovo kao zaokret u sustavu vrijednosti. Ovo ćezahtijevati reorganizaciju svega. Na nama jevijećnicima hoće li ovaj plan postati mrtvo slo-vo na papiru”, rekao je Nikolić.Prijedlog je jednoglasno usvojen.

Prijedlog odluke izmjenama i dopunama Odluke oizradi Izmjena i dopuna PPU-a Grada Dubrovnika,izmjena i dopuna GUP-a Grada Dubrovnika, te Izmje-na i dopuna Detaljnog plana uređenja „Stambenognaselja Solitudo“.Pročelnica Jelena Lončarić objasnila je kako se javi-la potreba za izgradnju vrtića većeg kapaciteta te seu međuvremenu pojavio zahtjev za utvrđivanje čes-tice zemlje. Odluka je samo u tome dijelu promijenje-na te se ništa drugo nije nadodalo.Prijedlog je većinom glasova usvojen.

Prijedlog odluke o dopunama Odluke o autotaksiprijevozu na području i s područja Grada Dubrovni-ka.Franković je istaknuo kako je UO izdao pozitivna inegativna rješenja obavljanja autotaksi djelatnosti. Iztoga razloga drugi stupanj žalbe se podnosi na Min-istarstvo koji može revidirati donesene odluke. Nad-alje je naveo kako prošlom odlukom definirano 225taksi vozila, ali da se u postupcima pred nadležnimtijelima može dogoditi povećanje te da su izmjenomove odluke predvidjeli mogućnost da broj taksista ugradu bude veći od predviđenog.Marko Potrebica (HDZ) je rekao kako nisu politiku

16 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

uvodili u ovu odluku te da se sve dogodilo neovisnoo svemu. “Svi sugrađani koji se smatraju oštećenimimaju se pravo žaliti na Ministarstvo, a ako im se onaodobri, dobiti će pravovaljanu dozvolu”, rekao je Po-trebica.Maro Kristić (MOST) rekao je kako je ovo pomaloupitna odluka te da se u nadležnom odjelu događajuneobične stvari kao na primjer oštećenje auta u os-obe koja ima dozvolu mora se dozvoliti promjenavozila. Nadalje je naveo kako su trojica vozača zboggodina diskriminirana.Vido Bogdanović (HSS) rekao je kako se mora naćinačin sprječavanja djelovanja taksista koji voze nele-galno. Ali također naglasio kako se dozvolama trgujepolitički. “Zna se čiji su taksisti, jedna koncesija značečetiri glasa. Zna se čiji su žuti, plavi i slični taksiji”,rekao je Bogdanović.Franković je ponukan izjavom Bogdanovića izjaviokako on nema svoje taksiste. “Svi taksisti koji ublokirali magistralu za mene su teroristi. Rekli su mineki od njih da su glasali za mene i držali moju slikuu autima. Rekao sam im da će za četiri godine doćineki drugi kandidat te da za njega glasaju. Zauzima-ju cijelu traku, a mi smo mali miševi, mićemo ih gledati. Najbolje je da onaj park-ing ispod žičare damo njima, ako im i tobude malo, dajmo im i Pile”, rekao jeFranković.Vido Bogdanović je rekao kako su onipušteni u potpuni nered i da sad uzima-ju stvari u svoje ruke. Poručio je da ihtreba organizirati te da će tako pošto-vati pravila ili ne biti taksisti.Prvi dan četvrte sjednice Gradskogvijeća završio je u 22:00 sati. Sljedećidan, petak 1. rujna održao se nastavakna kojemu je bilo 19 od 25 vijećnika. Unastavku sjednice raspravljat će se opreostalih 19. točaka

Prijedlog odluke o izmjenama idopunama Odluke o organizaciji inačinu naplate i kontrole parkiranja uGradu DubrovnikuIrena Kričković Labaš (pročelnica) objasnila je kakose glavnina odluke nalazi prošireni dio korisnika kojimogu koristiti ovu uslugu. Također su kroz raznepeticije imali potrebu promijeniti vrijeme zaustavljan-ja s 10 na 15 minuta. Također, promijenila se odred-ba za dobrovoljne darivatelje krvi koji imaju pravo napovlašteni parking, od sada je za muškarce 35 putaili više, a za žene 25 puta ili više.Marko Potrebica (HDZ) je rekao kako su određeniljudi parkirali na Pilama, a za to nisu imali pravo. Iztoga razloga došla je nova promjena kako se ne bi,prema riječima Potrebice, ponavljalo da direktor San-itata dijeli karte mimo pravilnika.Željko Raguž (DUSTRA) je upozorio kako nije točnonaznačeno kakve pogodnosti dobivaju dobrovoljnidarivatelji krvi. Nadalje je rekao kako se ne možeograničiti oni ljudi koji na 15 minuta ostavljaju spen-zu ili je došao nekom drugom svrhom. “Kako ćemoznati tko je taj tko je tamo stao, a prvenstveno seodnosi na kombije koji iskrcavaju goste? Što se tičeparkinga za osobe s invaliditetom na Pilama,predlažem da se policijsko mjesto zamijeni s mjesti-ma invalide, a da oni dođu na mjesto za policiju paćete vidjeti kako više neće biti motora”, poručio jeRaguž.Odluka je usvojena jednoglasno.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za osigura-vanje sredstava Dubrovačkoj razvojnoj agenciji DURAd.o.o. i sklapanje ugovora o pozajmici.Anamarija Pilato (v.d. ravnateljice DURA-e) je potvrdilakako je revizija naišla na nepravilnosti u poslovanju

DURA-e te je zbog toga nastao dug prema dobavl-jačima. Pozajmica će biti u iznosu od 790 tisuća kunas rokom vraćanja od 12 mjeseci.Gordan Špero (HDZ) je poručio kako DURA ne obav-lja svoju osnovnu djelatnost povlačenja novaca iz EUfondova. Upitao je čime će se ona sada baviti ako sesad oformio novi upravni odjel za to?Anamarija Pilato je odgovorila kako DURA ima 13zaposlenih te da će nastaviti s ustaljenom djelatnošćus planom da se okrene tržišnom djelovanju.Miho Obradović je poručio da se stalno govori o ne-namjenskom trošenju te upitao je li to za plaće ili neštodrugo? Nadalje je rekao kako je DURA bilanajzaslužnija za povlačenje pet milijuna kuna za po-trebe jednog projekta.Orlanda Tokić (zamjenica gradonačelnika) je potvrdilaObradovićevu tvrdnju, ali također napomenula kakoza tri projekta nisu dobivena sredstva. Najavila je re-viziju i prijavljivanje na novi natječaj.Marko Potrebica (HDZ) je rekao kao je ovo prva odniza odluka gdje će nova gradska uprava početi sasanacijom. “Mi saniramo najbogatiji grad na planeti.Saniramo nerad, neodgovornost. Indikativno je da

nismo nijednom spomenuli odgovornost Upravnogodjela, pročelnika. Odjednom, postavili su ravnatel-jicu koja ne zna što se događa. Nismo sud i ne želimsuditi. Revizija je utvrdila nepravilnosti, naše je dasaniramo. Sam sa s ove govornice hvalio DURA-u ipogrešno je što neki misle kako samo DURA nijeuspješna. DURA je samo sredstvo za privlačenje sred-stava, a nije ih povukao Grad, kao ni komunalna društ-va”, poručio je Potrebica.Gradsko vijeće je s većinom glasova odobrio poza-jmicu.

Prijedlog odluke o osnivanju i imenovanju Stručnogpovjerenstva za provođenje postupka davanja konc-esije za obavljanje javnog prijevoza u lokalnom lin-ijskom obalnom pomorskom prometu.Povjerenstvo za davanje koncesija za obavljanje jav-nog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom pomor-skom prometu slijedom novog Zakona o koncesija-ma prošireno je za dva člana. Od danas je Povjeren-stvo u sastavu: Vlaho Margaretić (Grad Dubrovnik),Maroje Kolendić (Grad Dubrovnik), kapetan MatoKekez (Lučka kapetanija Dubrovnik), Niki Borovina(Hrvatski registar brodova), Željko Dadić (Županijs-ka lučka uprava), Ivana Kralj (Grad Dubrovnik) i Ilea-na Linić (Grad Dubrovnik).Prijedlog je jednoglasno usvojen.

Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponu-ditelja za obavljanje komunalnih djelatnosti natemelju pisanog ugovora – održavanje javne ras-vjete na području povijesne jezgre Grada Du-brovnika za dvogodišnje razdoblje je jednoglasno

usvojena.

Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditel-ja za obavljanje komunalnih djelatnosti na temeljupisanog ugovora – održavanje javne rasvjete na po-dručju izvan povijesne jezgre Grada Dubrovnika zadvogodišnje razdobljeje povučen s dnevnog reda te će se o njemu odluči-vati na sljedećoj sjednici Vijeća.

Prijedlog zaključka kojim se spomenički kompleksLazaret povjerava na upravljanje i gospodarenje tr-govačkom društvu Dubrovačka baština d.o.o., koje-mu je osnivač Grad Dubrovnik na razdoblje do31.12.2019. godine.

“Tvrtka Baština već je prije osnovana, no do sadanije bila aktivna. Tvrtka će upravljati prostorom, a slije-dom Plana upravljanja Lazareta, koji je prihvaćen odGradskog vijeća, ova tvrtka upravljat će i novcima izEU koji su za projekt Lazareti dodijeljeni Gradu”izložila je dogradonačelnica Jelka Tepšić.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovorao davanju nekretnine na korištenje, up-ravljanje i održavanje bez naknade sdruštvom Dubrovačka baština d.o.o. jeusvojen.

Prijedlog rješenja o sklapanju Ugovora odavanju nekretnine na korištenje bezplaćanja naknade za čest. zgr. 936 k. o.Dubrovnik na adresi Ilije Sarake br.7.

Franković je objasnio kako zgrada ubudućnosti trebala biti dio osnovne školekako bi se uvela jednosmjenska nasta-va.Dolores Lujić (MOST) je poručila da jeravnateljica O.Š. Marina Getaldića reklakako taj prostor nije dobar za preseljenješkole te da će se i tamo uvesti dvosmjen-ska nastava.

Franković je odgovorio kako ne zna zašto ravnatelji-ca odbija takva promišljanja. “Ministarstvo je dalosuglasnost na idejni projekt i tu svaka priča završa-va. Sve ostalo su osobne preference pojedinaca.Nama je prioritet uvođenje jednosmjenske nastave.Ovim projektom će se, uz to, osloboditi i Gimnazija,a zajedno s njima radimo i na projektu sportskedvorane”, rekao je Franković.Prijedlog je usvojen s većinom glasova.

Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o provedbipostupka jednostavne nabave je usvojen uz jedansuzdržan glas.

Izvješće o aktivnostima na izgradnji groblja Dubac.Orlanda Tokić (dogradonačelnica) izložila je kro-nologiju projekta Groblja Dubac čija zavrzlama trajeveć godinama. Rekla je kako groblje ima idejni pro-jekt, ali nema građevinsku dozvolu za cijeli projekt.“Dozvolu ima za pristupni put i potporne zidove. Tosu obje kompleksne i velike građevine. Cesta jezavršena, pri kraju, problemi su nastali zbog činjen-ice da je cijelo groblje planirano na stijeni, pa i hor-tikultura, bilje, stabla... to je izmijenjeno. Problem jena južnom i sjevernom zidu. Podloge nisu bile onekoje su predviđene, izmjenama je trošak narastaopreko 30 posto od planiranog. To nas je iznenadilo,sad kad imamo uvid nema tu ništa sporno, ali seugovor mora raskinuti, napraviti novi projekt i sklopitinovi ugovor. Gradilište je kompleksno i problemi sedogađaju”, rekla je Tokić.Marko Potrebica (HDZ) je rekao kako se sad prvi putjasno govori o radovima i troškovima Groblja Dubac.

17GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

Prema njegovim informacijama prva ukupna cifraizgradnje je iznosila 40 milijuna kuna da bi se do sadapotrošilo 41, a groblje još nije izgrađeno. “Navodnobi trebali do kraja projekta mi i Župa dodatno platiti59 milijuna kuna. Jesmo li mi platili svoje ili ćemo dokraja platiti 100 milijuna kuna? Kad će naši sugrađanidobiti svoja grobna mjesta? “Đuro Lonza (direktor Groblja Dubac) je rekao kako jeto veliki koji trenutačno čeka 1000 građana koji surezervirali grobnice. Poručio je da su riješili sve prob-leme i da su svi troškovi podmireni. Najavio je da bise do 2021 mogle uručiti prve grobnice te da je dosad u groblje utrošeno 54 milijuna kuna za prvu fazudok će drugu od 50 milijuna kuna financirati građanikupnjom grobnica.Vido Bogdanović (HSS) je rekao kako je cijeli projektstavljen na krivo mjesto. Poručio je da su ti svi miliju-ni nejasni.

Izvješće o stanju projekta Izgradnja crpne stanice suređajem za pročišćavanje pitke vode u Komolcu.“Radovi na pročistaču počeli su bez građevinskedozvole, a tek u lipnju 2017. godine ustanovljen jepopis mapa izvedbenog projekta. To znači da je iz-vođač potpisao ugovor na temelju idejnog projekta,što je dovelo do problema između izvođača tvrtkeSuez i podizvođača tvrtke Skladgradnje. Trenutnostanje projekta je na 13 posto realizacije Zbog nji-hovih međusobnih odnosa usporila se dinamika ra-dova”, rekla je Orlanda Tokić.Franković je izvijestio vijećnike kako je na današnjidan u Grad stigao ugovor o raskidu međusobnihodnosa između Sueza i Skladgradnje. Rekao je kakoće doći novi podizvođač te da bi pročišćivač mogaobiti u pogodnu početkom iduće sezone.Miho Obradović (HNS) upitao je predsjednika upraveVodovoda Lukšu Matušića je li spreman podnijetiostavku ako podatak o godišnjem održavanju u izno-su od 20 milijuna kuna nije točan. Lukša Matušić jena upit odgovorio potvrdno.Zoran Čosić (član uprave Vodovoda) je rekao kakoje prije potpisivanja ugovora bivšu upravu upozoriona ovaj trošak. “Troškovi će biti milijun i pol kuna akone bude zbrinjavanja otpadnih voda. Ako bude ondaje to deset milijuna kuna”, rekao je Čosić.Maro Kristić je rekao kako je ovo najkatastrofalnijinačin vođenja postupka javne nabave. “Ako zaistabudemo morali platiti pročistač 400 milijuna kuna, avrlo je izgledno, kao i da EU neće u tome sudjelovati,nama onda ne treba proračun”, ustvrdio je Kristić.Marko Potrebica (HDZ) je rekao kako je u prošlomsazivu gradskog vijeća upozoravao kako će posk-upiti cijena vode te da mu je Vlahušić odgovori kakoobmanjuje javnost. Otišao sam do javne nabave, gdjestoji da su operativni mogući troškovi 22 milijuna kuna.“Bez projekta smo pristali na neko rješenje i da nasnetko može derati 22 milijuna kuna godišnje. Takođ-er, tip pročistača navodno ne čisti teške metale.Hoćemo li mi u nekom roku dobiti povrat sredstava?Nepoznat mi je slučaj da projekt koji je započeo bezpotrebne dokumentacije može dobiti povrat sredsta-va, posebno ako je izvođač izabran na ovaj način”,pitao je Potrebica?Vido Bogdanović (HSS) je rekao kako pročistač nemože riješiti kemijske prljavštine nego samo za-mućenja. Pitao je gdje će ići otpadne vode i je li sadapostoji kompletna dokumentacija?Zoran Ćosić je rekao kako postoje dva principapročistača te da će u drugoj fazi doći dio za kemijskaonečišćenja.Miho Obradović je pitao je li stigao pročistač jer na topitanje nije odgovoreno Potrebici?Zoran Ćosić je rekao da on još nije stigao te da ćedoći kad se oprema ugradi.Mladen Gojun (SDP) “Bilo je grešaka, radovi su stali,

oprema je tu negdje, a službeno nije nigdje. Koliko jete polemike bilo oko pročistača. Jedan dio vaše i mojegeneracije je bio u vojsci, izviđačima i pročišćivali smona prirodan način vodu. Para mi se da smo to prim-ijenili bilo bi brže. Znajući dobar dio situacije, nije svecrno, a ni bijelo. Stalno su problemi s ugovorima. Voliobih znati što je utvrdila revizija?”Mato Franković: ‘Nije sve crno i bijelo, ali možemoreći kako je sve ovdje bilo jako crno, a ako ne crno,onda mutno da se ne vidi prst pred okom. Kad priča-mo o pročistaču, primjer provođenja javne nabaveoko pročistača je bio označen kao najgori u RH, aVodovod je platio penale od oko 300 tisuća. Radovisu započeli bez građevinske dozvole. Što je tu bije-lo? Nije bilo ni potrebne dokumentacije. Muljali su srokovima. Greške su se događale i greške se događa-ju kad netko radi, ali oni se ne mogu raditi pri sva-kom projektu. Pa vas Hrvatske vode penaliziraju uiznosu od 15 milijuna kuna. U ovom trenutku imamo90 predmeta za koje se sumnja da su ikad izvedeni,a plaćeni su.”

Izvješće o stanju pripreme projekta AglomeracijeDubrovnik za prijavu na EU fondove.Orlanda Tokić je naglasila kako se ova tema o pov-lačenju 533 milijuna europskih novaca od straneVodovoda već spominjala. Navela je da se Aglomer-acija sastoji od pročistača za vodu, pročistača fekal-ne odvodnje te ukupne rekonstrukcije vodovodne ikanalizacijske mreže. Navela je kako je potpisan ugo-vor s konzultantskom tvrtkom te da su od Jaspersadobili nekoliko komentara što se tiče zbrinjavanjamulja te pozicija samog uređaja što su rekli u lipnju2016. godine. “Po tom pitanju nisu napravili ništa. UZagrebu su nam prezentirali sve u pola sata, nakončega sam se ispričala jer smo doveli u situaciju RHda ne može povući sredstva. Krajnji rok za izraduprojekta, dobivanje suglasnosti od Jaspersa i preda-vanje dokumentacije je kraj 2018. godine s tim daJaspers uzima rok od oko 5 mjeseci za pregled do-kumentacije”, rekla je Tokić.Marko Potrebica je podsjetio na projekte koji se nisurealizirane te poželio Upravi Vodovoda i dogra-donačelnici sreću, ali zbog procesa procedure mislida je to teško izvedivo ali ne nemoguće.Vicko Begović (Vodovod) je rekao kako objekti morajubiti izgrađeni, ali ako se ne povuku sredstva svi ćemomorati samo to financirati.

Prijedlog zaključka o pokretanju inicijative za projekt

arena LapadMaro Kristić (MOST) kao predsjednik povjerenstvaizložio je trenutačnu inicijativu. Cilj je pokrenuti pre-dradnje za raspisivanje jednog međunarodnog ten-dera za izgradnju stadiona s pomoćnim terenom pre-ko javno-privatnog partnerstva. Napomenuo je daStadion na Lapadu nije potpuno imovinsko-pravnočist te ako rješavanje toga problema potraje moratće se razmišljati o drugim rješenjima.Vido Bogdanović (HSS) je upitao je li lapadski stadi-on dobra lokacija za takav stadion zbog infrastruk-ture. Pozvao sve vijećnike na razumno razmišljanje.Blaž Pezo (HDZ) je istaknuo kako Povjerenstvupomaže veći broj ljudi te da su zaključili da je Lapadnajbolja lokacija za ovakav pothvat.Riki Rosseti je poručio da je ovo već peti put da seraspravlja o stadionu te da je do sada dosta toganapravljeno i da bi bilo šteta da se padne u vodu.Blaž Pezo (HDZ) je proučio planove te rekao kakosvi pokazatelji upućuju da bi stadion na Lapadumogao imati 5000 sjedećih mjesta.Prijedlog je usvojen uz dva suzdržana glasa

Izvješće o stanju na Grabovici i daljnji koraci na du-brovačkom odlagalištuOrlanda Tokić je rekla da je do kraja 2018. godinezakonska obveza zatvoriti Grabovicu te da je u tra-vanj 2016. godine procijenjen kao datum kada nećebiti više mjesta za odlaganje otpada. Nadalje je na-pomenula kako je prema istraživanjima utvrđeno dase u slučaju velikih kiša voda iz Grabovice slijeva naizvorište Omble. Poručila je kako imaju dvije godinekako bi sanirali legalni i nelegalni dio odlagališta.Tatjana Šimac Bonačić (SDP) pitala je kakvo je stan-je vodenih laguna s crnom vodom na Grabovici i imali koja druga lokacija u Dalmaciji gdje će se zbrinjav-ati smeće?Marko Iveković (direktor Čistoće) svjestan je proble-ma laguna na Grabovici i poručio da će se uskorokrenuti u njihovu sanaciju. Također je rekao kako biŠibenik i Zadar trebali dobiti Centre za gospodaren-jem otpadom i da je cilj tamo uspostaviti suradnju.Terezina Orlić (DDS) je rekla kako ih je Europska unijanatjerala da rješavaju probleme otpada i kanalizacije.“Mi to moramo riješiti, kako god, prijevozom, pa koli-ko god da košta, ali trebamo povećati razdvajanjeotpada, kako bi manje plaćali. Moj je apel da što prijesaniramo Grabovicu. Da nam je ona negdje bližepogledu ili na nosu, već bi je odavno riješili”, rekla jeOrlić.

18 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

ZAMJENIK NAČELNIKA IVO RADONIĆ:

Suradnja plave i zelene Hrvatske je neophodna, Pudarina izvrstan primjerSuradnja plave i zelene Hrvatske je neophodna, Pudarina izvrstan primjerSuradnja plave i zelene Hrvatske je neophodna, Pudarina izvrstan primjerSuradnja plave i zelene Hrvatske je neophodna, Pudarina izvrstan primjerSuradnja plave i zelene Hrvatske je neophodna, Pudarina izvrstan primjer

KUPALIŠTE VK CAVTAT SE REDOVITO KONTROLIRA

More izvrsne kakvoćeMore izvrsne kakvoćeMore izvrsne kakvoćeMore izvrsne kakvoćeMore izvrsne kakvoćeSva uzorkovanja mora na kupalištu VK Cavtat tijekommjeseca kolovoza pokazala su kako je more na tompredjelu izvrsne kakvoće.Nakon kratkotrajnog onečišćenja mora, koje se do-godilo u srpnju zbog kvara na pumpi uzrokovanog

MATICA HRVATSKA OGRANAK KONAVLE

Ne propustite ‘’Grudezanciju’’Ne propustite ‘’Grudezanciju’’Ne propustite ‘’Grudezanciju’’Ne propustite ‘’Grudezanciju’’Ne propustite ‘’Grudezanciju’’U prostorijama “Matice hrvatske ogranak Konavle” naGrudi, nedavno je otvorena izložba radova administra-tora portala Gruda.org. Tema izložbe su fotomontažeGrude i grudskih motiva na najrazličitije načine.

Delegacija iz Općine Konav-le predvođena zamjenikomnačelnika Općine KonavleIvom Radonićem, uz zamjen-icu predsjednika Općinskogvijeća Općine Konavle Luci-ju Miljanić Macan, VlahaMuja, tajnika udruge Agrotur-izam Konavle i općinskogvijećnika , Luka Glavinje,proizvođača maslinovogulja, Adriana Kostopeča,Nika Đana, Mirjane Marinovići Lucije Marinović predstavilisu u nedjelju, 3.rujna, našugastronomsku ponudu namanifestaciji “Pudarina” u et-noselu Gajić.

‘’Takve manifest-acije su izvrstannačin suradnje ru-ralnih područjaplave i zelene Hr-vatske kao što suSlavonija, Baranja iKonavle sa svrhomnjihova očuvanja irazvijanja kao od-lučnih turističkih

destinacija koje njeguju tradiciju,običaje i autohtonu gastronomiju kaonajvažnije smjernice održivog razvo-ja’’, rekao je Radonić.Naša delegacija posjetila je prije ovemanifestacije Grad Belišće gdje suih dočekali voditeljica Turističkezajednice grada Belišća Janja Čelik-ović, predsjednik Gradskog vijećagrada Belišća Dario Fletko i djelatni-ca Centra za kulturu Sigmund Rom-berg Tea Kozina, a obišli su i brojneOPG-ove te kušali tradicionalneproizvode poput nadaleko poznatogkulena i kozjeg sira.

velikom količinom nakupljenih masnoća uslijed čega se dio kanalizacije ulio umore, kupalište VK Cavtat je više nego sigurno za kupanje.More je na kupalištu čisto još od 2. kolovoza, ali su bila potrebna tri uzorka zaredom (što su i pokazali uzorci Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neret-vanske županije od 2., 3., i 4. kolovoza) da bi se kupalište moglo i službenoproglasiti sigurnim.Općina Konavle zbog sigurnosti kupača redovno prati kvaliteta mora na svimkupalištima u Konavlima.

Izloženo je dvadeset radova, što je samo dio cjelokupnog opusa, a kako sunaveli autori prva fotografija nastala je 2016. godine.- Inspirirani grudskim načinom života, raznim događajima na Grudi i u okoli-ci, narodom, NK Slavenom, poznatom prekalom i ostalim obilježjima, autorisu postupno stvarali radove nastojeći tako zabilježiti dojmove i emocije kodGruđana i ostalih Konavljana – navode autori Matko Zglav i Romualdo Mil-jak.

19GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Destilator iz 16. stoljećaDestilator iz 16. stoljećaDestilator iz 16. stoljećaDestilator iz 16. stoljećaDestilator iz 16. stoljećaStara ljekarna Male braće među svojim pov-ijesnim izlošcima ima destilator, koji vrijedi zajedan od rijetkih sačuvanih primjeraka, a potječeiz 16. stoljeća. Djelomično je nagoren i istrošen

UDRUGA MLADIH SV. MIHAJLO DUBROVNIK

Dubrovnik ugostio slavonske osnovnoškolceDubrovnik ugostio slavonske osnovnoškolceDubrovnik ugostio slavonske osnovnoškolceDubrovnik ugostio slavonske osnovnoškolceDubrovnik ugostio slavonske osnovnoškolceČetrdeset i troje osnovnoškolaca iz slavonske općine Ernestinovo boravilo je prošlitjedan u Dubrovniku. Petodnevno besplatno ljetovanje organizirala je Udrugamladih sv. Mihajlo koja se pobrinula da, osim zabave i kupanja, djeca upoznaju ipovijest našeg Grada.Sjemenište Dubrovačke biskupije, u kojemu su djeca u pratnji učiteljica i majki bilasmještena, bio je polazna točka za obilazak zidina, vožnju žičarom i brodom, pos-jet muzejima, akvariju i popodnevne radosti na lapadskim plažama. Večernji pro-gram bio je rezerviran za druženje s mladima u prostorijama njihove Udruge uLapadu, ali i za glasnu podršku malonogometnoj ekipi Udruge na turniru sv. Mi-hajlo.

Dječji smijeh tijekom cijelog boravka, ali i suzezbog rastanka na završnoj večeri, dovoljan supokazatelj uspješnosti projekta kojemu je cilj biopriuštiti djeci ono što si sami ne mogu. Međutim,mladi iz Udruge ističu da su pravi dobitnici zapra-vo oni i da se sav njihov trud u provedbi projektavišestruko isplatio.Iz Udruge mladih sv. Mihajlo također zahvaljuju ibrojnim sponzorima koji su prepoznali vrijednostprojekta i na razne načine nesebično sudjelovaliu njegovoj provedbi te se nadaju da će svi zajed-no nastaviti surađivati kako bi mogli nastaviti sprovedbom ovog i sličnih projekata.

KINOOKUS - OKUSI DRUGAČIJE KINO

Djeca s planine NapfDjeca s planine NapfDjeca s planine NapfDjeca s planine NapfDjeca s planine Napf

Program “Okusi drugačije kino” nastavljen je ove srijedeu kinu Visija, projekcijom filma “Djeca s planine Napf”.Priča je to o jednom sasvim drugačijem odrastanju, naplanini s popisa UNESCO-ove prirodne baštine, u svi-jetu bez računala i interneta gdje se za dopisivanje jošuvijek koristi papir i olovka. Školarci u bogatoj Švicar-skoj svakog dana deset kilometara pješače do škole,nisu opsjednuta Facebookom, a omiljene igre su im oneu prirodi. Uz to, ova djeca suvereno upravljaju svim pol-joprivrednim strojevima, pomažu na farmama svojihroditelja i žive život koji je gradskoj djeci potpunonezamisliv. Kino Visija

od upotrebe, pa je pravočudo da je sačuvan i daje našao mjesto u muze-jskoj postavi. Destilacija(lat. destillatio), separacijs-ki postupak kojim se is-paravanjem, pa konden-ziranjem pročišćavalo ka-pljevine, poznata jeodavno, pa je vjerojatno uljekarni u upotrebi bio ineki stariji destilator, kojinije sačuvan. Uz destila-tor tu se nalaze sve drugepotrebne sprave za desti-laciju raznih tvari. Inače, ustaroj ljekarni još je jedandestilator, iz 16. stoljeća,ali samo kao skica uizloženoj knjizi frank-furtskog liječnika AdamaLonicera izdanoj u Frank-furtu na Majni 1577. Knji-ga se zove: „Kreuterbuch,künstliche Conterfey-tunge der Bäume,Stauden, Hecken, Kreu-ter, Getreyde, Gewürtze.“

Fra Stipe Nosić

20 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

U OKVIRU MEĐUNARODNE ISTRAŽIVAČKE RADIONICE

Posjet Znanstvenoj knjižniciPosjet Znanstvenoj knjižniciPosjet Znanstvenoj knjižniciPosjet Znanstvenoj knjižniciPosjet Znanstvenoj knjižniciU tijeku je međunarodna istraživačka radionica podnazivom „Pojava renesanse u Dubrovniku: Petar Marti-nov iz Milana, Onofrije da la Cava i prekojadranski hu-manistički krugovi“, koja se od 4. do 9. rujna održava uDubrovniku. Radionica ima istraživačko-edukacijski kar-akter i predstavlja prvi dio trodjelnog ciklusa u suradnjis doktorskim programima sveučilišta u Lausanni i Brnu.Tema svake radionice usko je vezana uz povijesni kar-akter grada u kojem se odvija, pa je tako dubrovačkausredotočena na pojavu humanističkih i renesansnihoblika u urbanom kontekstu, odnosno, na njezina prvadva istaknuta aktera u području likovnih umjetnosti i ar-hitekture.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ

Dubrovački Vrtovi SuncaDubrovački Vrtovi SuncaDubrovački Vrtovi SuncaDubrovački Vrtovi SuncaDubrovački Vrtovi Suncanosioci „Znaka sigurnosti“nosioci „Znaka sigurnosti“nosioci „Znaka sigurnosti“nosioci „Znaka sigurnosti“nosioci „Znaka sigurnosti“Na prigodnoj svečanosti, održanoj 1. rujna u Oraš-cu, predsjednik Dubrovačkog Crvenog križa dr.Vicko Mihaljević uručio je predstavnicima HotelaDubrovački Vrtovi Sunca ploču pilot projekta „Znaksigurnosti Hrvatskog Crvenog križa“.Riječ je o projektu kojim se želi povećati razina sig-urnosti turista koji borave u hotelima, kampovima,odmaralištima i plažama na području RepublikeHrvatske.„Znak sigurnosti Hrvatskog Crvenog križa“, čijuprovedbu je podržalo i Ministarstvo turizma, dod-jeljuje se turističkim objektima koji zadovoljavajustandarde sigurnosti Hrvatskog Crvenog križa kojise odnose na: osposobljavanje turističkih djelatni-ka za pružanje prve pomoći; opremljenost pomagalima za pružanje prve pomoći; organizaciju spasilačke službe na plaži objekta;informiranost osoblja i gostiju o prevenciji rizika i postupcima u kriznoj situaciji.Dubrovački Vrtovi Sunca drugi su turistički objekt u Hrvatskoj koji je ispunio sve potrebne standarde. Iskrene čestitke! Ž. Šimunović

Radionica u Lausanni bit će vezana uz srednjovjekovnu sa-mostansku kulturu, a ona u Brnu uz feudalno-dinastički kar-akter umjetničkog pokroviteljstva. Polaznici radionice - dok-torandi i studenti diplomske razine studija - s voditeljima suposjetili Znanstvenu knjižnicu 4. rujna gdje su analizirali iz-vorne tekstove (posebice ugovore za nesačuvana djela dva-ju majstora), sačuvana djela i arhitekturu Dubrovnika drugečetvrtine 15. stoljeća. Rad u Dubrovniku još će se odvijati uprostorima Poslijediplomskog središta Dubrovnik Sveučiliš-ta u Zagrebu, u Državnom arhivu, Zavodu za povijesneznanosti HAZU, te na samim spomenicima (Knežev dvor,Velika i Mala Onofrijeva fontana, samostani dominikanaca iMale braće). Radionicu organiziraju Filozofski fakultetSveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti; Filozo-fski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest – Poslije-diplomski doktorski studij medievistike; Sveučilište u Lausanni,Odsjek za povijest umjetnosti – doktorski studij medievistike;i Masarykovo Sveučilište u Brnu, Odsjek za povijest umjet-nosti – Centar za ranosrednjovjekovne studije. Ana Pendo

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

37GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

RITMO DE SALSA

Sjajan provod na Cubamonte festivaluSjajan provod na Cubamonte festivaluSjajan provod na Cubamonte festivaluSjajan provod na Cubamonte festivaluSjajan provod na Cubamonte festivalu

Članovi Udruge Ritmo de Sal-sa sudjelovali su na trećemizdanju međunarodnog festi-vala Cubamonte 2017., koji seod 1. do 3. rujna održao ucrnogorskom Sutomoru. Najedinstvenom festivalu u sja-jnoj organizaciji podgoričkeplesne škole Buena Vista su,uz Dubrovčane i druge hr-vatske salserose, sudjelovalii salserosi iz Crne Gore, Srbije,Bosne i Hercegovine, Make-donije, Italije, SAD-a...Na radionicama su Du-brovčani produbili svoje znan-je iz plesanja salse, bachate,kizombe, sona, timbe, urbankiza, reggaetona, salsatona,bachatanga, ali i naučili poneš-to o povijesti afro kubanskihplesova kao što su oggun, oya,ochosi, ochun, obatala, palo,yemaya…Posebno su bile zanimljive ra-dionice koje su vodili kubanskiplesači Fredyclan Garcia Batis-ta, Yeni Molinet, Liudmila Rod-riguez Silva, Orliandys MinosoJimenez te Yuliet EstradaLinares.Nije nedostajalo sjajne zabaveza rasplesanu dubrovačku sal-sa ekipu, jer su sjajni partyji u

jedinstvenom ambijentu pješča-nih plaža, mora i zvjezda-nogneba dodali posebnu dražovom hvaljenom festivalu. In-ače, udruga Ritmo de Salsanakon povratka s Cubamontefestivala nastavlja sa salsa par-tyjima u Caffe baru Promenada,lokalu u Uvali Lapad koji je post-ao njihova ljetna plesna reziden-cija. Naravno, jesen se bliži, a snjom i novi početni tečaj salse.Sve informacije o Udruzi udruzimogu se pronaći na službenojFacebook stranici i Instagramprofilu @ritmodesalsadu-brovnik.

38 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

ZELENI FORUM, EKO FON, ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI

Kreativne radionice u MokošiciKreativne radionice u MokošiciKreativne radionice u MokošiciKreativne radionice u MokošiciKreativne radionice u Mokošicipočetkom školske godinezapočele su, ovih dana, inaše kreativne radionice i uEko centru i u Eko parku uMokošici. One su otvorene zasvu djecu i mlade MokošiceRijeke dubrovačke iGrada,Održavat će se pet-kom predvečer, subotom ilipraznikom. Kreativne radion-ice su na temu izrade recikli-ranih sapuna, zatim pravljen-ja raznih domaćih džemova,sadnje lavandi i ruzmarina,učenje salvetne tehnike ipravljenja lavandinih jas-tučića. Sve kreativne radion-ice će za djecu biti besplat-

ne. O rasporedukreativnih radi-onica djeca ćebiti obaviještenaputem naše FBstranice EKocentar ZelenoSunce & EkoOmblići, putemmedija i naoglasnim tabla-ma u Eko cent-ru i Eko parku uMokošici.

Izlet na SupetarIzlet na SupetarIzlet na SupetarIzlet na SupetarIzlet na SupetarU sklopu ljetnog projekta EkoOmblića “Otoci, more, gale-bovi i mi” Eko Omblići su pos-jetili otočić Supetar-mali orni-

Sasušene sadnice na ulazu uSasušene sadnice na ulazu uSasušene sadnice na ulazu uSasušene sadnice na ulazu uSasušene sadnice na ulazu uMokošicuMokošicuMokošicuMokošicuMokošicu- Sasušene sadnice (40 kom) oko Reciklažnog dvorištanisu lijepa slika na ulazu u Novu Mokošicu - poruke sukoje su nam ostavili putem našeg Zelenog telefona EkoFona 020 453 850 i usmeno naši brojni Mokošani. Dijeli-mo ljutnju i gnjev naših Mokošana i molimo odgovorne dase odmah očituju u svezi ovog našeg eko apela.

Zašto seZašto seZašto seZašto seZašto seposjekaoposjekaoposjekaoposjekaoposjekaorogač?rogač?rogač?rogač?rogač?Zašto se posjekao zdravirogač u Mokošici - pitajunas s ogorčenjem Moko-šani, ponajviše iz UliceMarina Kneževića 4 i 2 , ami - ovim putem - pitamonadležne službe GradaDubrovnika. Građani sunam se obratili i putemnašeg Zelenog telefonaEko Fona 020 453 850 i usmeno u našem Eko centru u Mokošici. Dijelimomišljenje naših sugrađana kako u zadnje vrijeme se više sječe stabala uMokošici nego sadi, a trebalo bi se više saditi.

tološki rezervat nadomak Cavtata. I to do-brotom agencije Adriana iz Cavtata i njez-inog vlasnika Nika Miljasa. Zahvaljujemoagenciji Adriana i Niku Miljasu nagostoprimstvu i prekrasnom izletu.

Voditeljica Jadranka Šimunović

39GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Nezaposlenosti zaboravljivostBaš kako je rekla predsjednica države; nije vladasmanjila nezaposlenost, nego su je smanjili saminezaposleni, bježeći u tuđinuNa svečanom otvaranju graničnog prijelaza na Ivanici,naš gradonačelnik nije htio pružit’ ruku i slikat’ se s pred-stavnicima Trebinja. Neka se oni lijepo slikaju! Još senisu ni pokajali, niti zatražili oprost od čeljadi iz Grada,što su nas mjesecima bubali iz svih oružja u proteklomratu.Tako su Trebinjci svečano otvorili svojmoderni granični prijelaz, a naši će drugiput.Trebinjski mediji su ovo nazvali skandal-om. A, što se oprosta tiče; oni djecu u školiuče, da se mi njima moramo ispričat’, jersmo mi njih napucavali. A nikako oni nas.Bilo je i prijedloga, da nam zabrane dola-zak u Trebinje, pa neka pokrepamo odgladi i neimaštine.Ili, zamisli ti, da se sagradi zid između nas.Neki vjeruju, da bi većina naše čeljadi, utu svrhu, rado donirala, barem jednu vrećucimenta susjedovim zidarima.Velika većina građana je podržala naše-ga gradonačelnika, ali ima i onih, što birado, da nam je već jučer počelo - sutra.Kako bi mogli masovno tamo, u njih ić’ ushoping ili na dobar, a jeftin objed. Ili po-pravljat’ aute za male solde. Ili stavljat’ oneskupe zube na šarafe.E, pa ti sad’, poslije ovega, ako ti basta,pođi zubaru u Trebinje i otvori usta... iliostavi mehaničaru auto… Radije bi patiou neimaštini i gladi.Njemački mediji prenose svojim čitatelji-ma i gledateljima riječi našega ministraturizma, kako bi Hrvatska ove godine tre-bala izbrojit’ 100 milijuna turista. Ali,spomenuli su i “tamnu’’ stranu hrvatskeljetne bajke; zemlji fale radnici, osobito na sunčanomJadranu. Fale nam kažu, kuhari, uslužno osoblje,čistačice i odgajatelji djece, a nema dovoljno ni građev-inara i zdravstvenoga osoblja.Znaju oni dobro i razlog; to nam je sredila Europska un-ija, odnosno sloboda kretanja.A Hrvati se baš vole slobodno kretat’. Kažu, svi se poma-mili za soldima i zdimili u Njemačku; ne samo oni mladi,s velikim školama, nego i zidari, kuhari i medicinskesestre. Imaš dojam, da nam doma nešto fali. Doduše,

plaća nam jes’ mizerna, ali srećom, radimo pocijeli dan, pa je nemamo kad’ potrošit’.I dok Nijemci pišu, da se naši političari s timproblemom očajnički bore, u nas se vjeruje,kako se vlada s tim problemom - očajno bori.Baš kako je rekla predsjednica države; nije vla-da smanjila nezaposlenost, nego su je sman-jili sami nezaposleni, bježeći u tuđinu. Pa nekigataju, kako će ovo uskoro postat’ zemlja pen-zionera, političara, i inih korisnika državnih jas-ala. A od te populacije sigurno nam ne prijeti -odljev mozgova.Druge brine, ‘ko će plaćat’ troškove za uvezeneradnike, makar to bili i manje zahtjevni Filipinci. Osobito Filipinke!Tako pišu, za našu sudbinu zabrinuti Nijemci, koji su uvezli mil-ione mladih, ugroženih ratovima i glađu, kako bi EU radnoj sna-zi, još više smanjili nadnice, pa onda, kad ni’ko više ne bude

htio radit’ za puko preživljavanje, nabavit’će oni još jeftinije robove?Još jedna nogometna zvijezda s amnezi-jom, ili naški rečeno... još jedna društvenozaslužna, zaboravljiva ‘rvatina, na suđenjunogometnoj kremi u Osijeku. Još jedan ve-liki nogometaš nepovratno zaražen epi-demijom zaboravljivosti. Stručnjaci pre-poručuju, da se velike solde, nikako ne sm-ije dirat‘ golim rukama.Umalo žrtva atentata u Hercegovini, nogo-metni tata-mata, opet na sudu nije biozadovoljan sučevim pitanjima. Nikako da tajsudac shvati, što smije, a što ne smije pitat‘njegove svjedoke. Uz to su ga još izbacili izsudnice. A nakon što su svi viđeli, kako je sdvije štake jedva uspio uć‘ u sudnicu, do-godilo se čudo; prohod’o čovjek, ostavioštake i izaš’o iz sudnice, bez njih. Aleluja!!Onda je, gladan od naporna dana, odveosvoju ekipu advokata na objed. Iza tega jejoš stig’o i na svadbu svoga prijatelja, jedi-noga TV voditelja, koji je osuđen za plaćan-je ljubavnih usluga kokainom. Tamo je, ona-ko teško ranjen, na bini rasplesan, pjev’opopularnu pjesmu,”Moja Hercegovina”.Naša predsjednica države, neće u NewYork, nego planira posjet Moskvi. Čim jojruski kolega zakaže termin. Upućeni misle,da je to bolje, nego da tamo ide naš prem-

ijer mirotvorac, koji navija za Ukrajinu i njihovo mirnu reintegraciju.Vjeruju i da će ona svojom pojavom oduševit‘ prvoga Rusa, paće on odma‘ naredit‘, da sjeverni krak plinovoda, zavrnu i pre-bace preko nas. Ako njezina pojavnost ne bude dovoljna, moždamu se ispriča za pohod na Staljingrad, Pavelićeve ustaške vojske,kad‘ su pomagali Hitleru. A možda i za Titovo kočuto NE, njimadragom, drugu Staljinu. Ko zna?Ali, zato se zna, da će Zagrepčani, u zamjenu za jednoga Marša-la, dobit’ sedam sekretara SKOJ-a i narodnog heroja, Ivu LoluRibara, popularno zvanog Janoš Bekrija Pecaroš. Spomen nanjih u nekom parku, svojim građanima je obeć’o zagrebački gra-donačelnik, na dan preimenovanja Trga Maršala Tita, u Trg Re-publike Hrvatske.A za vrijeme promjene imena trgu, nije bilo značajnih protesta uZagrebu, osim što se, nepoznati kupač u Primoštenu, nenajav-ljeno, a u znak protesta, prošet’o ulicom u kupaćim gaćicama,skrojenim od zastave bivše države. Govore, petokraka mu bila,točno nasred guzice. Sudeći po komentarima, tamošnja čeljadnije baš bila oduševljena provokacijom, a mnogi su zaprijetili inasiljem. Neki su se pitali, ‘oće li policija reagirat’, jer kažu, radipetokrake se je ginulo. Drugi ne znaju, za što bi to policija treba-la reagirat’? Koji je to točno zakon kupač prekršio? Jedino bimogli pripazit’, da zakon ne prekrše oni, što ne vole njegovekupaće gaćice. Jer, u nas je pravda svima dostupna. Sva‘k može,kad god poželi, da je uzme u - svoje ruke!

40 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIŽENA CIJENA dvosobni stan6 kat neboder,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, 195.000 eura

Dom zdravlja 4 sobni stan, pogodnoza turizam, 104m2

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000 eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju, 159.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000 eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

SUPER PONUDA VRBICA poviše mag-istrale 2.300m2 građevnozemljište,lijepi pogled 135 eura/1m2, ili310.000 eura

NOVO U PONUDI ŽUPA ,Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170 eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 118.000 eura

Trsteno građevno zemljište, ispodceste kod crkve, 1.100m2 samo105.000 eura

JEFTINO ,Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 270.000 eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visokoprizemlje s terasom, ure-dan i održavan, otvoren pogled /109.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka /212.800 eura (popust na gotovinu)

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom uDubrovačkom Primorju / 375.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI / 34m2, ren-ovirani stan s dvije sobe i balkonom uzgradi s liftom, 2. kat / 75.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,

www.dubrovnikrealestate.info

Prodajem kuću selo Mikulići, Konavlekod Dubrovnika, tri kata x 36 m2, plusvrt oko 100 m2, magazin 70 m2, tara-ca. 200000 eura. Potrebno uređenjekuće. Ujedno kupujem kuću ili stan uDubrovniku ili okolici. 095 358 6335.

Iznajmljujem dvosoban stan 47m2.S.Cvijića (Šipčine) na duže vrijeme,može s garažnim mjestom ili bez. 098640 736.

Prodaje se dvosobni stan 70m2 u No-voj Mokošici, useljiv, dvoetažni, mo-gućnost renoviranja u dva manja. 091725 4885

Dvoje studenata traže jednosoban stanna području grada. Ploče iza Grada iPila za vrijeme akademske godine. 098164 2445.

Iznajmljujem stan za zaposlenika (7osoba) u Župi Dubrovačkoj od 1.10.+385 91 9124 348

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

POSAO(ponuda/potražnja)

Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciranognamještaja: kutne garniture, fotelje, kauči,stolice, autosjedala, unutrašnjost plovilaitd... Dolazimo na Vašu adresu na područ-ju grada i okolice. 095 399 3059.

Izrada i servis roleta, komarica, rolo itrakastih zavijesa. 091 147 2794gkrizmanic@gmail.com

Čišćenje đardina i okućnica, pituravan-je ograda, persijana, povoljno. 098 9312558.

Magistra turizma piše diplomske sem-inarske maturske i druge iz područjazemljopis turizam i ugostiteljstvo. 098931 2558.

250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVINSKUPARCELU U RIJECI DUBROVAČKOJ / Zakonkretnog kupca, cca. 500m2 za gradn-ju obiteljske kuće, ispod magistrale

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgradena području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

41GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

Vrtlarske i slične radove obavljam. 091937 4727.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Prodajem novu kadu 180 x 80 sa pos-toljem i oblogom. Vrlo povoljno K 450.098 906 5160.

Prodajem komplet spavaću sobu uodličnom stanju i badanj za vino 1200litara plastični ili mijenjam za manji 091595 6901.

Kolekcionar povoljno kupuje razgled-nice Dubrovnika, Mljeta, Konavala do1925. 091 731 6034.

Prodajem KŠK - Holštajn bijelu kobilu,ujahanu, školovanu, s muškim ždrebe-tom starim 4 mjeseca + opremu za ja-hanje. 098 906 6021.

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu ľ cola, ekspanzionu posudu50 l., kompletnu zapornu armaturu zapeă i radijator. 6500 kn. 098 595 051

POMOĆ I NJEGATražimo gospođu/gospođicu za pripo-moć starijoj ženskoj osobi u Cavtatu.Nudimo besplatan stan; ostalo podogovoru. 020 425 344.

OSOBNI ODNOSI 18+UDOVICA IRIS 55 Usamljenaudovica,napaljena najviše želim up-oznati muškarca koji je za brz sexy sus-ret. Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

IVANA 21 Ja sam Ivana, imam 21 god-inu, slobodna sam, iskrena i uzbuđe-na. Napaljena sam za sve poze. Spremise za pustolovinu! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

LJUBICA 55 Uzbuđena starija dama,napaljena za sve. Volim sve poze ispremna sam dati sve od sebe da senađemo! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

IRENA 45 Ja sam rastavljena, želim

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

upoznati muškarca koji je za akciju i brzspoj. Prostor i auto imam. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

DOMINA KLAUDIJA 50 Voliš dominant-ne dame koje su spremna za akciju.Javi se brzo. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

ZGODNA MARICA 69 Ja sam baka,imam 69 godina, volim sve u seksu, alinajviše mlađe muškarce. Neka mi seoni jave! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

OZBILJNA LEA 40 Ako si iskren, želišvezu, ja sam žena za tebe. Javi se dase upoznamo. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

SEXY SANDRA 22 Volim izazove u sek-su i spremna sam na sve. Družimo sekod mene, jesi za??? Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

JOSIPA 60 Vatrena, napaljena dama,uvijek za akciju spremna i čekammuškarca da me zadovolji u mom kre-vetu. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

UDANA TINA 33 U lošem braku, želimljubavnika da me zadovolji diskretno!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

UDANA RENATA 45 U braku sam, jakomi je loše, želim sexy ljubavnika za zad-oljstvo u svim pozama! Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

BAKA HELENA 63 Možda sam starija,ali sam jako atraktivna. Želim upoznatimlađeg za seks i avanturu. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:

36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

SEKSI STUDENTICA ANA 23 Ja samAna, imam 23 godine, slobodna samdjevojka, plavuša, želim seks i avantu-ru kod mene... Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

STROGA DANIJELA 44 Gospodaricasam u pravom smislu riječi i želim up-oznati muškarca koji je za akciju kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

USAMLJENA KARLITA 36 Ako si ozbil-jan, želiš vezu, susret i druženje, javi seda se upoznamo. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

DEBELA GOGA 36 Ako ti ne smetajumoje obline, javi se za seks i druženje.Prostor imam. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

UDANA SANDRA 30 Jako samvatrena u krevetu i želim up-

oznati muškarca koji će biti mojljubavnik. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

GORDANA 45 Rastavljena sam i ovimputem želim upoznati muškarca zapovremene susrete kod mene. Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

LANA 23 Ja sam Lana, 23 su mi god-ine, slobodna sam i želim pronaći deč-ka samo za uživanje i neobavezne sus-rete. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

ISKUSNA ANICA 60 Volim mlađe i želimupoznati muškarca koji je za susret ibrzi seks. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+).

42 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

SURADNJOM NA MEĐUNARODNOM PROJEKTU UDRUGA SVEOSTALO JE GLAZBA ULAZI U OBILJEŽAVANJE PETOG ROĐENDANA

Dubrovačka udruga dio programaDubrovačka udruga dio programaDubrovačka udruga dio programaDubrovačka udruga dio programaDubrovačka udruga dio programameđunarodnog seminara klasične glazbemeđunarodnog seminara klasične glazbemeđunarodnog seminara klasične glazbemeđunarodnog seminara klasične glazbemeđunarodnog seminara klasične glazbeDubrovnik, 2. rujna 2017. - Dubrovačka udruga Sve ostalo je glazbasvoju petu godišnjicu postojanja počela je obilježavati s Prvim međun-arodnim seminarom klasične glazbe Ardea (Čapljina, Bosna i Herce-govina). Riječ je projektu čiji je nositelj Centar za obrazovanje i kulturuAkademija iz Čapljine, a koji se realizirao u partnerstvu s Udrugom Sveostalo je glazba te Ustanovom Gallus iz Slovenije, uz podršku fondaEuropske unije Creative Europe. U Čapljini su tako punih osam danaokupilo pedesetak mladih glazbenika iz cijeloga svijeta koji su poha-đali seminare četvorice uglednih glazbenika i profesora: Arnulfa vonArnima (klavir), Gorana Končara (violina), Davida Grigoriana (violončelo)te Dubrovčanina Maroja Brčića (gitara), koji su u sklopu seminara održalii uspješne koncerte.Predsjednica Udruge Sve ostalo je glazba Ivana Jelača u prostorijamaAkademije Čapljina održala je prezentaciju dosadašnjeg rada udrugeističući kako je misija Udruge približiti klasičnu glazbu mladima, pogo-tovo onima koji imaju averziju prema klasičnoj glazbi jer im djeluje

strano. Cilj naših eduka-tivnih glazbeno-scen-skih kolaža je pokazatikako se i s klasičnommože postići suvremeniscenski izričaj te kako“ozbiljna” glazba s vre-menom ne gubi ni vrijed-nost, ni značaj, nikvalitetu, ali ni mo-gućnost uživanja recip-ijenata i izvođača u njoj,dodala je Frana MarijaVranković. Jelača iVranković, zajedno sosam stipendista semi-nara u crkvi sv. FranjeAsiškog u Čapljiniodržale su glazbeno-scenski kolaž Sve osta-lo je glazba, koji je modificirana verzija kolaža kojim su se prviput predstavili javnosti u Sponzi početkom rujna 2012. godine.

DUBROVNIK U POZNO LJETO

Violinistica Đana Kahriman nastupila u DvoruViolinistica Đana Kahriman nastupila u DvoruViolinistica Đana Kahriman nastupila u DvoruViolinistica Đana Kahriman nastupila u DvoruViolinistica Đana Kahriman nastupila u DvoruViolinistica Đana Kahriman nastupila je kao solistica na koncertu Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra koji se održao prošloga petka u Kneževom dvoru. Riječ je opetom koncertu Međunarodnog glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto, a njime

je ravnao glazbeni direk-tor Christoph Campes-trini. Na programu suSimfonija br. 4 u F duruLuke Sorkočevića, Sim-fonija br. 38 u D duru, K.504 “Praška” W.A.Mozarta, dok ćemosolisticu čuti u romanciza violinu i orkestar Thelark ascending R.V. Wil-liamsa.Đana Kahriman rođenaje 1989. godine u Du-brovniku. Višestruka jedobitnica prvih nagradana Državnim natjecanji-

ma učenika i studenata glazbe i plesa te nameđunarodnim natjecanjima Etide i skale uZagrebu, Rudolf Matz u Dubrovniku, Beethovenu St. Poeltenu, Verdi note u Rimu i Međunarod-nom violinističkom natjecanju u Astani. Dobitni-ca je nagrade Stjepan Šulek za izvedbu Piazzol-linih Godišnjih doba na zatvaranju 64. Du-brovačkih ljetnih igara, uz gudački orkestar Hr-vatske glazbene mladeži pod vodstvom PavlaZajceva. Usavršavala se na seminarima kod ug-lednih pedagoga kao što su Leonid Sorokow,Marina Sorokowa, Goran Končar, Armin Sešek,Grigorij Zhislin, Alexander Vinnitski, Zakhar Bron,Boris Kuschnir, Viktor Tretyakov. Od 2011. član-ica je Zagrebačkih solista, a od 2015. koncertnamajstorica Dubrovačkog simfonijskog orkestra.Realizaciju Međunarodnog glazbenog festivalaDubrovnik u pozno ljeto pomažu Grad Du-brovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika,Zračna luka Dubrovnik, Valamar Riviera, Jadran-ski luksuzni hoteli, Hoteli Maestral, Austrijski kul-turni forum te Nportal. Renata Roman,

Dubrovački simfonijski orkestar

MEĐUNARODNI GLAZBENI FESTIVAL DUBROVNIK U POZNO LJETO

Program u znaku Italije oduševio Knežev dvorProgram u znaku Italije oduševio Knežev dvorProgram u znaku Italije oduševio Knežev dvorProgram u znaku Italije oduševio Knežev dvorProgram u znaku Italije oduševio Knežev dvorKoncert Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra, održan 5.rujna,okupio je brojnu publiku u Kneževudvoru. Nakon nekoliko godinapauze, u Gradu je gostovao uspješ-ni klarinetist Radovan Cavallin, dokje orkestrom ravnao Stefan Sand-erling. Ovaj njemački dirigent većtreću godinu za redom dirigira kon-certima na Međunarodnomglazbenom festivalu Dubrovnik upozno ljeto.Koncert je započeo uvertiromRossinijeve opere Talijanka u Alžiru,nakon čega je publika imala pril-iku poslušati solista u koncertnojfantaziji za klarinet i orkestar podnazivom Vedriana. Riječ je o djelu M. Manganija koji je kombinirao teme opera na-jvećeg opernog skladatelja svih vremena, Giuseppea Verdija. U drugom dijelu kon-certa uslijedila je Mendelssohnova Simfonija br. 4 u A duru, poznata kao Talijanska.Klarinetist Radovan Cavallin dobitnik je brojnih nagrada na međunarodnim natje-canjima, nastupio je na više od 400 samostalnih koncerata u SAD-u, Italiji, Velikoj

Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Japanu,Kini, Portugalu, Španjolskoj, Kolumbiji i brojnimdrugim zemljama. Cavallin je nastupio i kaosolist sa Stingom tijekom turneje Symphonicitys Orquestra Filharmonica de Gran Canaria, ukojem je od 1989. godine glavni klarinetist.Također, trenutno je i umjetnički ravnatelj Aga-ete klarinet festivala, VIMM i Ciparskog klari-netskog festivala. Održao je više od 60 majstor-skih tečajeva diljem svijeta. Sinoćnjim nastupomu Kneževom dvoru oduševio je mnogobrojnupubliku izvedbom Verdiane nakon čega ga jepublika pljeskom dodatno izvodila pred orke-star i tražila glazbeni dodatak.Sljedeći koncert Međunarodnog glazbenog fes-tivala Dubrovnik u pozno ljeto je u četvrtak 7.rujna. Dubrovački gitarist Maroje Brčić će održatirecital u atriju Kneževa dvora s početkom u 21sat.Realizaciju Međunarodnog glazbenog festiva-la Dubrovnik u pozno ljeto pomažu Grad Du-brovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovni-ka, Zračna luka Dubrovnik, Valamar Riviera,Jadranski luksuzni hoteli, Hoteli Maestral, Aus-trijski kulturni forum te Nportal. Renata Roman

43GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

Piše: MarijaĐanović

PRIPOVIJES NADUBROVAČKUJelinaJelinaJelinaJelinaJelinamiljenicamiljenicamiljenicamiljenicamiljenicaJeli je spjegala kakoje pola kokoši usupjeri, a ostalo upadeli, pa ako hoćeneka je tako nosidoma. Jele se ribal-tala od jada i jedva prekomportalaovaj okazionNeka je buna gori na ulici. Neko ima bitjauče.-Iz zlijeh usta ne more nego zla riječ izit. Tosu tugaljiva čeljad, mojemunskih obraza, lju-di od ništa, nahvao. Njih nerazum vodi,sjeme prokleto, bit će potištenjaci vazda.Grijeha i zle srjeće previše ima na ovom svi-jetu. Zlo se ne može skrit. Pokajat se trije-ba! – grmilo je.To Jele žena Mara crjevjara viče na postijeraJakova, šijuna od bokuna, ako ga samo vidikako se vrti oko njezine kuće, obraze ćemu izdrijet.- Ove sentencije davam sada za sve vijeke,vjekova, - vikala je Jele.Ispod botice u blizini ulaznih vrata hranilaje pretilu kokoš. Svako jutro mijenjala joj jeošćele da joj stelja bude čista. Kokolala je is njom razgovarala ko da je čeljade. Živinapostade toliko pitoma da je za Jelom išla izkapunare u komin. Toliko su Jele i kokošbile nerazdružive. Neki dan su vrata ostalaotvorena, pa je ima bit kakav farabut ukro.Doznala je Jele od Dživulina da je topostijerova petegula, jer se hvalio što imaza objed i da ničijem ne manjka.- Srce se veseljaše, apetit otvori, kad pomis-lim na to. A neću pit ni vina na agrestu,-akvijeto se Jakov. Kad je čula što je sotoku-cin ofabriko, utjerala ga je s ulice na saločui dobro nadepala po škini. Ukopečio se odstraha kad je zasajala vrata da ne može izać.Faca mu se škicala, a kapelatu još nije nidobio.- Nijesam mogla vjerovat da si kapač toučinit. Nećeš odavde izić dok mi istinu nerečeš. Imala sam fidancu od tebe, a ti hala-mutiš i baviš se lupeštinom,- grmjela je Jele.Prolazile su ure, a postijer nikako da priz-na. Ozirao se kako pobjeć, ali sve je bilo skaćaturom zatvoreno, pa i funjestre. Jele jeproponjala da skupa pođu po kokoš, na štoje na kraju pristo. Na ulazu hi je dočekalaJakovova žena, greza rospija. Ispaventalase. Jeli je spjegala kako je pola kokoši usupjeri, a ostalo u padeli, pa ako hoće nekaje tako nosi doma. Jele se ribaltala od jadai jedva prekomportala ovaj okazion. Uzdis-ala je bijedna spovjedajući:-Prije bi izdahla nego se njenim mesomzaložila. Daj mi vode rusate da se rekuper-am,- zvala je ćer.-Lupeži! Dalje od našeg dvora zli nemiri!Koje martorijo! Dobro nijesam iz pameti iz-išla,- jadikovala je.Prošla je i koja godina, a Jele još kokoš nijeokusila ni varenu ni pečenu. Nije mogla zab-oravit svoju miljenicu.

IZLOŽBA “O(B)RISI PROSTORA”

Četiri osječka umjetnika u Art radionici LazaretiČetiri osječka umjetnika u Art radionici LazaretiČetiri osječka umjetnika u Art radionici LazaretiČetiri osječka umjetnika u Art radionici LazaretiČetiri osječka umjetnika u Art radionici LazaretiIzložba „O(b)risi prostora“, na kojoj su pred-stavljeni radovi četvorice osječkih umjetni-ka: Marija Čaušića, Roberta Fišera,Vladimira Freliha i Domagoja Sušca, otvore-na je u utorak, 5. rujna u galeriji Otok Artradionice Lazareti.Odabrani umjetnici na prvi pogled ne dijeleistu umjetničku poetiku, ali se u njihovimradovima može uočiti provodna nit kojaraznolikost pristupa čvrsto drži oko središ-nje osi. Naglasak je kod izloženih radovastavljen na ispitivanje (unutar)prostornihmogućnosti medija.Robert Fišer u posljednjih je nekoliko god-ina vjeran slikarstvu, ali ga razrađuje nanačin da slika nerijetko postaje objekt; onaulazi u prostor ponekad postajući instalaci-jom. Njegove slike ne prikazuju prostor većtraže s njim komunikaciju tako da se nag-lasak ne stavlja na prostor slike, nego nasliku u prostoru.Vladimir Frelih se u trokanalnoj video-insta-laciji GRB-u bavi prostorom boje, odnosnomogućnosti prostornih odnosa koje odab-ranim bojama može proizvesti. Osnova jerada RGB optički model koji sadrži tri boje -crvenu, zelenu i plavu - čijim miješanjemnastaje bijela. Ovaj se optički model koristiu elektroničkim medijskim sustavima za re-produkciju boja i proizvodnju pokretnih sli-ka. Projiciranjem svake boje RGB sustava

iz posebnoga izvora prema zajedničkoj toč-ki na kojoj se reproducira slika Frelih stvarastatičku dinamiku koristeći temelj medijskihpokrenih slika za reproduciranje one nep-okretne.Radovi Marija Čaušića skice su i bilješkeza imaginarne objekte monumentalnih di-menzija koje umjetnik u mediju grafike,kojim se inače bavi, ne može realizirati.Domagoj Sušac, inače slikar i grafičar, uposljednje je vrijeme dvodimezionalnemedije zamijenio promišljanjem objekatau prostoru koje će i ovom prilikom izložiti.Izložbu možete pogledati u Galeriji Otok do15.9. radnim danom (pon - pet) od 11- 21sat. Programe i aktivnosti ARL u 2017.podržavaju Ministarstvo kulture RH, GradDubrovnik, Zaklada Kultura nova i Nacio-nalna zaklada za razvoj civilnog društva.

VELIKA PRIČA O IDEOLOGIJSKOM DRESIRANJU ČULNOSTI I EMOCIONALNOSTI ČOVJEKA

Othello u režiji Zlatka Pakovića u LazaretimaOthello u režiji Zlatka Pakovića u LazaretimaOthello u režiji Zlatka Pakovića u LazaretimaOthello u režiji Zlatka Pakovića u LazaretimaOthello u režiji Zlatka Pakovića u LazaretimaU četvrtak 7. rujna u 20.30održat će se u Art radioniciLazareti predstava Shakes-pearova Othella s pod-naslovom Nezakonitaliturgija, u produkciji zadar-skog Teatra VeRRdi. OvoShakespearovo djelo nasvoj prepoznatljivi brehti-janski političko-estetskinačin obrađuje dramaturgi redatelj Zlatko Paković.Paković je diplomirao naKatedri za pozorišnu i radiorežiju Fakulteta dramskihumetnosti u Beogradu.Razvio je osobenu poetikužestokogŕ političkog kaza-lišta, naglašenogŕ ludičkogizraza. Kazalište je za nje-ga neraskidiva cjelina es-tetskog i društvenog čina. O njegovoj pred-stavi “Ibsenov Neprijatelj naroda kao Brech-tov poučni komad” - za koju je dobionajprestižniju europsku nagradu za projektkazališne predstave, International IbsenScholarship 2014 - Hans-Thies Lehmannpisao je kao o posve novom načinu tu-mačenja Brechtovog nasljeđa.Njegove najutĽĺcajnije autorske kazališnepredstave: “Ubiti Zorana Đinđića”, “Ibsen-

ov Neprijatelj naroda kaoBrechtov poučni komad”,“Enciklopedija živih - umjet-nička intervencija u srbijan-skoj i kosovskoj stvarnosti”,“Filosofija palanke - Božićnioratorij Radomiru Konstan-tinoviću”, “Kapitalizam,geometrijskim redomizložen”, “Don Quixote ili štosu danas vjetrenjače i odak-le vjetar puše”.Objavio je romane “Soba zajedan krevet” i “Zajedničkipepeo”, zbirku pjesama“Dnevnik pjevanja”, knjigeeseja “Anatomija nacional-ističkog morala” i “O autori-tarnoj savjesti”.Othello - Juraj ArasDesdemona - Hrvojka Be-

govićJago - Aras/BegovićGlas Sinjorije - Vilim MatulaKor - Zlatko PakovićGlazba: “Jagov koral”: Ivo Ivić / Juraj ArasSonet 66 “Sit svega toga”: Pero Gotovac“Othelov crnolabuđi pjev”: J. S. Bach -Muka po Ivanu.Glazbena obrada, oblikovanje tona i svjet-la Juraj Aras.

44 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

FELJTON BROJ 195

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plaže - nekad (1)Dubrovačke plaže - nekad (1)Dubrovačke plaže - nekad (1)Dubrovačke plaže - nekad (1)Dubrovačke plaže - nekad (1)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Buža ili Sv. Jakov? Banje ili Lokrum? Šulić, Danče iliLapad? Ovisno o tome jeste li ljubitelj stjenovitih ilišljunčanih plaža, gužva vam ne smeta ili pak više odsvega uživate u osami pored mora i pjesmi cvrčaka,plaža u Dubrovniku i njegovoj bližoj okolici ima dosta.Iako su brojni dubrovački hoteli uglavnom više-manje“privatizirali“ plaže i već se godinama bore s domaćimljudima i gostima u izvan hotelskom smještaju koji seusude kupati na njihovim plažama, mjesta za prostrije-ti ručnik, uhvatiti malo boje i brčnuti se u plavom

Jadranu još kod nas srećom ima. No budući da seželite odmoriti ne treba vam raspravljati sa zaštitari-ma o tome zašto ne smijete prostrijeti ručnik nabeton uz more, nema druge nego odlučiti se zaneku od dubrovačkih plaža na koju hotelski lancine polažu prava, a ulaz je još uvijek slobodan.Ja sam sigurno jedan od rijetkih koji svakodnevnoidem na kupanje: ljeti na plažama Lokruma ili La-pada a zimi u hotelu „Hilton Imperijal“.I tako sam se pred par dana otišao kupati na novuplažu u Lapadu. Službeno se zove „Sunset beach“.Još jedno strano ime za neki naš turistički objekt.Zašto barem nije „Sunset beach Sumartin“?More je bilo malo hladno ali je zato bilo ugodnosjesti u jednom od njihovih brojnih kafana (restora-na) i popiti kafu.Inače, kad sam došao s istočne strane i ušao naplažu mislio sam da sam došao u neki holivudskipark. Prostor koji je do sada bio zatvoren ograd-ama i stablima sada se otvorio i omogućio da sekroz taj dio plaže ugodno šeta - posebno onimakoji imaju malu djecu. Jest da su neka stablaposjećena ali mi je Siniša Jerosimić (direktor ovogobjekta, inače moj student) osobno rekao kako slije-di nastavak radova te kako će se posaditi još mnogo drveća i ureditiokoliš i uvesti još mnogo drugih zabavnih sadržaja. Drugim riječimaDubrovnik je dobio jednu „svjetsku“, ponavljam „svjetsku“ plažu. Tkonije pošao u Lapad ovu plažu vidjeti - treba svakako otići.

I tako pijući kafu gledao sam kako danas izgleda ova plažapa je u mislima usporedio sa onom kako je izgledala prijegodinu dana ili sa onim slikama plaže „Sumartin“ pred 50 ili100 godina. Razlika je „između neba i zemlje“. I u tom mo-mentu promislim kako bi mogao o dubrovačkim plažamapisati u ovoj kolumni. To više i zato što sam pred par godi-na i tiskao knjigu „Dubrovačke plaže - nekad“. I evo, danas- uvodni dio o dubrovačkim plažama. U slijedećim kolum-nama biti će puno slika paža kako su nekad izgledale.

UvodPlaže su nekad, a i danas, bile jedan od glavnih motivazašto turisti odlaze u neko turističko mjesto. A gdje najbolje

koristiti „sunce i more“ ako ne na plaži.Dakle, lijepe i dobro uređene plaže jedan su od važnih uv-jeta svake turističke ponude, a Dubrovnik i Dubrovačka riv-ijera imaju ih bezbroj. Razlozi zašto su naše plaže poznatepo čitavom svijetu su toplo i kristalno čisto more pa se onda

opravdava onaj često korišteni slogan: „Hrvatska,Mediteran kakav je nekad bio“. Jest da se ponekaddogodi da nam plaže nisu za kupanje iz bilo kakvihrazloga ipak možemo reći da su čiste.Dubrovčani su se odavno brinuli kako bi im plažebile uredne i ugodne za kupanje pa o tome govorebrojni zapisi o aktivnostima raznih udruga (poseb-no turističkih) oko izgradnje novih ili uređenja starihplaža.Osim ugodnog ambijenta na plažama kupači su tikoji stvaraju posebnu atmosferu na njima. Tako naprimjer na Dančama se igra nogomet, u Šulićakarte, na Lokrum idu pretežno stanovnici stare grad-ske jezgre a u Lapadu djeca vole skakati po plo-većim „zabavnim otocima“ ispred hotela „Adriat-ic“.Mnoge slike u ovom feljtonu upravo govore o tojatmosferi i raspoloženju kupača, ali isto tako i omodi onog vremena. Koliko je među njima „našečeljadi“, a koliko domaćih ili stranih gostiju, teškoje procijeniti.Plaža „Sumartin“ danas

Plaža „Sumartin“ nekad

45GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

Priredio: Nikša Violić

BAŠTINA

Znamenitosti KoločepaZnamenitosti KoločepaZnamenitosti KoločepaZnamenitosti KoločepaZnamenitosti KoločepaSrednjovjekovne obrambene kule uzdižu sena svim važnijim uporištima otoka. Koločepje svakog mjeseca bio obavezan obilazitiknez Šipana i četiri dana bi stanovao u kući,takozvanoj „Fantinova Kučiština“. Ruševineostataka ove kučištine nalaze se na sjever-noj strani otoka, prema Zatonu. Koločep je1673. god. imao 48 obitelji sa 227 stanovni-ka. Godine 1910. na otoku je bilo79 kuća sa237 stanovnika. Iz popisa stanovništva od2011.g. na otoku živi 48 obitelji sa 165stanovnika. Na Koločepu je ladanjsku kućuimao poznati pomorac i brodovlasnik sa Šip-ana, Vice Skočibuha, a 1544.god. gradio jeljetnikovac Miho Menčetić. Ivan Sorkočević1582. god. gradi na otoku kuću, a LukaSorkočević 1520.g. Proširuje, nadograđuje,svoju ladanjsku kuću. Polja, vinograde iladanjsko – gospodarske kuće na Koločepuposjedovale su obitelji Đorđić, Zamanja,Ranjina, Sorgo, Držić itd. Kasno gotički slikar

Ivan Ugrinović uz Blaža Jurjeva Trogiraninajedan je od osnivača dubrovačke renesan-sne škole. Od velikog broja radova koje jenaslikao, ostao je sačuvan samo „Poliptih sBogorodicom“, iz 1434.g. koji se nalazi ucrkvici Sv. Antuna opata iz XIV.st. u DonjemČelu. Neposredno u blizini seoskog putaizmeđu Gornjeg i Donjeg Čela, nalazi se vi-soka obrambena kula s krovištem i isturen-im nadstrešnicama visoka je oko 14. m. aširoka 4 m. Ulaz u kulu je sagrađen visokoiznad zemlje. Kula je služila stanovništvu dase skloni od napada Turaka i gusara. NaKoločepu je i toreta, stambeno – gospodar-ska prizemnica. Sa njene stražnje strane jevrt, a sa prednje strane kule nalazi se dvor-ište i ograđeni su visokim zidom. Ljetniko-vac i posjed dubrovačkog nadbiskupanalazio se iznad male luke, između rta Buli-nok i Malog Raca. Na kraju zaseoka Mašesinalaze se ostaci stare kuće koja je bila viso-ka oko 10. m. Narod ju je nazivao kućanekog kneza. Naokolo se nalaze puškarnice.Ispred kuće je malo dvorište ograđeno vi-

sokim zidom. Vrt vile Lo-vor je iz 1924. i građen je ibaziran na domaćojtradiciji. Najljepši i najcjelo-vitiji primjer ladanjske ar-hitekture je dobro očuva-na vila Rusko sagrađenau novije vrijeme u DonjemČelu. Sagrađena je naistaknutom položaju najugozapadnom dijeluuvale. Jednokatna stambena vila u čijemprizemlju su gospodarske prostorije. Perivojje većih dimenzija s glorijetom nad morem,šetnicama, terasom, odrinama. Vila jeograđena visokim zidom. Na obali se nalaziorsan i pristanište za jahte i barke. Pristupzgradi je oblikovan dugom pergolom, nat-kritom šetnicom koja vodi do ulaza u zgradu.Na otoku se nalaze poznate vile Kuzlaniće-va i Gombaševa, te ladanjsko gospodarskisklop Dražić. Sada na otoku Koločepu uGornjem i Donjem Čelu živi 67 obitelji i165stanovnika.

FESTIVAL SOLI U STONU

Šest dana za svačije gusteŠest dana za svačije gusteŠest dana za svačije gusteŠest dana za svačije gusteŠest dana za svačije gustePrvi Festival soli Ston, organiziran pod pokrovitel-jstvom Općine Ston,TZ općine Ston, Dubrovač-ko-neretvanske županije, TZ Dubrovačko-neret-vanske županije i sponzora, te u suorganizacijidubrovačke Udruge Amorette i Solane Ston i VilaKorune, završio je 1.rujna.Kroz šest dana festivala (od 27.kolovoza do 1.ruj-na) Stonjanima i njihovim gostima ponuđen jeraznovrstan program - od radionica za djecu,prezentacije vina i domaćih proizvoda, craft piva,uz koncerte jazz-a, nastupe folklora i klapskupjesmu, te posebnu večer posvećenu MarinuDržiću koji je 1553. godine radio kao pisar u Solani,a u svjetlu činjenice da se ove godine obilježava450 godina smrti.l. Realizaciji programa pomoglisu Dom Marina Držića i Kulturno društvo Aster,TZ zajednica Dubrovačko primorje koja je orga-nizirala Dan meda i nastupe Klape Staglin i KUD-a Lijerica, te Gastro shop Pomalo koji je predstav-io hrvatske craft pive. Dubrovački sommelieri uorganizaciji tvrtke Eventlab Dubrovnik prve su

UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK

Izložba Izložba Izložba Izložba Izložba Svjetlo i tama MediteranaSvjetlo i tama MediteranaSvjetlo i tama MediteranaSvjetlo i tama MediteranaSvjetlo i tama Mediterana Matka Trebotića Matka Trebotića Matka Trebotića Matka Trebotića Matka Trebotića

večer prezentirali četirinajpoznatije vinskesorte našeg kraja i čakšezdeset vina. Nastupilisu i KUD Stoviš - Glaz-ba Ston, KUD Ponikovs-ka poskočica i Bijelimaškari iz Putnikovića,a glazbeno podsjećan-je na 80-te priredio jeBuco Pende i grupa Sig-ma.Dio festivala bile su i ra-dionice za najmlađekoje je organizirala Mje-sna knjižnica Ston 28. i29. kolovoza kad su djeca bojajući sol izrađivala slike, dok je u četvrtak 31.kolovo-za akademska slikarica Ivana Selmani Dražić vodila radionicu “Uzmi škartoc soli”i podučavala djecu kreaciji loga.Završnu večer obilježio je koncert jedne od ponajboljih dubrovačkih klapa - Subre-num i odlična atmosfera u povijesnom ambijentu solane uz stonske školjke kojimaje bio posvećen gastronomski dio Na kraju je prikazan film “Kap vode zrno soli”Vinka Brešana i Studija 3LHD koji je sačinjavao prezentaciju Hrvatske na EXPOizložbama u Japanu 2005. i Španjolskoj 2008.godine.

prije bio, osjetna je i kada Trebotić govorio svom prvom realiziranom arhitekton-skom projektu, modernističkom restoranuu Milni na Braču , koji je danas, nažalost,jedan od brojnih betonskih spavača kakvenalazimo po jadranskoj obali.Izložba je posvećena Trebotićevom pro-fesoru, proslavljenom hrvatskom arhitek-tu Nikoli Dobroviću koji je u Dubrovnikurealizirao nekoliko svojih kapitalnih djelai intervencija u baštinske prostore (palačaSponza, Karmen, Ferijalni dom itd.).Izložba Svjetlo i tama Mediterana prethod-no je postavljena u Oris – kući arhitek-ture u Zagrebu i u Galeriji Kula u Splitu,ali dubrovački postav obuhvaća najvećibroj radova u dva prostora (GalerijaDulčić Masle Pulitika i Atelijer Pulitika) štoizložbu čini najopsežnijom do sada i dajenajdublji uvid u recentno Trebotićevostvaralaštvo.

Izložba Matka Trebotića, renomiranog hr-vatskog umjetnika naziva „Svjetlo i tamaMediterana“ bit će otvorena u Galeriji DulčićMasle Pulitika u četvrtak, 7. rujna u 21:00sat. Matko Trebotić, umjetnik visoke intelek-tualne svijesti i duboke duhovne povezanostis kulturno-ambijentalnom zadatošću Medit-erana kroz radove skupljene u priču „Svjet-lo i tama Mediterana“ pronalazi bit svega on-oga što je osjećao okružen tim istim ambijen-tom. Trebotić likovnim djelima govori o po-trebi očuvanja Mediterana, njegove kulturnei graditeljske baštine. Kao glavnu boju, uzi-ma bijelu, po konceptu da je Mediteran skupsvih svjetlosti sunčevog spektra pa je time-bijel, baš kao i poznati kamen s otoka Bračana kojem je i rođen.U radovima ove izložbe mogu se raspoznati

geometrijski likovi, brojke, iscrtani rasteri, alii minijaturna glagoljična slova i križevi uzsićušne crteže tlocrta ranokršćanskih crkvicakoji su svakako odrednice prostornog i kul-turnog identiteta ovog likovnog umjetnika, aarhitekta po vokaciji.Kustos izložbe Marin Ivanović, u katalogu jeza Trebotićev rad između ostalog zapisao:„Trebotić je, iskoraknuvši iz duhovnog, pošaoi korak dalje te stvorio materijalnu oprekusvojim bijelim slikama triptihom u čijem jesredištu križ. Iako u površini jednako tretirankao prethodne slike, zagasita crvena bojakoja na njemu prevladava, evocira prolivenukrv u sukobima na Levantu, ali na i izvjestannačin i kraj bilo koje epohe, države, poretka,naroda, ljudi, građevina.“Nostalgična nota za Mediteranom kakav je

46 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Nijedna vlast ne voli književnike satiričareNijedna vlast ne voli književnike satiričareNijedna vlast ne voli književnike satiričareNijedna vlast ne voli književnike satiričareNijedna vlast ne voli književnike satiričareO posjetu i boravku Branislava Nušića u Dubrovniku krajem 1906.

Može se pretpostaviti da je„duga ruka“ dubrovačkevlade skratila život MarinuDržiću zbog njegovih urot-ničkih pisama i kritiziranja nji-hove autokratske vladavine.Opće je poznato da nijednavlast u bilo kojem državnom

uređenju, ne voli književnike satiričare. Naroči-to su izloženi represalijama kad se „prtu“ u vla-davinu vlasti. Na ovim prostorima bilo je dostaprimjera o „nepoćudnim“ književnicima. Što jesatira? Satira je književni rod koji izvrgavapodsmijehu ljudske slabosti, osuđuje poroke,smiješne strane pojedinaca i socijalnih grupa.Tvorac je satire u današnjem smislu pjesnik GajLucilije (lat. Gaius Lucilius, oko 180 do 102 PNE.Podvrgao je oštroj kritici politički, književni idruštveni život svoga vremena ne štedeći ninajuglednije osobe javnog života.), koji je satiridao kritičko-polemički i podrugljiv karakter.Nakon II. svjetskog rata na repertoaru „Narod-nog kazališta Dubrovnik“ od 50-ih do 80-ih go-dina XX. stoljeća bila su prikazana mnogaknjiževna djela srpskog komediografa Branisla-va Nušića (1864-1938): „Narodni poslanik“1953; „Put oko svijeta“ i „Pokojnik“ 1957; „Au-tobiografija“ 1963; „Vlast“ 1964; (Najava u lokal-nom tjedniku o izvedbi Nušićevih djela 1965);Zatim slijede komedije „Sumnjivo lice“ 1975;„Gospođa Ministarka“ 1981.). Napomena, odožujka 1967. godine „Narodno kazalište Du-brovnik“ mijenja naziv u Kazalište Marina Držića.Njegov književni opus veoma je raznolik, ali na-jpoznatije su njegove komedije koje su se iz-vodile i izvode u mnogim kazališnim kućamaprije i poslije II. svjetskog rata. Objekt Nušićevesatire je vlast! (Najinspirativnija i najrizičnija temaza svakog autora – kom. D.R.). Zbog satiričnepjesme „Dva raba“ (crkveno-slavenska riječ:roba, sluge - nap. D.R.) osuđen je Nušić 1887.godine na dvije godine zatvora u Požarevcu. Ukaznenom zavodu piše komediju „Protekcija“.Pomilovan je godinu dana kasnije, tj 1888. Ukomediji „Narodni poslanik“ izruguje se par-lamentarizmu koji se stvara odozgo putem silevlasti; u komediji „Sumnjivo lice“ ruga se prim-itivnoj ograničenosti obrenovićevskog režima ibirokratizmu; u „Gospođi Ministarki“ izvrgujeruglu pohlepu malograđana za vlašću; u„Pokojniku“ sprezi vlasti i krupnog kapitala, ko-rupciji, pljački i nasilju. U komediji „Ožalošćenaporodica“ u njoj je Nušić izložio satiričnom i hu-morističnom smijehu lažnom pijetetu, hipokriziji(dvoličnosti, licemjerstvu) i sitno vlasničkomegoizmu malograđana; u komediji „Svet“ tugaza starim vremenima.Najveći dio Nušićevog stvaranja posvećen jekazalištu. Na sceni dišu i žive njegovi likovi kadau njima zablista njegov komediografski duh,kada se njegovi darovi komike i glume spojesa njegovim stvarnim opažanjem života i ljudi.Sljedeće godine navršit će se 80 godina odsmrti B. Nušića pa predlažem da se na reper-toar KMD ponovno stavi jedna od njegovih ko-medija koja svojim sadržajem oslikava našu su-vremenost.A sad nešto o posjetu i boravku BranislavaNušića u Dubrovniku krajem 1906. godine.

„Crvena Hrvatska“ od 1.12.1906. godine, broj52. NUŠIĆ U DUBROVNIKUNaročitom pozivu dubrovačkog građanstvaodazvao se slavni srpski pisac, te ćemo nasta-jne sedmice imati prigodu, da ga vidimo unašem gradu. On će osobno prisustvovatisvojim komadima i dati će svoje naputke glum-cima. Nadamo se, da će naše građanstvo po-hrliti u što većem broju na Nušićeva djela, datako počasti slavnog pisca i zahvali mu se načasnom posjetu.„Crvena Hrvatska“ od 7.12.1906. godine, broj54. BRANISLAV NUŠIĆKako smo već javili, dolazi nam u pohode pro-slavljeni pjesnik g. Branislav Nušić, da bude na-zočan predstavama svojih komada, kojepripravlja dramatsko društvo Marković. Izmeđubrojnih njegovih štovalaca začela se misao, damu se tom prigodom upriliči komers (svečanazabava, gozba – nap. D.R.). Upozorujemo nato svoje prijatelje, da se eventualnom pozivuodazovu.„Crvena Hrvatska“ od 13.12.1906. godine, broj55. BRANISLAV NUŠIĆ U DUBROVNIKUU utornik je stigao u Dubrovnik Nušić, drama-turg beogradskog kazališta, da prisustvuje cik-lusu predstava njegovih pozorišnih komada,koje daje družina Marković. Te večeri predstav-ljali su „Knez od Semberije“ i „Običan čovjek“.„Knez od Semberije“ jedini je pojav (primjer) unašoj književnosti. Slušaocu (gledatelju) kao dase otkriva u njemu narodne psihe. Potlačeni,zgaženi, rastavljeni, osiromašeni, ali ipak u(o)bogaljevoj duši još ima plemenita žara, jošsvijesti zajednice. U tomu smislu knez Ivo tipič-ni je naš junak, komu slike u hiljade varijanatanalazimo u našim narodnim pjesmama.„Običan čovjek“ fina je komedija pa ne znam,čemu bi se više divio, da li lijepom zapletaju ilikrasnim liričkim prizorima. Karakteri su pojedinihosoba „pretjerani“ ali bez te pretjeranosti nema„komosa“ (tužaljke, jadikovke), nema komedije.Glavno je to, da i u pretjeranosti bude „grani-ca“, te tako bude igra vjerojatna (stvarna). A toje piscu potpuno uspjelo: on nam u komedijiprikazuje ljude, koji i ako ne postoje kao os-obe, ono postoje kao personifikacije (utjelovl-jenje) smiješne (situacije, postupaka?).Igralo se s dosta dobre volje, ali u „Knezu odSemberije“, kako su ga prikazivali, nije bilo ništani od kraljevića Marka ni od Jevrosime majke.G. Branislav Nušić bio je predmetom burnihovacija sa strane građanstva. Hrvatska i srpskaomladina dopratila ga je uz klicanje i sa ben-galskim vatrama do kazališta, a kad se izazvan(pozvan) pojavio na pozornici obasula ga sa(o)bljižnjih loža kiša cvijeća. Na izasku iz kaza-lišta dočekala ga omladina sa burnim (poklici-ma) „živio!“ i popratila do „Hotel da la Ville“.Večeras je u počast pjesniku (organizirana)večera.„Crvena Hrvatska“ od 16.12.1906. godine, broj56. U POČAST NUŠIĆUU srijedu u večer, poslije kazališta sastalo se u„Hotel da la Ville“ triestak osoba Hrvata i Srba,da nekoliko sati provedu skupa u društvu satoli(ko) milim i poštovanim gostom. U neprisil-jenom veselju vrijeme je brzo prošlo, a tomu jedosta doprinijela priznata šaljiva narav samoga

svečara. Bilo je zdravica, a da nije samona tomu ostalo, dokazom je misao kojase na toj večeri pokrenula i o kojoj go-vorimo na drugom mjestu.U srijedu u večer glumila se u kazalištu„Pučina“; te su večeri predali pjesnikulovor vijenac urešen sa srpskom i hr-vatskom trobojnicom, znak priznanja sa(od) strane Hrvatske Čitaonice i NarodneŠtionice,U četvrtak predstavljalo se „Tako je mor-alo biti“ U kazalištu se dijelio prigodnisonet, a Nušiću su predali spomen dar-ak dubrovačkog građanstva.U petak je g. Nušić otputovao natrag uBeograd.U istom broju pod naslovom „kazalište“donesen je opširniji prikaz književnogdjela B. Nušića „Pučina“ i „Tako je mor-alo biti“ koji su predstavljeni dubrovačkojpublici u kazalištu. Citiram samo završnurečenicu.... „Ove večeri pisac je bio izazvan (poz-van) triput na pozornicu uz frenetično pl-jeskanje i klicanje.“Nakon Nušićevih djela u Bondinom te-atru na repertoaru Markovićevog (kaza-lišnog) društva „dalo je posljednje svojepre(d)stave za 1906. godinu a to su bile“Zlatarevo zlato“ i „Koštana“. – nap. D.R.Satira se može izreći kroz još jedanknjiževni oblik, a to je aforizam. To jeizreka koja u jezgrovitoj, kratkoj rečeni-ci izražava bitni smisao neke misli,poruke ili tvrdnje. (Osobno mi je takavknjiževni oblik najomiljeniji.) Hrvatskiaforističari veoma su maštoviti u sastav-ljanju satiričnih aforizama. Nema sumn-je da ih nadahnjuje naša stvarnost i poli-tičari. Iz zbirke „Pobunjene misli“ autoraMarka Grgičevića citiram 15-ak satiričnihaforizama.„Od politike se u Hrvatskoj ne živi. Uživase!“„Neke pamtimo po djelu. Naše zastup-nike po jelu i odijelu.“„Vještiji ministri istodobno prodaju ma-glu, kupuje vrijeme – i bogate se.“„Narodu koji ima ovakve političare netrebaju neprijatelji.“„Magareća, pa zastupnička, paoptuženička klupa.... kakav briljantanuspon!“„Stari Hrvati su se doselili na Balkan. Amladi odselili s njega.“„Vjerujem našim političarima – kad jed-ni drugima kažu da lažu.“„Mnogi naši radnici su dobili krila: lete sradnih mjesta.“„Iza svake naše vlade su velika djela –koja će otplaćivati naraštaji.“„Izvozimo mozgove. Ostaju nam šupljeglave.“„Nekad su naši lopovi radili noću. A sadje i njima svanulo.“„Božica pravde odavno nije nosila svo-ju vagu na baždarenje!“„Kad se Hrvati slože, to nije konsenzus.To je čudo!“„Svi žele tanjur bez „kemije“. Našimumirovljenicima je svejedno, samo daje pun!“Kako kaže narodna poslovica: „svakamu je na mjestu“ – kom. D.R.

47GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

OTKRIĆE

Rijetki primjerak bugarske katoličkeRijetki primjerak bugarske katoličkeRijetki primjerak bugarske katoličkeRijetki primjerak bugarske katoličkeRijetki primjerak bugarske katoličkeknjige u Znanstvenoj knjižniciknjige u Znanstvenoj knjižniciknjige u Znanstvenoj knjižniciknjige u Znanstvenoj knjižniciknjige u Znanstvenoj knjižnici

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Snove je moguće ostvaritiSnove je moguće ostvaritiSnove je moguće ostvaritiSnove je moguće ostvaritiSnove je moguće ostvaritiRostuhar je studirao povijest i sociologijuno studij je prekinuo kako bi se upotpunosti mogao posvetiti putovanjimate poslu slobodnog fotografa i piscaPredavanjem Davora Rostuhara „Usudi se san-jati“ u utorak, 5. rujna, Dubrovačke knjižnicenastavile su ciklus putopisnih predavanja „Pu-tositnice utorkom“. U prepunoj Čitaonici Narodne

Bugarski sveučilišni profesori, Lilia Ilieva sa Sveučilišta u Blago-evgradu i Dimiter Peev sa Sofijskog sveučilišta, koji rade na pro-jektu „Gutenbergova revolucija i Bugari“, otkrili su vjerojatno jedi-ni primjerak na svijetu knjige bugarskog nadbiskupa i pisca PetraBogdana Bakšića (1601. - 1674.) iz 1643. u Znanstvenoj knjižniciDubrovnik. Bogdan Bakšić je u 17. st. bio najistaknutiji bugarskikatolički dostojanstvenik. Bio je vrlo agilan misionar, redovito jeobilazio katolike u Bugarskoj, Vlaškoj i Moldavskoj i o svojim kan-onskim pohodima iscrpno izvješćivao Propagandu. Za čestih pu-tovanja, koja su ga vodila i preko naših krajeva, i za službenih

boravaka u Rimu, povezao ses mnogim našim crkvenim i kul-turnim djelatnicima. S talijan-skog je na hrvatski preveo iizdao dva vjersko-nabožna dje-la: Meditationes S. Bonaven-turae, to jest „Bogoljubnarazmišljanja od otajstva odkupl-jenja čovičanskoga“(1638) i„Blagoskrovišće nebeskoMarie Divice Majke Božje„(1643). Ova posljednja se čuvau Znanstvenoj knjižnici gdje jedošla kao dio zbirke iz bivšeg isusovačkog kolegija (CollegiumRhagusinum). Ana Pendo

knjižnice Grad Rostuhar je najavio prvuhrvatsku ekspediciju na Južni pol, ali ipodijelio svoja dosadašnja iskustva sputovanja budući da je u proteklih 16godina obišao 100 zemalja.Na svijetu postoje tri točke koje golicajumaštu istraživača već stotinama godina- Sjeverni pol, Južni pol i Mt. Everest, aekspedicija na Južni pol ostala je posl-jednja velika klasična ekspedicija koju jošnije napravio nitko iz Hrvatske ili šire

regije. Ekspedicija se smatra uspješnomako se prijeđe put od obale Antarktikedo Južnog pola, što na najlakšoj „Her-cules“ ruti iznosi 1200 kilometara. DavorRostuhar se za taj put priprema već dvijegodina, a planira ga prevaliti u 50 dana.Ekspedicija počinje u prosincu i trajat ćedo siječnja 2018.Rostuhar je studirao povijest i sociologijuno studij je prekinuo kako bi se u potpun-osti mogao posvetiti putovanjima te posluslobodnog fotografa i pisca. Iako jeodustao od formalnog obrazovanjaneprestano se usavršava i obrazuje na po-dručju sociologije i povijesti što unosi do-datnu dimenziju u njegova putovanja. Du-brovačkoj publici Rostuhar je poručio„kako je život zbroj odluka i kako odluka-ma kreiramo sudbinu“. Ističe dva postu-lata: „Slušaj svoje srce“ objašnjavajućikako se odgovori skrivaju u tišini; te „Pitajse zašto?“ tražeći izvor motivacije te zak-ljučuje kako je snove moguće ostvariti.U Dubrovnik Rostuhar je došetao u okvi-ru pripremne ljetne turneje po hrvatskojobali od 1200 kilometara, te kako bi pro-movirao i prikupljao sredstva za eks-pediciju. S dvojicom kolega osnovao jeKlub za ekspedicionizam i kulturu KEKkoji se bavi organiziranjem ekspedicija unajzabačenije zakutke svijeta te prezen-tiranjem svjetskih kultura u Hrvatskoj. In-formacije kako se može podržati eks-pediciju Polarni san dostupne su nastranici KEK. Ana Pendo

ZA SVOJE SKULPTURE NA IZLOŽBI 4. HRVATSKOG TRIENNALA KERAMIKE

Dubrovačka keramičarka Marija Milić dobitnica ‘’Očitovanja izvrsnosti’’Dubrovačka keramičarka Marija Milić dobitnica ‘’Očitovanja izvrsnosti’’Dubrovačka keramičarka Marija Milić dobitnica ‘’Očitovanja izvrsnosti’’Dubrovačka keramičarka Marija Milić dobitnica ‘’Očitovanja izvrsnosti’’Dubrovačka keramičarka Marija Milić dobitnica ‘’Očitovanja izvrsnosti’’Dubrovačka keramičar-ka Marija Milić dobitnicaje ‘’Očitovanja o izvrs-nosti’’ za svoje skulpturena izložbi 4. hrvatskogtriennala keramike, kojaje premijerno otvorena26. kolovoza 2017. god-ine, u Muzeju gradaRijeke. Riječ je o međun-arodnoj izložbi umjet-ničke keramike koja seodržava od 2008. god-ine.Na izložbi se mogu vid-jeti djela dvadeset i četiri

najbolje ocijenjena um-jetnika, po izborumeđunarodnog ocjen-jivačkog suda sastavl-jenog od priznatihstručnjaka iz područjalikovne umjetnosti, lik-ovnih kritičara, kustosai kolekcionara. Izložbase održava pod pokro-viteljstvom predsjed-nice Republike Hr-vatske Kolinde GrabarKitarović, Grada Osije-ka, Grada Rijeke, Gra-da Šibenika i Grada

Zagreba. Izložba ostaje otvorena do 13. ruj-na 2017. godine, nakon čega će se moćipogledati u nekoliko hrvatskih gradova, kaoi u Sloveniji te Italiji.Poznati keramičar Hanibal Salvaro naotvorenju je između ostalog istaknuo da senajbolja hrvatska keramika pomalo počinjedogađati i na moru, Puli, Rijeci, Splitu, asada i u Dubrovniku.Marija Milić oblikovanjem u raznim materi-jalima bavi se od ranog djetinjstva, a keram-ikom se ozbiljnije počela baviti prijedvadesetak godina. Sudjelovala je na neko-liko skupnih izložbi. U posljednje vrijemeposebno se posvetila izradi perli od mura-no stakla na plameniku.

48 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

ko 90 kg) i Okruašvili, a Hrvatskoj je za potpuno izjednačenje trebaominimalan poraz jednim wazarijem. Nažalost, Okruašvili je iskoristio punoveću kilažu i uhvatio Kumrića u zahvat te slavio ipponom za ukupnoslavlje Gruzijaca.- S obzirom da je ovo bilo prvo mješovito natjecanje te da nam muškekategorije ne odgovaraju našim najboljim judašima, bilo je OK. Međutim,cjelokupni nastup u Budimpešti ćemo htjeti zaboraviti jer, kako za mene,tako i ostale, nismo napravili rezultat. Odradili smo odlične pripreme, alina ovom Svjetskom prvenstvu nije išlo. Sad slijedi odmor, fakultetskeobveze i onda pripreme za novu sezonu – sumirala je nakon nastupaBarbara Matić.

Kumrić i Šutalo nisu uspjeli iznenaditi nositeljePosljednjeg dana individualnih natjecanja na Svjetskom judo prvenstvuu Budimpešti nastupilo je dvoje hrvatskih judoka, Zlatko Kumrić (do 100kg) i Ivana Šutalo (preko 78 kg).Nakon ždrijeba Svjetskog prvenstva u Budimpešti put za veliki rezultatnajteže je izgledao u subotnjem programu. Pokazalo se to točnim i natatamiju jer je Kumrić upisao (očekivanu) pobjedu zahvatom protiv Ken-ijca Mburua, a zatim išao na prvog nositelja, Nizozemca Korrela. Nakonpet poraza, 23-godišnji Splićanin je vjerovao u pobjedu, ali se Nizozem-ac još jednom pokazao kao tvrd protivnik koji je iskoristio svoje prilike is wazarijima prošao dalje.Ivana Šutalo je za protivnicu imala treću nositeljicu, Turkinju Sayit, skojom se dobro nosila, pogotovo u prvom dijelu borbe. Na kraju je Turkin-ja prošla ipponom (zahvat).- Zadovoljna sam borbom jer sam se uvjerila da se mogu nositi i boriti spuno jačima i boljima. Sada se okrećemo nedjelji i ekipnom natjecanju.Već smo se dokazali kao ženska ekipa, a sada idemo u mješovitu pričui nadam se barem dobrom plasmanu – rekla je 22-godišnja Dubrovkin-ja. Bruno Blumenschein

SQUARE SE POJAČAOJoš jedan reprezentativac MakedonijeNakon što je Antun Bačić preuzeo klupu MNK Square iz jedinog dubrovačkog prvoligašastiže obavijest o prvom pojačanju ove sezone.Riječ je o 23-godišnjem Igoru Leovskom koji igra na poziciji napadača, a koristi se lijevomnogom. U dosadašnjoj karijeri igrao je za KMF Crna reka (2012./13.), KMF Zelezarec (2013.-2016.), a u Squarea je došao iz KMF Veles u kojem je nastupao protekle sezone.Od zapaženijih nastupa vrijedi istaknuti da je tri puta bio prvak u dresu KMF Zelezarec, aza reprezentaciju je imao oko 40-ak nastupa. Posebno vrijedi izdvojiti da je na temeljusvojih odličnih igara zaslužio pokal za najboljeg futsal igrača u Makedoniji 2016. godine.- Mišljenja sam da je ovo za mene veliki izazov sukladno tome da mi je Square prvi klub ukojem igram van države. Drago mi je da sam odabran od strane Uprave Squarea, nadamse da neću razočarati sve navijače koji vole ovaj klub. Uvjeren sam da će uživati u mojimigrama i da ćemo zajedno ostvarivati nove uspjehe, riječi su Igora Leovskog novog igrača‘crveno-plavih’. Davor Lopin

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKDubravka Zvrko pobjednik prethodnog natjecateljskog ciklusaU ponedjeljak, 4.9. u hotelu Royal Princess odigran je redoviti tjedni parski turnir Bridžkluba Dubrovnik. Nastupilo je sedam parova uz Cross-Imps obračun. S ovim turniromkrenula je novi ciklus natjecanja. Najuspješniji na prvom turniru sezone su: Joško Đilovići Đivo Tikvica. Pobjednik prethodnog natjecateljskog ciklusa je Dubravka Zvrko, koja jeskupila najviše bodova na klupskim turnirima u periodu od godinu dana.

PK JUGPočeli upisi u Plivačku školuU tijeku su upisi u plivački klub Jug. Pozivamo svu zainteresiranu djecuda tijekom 9.mjeseca dođu na testiranje i priključe se radu kluba u jed-nom od ponuđenih programa. Posebno pozivamo djecu rođenu 2010.i 2011. godine. Testiranja novih članova i upisi u Plivački klub Jug vršese od 04.09. pa sve do kraja 9. mjeseca ponedjeljkom, srijedom i pet-kom u 16.30h na zapadnoj strani tribina. Na testiranje je potrebno poni-jeti kupaći kostim/gaće i ručnik. Za upis u grupu RIBICE (5-6 godina) iliu PLIVAČKU ŠKOLU (6-8 godina) potrebno je znati samostalno seodržavati u velikom bazenu. Informacije su dostupne na: http://www.pkjug.hr/, a odgovori na upite mogu se dobiti na:plivackaskolajug@gmail.com, ili na 357-022 (tajništvo).

VK JUG CODošla trojica, otišla šestoricaVaterpolski klub Jug CO je u prijelaznom rokudoveo dvojicu igrača Barcelonete, Splićani-na Luku Lozinu i Viktora Rašovića, reprezen-tativca Srbije, te Vincenza Renzuta Iodica,reprezentativca Italije, koji je do sada nastu-pao za Posillipo. Lozina je potpisao na dvijegodine a Rašović i Iodice na godinu dana.Kako ističu na svojim službenim stranicamau Jugu CO,. Marko Macan je potpisao novipetogodišnji ugovor te će biti član Juga COdo 2022. godine. Xavi Garcia, potpisao je doljeta 2021. godine, a Nikola Pavličevićprodužio ugovor za još godinu dana. Jug COsu napustili: Brazilac Felipe Perronea i JosipVrlić (otišli u Barcelonetu), Pavo Marković(Mladost Zagreb), Paulo Obradović (Olympi-akos Pirej), Toni Popadić (Mediterrani - Špan-jolska) i Jacob Merčević (školovanje u SAD).Dodajmo i to da prvu utakmicu u novoj sezo-ni Dubrovčani početkom listopada igraju (1.kolo Regionalne lige) u Gružu protiv JadranaCarine Herceg Novi.

TENIS - EKIPNO PRVENSTVO HRVATSKE (UZRAST DO 14 GODINA)Dubrovkinje Iteamu donijele naslov prvaka HrvatskeIteam je ekipni prvak Hrvatske u uzrastu do 14 godina. U Splitu, na Firulama, gdje se igraloekipno prvenstvo protekla tri dana, uspjehu zagrebačkog teniskog kluba doprinijele su Dvijetenisačice iz Dubrovnika Lucija Ćirić Bagarić i Mia Rae Vićan, nastupile su na ekipnom prven-stvu Hrvatske u tenisu (uzrast do 14 godina) za zagrebački klub Iteam, te mu donijele tituluprvaka države. Prvenstvo se održalo u Splitu, a u četvrtfinalu je Iteam pobijedio HTK Zagreb,u polufinalu domaćina i prvog favorita, Split, a u finalu Ponikve. Dubrovkinje su u svim nastu-pima pobijedile, kako u pojedinačnoj konkurenciji tako i zajedno u paru.

TENISŽeljko Krajan više nije trener Ane KonjuhŽeljko Krajan više nije trener Ane Konjuh. Nakon šest mjeseci suradnje i Aninog rankingakarijere (20. mjesto na WTA ljestvici) došlo je do sporazumnog raskida suradnje. Du-brovačka tenisačica zahvaljuje Krajanu na dosadašnjoj suradnji i želi mu svako dobro unjegovom budućem radu - stoji na službenoj stranici Ane Konjuh. Na službenoj stranicijoš piše da će zbog problema s laktom desne ruke, koje je imala na nekoliko prošlihturnira,a poslije pregleda i konzultacija s doktorima, ići na operativni zahvat. Konjuh ćezbog operacije s teniskih terena izbivati 8 do 10 tjedana.

JUDO – SVJETSKO PRVENSTVO U MAĐARSKOJHrvatska ispala nakon neriješenog protiv GruzijeIvana Šutalo (preko 70 kg) je natjerala protivnicu na tri kazne te slavlje ipponom.Tako se u finalnu borbu ušlo sa 3-2 za Hrvatsku i 21-20 u bodovimaNastupom mješovite reprezentacije završio je nastup Hrvatske na Svjetskom judo prvenstvu u Budimpešti. U prvomkolu došli smo do 3:3, ali zbog većeg broja bodova prošla je Gruzija.Na prvom mješovitom natjecanju na velikim seniorskim judo prvenstvima, Hrvatska je bila jedna od 21 prijavljenereprezentacije. Judoke su se borile u po tri muške (do 73 kg, do 90 kg i preko 90 kg) te tri ženske kategorije (do 57kg, do 70 kg, preko 70 kg). U slučaju izjednačenog rezultata nakon šest borbi odlučuje broj ippona i wazarij, a upravoje to presudilo Hrvatskoj protiv Gruzije.Ženske kategorije su odmah nakon ždrijeba ocijenjene kao naša prednost, što se i pokazalo na tatamiju. TiheaTopolovec (do 57 kg) zahvatom je slavila i Hrvatska je povela 1-0. Dominik Sumpor (do 73 kg) odlično je ušao u

borbu. Kvalitetnim gardom natjerao protivnika nadvije kazne i činilo se kako Hrvatska ide prema(nedostižnoj) prednosti od 2-0. Međutim, onda jeSumpor promijenio ritam, Gruzijac je iskoristio pri-liku i 20-tak sekundi prije kraja slavio ipponom.Barbara Matić (do 70 kg) je protiv Stam, koja je2014. prešla iz Nizozemske, uspjela povesti waz-arijem, ali je izostalo slavlje ipponom i tu je Gruzijanapravila bodovnu prednost jer pobjeda ipponomvrijedi 10, a svaki wazari vrijedi 1 bod u ukupnomzbroju.Dominik Družeta (do 90 kg) nije uspio iznenaditiGruzijca, a Ivana Šutalo (preko 70 kg) je natjeralaprotivnicu na tri kazne te slavlje ipponom. Tako seu finalnu borbu ušlo sa 3-2 za Hrvatsku i 21-20 ubodovima. Na tatami su izašli Marko Kumrić (pre-

49GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

BOĆANJESezona krenula kupnatjecanjemBoćarska sezona 2017./2018. krenula je Kupnatjecanjem. Odigrane su utakmice 1. kolaKupa gdje nastupaju županijski ligaši, a u kas-nijim kolima uključuju se i klubovi višeg ranganatjecanja, dakle trećeligaši i drugoligaši. Na-kon utakmica 1. kola, u daljnje natjecanje pla-sirali su se klubovi: Putniković, Gornja Vrući-ca, Brijesta, Bistrina, Slaven, Uskoplje, Prid-vorje, Bosanka, Petka, Montovjerna i Brgat. Re-zultati:Putniković - Duba Stonska 5:4Faraon - Gornja Vrućica 0:9Brijesta - Sveta Ana 5:4Bistrina - Ponikve 5:4Slaven - Ljuta 5:4Uskoplje - Sokol 9:0Pridvorje - Zrinski 7:2Bosanka - Orašac 9:0Petka - Torcida Osojnik 7:2Mokošica - Montovjerna 4:5Strijelac - Brgat 4:5

III. HBL - DUBROVNIK - NERETVANa startu župski derbiU nedjelju, 10.9., kreće s natjecanjem III. HBL-a za boćarsku sezonu 2017./2018. U ligi nas-tupa 10 klubova, u jesenskom djelu sezoneodigrati će se 7 kola, a preostalih 11 kola bitiće odigrano na proljeće 2018. godine. Ovesezone u ligi nastupaju sljedeći klubovi:Hajduk, Hvidra Gromača, Postranje, TorcidaOsojnik, Ploče, Slivno, Komolac Ombla, Rije-ka, Omladinac i Donji Brgat. U prvom koluodmah je na rasporedu župski derbi u kojemse sastaju Postranje i Rijeka.Raspored 1. kola:Hajduk - SlivnoHvidra Gromača - Komolac OmblaPostranje - RijekaTorcida Osojnik - OmladinacPloče - Donji Brgat.

Startaju i županijske ligeDubrovnik i PelješacOd ove sezone, reorganizacijom sustava natje-canja biti će 4 županijske lige i to: županijskaliga Dubrovnik (7 klubova), županijska ligaKonavle (6 klubova), županijska liga Pelješac(8 klubova) i županijska liga Neretva (5 klubo-va). Na kraju sezone prvaci županijskih ligaDubrovnik i Konavle igrati će 2 utakmice doi-gravanje za ulazak u veći rang (1 mjesto zapopunu III. HBL-e), a prvaci županijskih ligaPelješac i Neretva također će igrati 2 utakmicedoigravanje za plasman u veći rang (1 mjestoza popunu III. HBL-e). Županijske lige Du-brovnik i Pelješac kreću već ove nedjelje(10.09.2017.), dok će županijske lige Konavlei Neretva krenuti 24.09.2017.Raspored 1. kola - Županijska liga Dubrovnik:Strijelac - BrgatBosanka - MontovjernaMokošica - Petkaslobodan: Orašac.Raspored 1. kola - Županijska liga Pelješac:Putniković - FaraonDuba Stonska - PonikveGornja Vrućica - BrijestaBistrina - Sveta Ana.

Luko Hendić

BOĆANJE - TURNIR PAROVADUBRAVKA – 2017.Turnir osvojili Miho Trković,Paulino Hendić i Pavo KraljTradicionalni turnir parova u Dubravci ovegodine okupio je 39 parova.Nakon 20 danazanimljivih i uzbudljivih utakmica turnir suzasluženo osvojili Miho Trković, PaulinoHendić i Pavo Kralj, gdje je do izražaja doš-lo iskustvo Miha Trkovića i mladost PaulinaHendića i Pava Kralja. Pobjednici su u fi-nalu bili uvjerljivi protiv Ante Farčića i PeraRaića za koje je u polufinalu igrao i SrećkoBajo. Treće mjesto je na kraju pripalo BožuČupiću i Perici Bokarici, a četvrti su bili Stije-po Matić, Miho Bupić i Antun Šabadin.Turnir je organizirao i uspješno vodio BožoĐuka. Najbolji parovi iz završnog danaturnira nagrađeni su novčanim nagradama.Nakon završetka finala, upriličena je zajed-nička večera za sve prisutne boćare i lju-bitelje boćanja. Rezultati završnog dana:polufinala: Srećko Bajo, Pero Raić - MihoBupić (Antun Šabadin), Stijepo Matić 13:2Miho Trković, Paulino Hendić - Božo Čupić,Perica Bokarica 8:6finale: Miho Trković, Paulino Hendić - AnteFarčić, Pero Raić13:2. Luko Hendić

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGAJadran i Neretvanac pobijedili, GOŠK i ZmajizgubiliOd četiri županijska trećeligaša, u 2.kolu, pobjede su ostvarili JadranLP protiv Kamena 2:0 (Ivan Raič, Zdenko Jurčević) te Neretvanac nadJunakom 1:0 (Ante Mihaljević), dok su GOŠK Dubrovnik 1919 i BŠKZmaj izgubili. Dubrovčani u gostima od Hrvaca 3:0, a Blaćani domaod Primorca iz Biograda 1:0. Prvi favoriti natjecanja Zadar i Split podije-lili su bodove odigravši u Zadru 0:0, a najveće iznenađenje u prva dvakola je novi trećeligaš Uranija iz Baške Vode (u kvalifikacijama bilabolja od Župe Dubrovačke), koja je u prva tri kola upisala svih šestbodova. U 1.kolu u gostima bili bolji od Vala 2:0, a sada doma odPrimorca iz Stobreča 3:1. Ostali rezultati 2.kola:Imotski - Croatia Zmijavci 1:1, Zagora - Val 2:1Poredak: 1. Urania 6 bodova, 2.-3. Croatia i Jadran LP po 4, 4.-10.Primorac 1929. Stobreč, Kamen, Junak, Hrvace (utakmica manje),Neretvanac (utakmica manje), Primorac Biograd i Zagora po 3, 11.-12. Imotski i RNK Split po 2, 13.-14. Zadar i GOŠK Dubrovnik 1919.po 1 bod, 15.-16.. BŠK Zmaj i Val bez bodova. U 3.kolu, u subotu, 9.rujna, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919. - Neretvanac, Val - Jadran LP,Junak - BŠK Zmaj, RNK Split - Urania, Kamen - Hrvace, Croatia -Zadar, Primorac (B) - Imotski, Primorac 1929. - Zagora. Početak utak-mica je u 17 sati.

I. ŽUPANIJSKA LIGA - START OVE NEDJELJENeretva prvi favoritOve nedjelje započinje natjecanje u I.županijskoj ligi, koja ove godinebroji 14 klubova. Prvi favorit prvenstva je Neretva iz Metkovića, a uborbi za vrh mnogi vide Župu dubrovačku, koju od ove sezone vodiMilan Petrović (zamijenio Josipa Papića), Croatiju iz Gabrila i Gusaraiz Komina. U 1.kolu, u nedjelju, 10.rujna, igraju: Konavljanin - Neret-va, Slaven - Maestral, ONK Metković - Croatia, Omladinac Lastovo -Hajduk 1932. VL, Žrnovo - Orebić, Grk - Jadran 1929. Smokvica. Usrijedu, 13.rujna, igraju Gusar i Župa dubrovačka Sve utakmice počinjuu 17 sati.

VESLANJENova europska medalja zaIvanu i Josipu Jurković

Velolučanke, 17-godišnje sestre Ivana i Jo-sipa Jurković su i četvercu bez kormilara,veslajući s Brunom Milinović i IzabelomKrakić, članicama zagrebačke Trešnjevke,osvojile srebrenu medalju na Europskomprvenstvu do 23 godine (utrka na 2000metara). Ovaj hrvatski četverac ove je god-ine e osvojio juniorsko i europsko i svjets-ko zlato, a sada je u konkurenciji s veslači-cama starijima i pet godina od njih, uzeo ieuropsko srebro. Doista, veliki uspjeh!Prvenstvo je održano u Kruszwicama (Pol-jska). Rezultati finala:1. Rumunjska 7:14.25,2. Hrvatska 7:23.86, 3. Danska 7:25.89, 4.Bjelorusija 7:30.75, 5. Njemačka 7:36.85.

DUBROVNIK AQUATHLON 2017: NOVA DU MOTION UTRKAVeliko finale premijerne Dubrovnik AKVATLON ligeZahvaljujući izvrsnim klimatskim uvjetima, ali i trudu cijelog niza en-tuzijasta, Dubrovnik je u proteklih nekoliko godina postao jedna odnajpopularnijih trkačkih destinacija Mediterana, pogodna za cjelogo-dišnje sportske događaje i aktivan odmor. Od ove godine uvedena jei Dubrovnik AKVATLON liga, prva multisport manifestacija na ovompodručju, čije je finale na rasporedu u nedjelju 1. listopada.Akvatlon je jedna od globalno rastućih atrakcija u promociji zdravognačina života, odličan način ulaska u svijet multisporta za početnike,te kvalitetan začin za iskusne triatlonce u njihovom rasporedu utrka.Rekreativna utrka Dubrovnik Aquathlon 2017: Earth, Sea & Fire ujed-no je i Prvenstvo Hrvatske u standardnom akvatlonu, te samim timsjajna prilika za natjecanje uz bok mnogih poznatih hrvatskih triat-lonaca. Uključuje plivanje 1000m u moru, te nakon tranzicije, 5000mtrčanja (Sv. Jakov). Start je na plaži Banje u 15 sati.Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem portala RaceCollector.com.Startnina iznosi 100 kn za natjecatelje s licencom Hrvatskog TriatlonSaveza te 150 kn za nelicencirane. Startni paket uključuje akvatlonmajicu, suvenir, promo materijal, bon za pasta party i vrećicu. Podiza-nje brojeva i paketa moguće je na dan održavanja utrke od 13h naplaži Banje. Najbolji natjecatelji po dobnim skupinama i spolu osvaja-ju medalje.Dubrovnik Aquathlon nova je utrka pod brandom Du Motion, poznatogpo organiziranju dvodnevne trkačke manifestacije “Du Motion - Run-ners’ Days Dubrovnik”, koja privlači sportaše i rekreativce iz preko 40zemalja svijeta.Organizator Dubrovnik Aquathlona je Triatlon klub Dubrovnik uz po-dršku partnera Turističke zajednice grada Dubrovnika, Grada Du-brovnika i Dubrovačkog saveza športova.Četiri mjeseca nakon početka premijerne Dubrovnik AKVATLON ligevrijeme je za njeno zaključenje uz finale koje će tematikom “Earth,Sea & Fire” biti atraktivno kako za sudionike, tako i gledatelje.Pridružite se i vi ovom slavlju sporta i zdravlja na plaži Banje 1. listo-pada!

50 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (9)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

Tko čuva sve, ne čuva ništaTko čuva sve, ne čuva ništaTko čuva sve, ne čuva ništaTko čuva sve, ne čuva ništaTko čuva sve, ne čuva ništaUčinkovit nadzor nad javnim dokumentom im-perativ je svjedočanstva vlastitoga postojanja.Nadzor nad pismohranama stvaratelja ar-hivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva usuvremenom društvu nameće se kao jedna odnajvažnijih djelatnosti arhivske službe. Ukoliko

za cilj arhivske službe postavljamo primjenu teorije sveobuhvatnog arhi-va u praksi onda nam se nameće temeljna zadaća praćenja životnog vije-ka javnog dokumenta od trenutka njegovog nastanka do konačnog po-hranjivanja u arhiv.

nadležnosti nad stvarateljima u jedinicama lokalnesamouprave na području doline Neretve, te otvaran-jem Arhivskih sabirnih centara u Žrnovu na Korčuli i uMetkoviću, evidentirala je na području svojenadležnosti 87 stvaratelja 1. kategorije i 127 stvaratel-ja 2. kategorije.Kada se tome pridodaju razne ispostave stvaratelja(državna razina) koji nisu pod nadležnosti Arhiva, aliih djelatnici vanjske službe moraju obilaziti, onda seradi o broju oko 300 stvaratelja. Prvi tečaj i stručni ispitza djelatnike u pismohranama u povijesti našeg Arhi-va održan je 2002. godine i to u dva navrata. Po jedantečaj i ispit održani su 2003., 2004. i 2005. godine. Urazdoblju od 2006. do 2008. godine nisu održavani. U2009. održan je jedan, 2010. i 2011. godini održanasu po dva, a 2013. godine jedan. Od 2014. do 2016.godine nisu održavani, a navodno nisu planirani ni u2017. godini.U postojećim okolnostima, do eventualnih promjenaovlasti arhivista u poslovima nadzora nad pismohran-ama stvaratelja, na području nadležnosti našeg Arhi-va kao prioritetna zadaća se nameće potreba da seutvrdi nova kategorizacija stvaratelja. Prema najnovijiminformacijama trebalo bi 95 stvaratelja staviti u 1., anjih 145 u 2. kategoriju. Zbog nadajmo se preuziman-ja arhivskog gradiva u zgradu novoga Arhiva odstvaratelja prije svega 1. kategorije, koje je temeljemvažećih zakonskih propisa dospjelo na preuzimanjeu Arhiv, kao prioritetna zadaća vanjske službe senameće nadzorom jasno utvrditi količine tj. dužne me-tre trajnoga arhivskog gradiva i njegovo stanje oču-vanosti.Pri tome treba jasno dati prioritet najbitnijim stvaratel-jima od javnog interesa građana (sudovi i uprava) in-zistirajući kod istih da se navedeno arhivsko gradivoprije primopredaje u Arhiv obradi, sredi, naprave popisii tehnički opremi sukladno potrebama arhivske struke.Kao drugi izuzetno važan segment poslova ove službekoji bi se permanentno trebao obavljati, a što još nijepraksa u našem Arhivu, prije svega zbog manjkavostistručnoga kadra u ovoj službi, jest izrada shematiza-ma stvaratelja npr. sudova, lokalne samouprave,državnih institucija i tvrtki koje djeluju na području Du-brovačko-neretvanske županije putem svojih isposta-va ili predstavništava itd.Ovdje se opet kao temeljni preduvjet funkcioniranjavanjske službe nameće pitanje prostora Arhiva zapreuzimanje gradiva od stvaratelja. Kolika šteta je dodanas zbog prekida investicije nove zgrade od 2009.godine počinjena na terenu to nam predstoji tek vid-jeti. Do tad možemo samo apelirati na odgovorneosobe stvaratelja registraturnog i arhivskog gradivada u svom odnosu prema istome primjene nepisanoarhivsko načelo: Tko čuva sve ne čuva ništa! Moždanam se onda neće događati upiti istih kad im neštonasušno treba za ostvarivanje njihovih građanskih i tou pravilu više privatnih nego javnih prava i interesa:Kako nije u arhivu? To mora bit u arhivu!

Ukoliko je zahtjev zaprimio ar-rivist, onda je pak, pokušaj sug-ovornika da uđe u trag ljubljen-om spisu osuđen na propast.Zašto? Zato što arrivist, sobzirom na svoje provedeno vr-ijeme u arhivskom spremištu,zasigurno ne zna što je arhivs-ka, a što tehnička jedinaca. Sveje to njemu dužni metar!

(nastavlja se)

Prije nego što navedem temeljnezadaće tzv. vanjske službe Arhivamoram iznijeti neka svoja promišljan-ja o njezinom ustroju unutar arhivskeslužbe Republike Hrvatske. S obziromna postojeći zakonodavni okvir i or-ganizacijski ustroj ove službe teorijasveobuhvatnog arhiva je u stvarnostineprovediva. Sadašnja praksa svodise na izdavanje mjera koje donosevanjske službe, a temeljem kojih ar-hivi izdaju rješenja, što u pravilu po-drazumijeva dugotrajnost upravnihpostupaka koji najčešće rezultirajunjihovom neučinkovitošću, a upitna jeizvjesnost ishoda eventualnih sudskihpostupaka i financijska isplativost is-tih.Takvo stanje za posljedicu ima nep-ostojanje stvarnog učinkovitog nadzo-ra, kontinuiranu opasnost uništenjaarhivskog gradiva u nastajanju u pis-mohranama, dezavuiranje arhivskeslužbe kao javne službe i neispunjav-anje temeljnog postulata teorijeodrživog razvoja društva: «Nemamopravo ostaviti generacijama prednama manje od onog što smonaslijedili.»Što učiniti? Potrebno je u sklopu struk-turne reforme arhivske službe zakon-skim i pod zakonskim aktima poslovenadzora nad pismohranama stvaratel-ja izdići na razinu arhivskog inspekto-rata unutar arhivske službe od straneosnivača arhiva Republike Hrvatske tj.Ministarstva kulture. Isti bi vršio nad-zor i koordinirao rad vanjskih službiarhiva te prema njihovim uputama iinformacijama s terena obavljao ins-pekcijski nadzor nad pismohranamastvaratelja. Način djelovanja arhivskoginspektorata temeljio bi se na zakon-skim ovlastima prava donošenja rje-šenja i naplate kazni bez odgode iz-vršenja.

Ovakvo rješenje dakako podrazumije-va stroge prekršajne i kazneneodredbe za one fizičke i pravne osobekoje nesavjesno i protivno zakonskimpropisima «upravljaju i skrbe» o do-kumentima koje stvaraju. Mi danasživimo u društvu u kojemu porezni in-spektorat ima ovlasti odrediti znača-jnu financijsku kaznu i zabraniti radugostiteljskom objektu zbog nekolikonovčanica viška u blagajni u odnosuna izdane račune dnevnog prometa.U odnosu na njih zakonom propisaneprekršajne odredbe za nesavjesnestvaratelje arhivskog i registraturnoggradiva i ovlasti nadležnih arhiva u na-jmanju ruku su neozbiljne. Na ovajnačin djelovanjem arhivskog inspek-torata postigao bi se temeljni cilj učink-ovitog nadzora nad javnim dokumen-tom, ali i osigurao značajan prihod, kojibi se nadalje s razine arhivske upraveusmjeravao na razvoj arhivske službe.Takav sustav je samoodrživ.Svakako je potrebno naglasiti da zaustroj arhivskog inspektorata postojekadrovi tj. arhivisti koji godinama radeu hrvatskim arhivima na poslovimanadzora. Na žalost danas smo jošuvijek svjedoci pokušaja krajnje liber-alizacije pružanja arhivskih uslugagdje je arhivsko i registraturno gradi-vo stvaratelja od javnog interesa zavr-šavalo u spremištima privatnih tvrtkikojima je logično primarno ostvarivan-je profita dok je stručan interessekundaran ili uopće ne postoji.Ovdje se koncept održivog razvojaprije svega ogleda u iskoristivosti ljud-skog i intelektualnog kapitala u hr-vatskim arhivima s ciljem ispunjavan-ja, jedne od temeljnih zadaća arhivskestruke, učinkovitog nadzora nad jav-nim dokumentom kroz njegov cijeliživotni vijek. Vanjska služba našegaArhiva, a poglavito od preuzimanja

51GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Hristos evanđelja -Hristos evanđelja -Hristos evanđelja -Hristos evanđelja -Hristos evanđelja -Bog i čovjekBog i čovjekBog i čovjekBog i čovjekBog i čovjekKad je imao samo dvanaestgodina sjedio je u hramu međuučiteljima narodnim iizgovarao tajne o Svome OcuU evanđeljimaIsus Hristos se is-tovremeno otkrivai kao Bog i kaočovjek. Sva njego-va djela i riječi suljudske, ali ipakobilježene božan-skim pečatom.Isus je rođen kaoi ostala djeca, aliod Duha Svetogai Presvete Djeve, a ne od muža ižene. Donešen u hram kao i ostaladjeca, pozdravili su ga proroci i pro-ročice koji su prepoznali u NjemuMesiju. Isus je rastao i jačao duhomdok je živio u roditeljskom domu. Kadje imao samo dvanaest godina sje-dio je u hramu među učiteljima nar-odnim i izgovarao tajne o SvomeOcu. Kao i ostali dolazi na Jordanda se krsti, ali u momentu pogru-ženja čuo se glas Očev, a Duh Svetipojavljuje se u obliku goluba. Umor-an od puta, sjeda kraj studenca i tražiod žene Samarjanke da mu da dapije. A kad ga učenici nude hranomniti jede niti pije. Spava na krmi bro-da, ali obustavlja oluju kad gaprobude. Penjući se na tavorskugoru, moli se Bogu kao i drugičovjek, ali se preobražava i otkrivasvjetlost Svoga božanstva apostoli-ma. Na Lazarevom grobu oplakujesmrt prijatelja i govori: «Lazareustani!» On ga vaskrsava iz mrtvih.Zbog straha moli Svoga Oca da gamimoiđe čaša stradanja, ali se poko-rava volji Očevoj i slaže se da umreza život svijeta. Prihvata poniženje iraspinjanje, umire na krstu kaorazbojnik, a trećeg dana vaskrsavaiz groba i javlja se učenicima.Evanđelja nepobitno govore o Hris-tovoj bogočovječnosti. Primjeću-jemo da su evanđelja, iako Bogomnadahnuta, ipak pisali živi ljudi. Sva-ki je opisao događaje onako kako ihje vidio i razumio, ili pak kako je čuood svjedoka. U četiri evanđelja pos-toje razlike u detaljima, ali ove raz-like svjedoče ne o suprotnostima većo jedinstvu.Da su priče bile apsolutno inden-tične, zaključili bismo da su se au-tori dogovarali među sobom ili pakda su prepisivali jedan od drugog.Evanđelja svjedoče da je svaka čin-jenica istinita, mada prikazana sa ra-zličitih stajališta.

INES TRIČKOVIĆ EXCLUSIVE JAZZ CABARET “LILIBELLE” FEAT. GADJO MANOUCHE BAND

Lilibelle je ljubljenog Johnnya našla na svom LokrumuLilibelle je ljubljenog Johnnya našla na svom LokrumuLilibelle je ljubljenog Johnnya našla na svom LokrumuLilibelle je ljubljenog Johnnya našla na svom LokrumuLilibelle je ljubljenog Johnnya našla na svom LokrumuInes Tričković je 30.kolovo-za održala svoj godišnjikoncert na Lokrumu - Ex-clusive Jazz Cabaret “Lili-belle”, a publika je dugimpljeskom ispratila umjetni-ke nakon sat i pol progra-ma te ih očekivano vratilana bis. Ovaj program jepremijerno izveden u Hr-vatskoj, a bila je ujedno to irijetka prilika kada se mog-la čuti cabaret izvedba uDubrovniku.Ines je izvela program sGadjo Manouche sas-tavom s kojim je već prijesurađivala. Vrsni su toglazbenici koji se zvukom, stilom i pojavomsavršeno uklapaju u priču koja se događa kra-jem 40-tih godina prošlog stoljeća.Za cabaret “Lilibelle” Ines je sama napisalascenarij – ljubavna je to priča o pjevačici Lili-belle koja se u Parizu ludo zaljubi u američkogvojnika Johnnya, no međutim Johnny jedandan samo nestane. Zaljubljena Lilibelle spa-kira svoj kofer i kreće u pustolovinu svijetomtražeći svog ljubljenog Johnnya po metropo-lama svijeta od Pariza, Berlina, Buenos Aire-

sa, St. Loiusa, New Yorka i Shanghaia, pritomizvodeći glazbene klasike na engleskom, fran-cuskom, njemačkom, španjolskom i kineskomjeziku. Lilibelle je na kraju ljubljenog Johnnyanašla na svom Lokrumu.Ova nagrađivana jazz pjevačica je lani održalakoncert na Lokrumu gdje se publici predstavi-la s programom koji je izvela u Carnegie Hallu,a koncert je bio u potpunosti rasprodan, te jed-va čekamo treće izdanje dogodine.

Anđela Matić

RUNDEK CARGO TRIO PRIREDIO

Odličan koncert u SolituduOdličan koncert u SolituduOdličan koncert u SolituduOdličan koncert u SolituduOdličan koncert u Solitudu

U sklopu Ljeta u Valamaru u petak, 1.rujna, održanjoš jedan sjajan koncert u kampu Solitudo, i toonaj jedinstvenog Rundek Cargo Trija. Lider TrijaDarko Rundek ovim je nastupom još jednompokazao zašto glasi za jednog od najtalentiranijihglazbenika s ovih prostora.

NAJBOLJE OD HRVATSKOG ROCKA NAPOZORNICI KAMPA SOLITUDO

Parni valjak za kraj ljetaParni valjak za kraj ljetaParni valjak za kraj ljetaParni valjak za kraj ljetaParni valjak za kraj ljetaJedan od najboljih i najpopularnijih hrvatskihpop-rock sastava, Parni valjak, 15. će rujnaodržati veliki koncert u kampu Solitudo s

Odlično raspoložena i brojna publika plesa-la je uz najveće hitove i neuobičajene ritmovekoje je Trio izvodio. Taman kad se činilo da

je koncert završio odličnom izvedbom pjes-me “Apokalipso”, publika je dugotrajnim pl-jeskom i ovacijama Trio pozivala na bis, aRundek, Isabel i Dušan su im udovoljilisvojim povratkom.Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

početkom u 21 sat. Spektakularan koncert ovogbenda uz kojeg su odrastale generacije, a zaplešei današnja mladež označit će kraj ovogodišnjegLjeta u Valamaru, nakon bogatog programa ukojem su posljednja tri mjeseca uživali građani iposjetitelji Dubrovnika.

Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

52 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

75. obljetnica partizanske mornarice u Podgori75. obljetnica partizanske mornarice u Podgori75. obljetnica partizanske mornarice u Podgori75. obljetnica partizanske mornarice u Podgori75. obljetnica partizanske mornarice u Podgori

Bliži se izlet na KozaruBliži se izlet na KozaruBliži se izlet na KozaruBliži se izlet na KozaruBliži se izlet na KozaruČetverodnevni jesenski izlet autobusom u Nacionalni parkKozaru, Udruga antifašista Dubrovnik organizira od četvrtka,28. rujna do nedjelje, 1. listopada ove godine. Uz upozna-vanje novih krajeva i predjela, osnovni povod ovom izletu jesedamdeset peta obljetnica Bitke na Kozari, koja je ostalaupamćena po nepokorivosti i herojstvu partizanskih boraca inaroda Potkozarja, ali i surovosti i brutalnosti fašističkih oku-patora i njihovih ustaških slugu, patnjama i stradanju narodakozaračkog kraja. Na skorašnjem izletu, smještaj izletnika jeu hotelu „Monument“ sa tri zvjezdice, u pravoj prirodnoj banjina više od 800 metara nadmorske visine. Planiran je obilazakMemorijalnog centra epopeje Kozare i središnjeg spomeni-ka na Mrakovici, lakše planinske šetnje, korištenje raspoloživihhotelskih sadržaja te izleti u Prijedor i Banja Luku.Cijena izleta od tisuću kuna uključuje prijevoz autobusom ihotelski smještaj na bazi polupansiona. Do popune autobusa,prijave se primaju u uredu Udruge ponedjeljkom, srijedom ipetkom od 10 do 12 sati.

Na djelu je puzajući fašizam i ustašlukNa djelu je puzajući fašizam i ustašlukNa djelu je puzajući fašizam i ustašlukNa djelu je puzajući fašizam i ustašlukNa djelu je puzajući fašizam i ustašlukBudućnost nam nije obećavajuća, ali se nećemo predati,nego se u programima i sadržajima rada valja više bavitiaktualnostima života u nas pa će i to doprinijeti približavanjumladih

Značajna obljetnica naše NOB-e, sedam-deset pet godina od osnivanja partizan-ske mornarice NOVJ, obilježit će sesvečanim skupom u nedjelju, 10. rujna, spočetkom u 11 sati, u Podgori, kolijevciratne mornarice NOVJ, na platou podvelebnim spomenikom „Galebova krila“,koji je otkriven 1962. godine. Organizatorimanifestacije su Zajednica ABA Makar-skog primorja i Zajednica ABA Splitsko-dalmatinske županije. Na nedjeljnu pro-slavu u Podgoru pristići će poštovateljisjećanja na NOB-u i antifašizam iz mnogih,prije svega, dalmatinskih mjesta, a u or-ganizaciji Udruge antifašista Dubrovnik,proslavi u Podgori prisustvovat će i

dvadesetak dubrovačkih izletnika.Uz prigodne riječi o 75. obljetnici partizan-ske mornarice NOVJ i značaju njenog os-nivanja za oslobođenje okupiranih primor-skih krajeva i otoka i za pobjedu nad fašiz-mom u Drugom svjetskom ratu te prigod-no obraćanje predstavnika vlasti,društvenih i političkih struktura, planiran jeprigodni umjetnički program, a za krajzajednički ručak – vojnički grah.Toga 10 rujna 1942. godine se iz bataljo-na „Vid Mihaljević“ izdvojen je mornaričkiodred pa je taj dan izabran kao danformiranja partizanske mornarice NOVJ.Prvih 150 boraca, partizanskih mornarapoložilo je zakletvu 23. siječnja 1943. go-

dine, a kako je taj dan bila kiša postrojavanjeje organizirano u prostoru osnovne škole uPodgori. Raport Mati Ujeviću, komandantu IV.biokovske brigade, podnio je Niko Srzić, ko-mandant Prvog mornaričkog odreda osno-vanog u Podgori 10. rujna 1942. godine.Prvi brodovi partizanske mornarice NOVJ bilisu leuti „Pionir“ i „Partizan“, puškomitraljezisu im bili naoružanje, a prve mornaričkeposade bile su sastavljene od podbiokovskihpartizana, ribara i težaka. Ideja o formiranjupartizanske mornarice potekla je od VelimiraŠkropika, bivšeg časnika mornarice KraljevineJugoslavije sa završenom pomorskom aka-demijom. On je postao prvi komandant parti-zanske mornarice NOVJ, poginuo je 1943. go-dine, a za samoprijegor i zasluge u NOB-i iosnivanju partizanske mornarice NOVJ pro-glašen je Narodnim herojem.

Posljednje subote u kolovozuodržana je Izborna skupštinaUdruge antifašista Dubrovnik. Uispunjenoj dvorani Udruge Skup-štinu je otvorio i poslije državnehimne „Lijepe naše“ prisutne, jepozdravio predsjednik dr. BoškoSkaramuca, među njima i Mlade-na Gojuna, predsjednika Gradskeorganizacije SDPH Dubrovnik. Sk-upštinom je predsjedavao BrankoGrošeta koji je pozvao da se minu-tom šutnje oda počast poginulimpartizanskim borcima, žrtvama fa-šizma, braniteljima, kao i 14-oricičlanica i članova Udruge umrlih urazdoblju od Godišnje skupštineodržane 2. srpnja prošle godine.Izvještaj o radu Udruge antifašistaDubrovnik i njenih organa u pro-teklom razdoblju od prošlogodiš-nje skupštine održane 2 srpnjapodnio je Marinko Vlašić, tajnikUdruge, a naglasci iz Izvještajapredstavljeni su u prošlom brojuGlasa Grada. Podneseni su i: iz-vještaji o prihodima i rashodimaUdruge antifašista Dubrovnik u2016. godini, u vezi s tim IzvještajNadzornog odbora, a potom jepredstavljen Program aktivnosti u2018. godini s pratećim planomprihoda i rashoda.Sudjelujući u raspravi AntunMilošević je podržao podneseneizvještaje, istaknuvši da je stanjeu društvu čak i gore nego jerečeno, jer se aveti prošlosti stal-no i iznova vraćaju. Lidija Radon-jić je upozorila na potrebu većepažnje uređenosti Spomen grobl-ja boraca NOR-a na Boninovu, aAlbert Vlahov je mišljenja da je tre-balo puno više aktivnosti udruga izajednica antifašista u Hrvatskoj,do građanskog neposluha, u vezi

sa sramotnim preimenovanjemzagrebačkog Trga maršala Tita.Branko Grošeta je istaknuo da suna djelu žestoki napadi na Tita,NOB-u i antifašizam, želi se zbri-sati partizanska NOB-a, a razdobl-je bivše zajedničke države se pro-glašava zločinačkim, sve u smislurevizije povijesti i afirmacije zloči-načkog režima NDH. Na djelu jepuzajući fašizam i ustašluk, uz većporušenih ili devastiranih oko tritisuće spomen obilježja NOB-a, odkojih su mnogi iznimne umjetničkevrijednosti, stalno isticanje izmišl-jenih „partizanskih zločina“, na-pade na NOB-, Tita i antifašizam,na sve načine se pokušava legal-izirati ustaški pozdrav „za domspremni“, podižu se spomenicizločincima i teroristima. Nažalost,organi SABA RH su limitirani usvom djelovanju, budućnost namnije obećavajuća, ali se nećemopredati, nego se u programima isadržajima rada valja više baviti ak-tualnostima života u nas i to ćedoprinijeti približavanju mladih.Vesna Čulić je istaknula da serečemo i na ovoj skupštini većpuno puta ranije čulo i da će mladeteško privući dosadašnji načinrada. Nažalost mnogi mladi ljudilijeve orijentacije odlaze u inozem-stvo sa svojom djecom. To je putbez povratka i to je veliki problemza Hrvatsku i za antifašizam, jer jedosta onih koji ostaju umreženo usve moguće strukture HDZ-a. Dan-as antifašisti sve više trebaju rea-girati na stvarna zbivanja i aktual-ne probleme i podržavati nosioceborbe za progres. Mato Jerinić jepozvao na pronalaženje načina dacijeli lijevi blok zbije redove, orga-nizira se i angažira na jedinstven-

om programu spašavanja hrvatskog društva i države.Na kraju je Skupština prihvatila izvještaj o radu, izvještaj oprihodima i rashodima u 2016. godini i prateći izvještaj Nad-zornog odbora, program rada i plan prihoda i rashoda u 2018.godini te izabrala članove organa za iduće dvogodišnjerazdoblje. U Predsjedništvo Udruge su izabrani: Jadran Barač,Ljubica Brailo, Željko Franić, Branko Grošeta, Krešimir Iva-nišević, Gordana Jablanov, Stojan Jančić, Mato Jerinić, Vlat-ko Komarica, Ognjen Krstulović, Ljiljana Krunić – Zita, PeroLasić, Andrej Napica, dr. sci. Boško Skaramuca, Kemal Tur-sunović, Marinko Vlašić i Rade Vrtikapa dok su počasni čl-anovi Predsjedništva: Stipo Antičenić i dr. sci. Antun Gav-ranić. Za članove i zamjenike članova Nadzorno odboraUdruge izabrani su: Edin Ćerimagić (za predsjednika), KateOrman i Vlaho Moretti te: Šemso Bavčić, Milena Kiperaš iMilan Anđušić. Za 14 delegata Udruge u Skupštini Zajedniceudruga ABA DNŽ izabrani su: Branko Grošeta, Zejnel Vulić,Marinko Vlašić, Jadran Barač, Nikola Sambrailo, dr. sci. Boš-ko Skaramuca, Ljerka Depolo, Ognjen Krstulović, Kemal Tur-sunović, Krešimir Ivanišević, Ljubica Brailo, Mario Tevšić, Sto-jan Jančič i Ljiljana Krunić – Zita, a za likvidatora Udruge an-tifašista Dubrovnik izabran je Marinko Vlašić. PredsjednikaUdruge, dva potpredsjednika, tajnika i zamjenika tajnika Pred-sjedništva i Udruge iz svoga sastava na prvoj sjednici izabratće članovi Predsjedništva. No toj prvoj sjednici što će se održatisredinom rujna, na temelju podnesenih izvještaja i prijedlogate vođene rasprave na Izbornoj skupštini Udruge antifašistaDubrovnik, donijet ćpre se i zaključci.PROČITALI SMO PROŠLIH DANA: „Da se ne lažemo, HOSje hrvatska ustaška vojska nastala na tekovinama hrabrihdomoljuba iz 1941.!“ Anto Prkačin, general HOS-a

53GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije- ambulanta u petak, 15. rujna.- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist zakralježnicu- ambulanta u subotu, 16. rujna.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - ambulanta u četvrtak i petak, 28. i 29. rujna.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije

- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Poliklinika Marin Med nudi širok spektar zdravstvenih uslugaMISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja ipouzdano možete obaviti:- Pregled specijaliste - anesteziolog, kardiolog, kirurg, traumatolog, ginekolog, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, dermatolog...- Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

- Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno- Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test- Kompletni sistematski pregled za građane- Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži…Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

54 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

Piše:Antun Švago

UDRUGA SIGURNOST U PROMETU

Vratimo djecu na igralištaVratimo djecu na igralištaVratimo djecu na igralištaVratimo djecu na igralištaVratimo djecu na igralištaPovodom početka školske godine, udruga Sig-urnost u prometu tradicionalno organizira ak-tivnost pod nazivom “Vratimo djecu na igrališ-ta”. Ista će se ovaj put iznimno održati na ve-likom igralištu Nuncijata, (kako bi se skrenulapozornost na djecu koja žive na tom predjeluGrada i njihove prometne probleme na putudo škole) dana 9.9 u 19.00 sati! Pozivamoroditelje djece od 1 do 3 razreda Osnovnih školas područja grada Dubrovnika i okolice da pri-jave svoje dijete na natjecanje u vožnji bicikla ivršnjačko druženje uz puno glazbe, zabave,hrane i pića, dok pobjednike očekuju medalje ipehari! Natjecanju će prisustvovati i nagradenajboljima podijeliti naši proslavljeni sportaši iprijatelji djece Marko Bijač i Mihovil Španja!Prijave su se primale do 6.9 putem FB straniceSIGURNOST U PROMETU DUBROVNIK ili namail dpavela@gmail.com kao i ostale infor-macije uz samo natjecanje! Isto tako poziva-mo svu ostalu djecu i njihove roditelje da dođuna Nuncijatu 9.9 u 19.30 te se zabave uz igrusa svojim vršnjacima i podrže natjecatelje!Denis Pavela, Udruga Sigurnost u prometu

RODITELJI U AKCIJI - RODA

Besplatni pregled autosjedalica u DubrovnikuBesplatni pregled autosjedalica u DubrovnikuBesplatni pregled autosjedalica u DubrovnikuBesplatni pregled autosjedalica u DubrovnikuBesplatni pregled autosjedalica u DubrovnikuU subotu, 9. rujna od 9 do 12 sati naparkiralištu Auto-Dubrovnik d.d., Od sv.Mihajla 3, udruga RODA - Roditelji u akcijiu suradnji s Auto-Dubrovnikom d.d. or-ganizira besplatan pregled autosjedalica.Pregled prvenstveno služi da bi roditeljimogli provjeriti jesu li pravilno postavili au-tosjedalicu u svoje vozilo i smještaju lipravilno svoje dijete u nju. Naime, au-tosjedalice smanjuju rizik pogibije djete-ta u sudaru do 70%, a rizik od ozbiljneozljede za više od 90%, no samo ako sepravilno koriste te ako odgovaraju fiz-ičkom razvoju djeteta.Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilnokorištenih autosjedalica kreće između10% i 20%, a to je brojka koju volonterkei volonteri udruge RODA ovakvim pregled-ima nastoje povećati.Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi au-tosjedalica bili što učinkovitiji, roditelji, kojidolaze na pregled, trebaju sa sobom doni-jeti, ako je to moguće, upute proizvođačasjedalice te doći s djetetom koje se u njoj

vozi.Rodini savjetnici i savjetnice za autosjed-alice roditeljima, ali i ostalim vozačima/icama, dijelit će i savjete i informacije ovažnosti i pravilnom korištenju autosjed-alica te odgovarati na sva pitanja. Pozv-ane su i sve trudnice sa svojim partneri-ma, ako im je potreban savjet na štoobratiti pozornost pri kupnje prve au-tosjedalice.Roditelje, koji žele obaviti pregled, moli-mo da svoj dolazak najave na broj telefo-na 098 911 7993 i rezerviraju termin kakobismo na taj način izbjegli duža čekanja.No, rado ćemo pregledati i one koji senađu u prolazu, samo ih u tom slučajumolimo za strpljenje.Sve dodatne informacije mogu se pronaćii na našim Facebook stranicama RODADubrovnik, službenim stranicama udrugeRODA – Roditelji u akciji (www.roda.hr),te na Facebook grupi „Rodini savjeti oautosjedalica”.Članice udruge RODA – Roditelji u akciji

MATO MALI I PERO NJIOV

Pe minutaČejade, govorijo je pokonjik, ako je čejade, vazda ćeiz svega, i što je bilo, i što jes, izvuj ono judsko. I zanevajalo rije da je nevajaloOdvazda je bilo, kaže Jane, da čejade iz naše Vale, ako ješirokoga pogleda ne gleda usko, a ako je uskoga ne moremu pogled dokuči ni do Rupa u Poju, a nekmoli do - proŠiroke…U naske s nama vakijem kakvi smo danaske, dodava Pero,više ne igra ni jona, „ne znaš bi li plako, ili bi se smijo“.Đe se goj obrneš, na što goj staneš, s kijem goj fermaš, očemu goj progovoriš… dođeš do one, što je pokonji Jozo,vazda govorijo:- Lašje je s vukom bi vuk,vengo u naske s čoekom čoek!Nijesu, misli Mato, stari uludo govorili:- Kadarke istina i dzeru popušti, laž ćapa sve osve!U naske, doduše, kaže Jane, čejade ne uzima sve zdravoza gotovo, ni ono što pročita ni ono što čuje, ali uzima zdravoza gotovo sve ono što mu je po gustu. Ako mu je Marko pogustu nije mu Janko, pa da Janko ni dzeru ne laže.U naske svak svoju vozi, i tu više nijesi sigur u ništo. Ni uvolan ni u brendze. Ajde što se i uz pomoj istinitije činjeni-ca brezobrazno laže, vengo se još više izvrće.Govorila je pokonja Januka kako se više treba čuva naše-ga čejadeta koji sve naše fali, pa i nevajalo, vengo tuđina okojemu ništa ne znaš. Taki te naš, govorila je, i poredzdravije oči ubija u pojam, pa više ne znaš ni ko je ođedoma a ko nije.Pametni su judi davno ujitili, kaže Pero, da je najeglo dobakadarke se soldi volu a judi trošu. Tako je i u naske. Božemi prosti, vaki kakvi jesmo počeli smo troši i Onega Gore.Ko da je lopta.Ne treba nam zato niđe daleko poj. Ni posta. Dosta nam jeu naske otvori novine, upali televiziju, radijo ili ovu škatu-lu… a ne treba ništa o tega, dosta ti je ima mobitel uza se…prije je, kaže Sele, čejade gledalo bi pri zdravoj pameti, adanaske mu ništa ne vaja ako nije pri mobitelu. Ne vaja muni tunđela ako mu mobitel nije, što se ono reče, i pod tunđ-elom.Kadarke vidiš da čejad sve manje razgovara i za trpezom,

a nogi mladu razgovaraju tako štośedu za trpezom i jedu, te šajuporuke mobitelom jedno drugo-mu, neka śedu jedno uz drugo…lašje im je napisa poruku negootvori usta i u Božjemu miru bi sasvojima… Teško im se ostavi mo-bitela i tije nekoliko minuta…Negda se znalo rije i to:- Ko se srcem smije, cijeli se sm-ije.A ko se to danaske, s nama vakijem, more srcem smija, a?Ne umijemo se nasmija ni nako… pa ni onemu galijotu izMetkovića što je pošo u jednoga zubara izvadi zub, a iz-vadijo ga u drugoga. U jednoga je primijo nekciju da ga neboli, pa kadarke je izašo vanka onije„pe minuta“, dok mune utrne, otrčo je brže boje u drugoga i pito ga koliko koštavađenje zuba s nekcijom.Kadarke mu je ti zubar reko da košta toliko i toliko, ovi jereko: „Uuuu“, te ga pito, „a koliko košta brez nekcije“:- Za tebe je brez nekcije džabe – nije se zubar do smes.- Pa onda, more brez nekcije!Na koncu se zubar čudom čudijo, dok mu je vadijo zub, damu nije reko ni a. A i drugi se zubar čudijo što mu mušterijenema, a onije „pe minuta“ je davno prošlo. Promislijo je daje u pitanju stra, a ne naš čoek.Tako je u naske sa svime. O svemu prije promislimo vengoo temu da je naš čoek prvo svega naš čoek.Čejade, govorijo je pokonjik, ako je čejade, vazda će iz sve-ga, i što je bilo, i što jes, izvuj ono judsko. I za nevajalo rijeda je nevajalo.Najteže je tamo, kaže Jane,đe te gledaju i uči i śetova onikoji nijesu ništa naučili. Ni iz onega što je pasalo, niti izovega što će isto pasa. Koji nijesu imali od koga ni nauči, aćeli bi zaprdiva iz učitejovije gaća.Pokonjik je vazdarke govorijo kako se očima, koje u miruvide cijeli svijet, klanja cijeli svijet, a kojima je rat vazdarkepred očima, neće pokloni niko.Kaže Jane, da su je ko malu vazdarke učili da oči nijesusamo za gleda, vengo i za nešto viđe. Ijanke dzeru čega…Lašje je, kaže Mato, vazdarke postavja pitanje zašto nekodrugi nešto ne more viđe, a ispravno se upita - zašto ja nemogu. Ne viđe što se ne da ne viđe.

55GlasGrada - 651 - petak 8. 9. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

Izlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeU subotu 23.9. organizira se izlet u Vrapčiće. polazak je s pila u 6sati. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže našem veselomdruženju. Informacije na 020 417034 i 0915717963.

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na našu babu Maru, umjestocvijeća 200 kuna prilažu Stane i Marko U spomen na pok. tetuMaru Mašković, umjesto cvijeća 300 kuna prilaže obitelj Ivice Simu-nića. U spomen dragom prijatelju Nešu, umjesto cvijeća, Davor,Zoran, Momo i Nebojša prilažu 800 kuna. U spomen na pok. dun-da Vladimira Brnina 400 kuna prilažu obitelji: Brnin, Mirković, Tr-buhović i Lisičić. U spomen na naše drage roditelje i sestre EminuTaslaman i Jasminku Ćimić, rođene Subašić, Cinka i Mera prilažu400 kuna. Nikša Đuraš donacija 100 kuna. XX obustava JadranLaguna donacija 100 kuna. Ante Živković donacija 100 kuna.UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na dragog nam gosparaMata Šarića, Liljana, Sanja i Paola s obitelji prilažu 1000 kuna.UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen nadragog susjeda Slavka Nokovića 200 kuna prilažu Marin i ZdenkaSentić. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-računUdruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d.da dostave tekst uplate na 091 4753581 ili 091 4753582. Roditeljii djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

UČIMO HRVATSKI

Kineska imena i prezimena / KurikulumKineska imena i prezimena / KurikulumKineska imena i prezimena / KurikulumKineska imena i prezimena / KurikulumKineska imena i prezimena / KurikulumBiblioteka Hrvatski radio izdalaje knjigu jezičnih savjeta autori-ca osam svojih lektorica podnaslovom Lektorska bilježnica ukojoj kratkim, ali efektnim prilo-zima nude savjete za pravilnuupotrebu hrvatskoga standard-nog jezika. Između ostalog pišuo kineskim imenima i latinskojriječi kurikulum, o kojoj se punogovori, a mnogi ne znaju štoznači.Kineska imena i prezimena“Kod kineskih imena na prvomjesto dolazi prezime, a ondaime osobe. Tako se kineskipremijer zove Ven Điabao. Prit-om valja imati na umu - ako seu vijestima spominje više putapa drugi put želimo reći samonjegovo prezime, moramo znatida to nije premijer Điabao (to muje ime), nego premijer Ven (nje-govo prezime).Dakle, kineski premijer Ven (pre-zime) Điabao (ime) ili kraćepremijer Ven! Kineska, korejska,burmanska i slična imena dek-

liniraju se kao da se sastoje odjednog člana: N Mao Ce Tung,G Mao Ce Tunga... Kineskipresjednik Xi Jinping najmoćnijije čovjek svijeta, Xi je političkivođa najvećeg broja ljudi na svi-jetu”.Kurikulum“Latinske riječi srednjega roda,kao što su metallum, elemen-tum, kriterium, pactum, u hrvats-ki se jezik preuzimaju tako štoodbace latinski nastavak - um itako se morfološki prilagodehrvatskomu jeziku: metal, ele-ment, kriterij, pakt. I kod imen-ice kurikulum odbacuje se latin-ski nastavak -um: kurikul, apredložena je i zamjena - hrvats-ka tvorenica uputnik u značen-ju ‘studijski plan i program’.Nisu nam potrebne neprila-gođena tuđica curriculum tenepravilno prilagođena tuđicakurikulum. Ali izraz curriculum vi-tae - životopis, biografija je prih-vaćen i kao takav se možeispravno koristiti”. K.T.

GRADSKA ORGANIZACIJA HRVATSKE STRANKE UMIROVLJENIKA

ObavijestObavijestObavijestObavijestObavijestObavještavamo članove gradske organizacije Hrvatske strankeumirovljenika Dubrovnik (GO HSU-a) i one koji to žele biti da odčetvrtka ,7. rujna, u vremenu od 16 do 18 sati, tajnica GO HSUradi sa strankama u prostorijama GO, koje se nalaze na adresiĆira Carića 3 u prizemlju zgrade u neposrednoj blizini klinike dr.Glavić. Tajnica će sa strankama raditi u naprijed rečenom vre-menu svaki četvrtak u tjednu. Za GO HSU Dubrovnik

Predsjednik: Ivo Jadrušić, prof.

SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u Trsteno, Slano, Ston i StupuIzlet u Trsteno, Slano, Ston i StupuIzlet u Trsteno, Slano, Ston i StupuIzlet u Trsteno, Slano, Ston i StupuIzlet u Trsteno, Slano, Ston i StupuOrganizira dana 23. rujna (subota) jednodnevni izlet s posjetomTrstenom, Slanom, Stonu i Stupi (spomenik branitelja) u du-brovačkom primorju. Polazak s Pila u 7 sati. Informacije na: 332857 i 356 615. Prijave i uplate u Podružnici na adresi Josipa Koso-ra 30 ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9 - 11 sati.

56 GlasGrada - 651 - petak 8.9. 2017.

misao

tjedna

PhilBosmans

Cvijet treba sunce kako bi postao cvijet,čovjek ljubav kako bi postao čovjek

UMAG

Susreti djecehrvatskih braniteljaDubrovačko-neretvansku županiju jepredstavljalo trideset i sedmero djece izKonavala, Župe, Dubrovnika, Mokošice idoline Neretve sa svojim voditeljimaU vremenu od 27.8.- 1.9. u dječjem kampu “VeliJože”u Savudriji kod Umaga održana je 15.poredu završnica pod nazivom”Susreti djece hr-vatskih branitelja”a u organizaciji krovne udrugehrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Repub-like Hrvatske i pod pokroviteljstvom ministarstvahrvatskih branitelja. Susrete je otvorio ministar hr-vatskih branitelja Tomo Medved a na samomnatjecanju i druženju učestvovalo je preko 500djece sa svojim voditeljima iz svih županija i gra-da Zagreba.Dubrovačko-neretvansku županiju je predstavl-jalo trideset i sedmero djece iz Konavala, Župe,Dubrovnika, Mokošice i doline Neretve sa svojimvoditeljima koji su i ove godine učinili sve da dje-ca na najljepši mogući način prezentiraju svojgrad i županiju,da postignu što bolje rezultate išto je najbitnije da puni dojmova i novih poznan-stava sigurno dođu svojim kućama.Kao i bezbroj puta do sada djeca su na najboljimogući način predstavljala nasu županiju i kuća-ma donijela pregršt medalja, ukupno njih sedam.

U odlasku na igre djeca su sa majkomheroja Domovinskog rata, Andrije Mati-jaša Pauka na njegov grob u rodnomPozorcu kod Trogira stavili vijenac, zapa-lili svijeću i pomolili se kao i na bisti uMarini nakon čega smo bili ugošćeni kodnačelnika općine Ante Mamuta i njegovezamjenice Katarine Kazoti-Jerković. Dje-ca su upijala svaku riječ dok je o legen-darnom Pauku pričao njegov suboracIvica Stojan a kasnije i stara mu 91-go-dišnja majka Anka...U povratku smo kako smo i obećali ma-jci Mariji krenuli vrletima Velebita doKrivog puta da bi se pomolili, stavili vijen-ac i zapalili svijeću na grob još jednogheroja, stožernog brigadira Damira Tom-ljanovića Gavrana. Tom prilikom su nasuz majku Mariju dočekali i predstavnicigrada Senja i uz prigodne darove vrijed-no je spomenuti da smo majci darovalivrijednu sliku”portret Damira Tomljan-ovića Gavrana” koja će krasiti njegovuspomen sobu, inače djelo dubrovačkogbranitelja Roberta Kralja kao i zlatnumedalju koju su na igrama osvojile našedjevojčice. Cilj ovakvog druženja, osimbrojnih prijateljstava, upoznavanja raznihkrajeva naše Domovine jest i sjecanje nasve one koji su sudjelovali u stvaranjujedine nam Republike Hrvatske...

Predsjednik UHDDR-a DNŽIvan Gabelica

NAŠA ČELJAD

Nane iz Zakule

Na gruškoj zelenoj placi, u drugom reduod mora, (uglavnom subotom i srijedom) po sredini, naći ćete na njezinom bankuAnu Zec - Nanu iz Zakule, Podstranje,Župa dubrovačka. Na njezinom bankunaći ćete svega prema godišnjem dobu,sada ljeti: pomadore, paprike, poverune,salatu, rikulu, tikvice, pipune, dinje, bal-ančane, jabuke, kruške, šljive, smokve...Gospođa Nane, kako je svi od milja zovu,već skoro 32 godine dolazi na gruškuzelenu placu. Jedini prekid je bio dok jeradila u hotelu. Pitamo gospođu Nanutko je dovozi na placu, kako je počela,tko joj pomaže i ima li kakvih želja iliprimjedbi.- Dolazim od 1985 godine, i uvijek nagrušku zelenu placu. Ustvari, naslijedilasam moju svekrvu, ona je dolazila istona placu prodavati, ali u Grad. U počet-ku sam sama svojim autom dolazila nagrušku zelenu placu i vraćala se, sadame muž dovede i odvede, jer problemje u Gružu i parking. Sve ovo što proda-jem je moje domaće, zapravo ono štomi je višak iz doma. Najviše imam voća ipo tome me mušterije znaju.Voće mi jekvalitetno i zdravo, ponajviše kriješve,šljive, smokve, jabuke, kruške,dženerike, praske, kaiši...U baštini mi pomažu svi moji doma, muž,sin, nevjesta a 4 unučića su mi još mali.Nemam nikakve primjedbe, meni je svedobro i zadovoljna sam, samo neka ova-ko potraje, uz smijeh će na kraju razgo-vora gospođa Nane.Čestitamo joj na njezinih skoro 32 god-ine dolazaka na grušku zelenu placu.Želimo joj još puno dobrog zdravlja i jošpuno dolazaka s njezinim ekološkimproizvodima iz njezinog lijepog zelenogPodstranja. Jadranka Šimunović

DUBROVAČKI KLUB STRANACA

8. humanitarna prodajaOtvorite ormare, pregledajte škafetine, izvadite kutije ispodkreveta… stiže nam već 8. humanitarni “second hand sale”Dubrovačkog kluba stranaca, pa sve vaše nježno rabljenekućne potrepštine mogu biti od koristi. Od odjeće, malihaparata, igrački i kuhinjskih alata… možete donirati svešto je još u dobrom stanju a vama više nije potrebno.Prodaja će se održati 30. rujna te 1. i 2. listopada u Laza-retima, a prikupljanje doniranih predmeta počinje već 27.rujna uz mogućnost prikupljanja na kućnoj adresi.Kao uvijek, sav prihod prodaje služi u humanitarne svrhe

Dubrovčana. Cilj nam je danadmašimo lanjske već reko-rdne rezultate od prikupljenih44,000 HRK. Ovom prigodomjoš jednom zahvaljujemo svimDubrovkinjama i Dubrovčani-ma koji su se odazvali u ve-likom broju bilo kao donatoriili kao kupci. Detalji slijedeuskoro! Više informacija na:www.dubrovnikforeigncircle.comili 098 303 5535.

Rebecca Charry Roje