Grad Rijeka 17 · skih cjelina. U prvom dijelu publikacije obra-đeni su rezultati lokalnih izbora...

1

1713Grad Rijeka

Mandatno izvješće 2013.-2017.

Gra

d R

ijeka

Man

datn

o iz

vješ

će 2

013.

-201

7.

Grad RijekaMandatno izvješće 2013.-2017.

Rijeka, ožujak 2017.

3

Sadržaj

Predgovor 4

Uvodna riječ Gradonačelnika 6

Uvodna riječ Predsjednice Gradskog vijeća 10

Rezultati lokalnih izbora 2013. godine 14

Izvješće o radu Gradskog vijeća u razdoblju 2013.-2017. godine 18

Izvješće Gradonačelnika Grada Rijeke 34

Pročelnici upravnih tijela i voditelji ureda 36

Realizacija Strategije Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine

Globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca 41

Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo 69

Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa 95

Rijeka - europski grad 195

Sadržaj

54

Mandatno izvješće temelji se na Strategiji razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.–2020. godine koju je donijelo Gradsko vije-će Grada Rijeka na sjednici 19. rujna 2013. godine.

U Strategiji su definirana tri strateška cilja:

1. Globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca,

2. Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo i

3. Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa.

Strategija razvoja Grada Rijeke usklađena je s europskim strateškim dokumentom Europa 2020.

Grad Rijeka ima praksu podnošenja man-datnih izvješća koji nisu zakonska obveza te nema ni propisane forme za takve vrste iz-vješća. U skladu s praksom Europske unije, ovo se Mandatno izvješće ponajprije odnosi na ostvarenje strateških ciljeva.

Mandatno izvješće se sastoji od više temat-skih cjelina. U prvom dijelu publikacije obra-đeni su rezultati lokalnih izbora i sustava odlučivanja u Gradu Rijeci. U središnjem su dijelu iznijeti fizički i financijski pokazatelji koji govore o ostvarenju tri strateška prio-riteta. Četvrti dio odnosi se na ostvarenja sustava Grada Rijeke sukladno europskim standardima.

Nadamo se da će ovo Mandatno izvješće biti zanimljivo svim čitateljima zbog mno-gobrojnih sumarnih podataka iz djelokruga rada lokalne samouprave koji pridonose ra-zumijevanju njene uloge.

Posebno se ističu napori koji su učinjeni u prevladavanju ekonomske krize i prilagodbi europskim standardima. Također, iz Man-datnog izvješća vidljive su dosadašnje ak-tivnosti kao i prva postignuća u ostvarivanju definiranih ciljeva iz Strategije razvoja Gra-da Rijeke za razdoblje 2014.–2020. godine.

Predgovor

76

Uvodna riječ Gradonačelnika

Sagledavajući sve što je u Rijeci učinjeno u protekle četiri godine, o čemu detaljno go-vori ovo Mandatno izvješće, te sagledavaju-ći perspektive koje su se za Rijeku otvorile zahvaljujući dobroj pripremljenosti naših projekata i vrijednom radu stručnih ljudi, nemoguće je ne primijetiti da je za naš grad, možda više nego za ijedan u Hrvatskoj, ula-zak Republike Hrvatske u Europsku uniju, doista označio povratak kući.

Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020., koja se svjesno i prirodno oslo-nila na strateški dokument Europa 2020, objedinila je aktivnosti, programe i projekte koje smo u proteklom razdoblju pokrenuli i mnoge koje smo ne samo započeli, nego i dovršili.

U svim se započetim i realiziranim progra-mima očituje naša opredijeljenost ka pa-metnom, održivom i uključivom rastu kakav je Europska unija označila kao jedini odgo-vor na krizu. Konkretni primjeri navedenog su veliki i dugoročni projekti u koje smo hrabro ušli poput pripreme kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020., vri-jednog rada na ustrojavanju Urbane aglo-meracije Rijeka ili pak pripreme ogromnog investicijskog ciklusa u vodoopskrbi i odvod-nji. Uspjeli smo u svakom od navedenih jer nam je europski način razmišljanja blizak, jer smo u Europi – kod kuće. Uz te velike uspješno pokrenute dugoročne projekte, re-alizirali smo čitav niz programa i projekata koji su našim građanima život učinili kvali-tetnijim, a najugroženijim skupinama naših sugrađana olakšali smo svakodnevicu.

Prestižna titula Europske prijestolnice kulture 2020. za naš grad nije tek simbo-lična, nju smo izborili u velikoj konkurenciji, pred neovisnim europskim stručnjacima koji su prepoznali potencijal Rijeke, naš entuzijazam, stručnost i spremnost na du-goročni razvoj u kojem će 2020. godina biti tek kulminacija u prezentacijskom smislu, prepuna kvalitetnih predstava, koncera-ta, izložbi i ostalih umjetničkih izvedbi, ali zapravo ova titula Rijeci će donijeti i mno-go više od toga. Priprema kandidature, a potom i započeta provedba definiranih ak-tivnosti, kulturu postavlja u središte dugo-ročnog urbanog razvoja koji podrazumijeva strukturne promjene u nizu djelatnosti što, uvjeren sam, vodi Rijeku prema završetku tranzicije iz postindustrijskog grada u grad novih tehnologija i novih investicija. Vrlo je značajno što projekt Europske prijestolni-ce kulture Rijeci konkretno osigurava po-vlačenje novca iz EU fondova namijenjenih obnovi i stavljanju u funkciju niza objekata u Kompleksu Benčić kao i za preuređenje broda Galeb u muzej, a u kulturnoj industriji i specifičnom poduzetništvu ovaj se projekt snažno dotiče otvaranja novih radnih mje-sta i daje velik doprinos turizmu.

Već i prije osvajanja ove titule, naša je po-drška programima, projektima i manifesta-cijama s ciljem razvoja Rijeke kao destina-cije urbanog, kruzing i kulturnog turizma pokazala konkretne rezultate u, iz godine u godinu, sve boljem turističkom prometu. Pozicioniranje na mapi europskih kulturnih prijestolnica vidljivo osnažuje taj razvoj.

98

Urbana aglomeracija Rijeka prva je ustro-jena urbana aglomeracija u Republici Hrvat-skoj kojoj je omogućeno da za svoje projekte razvoja koristi europski financijski instru-ment – mehanizam integriranih teritorijal-nih ulaganja. Za UA Rijeku i Grad Rijeku kao središte urbanog područja to znači osigura-nje čak 50 milijuna eura koji će se uložiti u pripremu i provedbu zajedničkih projekata u poduzetništvu, toplinarstvu, korištenju kul-turne baštine u turizmu, obnovi zapuštenih bivših industrijskih i vojnih prostora, javnom prijevozu putnika, programima za mlade ne-zaposlene, socijalnoj politici. Urbana aglo-meracija Rijeka stoga ima snažni potencijal i potvrđuje da kvalitetni gospodarski projekti i razvojna infrastruktura ne mogu biti spu-tani administrativnim granicama već ih na-drastaju spajajući stanovništvo povećanjem kvalitete života za sve.

Jedan od najvećih projekata na području Rijeke i okolnih općina, kada je riječ o vod-nom gospodarstvu, jest EU projekt aglo-meracije Rijeka. Njime su u razdoblju od 2017. do 2023 u dogradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje predviđena ulaga-nja od 1,7 milijardi kuna uz sufinanciranje bespovratnim novčanim sredstvima iz eu-ropskih fondova u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Riječ je o najvećem projektu u vod-no-komunalnom sektoru koji se trenutno priprema u Hrvatskoj. Grad Rijeka je za ovaj projekt dosad osigurao 40 milijuna eura iz europskih fondova za izgradnju novog Cen-tralnog uređaja za pročišćavanje na Delti sa sustavom odvodnje od 200 kilometa-ra. Da imamo kapaciteta realizirati ovako veliki projekt dokazali smo kontinuiranim ulaganjima u vodoopskrbu i odvodnju u pro-teklom mandatnom razdoblju što najbolje pokazuju brojke: 77 kilometra kanalizacije i 53 kilometara vodovoda uz ukupna ulaga-nja od 410 milijuna kuna.

Promicanje razvojnih, gospodarskih i inve-sticijskih mogućnosti Rijeke u Hrvatskoj i Europi i u proteklom je razdoblju bilo među prioritetima rada gradske uprave i mene osobno kao gradonačelnika. Grad Rijeka aktivno je sudjelovao u projektima usmjere-nim ka razvoju Riječkog prometnog prav-ca i podizanju konkurentnosti riječke luke: izgradnji prometne infrastrukture za zapad-ni lučki terminal, ceste D-403, i dvotračne pruge od Delnica do Šapjana. Izuzetno je važno što smo završili imovinsko-pravnu pripremu za cestu D-403 što je preduvjet za nastavak projekta i prijavu za sufinanciranje europskim sredstvima. Jednako tako vidljiv je naš doprinos u projektiranju dvotračne pruge od Delnica do Šapjana, s naglaskom

na dionicu koja će prolaziti kroz Rijeku, a što je također neophodna podloga za sufinanci-ranje novcem iz europskih fondova. Važno je naglasiti i aktivnosti Grada Rijeke u projektu izgradnje nove sveučilišne bolnice te nasta-vak ulaganja u Kampus. Kroz vrijednost ze-mljišta, imovinsko-pravnu pripremu i odri-canje od komunalnog doprinosa u projekt nove bolnice Grad Rijeka je do sada uložio oko 45 milijuna kuna. U gradnju novih smje-štajnih kapaciteta na Kampusu, također kroz vrijednost zemljišta, imovinsko-pravnu pripremu i infrastrukturu uloženo je približ-no 130 milijuna kuna. Ondje su s početkom akademske godine uselili studenti riječkog Sveučilišta, a prvi gosti ljetos su bili studen-ti-sportaši, sudionici 3. europskih sveučiliš-nih igara kojima su Rijeka i Zagreb bili do-maćini. Upravo su sportski objekti izgrađeni u prethodnim godinama omogućili da ugo-stimo ovaj i druge velike sportske događaje i natjecanja. Valja reći i to da smo sredinom 2016. godine isplatili i posljednju ratu grad-skih obveznica kojima su građani i investito-ri pomogli gradnju Bazena Kantrida.

U okvirima nadležnosti koje kao grad imamo podupiremo i pratimo sve koji iskažu interes za ulaganjem u Rijeku. Izgradnja kvalitet-ne komunalne i cestovne infrastrukture ili usklađivanje prostorno-planske dokumen-tacije, primjerice za projekte Nogometnog kampa Rujevica i Stadiona Kantrida, ili kod gradnje novih objekata Jadran galenskog laboratorija, potvrda su tome.

A nastavno na takvo usmjerenje Grada Ri-jeke, svi ekonomsko-financijski pokazate-lji riječkih poduzetnika koji se objavljuju iz godine u godinu govore o povećanju gos-podarske aktivnosti. Uz velike tvrtke razvi-jen je jaki sektor malih i srednjih privatnih poduzetnika. Mali poduzetnici dominiraju u strukturi riječkog gospodarstva, najviše ih je i imaju više od polovice ukupnog broja za-poslenih, ostvaruju 43% ukupnih prihoda i imaju udio od 43% investicija u dugotrajnu imovinu. U posljednjim dostupnim podaci-ma, onima za 2015. godinu, ukupni prihodi su u odnosu na 2014. godinu porasli za 12% i u 2015. godini dosegli gotovo 18,3 milijar-de kuna, uz veliki rast prihoda od prodaje u inozemstvu koji su dostigli 4 milijarde kuna, što je porast od 21% u odnosu na 2014. go-dinu. Uz navedeno, zabilježen je i pozitivan rast prihoda od prodaje u zemlji od 8% , a sve zajedno pridonijelo je povećanju bruto dobiti riječkih poduzetnika za više od 300%. Mali poduzetnici su u 2015. godini, u odno-su na 2014. godinu, povećali investicije za 27% uz istodobno smanjenje financijskih rashoda za 11%. Ovakvim rezultatima svoj

je doprinos dao i Grad Rijeka. U proteklom razdoblju posvetili smo posebnu pozornost izgradnji sustava potpora za razvoj podu-zetništva, a za mjere subvencioniranja Grad Rijeka je u razdoblju od 2013. do 2016. go-dine izdvojio 7,5 milijuna kuna.

I na taj način dajemo potporu projektima koji razvijaju konkurentno gospodarstvo na temelju znanja i novih tehnologija što je naš strateški cilj. U ostvarenju tog cilja važna je suradnja i partnerski odnos sa Sveučilištem kakav kontinuirano gradimo. U daljnjem razvoju fokus će biti upravo na transferu znanja, inovacija i tehnologije iz akademske u poslovnu zajednicu i to na različita pod-ručja. Valja podsjetiti da se niti jedan grad u Hrvatskoj ne može pohvaliti sa širokom primjenom novih tehnologija u medicini kao što to može Rijeka. Uz to, naš grad pred-vodnik je korištenja aditivnih tehnologija u kreativnim industrijama, a primjer toga je projekt revitalizacije antičke kulturne bašti-ne u središtu Rijeke.

U proteklom mandatnom razdoblju zadrža-li smo visoku razinu socijalne zaštite naših građana, osobito djece i mladih. Zahva-ljujući izrazito socijalnoj orijentaciji Grada Rijeke, ukupan broj korisnika svih gradskih socijalnih prava i pomoći dosegao je gotovo devet tisuća, a ukupan broj ostvarenih pra-va 15 947. Usporedbe radi, prema državnim mjerilima i Zakonu o socijalnoj skrbi, Grad je imao obvezu skrbiti tek o 1.033 korisni-ka. Već i samo taj podatak dovoljno govori o našem opredjeljenju da građanima koje je kriza najteže pogodila olakšamo svakod-nevni život, a djeci i mladima nizom mjera nastojali smo olakšati obrazovanje i pomoći im u izjednačavanju s vršnjacima koji žive u povoljnijim uvjetima.

Stvaranje kvalitetnih uvjeta za život mladih odnosi se i na program društveno potica-ne stanogradnje. U proteklom je razdoblju po programu POS–a izgrađeno 175 stano-va na lokaciji Drenova i na lokaciji Hostov Breg. Vrijednost ovih projekata je 90 miliju-na kuna. U pripremi su i projekt POS-a na Martinkovcu (gradnja 92 stana) i priprema novih lokacija za stanogradnju po programu POS-a.

Jedna od karakteristika proteklog razdoblja bila je izgradnja novih i adaptacija postoje-ćih dječjih vrtića. Grad Rijeka uložio je 13,5 milijuna kuna u obnovu i uređenje devet škola i 14 vrtića. Započela je i gradnja još dvaju vrtića po principima niskoenerget-ske gradnje što je investicija od 37 milijuna kuna. Kada govorimo o energetskoj obnovi

objekata Grad Rijeka prednjači u Hrvatskoj. Ilustracije radi, trenutno se radi na 30 pro-jekata energetske obnove škola i vrtića koji su ili u fazi prijave ili u fazi realizacije ili su provedeni. Svi ti projekti vrijedni su 68,5 mi-lijuna kuna, od čega je 27,5 milijuna kuna novac iz EU fondova, a ostalo su proračun-ska sredstva.

Posebno sam ponosan na to što je Rijeka prva u Hrvatskoj u osnovne škole sustavno uvela program građanskog odgoja i obrazo-vanja. Učinili smo to ove školske godine za osnovnoškolce petih razreda, ali s čvrstim planom nastavka u idućim razredima u idu-ćim godinama. Kroz projekt Rinkluzija po-maže se učenicima s teškoćama u razvoju integriranim u redovne razrede što uključu-je rad pomoćnika u nastavi.

Grad Rijeka ostao je na vrhu ljestvice naj-transparentnijih gradova u Hrvatskoj što s ponosom ističem. Jednako tako na izuzetno je visokoj razini suradnja s građanima koja se ogleda u čitavom nizu primjera, od su-djelovanja Riječana u planiranju i donošenju gradskog proračuna kroz program Malih ko-munalnih akcija i Riječki program lokalnog partnerstva preko sudjelovanja građana u planiranju projekata i donošenju odluka putem E-konzultacija pa sve do neposred-ne komunikacije mailovima, pismima ili pak putem društvenih mreža i posebnih rubrika na gradskim portalima.

U ovom je mandatnom razdoblju, zahvalju-jući ulasku Hrvatske u Europsku uniju, Rijeci konačno omogućeno da se razvija u skladu sa svojim sposobnostima. I rezultati su već vidljivi, a pred nama su još četiri godine rea-lizacije razvojne strategije i dugoročnih pro-jekata koji će utisnuti snažni pečat na naš grad. Način na koji smo do sada radili, ubire svoje plodove, način na koji sada reagiramo određuje našu budućnost, omogućava nam konačni izlaz iz krize i priprema gospodar-stvo za iduće desetljeće. Postići održivu budućnost možemo samo ako razmišlja-mo dugoročno. To smo činili i u tome smo, ako pogledamo proteklo razdoblje, u velikoj mjeri uspjeli.

Na kraju, svim građanima, Riječankama i Riječanima, svim partnerima i suradnicima Grada Rijeke u razvoju projekata i progra-ma, zahvaljujem na podršci, razumijevanju i suradnji u proteklom razdoblju.

1110

Uvodna riječ predsjednice Gradskog vijeća

Mandatno razdoblje 2013.–2017. godine bilo je obilježeno nizom projekata i progra-ma pri čemu je Gradsko vijeće Grada Rijeke podržalo sve prijedloge usmjerene kvaliteti života i rada u Rijeci i razvoju grada. Pritom smo nastojali da sve naše aktivnosti, rješe-nja i odluke budu bliske dobroj europskoj praksi svjesni da su Hrvatska i naš grad, po mnogočemu grad europskog duha, zakora-čili u novo razdoblje i da promjena i prila-godba postaju naša svakodnevnica.

Svakako je najveće postignuće ovog man-data što je Rijeka odabrana za europsku pri-jestolnicu kulture 2020. godine, a posebno nas veseli činjenica što će upravo 2020. go-dine Republika Hrvatska biti predsjedavaju-ća članica Europske unije. Vjerujemo da će Grad Rijeka, putem projekta Europska prije-stolnica kulture 2020, svojim aktivnostima i programima značajno doprinijeti cijeloj Hrvatskoj. Niti jednog trenutka, i tijekom zahtjevne kandidature i sada, kada projekt Europske prijestolnice kulture počinje živje-ti, ne zaboravljamo da naš grad predstavlja Hrvatsku u Europi i da je to istodobno i ob-veza i prilika za mlade umjetnike i kreativce koji će putem ovog mega projekta dobiti nove prostore i stvoriti nove programe u kulturi. No, to je projekt koji nadilazi kulturu i daje dodatni poticaj dolasku mladih ljudi u Rijeku. Pritom smo uvjereni da je prestižna europska titula došla na pravo mjesto - u Rijeku koja je prepoznatljiva po svojim spe-cifičnostima i vrijednostima koje promiče i potiče, prije svega multikulturalnost, mul-tietičnost i toleranciju.

Iako je početak mandata obilježila ekonom-ska kriza, koja je bitno promijenila okolnosti

u kojima živimo, Grad Rijeka se i u tim ote-žanim uvjetima tijekom proteklog razdoblja prioritetno usmjerio na građane s pogorša-nim standardom, s posebnim naglaskom na djecu i mlade. Prepoznajući manjkavo-sti stvarne politike za mlade na državnoj razini, Grad Rijeka je na mladu populaciju usmjerio niz programa i poticaja kojima im se osigurava kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje na svim razinama i priprema za uključivanje na tržište rada. Posebno treba istaknuti Akcijski plan za mlade kojim se potiče realizacija mjera za mlade u cijelom sustavu Grada Rijeke.

Riječko gospodarstvo je tijekom 2015. go-dine zabilježilo prve pozitivne trendove koji su nastavljeni i tijekom 2016. godine. Mali i srednji poduzetnici postali su žila kucavica riječkog gospodarstva, a uz njih, na pozitiv-ne pokazatelje utjecale su velike industrije, s posebnim naglaskom na brodogradnju, prijevoz, trgovinu, građevinarstvo. Posebno veseli što su među pet najvažnijih djelat-nosti riječkog gospodarstva stručne, znan-stvene i tehničke djelatnosti što pokazuje okrenutost gospodarstvenika i poduzetni-ka razvoju na temelju tehnologija, znanja i inovacija. Pritom je važno istaknuti da je u proteklom razdoblju ostvareno značajno uključivanje akademske zajednice i njenih znanstveno-istraživačkih i kreativnih resur-sa u gospodarstvo s glavnim ciljem jačanja njegove konkurentnosti.

Tijekom ovog mandata zabilježna su i vrlo značajna postignuća u riječkom sportu na koja smo iznimno ponosni. Naši sportski objekti otvoreni su aktivnim sportašima i, što je posebno važno, djeci, mladima i

1312

rekreativcima. U programe sporta na svim razinama uložena su značajna sredstva što je potvrda opredijeljenosti ka zdravom na-činu života. Upravo su novi sportski objekti, Bazeni Kantrida, Atletska dvorana, Centar Zamet, nogometni kamp na Rujevici, stvorili preduvjete za brojne sportske aktivnosti Ri-ječana, od najmlađe do najstarije dobi.

Tijekom razdoblja 2013.–2017. godine Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo je niz odluka kojima je doprinijelo realizaciji Stra-tegije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine. Pritom naglašavam odluke o izmjenama prostorne dokumenta-cije kako bi se omogućilo uređenje sportsko – rekreacijskih područja Kantrida i Rujevica, odluku vezanu za imovinsko-pravnu pripre-mu gradnje državne ceste D-403 koja je omogućila nastavak priprema za izgradnju zapadne poveznice središta grada s riječ-kom obilaznicom i europskim prometnim koridorima te odluku kojom je Grad Rijeka ustupio svoje zemljište za realizaciju druge faze izgradnje Kampusa riječkog Sveučili-šta. Među važnijim aktima Gradskog vijeća u proteklom razdoblju svakako su odluke kojima se omogućava realizacija kapitalnih projekata izgradnje vodovodnog i sustava javne odvodnje, jačanje smještajnih kapaci-teta dječjeg vrtića i čitav niz odluka o sti-pendiranju učenika i studenata.

Istodobno, moramo se zapitati koliko bismo toga mogli napraviti kada bismo kao grad imali veće nadležnosti u svim sektorima. Upravo zato je, posebno to ističem, važna decentralizacija jer je to „reforma svih reformi“. Decentralizacija znači racionalni-ju i učinkovitiju javnu administraciju, razvoj gospodarstva, stavlja resurse u funkciju ra-zvoja i donosi bolji život svim našim građa-nima, ali i cijeloj Hrvatskoj. Kroz decentra-lizaciju Rijeka i Hrvatska mogu učiniti više i bolje.

Jednako tako regionalizacija nema alter-native, zaštita je regionalnih gospodarskih resursa, kulturnog identiteta i zaustavlja proces produbljivanja razlika među područ-jima unutar zemlje.

Stoga je na nama kao odgovornim pojedin-cima zadaća da putem analiza i primjera europske prakse jačamo Rijeku i sve naše razvojne resurse. Urbana aglomeracija Ri-jeka, koja djeluje putem novog mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja prilika je za različite nove projekte i programe u Rijeci i gradovima i općinama koje su članice UA Rijeka. Ustrojavanje UA Rijeka utemeljeno je na dugogodišnjoj suradnji Grada Rijeke sa

susjednim gradovima i općinama s kojima je povezan kao urbano područje s prepoznat-ljivim prirodnim i antropogeno-morfološ-kim osobinama, zajedničkom baštinom i već izgrađenim složenim sustavima komunalne i prometne infrastrukture, javnog prijevoza i zbrinjavanja otpada. Upravo zbog te pove-zanosti djelovanje mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja značajno će doprini-jeti razvoju cijelog područja.

Zadovoljstvo mi je ovom prilikom istaknuti da je Gradsko vijeće Grada Rijeke donijelo sve potrebne odluke koje omogućavaju rea-lizaciju projekata i programa u cilju daljnjeg razvoja. Zahvaljujem svim institucijama i pojedincima koji su nam pomogli tijekom procesa priprema i donošenja odluka.

Našoj Rijeci želim da i dalje ide svojim pu-tem i da svugdje bude prepoznata kao eu-ropski i svjetski grad u kojem žive građani otvorena uma.

1514

Rezultati lokalnih izbora 2013. godine

Na izborima za članove Gradskog vijeća Grada Rijeke koji su održani dana 19. svibnja 2013. godine, od ukupno 112.979 birača upisanih u popis birača, glasovalo je 36.299 birača odnosno 32,13%, od čega je prema glasačkim listićima glasovalo 36.273 birača, odnosno 32,11%, a više od 5% glasova dobile su sljedeće kandidacijske liste:

Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati - HNS

Hrvatska stranka umirovljenika - HSU

Istarski demokratski sabor - IDS

Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja, Gorskog kotara, otoka i Rijeke - ARS

Stranka demokratske akcije Hrvatske - SDA HRVATSKE

Samostalna demokratska srpska stranka – SDSS

-----------------------------------------------------------------------------------------

Hrvatska demokratska zajednica - HDZ

Hrvatska seljačka stranka - HSS

Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević - HSP AS

--------------------------------------------------------------------------------------

Hrvatski laburisti - stranka rada

------------------------------------------------------------------------------------------

Primorsko goranski savez - PGS

Akcija mladih - AM

-------------------------------------------------------------------------------------------

Lista za Rijeku - RI

SDP-HNS-HSU-IDS-ARS-SDA HRVATSKE-SDSS

44,67%

OSTALI 8,57%

RI 5,84%

LABURISTI 13,71%

PGS-AM 10,40%

HDZ-HSS-HSP AS 16,81%

1716

Na izborima održanim dana 19. svibnja 2013. godine, u Gradskom vijeću je osigurana odgovarajuća zastupljenost pripadnika talijanske i srpske nacionalne manjine.

Sastav Gradskog vijeća Grada Rijeke nakon provedenih izbora

HSUARS RIRIHSUHSU

PGSPGS HNSHNSAMPGS

HSP AS LABURISTI

SDPSDP SDPSDPSDPSDP

SDPSDP IDSSDPSDPSDP

HDZHDZ HDZHDZHDZ

LABURISTILABURISTI LABURISTILABURISTI

Miroslav Matešić

zamjenik gradonačelnika

Gradski vijećnici 2013.-2017.

Marko Filipović

zamjenik gradonačelnika

1918

Redovni izbori za članove Gradskog vijeća Grada Rijeke održani su 19. svibnja 2013. godine.

Prva konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke održana je 11. lipnja 2013. godine.

Sastav Gradskog vijeća Grada Rijeke (Konstituirajuća sjednica – 11. lipnja 2013.)Izvješće o radu

Gradskog vijeća u razdoblju 2013. – 2017.

*Izabrani član Gradskog vijeća mr.sc. Vojko Obersnel je izabran i za Gradonačelnika Grada Rijeke te mu mandat u Gradskom vijeću Grada Rijeke miruje po sili zakona, a dužnost je na konstituirajućoj sjednici počeo obnašati zamjenik Walter Volk. Izabrani članovi Gradskog vijeća Marko Filipović i Miroslav Matešić izabrani su i za zamjenike Gradonačelnika Grada Rijeke te im mandat u Gradskom vijeću Grada Rijeke miruje po sili zakona. Umjesto Marka Filipovića dužnost je na konstituirajućoj sjednici počeo obnašati za-mjenik dr.sc. Aleksandar Bulog, a umjesto Miroslava Matešića dužnost je na konstituirajućoj sjednici počeo obnašati zamjenik Sanjin Kuljanić.

– Ivan Bogdanić HDZ

– Teo Božanić HDZ

– *dr.sc. Aleksandar Bulog SDP

– Hrvoje Burić HDZ

– dr.sc. Vesna Buterin HDZ

– mr.sc. Ernest Cukrov ARS

– Ljiljana Cvjetović HSU

– Snježana Čop HNS

– Livio Defranza RI

– Ivan Ivaniš SDP

– dr.sc. Nikola Ivaniš PGS

– Sanjin Kajba PGS

– dr.sc. Petra Karanikić SDP

– Ivan Kirin HSP AS

– Ana Komparić Devčić SDP

– Milena Kraljević LABURISTI

– Sandra Krpan SDP

– *Sanjin Kuljanić HNS

– Bojan Kurelić AM

– Ida Mahmutefendić SDP

– Ljiljana Mihić SDP

– Nikolina Milčić LABURISTI

– Duško Milovanović SDP

– Danijel Paliska LABURISTI

– Dorotea Pešić - Bukovac IDS

– Gordana Petrović HSU

– Vuk Prica SDP

– Vedran Sabljak LABURISTI

– Čedomir Salević SDP

– dr.sc. Predrag Šustar LABURISTI

– Danko Švorinić RI

– Ana Trošelj PGS

– *Walter Volk SDP

– Lucian Vukelić HDZ

– Davor Zubović HSU

2120

– ODRŽANE SJEDNICE 33 – Radne sjednice 29 – Svečane sjednice 4

– TOČKE DNEVNOG REDA 391 – Podtočke 166 – INFORMACIJE 14 – IZVJEŠĆA 71

Sastav Gradskog vijeća promijenjen je:

Na 2. sjednici Gradskog vijeća održanoj 27. lipnja 2013. – Umjesto Luciana Vukelića koji je podnio

ostavku na dužnost člana Gradskog vijeća, dužnost je počela obnašati zamjenica dr.sc. Tea Čaljkušić Mance.

Na 6. sjednici Gradskog vijeća održanoj 19. prosinca 2013. – Umjesto dr.sc. Predraga Šustara koji

je podnio ostavku na dužnost člana Gradskog vijeća, dužnost je počela obnašati zamjenica Ljubica Dujmović Kosovac.

Na 7. sjednici Gradskog vijeća održanoj 27. veljače 2014. – Članu Vijeća Liviu Defranzi je započelo

mirovanje mandata, a dužnost je počeo obnašati zamjenik Predrag Miletić.

Na 14. sjednici Gradskog vijeća održanoj 18. prosinca 2014. – Članu Vijeća Ernestu Cukrovu je

započelo mirovanje mandata, a dužnost je počela obnašati zamjenica Jagoda Špalj.

Promjene članstva u političkim strankama:

– Članovi Gradskog vijeća Ljubica Dujmović-Kosovac, Nikolina Milčić i Danijel Paliska su tijekom mandata prestali biti članovi političke stranke Hrvatski laburisti – stranka rada te su dužnost članova Gradskog vijeća nastavili obnašati kao nezavisni članovi Gradskog vijeća.

– Član Gradskog vijeća Hrvoje Burić je tijekom mandata prestao biti član

– DONESENI AKTI 538 – Odluke 324 – Zaključci 90 – Rješenja 28 – Ostali akti (Poslovnik, Statut, 96

Proračun, Smjernice, Programi, Javne potrebe i sl.)

• na dan 31. prosinca 2016.

46% 37%

• na dan konstituirajuće sjednice (11. lipnja 2013.)

Zastupljenost žena u Gradskom vijeću:

Na konstituirajućoj sjednici za predsjed-nicu Gradskog vijeća izabrana je Dorotea Pešić-Bukovac, a za potpredsjednike Grad-skog vijeća izabrani su Hrvoje Burić i Čedo-mir Salević (iz reda pripadnika nacionalnih manjina).Na sjednici Gradskog vijeća 18. veljače 2016. godine za potpredsjednicu Gradskog vijeća iz reda pripadnika nacionalnih manji-na izabrana je dr.sc. Petra Karanikić.

Na 15. sjednici Gradskog vijeća održanoj 26. veljače 2015. – Umjesto Sanjina Kuljanića koji je podnio

ostavku na dužnost člana Gradskog vijeća, dužnost je počeo obnašati zamjenik Sandro Vizler.

Na 16. sjednici Gradskog vijeća održanoj 9. travnja 2015. – Članu Vijeća Ivanu Kirinu je započelo

mirovanje mandata, a dužnost je počeo obnašati zamjenik Stjepan Doboviček.

Na 20. sjednici Gradskog vijeća održanoj 24. rujna 2015. – Umjesto člana Vijeća Bojana Kurelića

kojem je mandat prestao po sili zakona, dužnost je počeo obnašati zamjenik Andrej Briščik.

– Umjesto Ivana Bogdanića koji je podnio ostavku na dužnost člana Gradskog vijeća, dužnost je počeo obnašati zamjenik Marijan Perica.

Na 23. sjednici Gradskog vijeća održanoj 18. veljače 2016. – Članu Vijeća Čedomiru Saleviću (SDP)

je započelo mirovanje mandata, a dužnost je počeo obnašati zamjenik Mile Opačić (SDSS).

političke stranke Hrvatska demokratska zajednica te je dužnost člana Gradskog vijeća nastavio obnašati kao nezavisni član Gradskog vijeća.

– Član Gradskog vijeća Stjepan Doboviček je tijekom mandata prestao biti član političke stranke Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević te je dužnost člana Gradskog vijeća nastavio obnašati kao član političke stranke Hrvatska demokratska zajednica

Podaci o radu Gradskog vijeća za mandatno razdoblje 2013.- 2017.(podaci na dan 31.12.2016.)

2322

Pregled važnijih akata (podaci na dan 31.12.2016.)

2013.

Na sjednici 27. lipnja donesena je Odluka o davanju suglasnosti KD Vodovod i kana-lizacija d.o.o. za zaduženje kod Europske banke za obnovu i razvoj radi dogradnje su-stava javne odvodnje otpadnih voda s prate-ćim radovima na vodovodnoj mreži.

Na sjednici 25. srpnja donesena je Od-luka o davanju suglasnosti Dječjem vrtiću “Rijeka” za zaduženje radi izgradnje novog objekta Dječjeg vrtića na Pehlinu i Odluka kojom je Grad Rijeka pristupio Udruzi Hr-vatski klaster konkurentnosti pomorske industrije osnovanoj u cilju povezivanja i za-jedničkog djelovanja javnog i privatnog sek-tora te znanstveno-istraživačkih institucija pomorske industrije u Republici Hrvatskoj, a u svrhu jačanja konkurentnosti i izvrsnosti pomorske industrije.

Na sjednici 19. rujna Gradsko vijeće je donijelo Strategiju razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. - 2020. godine i Odluku o uređenju prometa na području Grada Rijeke.

Na sjednici 7. studenog Gradsko vijeće je donijelo Odluku o osnivanju prava građenja na zemljištu u vlasništvu Grada Rijeke ko-jom je u korist Sveučilišta u Rijeci osnovano pravo građenja na nekretninama u površini od 68.956,45 m2 u svrhu realizacije II. faze izgradnje Kampusa Sveučilišta u Rijeci.

Na sjednici 19. prosinca Gradsko vijeće je izabralo nove članove Savjeta mladih Grada Rijeke za dvogodišnje razdoblje.Na istoj je sjednici Gradsko vijeće donijelo: – Proračun Grada Rijeke za 2014. godinu – Odluku o priključenju na komunalne

vodne građevine na području grada Rijeke

– Opće uvjete o načinu naplate parkiranja na javnom parkiralištu i

– Odluku o izdavanju “Službenih novina Grada Rijeke” kao vlastitog službenog glasila Grada Rijeke.

Na sjednici 17. srpnja Gradsko vijeće je imenovalo novu ravnateljicu Dječjeg vrti-ća Rijeka za sljedeće četverogodišnje raz-doblje te je raspisalo izbore za članove vije-ća mjesnih odbora na području grada Rijeke za sljedeće mandatno razdoblje.

Na sjednici 25. rujna Gradsko vijeće je do-nijelo Odluku o stjecanju poslovnog udjela u trgovačkom društvu Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. od Primorsko-goran-ske županije bez naknade, čime je Grad Ri-jeke postao jedini član Društva te je Društvo nastavilo poslovati u isključivom vlasništvu Grada Rijeke.

Na sjednici 30. listopada Gradsko vijeće je prihvatilo Prijedlog za osnivanje novog tr-govačkog društva POSLOVNI SUSTAVI d.o.o za strateško upravljanje i strateški razvoj, zajedničke poslove, financije i kontroling te internu reviziju komunalnih i trgovačkih društava.

Na sjednici 18. prosinca Gradsko vijeće je donijelo Odluku o izmjeni Odluke o porezi-ma Grada Rijeke kojom je povećana stopa prireza porezu na dohodak sa stope od 12% na stopu od 15%. Na istoj je sjednici Gradsko vijeće usvojilo i Proračun Grada Rijeke za 2015. godinu, novu Odluku o socijalnoj skrbi te Odluku o davanju suglasnosti za zaduženje KD AU-TOTROLEJ d.o.o. Rijeka kod ERSTE&STE-IERMARKISCHE BANK d.d. radi financiranja projekta nabave gradskih i prigradskih auto-busa s motorima Euro 6 koji kao pogonsko gorivo koriste stlačeni prirodni plin i dizel gorivo.

2014.

Na sjednici 27. veljače Gradsko vijeće je donijelo Odluku o davanju suglasnosti trgo-vačkom društvu ENERGO d.o.o. za zaduže-nje kod Europske banke za obnovu i razvoj radi izgradnje kogeneracijske energane na području Sveučilišnog kampusa na Trsatu.

Na sjednici 27. ožujka Gradsko vijeće je imenovalo ravnateljicu Art-kina za sljedeće četverogodišnje razdoblje.

Na sjednici 15. svibnja Gradsko vijeće je imenovalo intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka te donijelo: – Plan mreže dječjih vrtića na području

grada Rijeke – Opći program mjera poticanja razvoja

poduzetništva na području grada Rijeke

Na sjednici 12. lipnja Gradsko vijeće je donijelo: – Odluku o stipendiranju učenika srednjih

škola i studenata prema socijalnim kriterijima u cilju olakšavanja školovanja mladim ljudima koji dolaze iz obitelji nepovoljnog socijalnog statusa

– Odluku o sklapanju ugovora kojim Grad Rijeka, u svrhu realizacije projekta i izgradnje državne ceste D-403 prenosi bez naknade u vlasništvo Republike Hrvatske nekretnine koje se nalaze u zahvatu lokacije za izgradnju te ceste kao projekta od izuzetne važnosti za grad Rijeku

– Odluku kojom je izmijenjen Generalni urbanistički plan grada Rijeke i utvrđena nova lokacija za smještaj uređaja za pročišćavanja otpadnih voda Rijeka koji će zadovoljiti nove propise za pročišćavanje otpadnih voda

– Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja dijela sportsko rekreacijskog područja Kantrida kojim bi se detaljnije prostorno osmislio potez od sportske lučice Kantrida do sportske luke Brgudi te udovoljilo zahtjevima rekonstrukcije tj. funkcionalnog i oblikovnog osuvremenjivanja nogometnog stadiona Kantrida, uz obogaćivanje pratećih sadržaja radi osiguranja nužnih sportskih standarda podizanja nivoa korištenja svih građana, i zadovoljile potrebe grada za duže razdoblje.

2015.

Na sjednici 14. svibnja Gradsko vijeće je donijelo Odluku o imenovanju ravnateljice Gradskog kazališta lutaka Rijeka za sljede-će četverogodišnje razdoblje.

9. srpnja održana je sjednica Gradskog vi-jeća u zgradi Sveučilišnih odjela Sveučilišta u Rijeci na Kampusu Trsat na temu Razvoja istraživačke infrastrukture Sveučilišta u Ri-jeci i mogućnostima pametne specijaliza-cije te suradnji Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci.Na istoj je sjednici Gradsko vijeće razma-tralo Informaciju o ustrojavanju Urbane aglomeracije Rijeka te je donijelo Odluku o utvrđivanju Konačnog prijedloga obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka.

Na sjednici 24. rujna Gradsko vijeće je donijelo zaključak o osnivanju Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka zajedno s Republikom Hrvatskom u cilju organizira-nja i izvođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom te posredovanja pri njihovom zapošljavanju. Na istoj sjednici Gradsko vijeće je prihvatilo prijedloge za osnivanje dva nova trgovač-ka društva: CEKOM Brodogradnja d.o.o. za istraživanje i širenje znanja i Smart RI d.o.o. za upravljanje i strateški razvoj.

Na sjednici 26. studenoga Gradsko vijeće je: – izabralo članove i zamjenike članova

Savjeta mladih Grada Rijeke u novom sazivu za sljedeće trogodišnje razdoblje,

– donijelo Odluku o imenovanju ravnatelja Muzeja grada Rijeke za sljedeće četverogodišnje razdoblje.

– donijelo Odluku o uvođenju Riznice Grada Rijeke

– donijelo Detaljni plan uređenja stambenog područja Drenova - Bok.

Na sjednici 22. prosinca donesen je Pro-račun Grada Rijeke za 2016. godinu i Odlu-ka o davanju na korištenje javnih površina i drugih nekretnina, privremenih objekata te reklamnih i oglasnih predmeta u vlasništvu Grada Rijeke.

2524

2016.

Na sjednici 18. veljače donesene su od-luke o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji Grada Rijeke sa Gradom Gdansk (Republika Poljska) i Gradom Zarate (Repu-blika Argentina).

Na sjednici 28. travnja Gradsko vijeće je donijelo zaključak kojim je izrazilo punu po-dršku novinsko-izdavačkoj ustanovi EDIT u kontekstu svih djelatnosti kojima osigurava autohtonoj talijanskoj nacionalnoj manjini prava na uporabu talijanskog jezika u infor-miranju i kulturi.Svojim zaključkom Gradsko vijeće je inzisti-ralo na stavu da se unutar Državnog prora-čuna moraju pronaći sredstva za sufinanci-ranje novinsko-izdavačke ustanove EDIT, te time za ostvarivanje prava talijanske nacio-nalne manjine na uporabu talijanskog jezi-ka u informiranju putem dnevnog lista “La Voce del Popolo”. Gradsko vijeće je na istoj sjednici imenova-lo novog ravnatelja Gradske knjižnice Rije-ka za sljedeće četverogodišnje razdoblje, prihvatilo Prijedlog za osnivanje novog trgovačkog društva RIJEKA 2020 d.o.o. za provedbu projekta Rijeka Europska pri-jestolnica kulture 2020. godine te donijelo Akcijski plan za smanjenje onečišćenja pri-zemnim ozonom za grad Rijeku.

Na sjednici 19. svibnja Gradsko vijeće je donijelo: – Odluku o osnivanju Centra za autizam

Rijeka kao javne ustanove odgoja i obrazovanja

– Pravilnik o korištenju sredstava spomeničke rente za provođenje Programa sanacije i obnove grobnih mjesta na grobljima Kozala i Trsat,

– Odluku kojom je dosadašnjem Parku Crvenog križa promijenjeno ime u Park Ponsal, a dosad neimenovanim stubama kraj hotela Bonavia određeno ime Stube Crvenog križa.

Na sjednici 14. srpnja Gradsko vijeće je donijelo: – odluke o imenovanju ravnatelja Doma

mladih i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti te Odluku o imenovanju intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca za sljedeće četverogodišnje razdoblje,

– Odluku o davanju suglasnosti za zaduženje Dječjem vrtiću Rijeka kod

Javna priznanja Grada Rijeke

2013.

Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo

– Viktor Bušljeta za izniman doprinos glazbenom životu Rijeke

Dobitnici Godišnje nagrade Grada Rijeke

– Velid Đekić za doprinos poznavanju gradske kulturne baštine te promicanje svijesti o njenoj važnosti za gradski identitet

– Nikola Petković za izniman doprinos kulturnom i književnom životu grada Rijeke

– Ivica Nikolac za izniman doprinos unapređivanju tehničke kulture, uspjehe u radu s mladima te međunarodnu promidžbu hrvatske fotografije

– prof.dr.sc. Vera Vlahović-Palčevski za izniman osobni doprinos racionalnoj uporabi lijekova i promidžbu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

– Udruga žena operiranih dojki Nada za izniman doprinos na području zdravstva i pomoći ženama operiranih od karcinoma dojki te humanitarnu djelatnost

– Strukovna udruga za promicanje dobrobiti djece Portić za projekt Pripovjedač/ica priča za laku noć u Dječjoj bolnici Kantrida, pružanje podrške djeci te ublažavanje negativnih posljedica hospitalizacije

– Jelena Kovačević za vrhunska sportska ostvarenja na Europskom i Svjetskom seniorskom karate prvenstvu u 2012. godini

– Sanja Jovanović za izvanredna sportska ostvarenja te doprinos razvoju i popularizaciji plivačkog sporta

– vaterpolisti Vaterpolskog kluba Primorje-Erste banka: Samir Barać, Ivan Buljubašić, Petar Muslim, Paulo Obradović, Sandro Sukno i Frano Vićan za izuzetan doprinos sportskom ugledu grada Rijeke

Hrvatske banke za obnovu i razvitak za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje i opremanja vrtića Morčić i Đurđice

– nove odluke o stipendiranju darovitih učenika srednjih škola i studenata, stipendiranju studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe ustanova na području grada Rijeke te stipendiranju učenika srednjih škola i studenata prema socijalnim kriterijima,

– zaključak kojim se utvrđuje Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o grbu i zastavi Grada Rijeke i dostavlja Ministarstvu uprave Republike Hrvatske na davanje odobrenja,

– odluke kojima su imenovane dvije nove ulice na području Grada Rijeke: Ulica Hinka Bačića i Ulica Vjekoslava Kneževića.

Na 27. sjednici 29. rujna Gradsko vijeće je donijelo Urbanistički plan uređenja sportskog područja Rujevica namijenjenog izgradnji ka-pitalnih sportskih građevina (ponajprije stadi-ona i centralne sportske dvorane) kao i njima pratećih sportskih i drugih pratećih sadržaja.

Na 28. sjednici 29. studenoga Gradsko vijeće donijelo je Odluku o izradi Urbanistič-kog plana uređenja dijela područja Krnjevo i Odluku kojom je javnoj površini sjeverno od Trga Svete Barbare i južno od Užarske ulice odredilo ime Trg Šišmiš.

Na 29. sjednici 22. prosinca Gradsko vije-će donijelo je Proračun Grada Rijeke za 2017. godinu, Akcijski plan energetske učinkovito-sti Grada Rijeke za razdoblje 2017. – 2019. te Plan davanja koncesija na području grada Rijeke za 2017. godinu. Na istoj sjednici done-sene su i sljedeće odluke: – Odluka o uspostavljanju partnerstva

Grada Rijeke s Hrvatskim nogometnim klubom Rijeka s.d.d. i zakladom Stichting Social Sport radi poticanja i promicanja sporta

– Odluka o pretvaranju potraživanja Grada Rijeke u poslovni udjel u temeljnom kapitalu trgovačkog društva Kanal RI d.o.o. Rijeka, kojom je povećan poslovni udjel Grada Rijeke u temeljnom kapitalu Društva, tako da je Grad Rijeka postao suvlasnik s najvećim udjelom,

– Odluka o statusnim promjenama u trgovačkim društvima RIJEKA PROMET d.d. i RIJEKA PLUS d.o.o.

– mr.sc. Esma Halepović-Đečević, dr.med., za izniman doprinos društvenom životu u promicanju hrvatsko turskog prijateljstva i kulturne suradnje

– mr.sc. Edita Stilin za izuzetna postignuća u odgojno-obrazovnom radu te promicanje humanih, humanitarnih i volonterskih akcija

– Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke za izniman doprinos zaštiti građana i imovine od požara, posljedica nevremena i elementarnih nepogoda

– Darko Rončević za posvećenost u pružanju pomoći potrebitima, nesebični društveni angažman i volonterski rad

Dobitnici Zlatne plakete “Grb Grada Rijeke”

– Boćarski klub Vargon za 60 godina rada, razvoj boćarskog sporta te promicanje ugleda grada Rijeke

– Denis Bonetta za izuzetan doprinos u promicanju ugleda obrazovanja pomorskih časnika našega kraja u Republici Hrvatskoj i širom svijeta

– Dinko Tamarut za izniman doprinos njegovanju i jačanju antifašističke tradicije i tekovina antifašističke borbe i antifašizma

– Francesco Squarcia za doprinos promicanju hrvatskih skladatelja i izvođača u svijetu i predstavljanje kvarnerskog podneblja kroz glazbu

– Nevenka Čop za nesebično zalaganje i zapaženu donatorsku pomoć Kliničkom bolničkom centru Rijeka

– Marin Glavočić za izniman doprinos u razvoju riječkog plivačkog sporta i ostvarenje vrhunskih rezultata riječkih plivača

– Oldtimer klub Rijeka za promicanje tehničke kulture sakupljanjem, čuvanjem, obnavljanjem i prezentiranjem oldtimer vozila te edukaciju mladih

2726

2014.

Dobitnici nagrade Grada Rijeke za životno djelo

– fra Bonaventura Duda za izniman doprinos međunarodnoj i hrvatskoj znanosti, kulturi i prosvjeti

– Maks Peč za nemjerljiv osobni doprinos razvitku grada Rijeke na području graditeljskih, komunalnih i društvenih djelatnosti


– dr.sc. Sven Maričić za izniman i prepoznatljiv doprinos razvoju, unapređenju i popularizaciji znanosti

– Leo Brnić za vrhunska sportska ostvarenja na Europskom seniorskom boćarskom prvenstvu i Mediteranskim igrama u 2013. godini

Dobitnici Zlatne plakete Grb Grada Rijeke

– Udruga za razvoj civilnog društva SMART za izniman doprinos i podršku razvoju civilnog društva i volonterstva na području grada Rijeke

– dr. Bruno Murzi za izniman doprinos u poboljšanju kvalitete skrbi o djeci s prirođenim srčanim greškama

– prof.dr.sc. Bojana Brajenović-Milić, dipl. ing. biol. za 25 godina vođenja i unapređenja rada citogenetičkog laboratorija Medicinskog fakulteta u Rijeci za potrebe prenatalne i postnatalne dijagnostike

– Miranda Đaković za sveukupno glazbeno djelovanje i postignuća, posebno u umjetničkom vodstvu i radu sa zborom Putokazi

– Almira Štifanić za izniman doprinos značenju i popularizaciji lutkarske umjetnosti.

2016.

Dobitnici Nagrade Grada Rijeke za životno djelo

– prof.dr.sc. Ante Simonić za izniman doprinos u području znanosti, obrazovanja, medicine, kulture, sporta i diplomacije

– Nikola Kraljić, posmrtno za iznimna postignuća u suvremenom hrvatskom pjesništvu jezično ukotvljenom u čakavštini, čijoj je modernosti dao neprocjenjiv doprinos


– Sveučilišna knjižnica Rijeka za izniman doprinos razvoju riječkog i hrvatskog sveučilišnog knjižničarstva

– Udruga Bura Znanja za projekt STEMI, kao inovativni model učenja mladih te popularizaciju znanosti i tehnologije

– prof.dr.sc. Daniela Malnar, dr.med., za doprinos afirmaciji Rijeke kao predvodnice u obrazovanju zdravstvenih kadrova u Republici Hrvatskoj

– dr.sc. Julija Lozzi Barković za doprinos istraživanju međuratne arhitekture Rijeke kao nasljeđu trajnih vrijednosti na visokoj europskoj razini

– Bruno Lončarić za brojne projekte te uređivanje priloga i knjiga kojima svjedoči i promiče identitet grada Rijeke

– Kuglački klub “Mlaka” za izvanredna dostignuća u području sporta i doprinos sportskom ugledu grada Rijeke

– doc.dr.sc. Gordana Nikolić za izniman doprinos na području visokog obrazovanja i poduzetništva, osnivanjem i pokretanjem prve privatne visoko obrazovne ustanove

Dobitnici Zlatne plakete Grb Grada Rijeke

– Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za pedijatriju za izniman doprinos u unapređenju zdravlja djece i adolescenata

– prof.dr.sc. Pero Lučin za dugogodišnji rad i doprinos u području visokog obrazovanja i znanosti te promicanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci

– dr.sc. Ljubinka Toševa Karpowicz za sveukupan doprinos istraživanju povijesti grada Rijeke i promociji njegova ugleda u svijetu

– prof.dr.sc. Renata Gržić, dr.dent.med., za značajna dostignuća i razvoj dentalne medicine te unapređenje dentalnog zdravlja u Rijeci

– Nikola Kurti za fotografski i obrtnički doprinos razvoju i promociji Rijeke kroz vjerski život, turizam, sport i obrazovanje

– Zajednica tehničke kulture Rijeka za sustavni razvoj i poticanje tehničkog stvaralaštva mladih i građana grada Rijeke

– Anton Škrobonja za promidžbu Riječkog karnevala, grada Rijeke i Hrvatske u zemlji i inozemstvu

– Amleto Vittorio Ballarini za dugogodišnje napore u promicanju dijaloga i ugleda grada Rijeke

2015.

Dobitnici Nagrade Grada Rijeke za životno djelo

– Bože Mimica prof., za izuzetan doprinos kulturi, povijesti i numizmatici grada Rijeke i Hrvatske

– prof.dr.sc. Darko Gašparović za izniman doprinos sveukupnom kulturnom, umjetničkom i znanstvenom razvoju grada Rijeke


– dr.sc. Jonatan Lerga, dipl.ing., za znanstveni doprinos i ostvarena postignuća u području digitalne obrade signala te nagradu Hrvatske akademije tehničkih znanosti

– doc.dr.sc. Vladimir Mozetič dr.med., za izniman doprinos razvoju i profiliranju zdravstvene djelatnosti kao potencijala gospodarskog razvoja našega kraja

– Damir Mišković za unapređenje i doprinos popularizaciji nogometa

– Predrag Sloboda za vrhunska sportska ostvarenja u vaterpolu i izuzetan doprinos sportskom ugledu grada Rijeke

Dobitnici Zlatne plakete “Grb Grada Rijeke”

– prof.dr.sc. Željko Bartulović za dugogodišnji doprinos znanstveno-istraživačkom proučavanju i promicanju prošlosti grada Rijeke i zapadne Hrvatske te obrazovanje pravnika

– Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke za dugogodišnji sindikalni rad i doprinos u promicanju i zaštiti prava lučkih radnika u Rijeci

– doc.dr.sc. Nikola Ivaniš, prim.dr.med., za osobni doprinos razvoju zdravstva i podizanje ugleda grada Rijeke razvojem Poliklinike Ivaniš kao priznatog vrhunskog medicinskog centra u Hrvatskoj

– Klub Sušačana za dugogodišnje nakladništvo časopisa Sušačka revija i doprinos kulturnom razvoju i ukupnom boljitku društvene zajednice grada Rijeke

– William Klinger (posmrtno) za izniman doprinos istraživanju povijesti Rijeke, njene međunarodne kontekstualizacije te doprinos internacionalnoj historiografiji

2928

Radi proučavanja i razmatranja pojedinih pi-tanja te pripreme prijedloga odluka i drugih akata iz djelokruga Gradskog vijeća, kao i davanja mišljenja i prijedloga u svezi drugih pitanja koja su na dnevnom redu sjednica Gradskog vijeća, Gradsko vijeće osniva stal-ne i povremene odbore i druga radna tijela.

Stalni odbori Gradskog vijeća

– Odbor za Statut, Poslovnik i propise – Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja – Odbor za javna priznanja Grada Rijeke – Odbor za gospodarstvo i razvoj Grada

Rijeke – Odbor za promet – Odbor za proračun i financije – Odbor za urbanizam i prostorno

uređenje – Odbor za komunalno gospodarstvo, – Odbor za kulturu – Odbor za sport i tehničku kulturu – Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb – Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje – Odbor za međugradsku i međunarodnu

suradnju – Odbor za nacionalne manjine – Odbor za mjesnu samoupravu – Odbor za ravnopravnost spolova

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada stalnih odbora Gradskog vijeća utvrđeni su Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Rijeke. Sastav, broj članova, djelokrug i način rada Odbora za javna priznanja Grada Rijeke utvrđen je odlukom Gradskog vijeća kojom su uređena javna priznanja.

Djelokrug stalnih odbora Gradskog vijeća

Odbor za Statut, Poslovnik i propise raz-matra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Gradsko vijeće u pogledu njihove usklađenosti sa zakonom i Statutom Grada Rijeke te u pogledu njihove pravne obrade, razmatra poticaje za donošenje odluka i drugih akata, daje mišljenje glede primjene odredbi Statuta Grada Rijeke i Poslovnika Gradskog vijeća, priprema odgovore Viso-kom upravnom sudu Republike Hrvatske u slučaju podnošenja zahtjeva za ocjenu zakonitosti općih akata Gradskog vijeća te

prostornog uređenja Grada Rijeke, razma-tra i predlaže provođenje urbanističke po-litike Grada Rijeke, razmatra pitanja koja se odnose na prostorno planiranje i zaštitu graditeljske baštine, zaštitu prostornih re-sursa i usklađivanje prostornog razvoja te rješenja zaštite i promicanja zaštite okoliša te obavlja i druge poslove određene Poslov-nikom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za komunalno gospodarstvo raz-matra i predlaže mjere u svezi promicanja uređenja komunalne infrastrukture i imo-vine u svrhu učinkovitijeg uređenja naselja, kvalitete stanovanja, komunalnih objekata, obavljanja komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti te lokalne infrastrukture.

Odbor za kulturu razmatra potrebe gra-đana u području kulture, predlaže mjere za promicanje kulturnih djelatnosti te zaštite i očuvanja kulturnih dobara te obavlja i dru-ge poslove određene Poslovnikom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za sport i tehničku kulturu raz-matra potrebe građana u području sporta i tehničke kulture, predlaže mjere za promi-canje djelatnosti sporta i tehničke kulture te obavlja i druge poslove određene Poslov-nikom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb raz-matra potrebe građana u području primar-ne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, predlaže mjere u svezi promicanja tih dje-latnosti te obavlja i druge poslove određene Poslovnikom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za predškolski odgoj i obrazova-nje razmatra potrebe građana u području predškolskog odgoja i obrazovanja, predla-že mjere u svezi promicanja tih djelatnosti te obavlja i druge poslove određene Poslov-nikom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju razmatra pitanja iz područja su-radnje Grada Rijeke s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve kao i odgovarajućim jedinicama drugih država, priprema prijedloge akata i daje mi-šljenje o prijedlozima drugih predlagatelja koji se odnose na to područje te obavlja i

odgovore Ustavnom sudu Republike Hrvat-ske u slučaju pokretanja postupka za ocje-nu suglasnosti Statuta Grada Rijeke s Usta-vom i zakonom, utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih akata Gradskog vijeća kada je tim aktima ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili do-punjeni te obavlja i druge poslove određene Poslovnikom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja priprema i podnosi Gradskom vijeću prijed-log za izbor i razrješenje predsjednika, pot-predsjednika i članova radnih tijela, pred-laže izbor, imenovanja, razrješenja i opoziv predstavnika Gradskog vijeća u određenim tijelima, pravnim osobama i udrugama te obavlja i druge poslove određene Poslovni-kom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za javna priznanja Grada Rijeke utvrđuje prijedloge za dodjelu javnih pri-znanja Grada Rijeke. Na temelju prijedloga Odbora za javna priznanja Gradsko vijeće donosi odluke o dodjeli javnih priznanja Gra-da Rijeke (Nagrada Grada Rijeke za životno djelo, Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke”, Godišnja nagrada Grada Rijeke, Počasni građanin Grada Rijeke).

U djelokrugu su Odbora za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke poslovi koji se odnose na strategiju gospodarskog razvoja Grada Rijeke, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od značaja za Grad Rijeku i osigu-ravanje uvjeta za nova ulaganja te unapre-đenje gospodarskih odnosa s inozemstvom.

U djelokrugu Odbora za promet su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike u području pomorstva i veza, prometa i pro-metne infrastrukture u Gradu Rijeci.

Odbor za proračun i financije razmatra sustav financiranja javnih potreba u Gradu Rijeci, razmatra prijedlog proračuna, odluku o izvršavanju proračuna i izvještaje o izvrše-nju proračuna Grada Rijeke, razmatra druga pitanja proračuna i financija Grada Rijeke te obavlja i druge poslove određene Poslovni-kom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za urbanizam i prostorno uređe-nje razmatra i predlaže elemente politike

druge poslove određene Poslovnikom i ak-tima Gradskog vijeća.

Odbor za nacionalne manjine razma-tra pitanje djelovanja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te udruga i društa-va nacionalnih manjina, razmatra pitanja u vezi s ostvarivanjem prava nacionalnih manjina, daje ocjene o stupnju ostvarivanja prava nacionalnih manjina, predlaže mjere za unapređivanje položaja nacionalnih ma-njina, razmatra prijedloge odluka i drugih akata koje donosi Gradsko vijeće, a kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalne manjine, predlaže oblike potpore djelovanju nacionalnih manjina i njihovih udruga te obavlja i druge poslove određene Poslovni-kom i aktima Gradskog vijeća.

Odbor za mjesnu samoupravu prati rad tijela mjesne samouprave, predlaže Gradskom vijeću mjere za unapređenje rada mjesne samouprave, razmatra s tim u svezi prijedloge vijeća mjesnih odbora i daje mišljenje Gradskom vijeću te predlaže Gradskom vijeću koje bi poslove iz samou-pravnog djelokruga Grada Rijeke koji su od značaja za mjesne odbore moglo povjeriti mjesnim odborima, razmatra i prijedloge odluka za provođenje izbora za članove vi-jeća mjesnih odbora kao i druge prijedloge akata od važnosti za razvoj i funkcioniranje mjesne samouprave te predlaže Gradskom vijeću imenovanja odnosno preimenovanja ulica i trgova.

Odbor za ravnopravnost spolova razma-tra provođenje aktivnosti na unapređivanju prava na ravnopravnost spolova, predlaže mjere u svezi promicanja ravnopravnosti spolova te obavlja i druge poslove određene Poslovnikom i aktima Gradskog vijeća.

Pregled rada radnih tijela Gradskog vijeća Grada Rijeke za mandatno razdoblje 2013. – 2017.

3130

Sastav stalnih odbora Gradskog vijeća(podaci na dan 31. prosinca 2016.)

Odbor za Statut, Poslovnik i propise

U izvještajnom razdoblju Odbor je radio u sljedećem sastavu:

– Ida Mahmutefendić predsjednica

– Oskar Skerbec potpredsjednik

– Lidija Flas članica

– Ana Trošelj članica

– Branko Rađa član

Odbor za izbor, imenovanja i razrješenja


– Ivan Ivaniš predsjednik

– Andrej Poropat potpredsjednik

– Davor Zubović član

– Vedran Sabljak član

– Lucian Vukelić član do 28.04.2016.

– Nada Rupčić članica od 28.04.2016.

Odbor za javna priznanja Grada Rijeke


– Dorotea Pešić -Bukovac predsjednica

– Ana Komparić Devčić članica

– dr.sc. Tea Čaljkušić -Mance članica

– Nikolina Milčić članica

– Snježana Čop članica

– Sanjin Kajba član

– Davor Zubović član

– Livio Defranza član do 15.05.2014.

– Predrag Miletić član od 15.05.2014.

– Akademik Daniel Rukavina član

– Mladen Urem član

– Zoran Roje član

Odbor za urbanizam i prostorno uređenje

– Nikolina Milčić predsjednica do 11.06.2015.

– Milena Kraljević predsjednica od 11.06.2015.

– doc.dr.sc. Aleksandar Bulog potpredsjednik

– Adam Butigan član

– Sandro Vizler član do 11.06.2015.

– Miomira Milovanović članica od 11.06.2015.

– Marijan Bačić član

Odbor za komunalno gospodarstvo

– Snježana Čop predsjednica

– Vladimir Predrag potpredsjednik

– Zvonimir Gržeta član

– Mika Lamešić član

– Dejan Pupovac član

Odbor za kulturu

– Bojan Kurelić predsjednik do 24.09.2015.

– Andrej Briščik predsjednik od 24.09.2015.

– Gordana Petrović potpredsjednica do 27.02.2014.

– Ljubica Stojanović potpredsjednica od 27.02.2014.

– Lucio Slama član do 19.05.2016.

– Laura Marchig-Šesnić članica od 19.05.2016.

– Sanjin Matijević član

– Goran Gračanin član do 29.11.2016.

– Čedomir Salević član od 29.11.2016.

Odbor za gospodarstvo i razvoj Grada Rijeke


– dr.sc. Petra Karanikić predsjednica

– Danijel Paliska potpredsjednik

– Tamara Martinčić članica

– Davor Širola član

– Juraj Bukša član

– Edo Grubešić član

– Marijan Perica član

Odbor za promet

– Hrvoje Burić predsjednik

– Filip Jakovac potpredsjednik do 27.03.2014.

– Henriet Bilandžić potpredsjednica od 27.03.2014. do 19.05.2016.

– Lucio Slama potpredsjednik od 19.05.2016.

– Sandro Blasich član

– Duško Milovanović član

– Boris Mijolović član do 22.12.2016.

– Željko Vizintin član od 22.12.2016.

Odbor za proračun i financije

– Ljiljana Mihić predsjednica

– dr.sc. Vesna Buterin potpredsjednica

– Vladimir Babić član

– Irena Vukosavljević članica

– Vladimir Afrić član do 17.07.2014.

– Mate Tomljanović član od 17.07.2014.

Odbor za sport i tehničku kulturu

– dr.sc. Nikola Ivaniš predsjednik

– Ismet Mešanović potpredsjednik

– Vera Begić-Blečić članica

– Jadran Lončar član

– Igor Sušić član

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

– Vuk Prica predsjednik

– Nenad Srdoč potpredsjednik

– Irene Ujčić-Rob članica

– Ivana Jurčić članica

– Miran Čoklo član do 19.05.2016.

– Nikola Lazić član od 19.05.2016.

– Zlata Beg-Zec članica

– Katherine Trinajstić članica do 30.10.2014.

– Jelena Zorić članica od 30.10.2014.

Odbor za predškolski odgoj i obrazovanje

– Sandra Krpan predsjednica

– Vojmir Turak potpredsjednik

– Sandi Basić član

– Anđelka Jurašić -Mikašinović članica

– Renata Tomić članica

– Nadja Poropat članica

– Tomislav Štokić član

Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju

– dr.sc. Predrag Šustar predsjednik do 27.02.2014.

– Ljubica Dujmović predsjednica od -Kosovac 27.02.2014.

– Koraljko Pasarić potpredsjednik

3332

– Jagoda Špalj članica

– Tihomir Čordašev član

– Goran Mufić član

Odbor za nacionalne manjine

– Ivan Bogdanić predsjednik do 24.09.2015.

– dr.sc. Tea Čaljkušić predsjednica od -Mance 24.09.2015.

– Mile Opačić potpredsjednik

– Suada Shahini članica

– Mr.sc. Mensur Ferhatović član

– Čedomir Salević član do 28.04.2016.

– Walter Volk član od 28.04.2016.

– Milena Kraljević članica

– Danko Švorinić član

Odbor za mjesnu samoupravu

– Ljiljana Cvjetović predsjednica

– Walter Volk potpredsjednik do 29.11.2016.

– Marin Barać član do 29.11.2016., potpredsjednik od 29.11.2016.

– Predrag Miletić član do 27.02.2014.

– Tamara Moranjak članica od 27.02.2014.

– Saša Pešut član od 29.11.2016.

– Tea Mičić-Badurina članica

Odbor za ravnopravnost spolova

– Teo Božanić predsjednik

– Milena Kraljević potpredsjednica do 25.07.2013.

– Any Velnić-Perkić potpredsjednica od 25.07.2013. do 11.06.2015.

– Snježana Petrinić potpredsjednica od 11.06.2015. do 19.05.2016.

– Ćenan Beljulji potpredsjednik od 19.05.2016.

– Snježana Petrinić članica do 11.06.2015.

– Nikolina Milčić članica od 11.06.2015.

– Tanija Čaušević članica

– Andrej Briščik član do 24.09.2015.

– Anet Trope članica od 24.09.2015.

Savjet mladih Grada Rijeke

Gradsko vijeće osniva Savjet mladih Grada Rijeke kao savjetodavno tijelo Grada Rijeke koje promiče i zagovara prava, potrebe i in-terese mladih na lokalnoj razini.Osnivanje, djelokrug rada, postupak izbora članova i njihovih zamjenika te druga pita-nja od značaja za rad Savjeta mladih Gra-da Rijeke uređuju se Odlukom o osnivanju Savjeta mladih Grada Rijeke koju donosi Gradsko vijeće.

Djelokrug i sastav Savjeta mladih Grada Rijeke

U okviru svoga djelokruga Savjet mladih: – raspravlja o pitanjima značajnim za

rad Savjeta mladih te o pitanjima iz djelokruga rada Gradskog vijeća koja su od interesa za mlade

– u suradnji s predsjednikom Gradskog vijeća inicira u Gradskom vijeću donošenje odluka od značaja za mlade, donošenje programa i drugih akata od značaja za unapređivanje položaja mladih na području grada Rijeke, raspravu o pojedinim pitanjima od značenja za unaprjeđivanje položaja mladih na području grada Rijeke te način rješavanja navedenih pitanja

– putem svojih predstavnika sudjeluje u radu Gradskog vijeća prilikom donošenja odluka, mjera, programa i drugih akata od osobitog značenja za unaprjeđivanje položaja mladih na području grada Rijeke

– sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju provedbe lokalnog programa za mlade, daje pisana očitovanja i prijedloge nadležnim tijelima o potrebama i problemima mladih, a po potrebi predlaže i donošenje programa za otklanjanje nastalih problema i poboljšanje položaja mladih

– potiče informiranje mladih o svim pitanjima značajnim za unapređivanje položaja mladih, međusobnu suradnju

savjeta mladih u Republici Hrvatskoj te suradnju i razmjenu iskustava s organizacijama civilnog društva i odgovarajućim tijelima drugih zemalja

– predlaže i daje na odobravanje Gradskom vijeću program rada Savjeta mladih

– po potrebi poziva predstavnike tijela Grada Rijeke na sjednice Savjeta mladih

– potiče razvoj financijskog okvira provedbe politike za mlade i podrške razvoju organizacija mladih i za mlade te sudjeluje u programiranju prioriteta natječaja i određivanja kriterija financiranja organizacija mladih i za mlade

– obavlja i druge savjetodavne poslove od interesa za mlade.

U izvještajnom razdoblju Savjet mladih Grada Rijeke je radio u sljedećem sastavu:

razdoblje 2013. – 2015.

– Saša Pešut predsjednik

– Marin Filčić potpredsjednik

– Tomislav Babić član

– Ana Čančarević članica

– Igor Đekanović član

– Ivan Šverko član

– Valentino Saršon član

– Mia Mihelčić članica

– Stefan Mataja-Mafrici član

– Iva Sušić članica

– Lorena Valenta članica

razdoblje 2015. –

– *Ema Karmelić članica

– Ante Jurjević zamjenik članice

– Stefan Mataja-Mafrici član

– Marina Kosmat zamjenica člana

– Josip Ukalović član

– Josip Tabula zamjenik člana

– Marko Jovanović član

– Andrej Starčević zamjenik člana

– Leo Šamanić član

– Filip Milneršić zamjenik člana

– Stela Ojtović članica

– Mia Mihelčić zamjenica članice

– Igor Đekanović član

– Tomislav Babić zamjenik člana

– Lorena Valenta članica

– Marin Filčić zamjenik članice

– *Saša Pešut član

– Hrvoje Miholjević zamjenik člana

– Jelena Ivančević članica

– Marino Miletić zamjenik članice

– Ivo Pekić član

– Ana Čančarević zamjenica člana

* Na konstituirajućoj sjednici Savjeta mla-dih 29. prosinca 2015. godine za predsjed-nika Savjeta mladih izabran je Saša Pešut, a za zamjenicu predsjednika Savjeta mladih izabrana je Ema Karmelić.

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina

U mandatnom razdoblju održani su izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina 10. srpnja 2011. godine i 31. svibnja 2015. godine.

Izabrana su sljedeća vijeća i predstavnici: – Vijeće albanske nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Vijeće bošnjačke nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Vijeće crnogorske nacionalne manjine

za Grad Rijeku – Vijeće mađarske nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Vijeće makedonske nacionalne manjine

za Grad Rijeku – Vijeće romske nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Vijeće slovenske nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Vijeće srpske nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Vijeće talijanske nacionalne manjine za

Grad Rijeku – Predstavnica češke nacionalne manjine

Grada Rijeke (izabrana na izborima 31.05.2015.)

3534

IZVJEŠĆE GRADONAČELNIKA GRADA RIJEKE KAO NOSITELJA IZVRŠNE VLASTI

Prema odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Na-rodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15) Grado-načelnik zastupa jedinicu lokalne samo-uprave i isključivi je nositelj izvršne vlasti. Kao nositelj izvršne vlasti obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga Grada propisa-ne Statutom Grada sukladno ovlaštenjima utvrđenim u citiranom Zakonu te u odred-bama drugih posebnih propisa koji uređuju područje prostornog i urbanističkog uređe-nja i planiranja, komunalnog gospodarstva, predškolskog odgoja i obrazovanja, primar-ne zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, kul-ture, sporta i tehničke kulture, zaštite i una-pređenja prirodnog okoliša, protupožarne i civilne zaštite, prometa na području grada i ostalih djelatnosti.

Neposrednim izborom za Gradonačelnika u svibnju 2013. godine, mr.sc. Vojko Ober-snel izabran je za riječkog gradonačelnika u svom petom mandatu, a njegovim zamjeni-cima su izabrani Marko Filipović i Miroslav Matešić.

Sve ovlasti Gradonačelnika precizno su de-finirane u članku 58. Statuta Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske žu-panije“ broj 24/09, 11/10 i 5/13 i „Službene novine Grada Rijeke“ 7/14 i 7/16-pročišćeni tekst).

Poslovnikom Gradskog vijeća Grada Rijeke („Službene novine Primorsko-goranske žu-panije“ broj 29/09, 14/13 i 22/13-ispravak) uređen je odnos između Gradonačelnika, kao izvršnog tijela i Gradskog vijeća, kao predstavničkog tijela.

Kada je 2009. godine provedena tzv. mini reforma lokalne samouprave zakonodavac nije precizno odredio način rada i odlučiva-nja gradonačelnika kao izvršnog tijela u po-slovima koje je do tada obavljalo Poglavar-stvo kao kolektivno izvršno tijelo. Isto tako,

Javnost rada Gradonačelnika ostvaruje se i redovitim podnošenjem polugodišnjih iz-vješća o radu Gradonačelnika, a sukladno odredbi članka 59. Statuta Grada Rijeke.

Stupanjem na snagu novog Zakona o pravu na pristup informacijama (8. ožujka 2013. godine) za Grad Rijeku, kao jedinicu lokal-ne samouprave, nastala je obveza izrade i objave godišnjeg plana normativne dje-latnosti te izrada i objava godišnjeg plana savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (Zakon je doživio izmjene u srpnju 2015. go-dine, prema kojima je i dalje Gradu ostala obveza pravodobne objave godišnjeg plana savjetovanja sa zainteresiranom javnosti).

Do 31. prosinca 2016. godine, Gradonačel-nik je prije utvrđivanja konačnog prijedloga uputio na internetsko savjetovanje sa jav-nošću ukupno 16 nacrta općih akata i to u 2013. godini 2 nacrta, u 2014. godini 5 nacr-ta, u 2015. godini 6 nacrta te u 2016. godini 3 nacrta.

Na samom početku ovog mandata Grado-načelnik je Gradskom vijeću Grada Rijeke uputio i prijedlog ključnog strateškog do-kumenta za razvoj Grada u sljedećim godi-nama. Tako je Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici održanoj 19. rujna 2013. godine razmatralo i donijelo Strategiju razvoja Gra-da Rijeke za razdoblje 2014-2020. godine.

Od 10.lipnja 2013. godine do 31.prosinca 2016. godine održano je 87 kolegija i done-seno ukupno 5093 zaključka, i to po godina-ma kako slijedi:

– od 10. lipnja do 31. prosinca 2013. godine: 14 kolegija i 688 zaključaka

– 2014. godine: 17 kolegija i 1388 zaključaka

– 2015. godine: 23 kolegija i 1335 zaključaka

– 2016. godine 31 kolegij i 1682 zaključka

U skladu s ovlaštenjima iz članka 58. Sta-tuta, Gradonačelnik je od 10. lipnja 2013. godine do 31. prosinca 2016. godine na razmatranje i usvajanje Gradskom vijeću uputio ukupno 293 prijedloga i to sljedećom dinamikom:

– od 10. lipnja do 31. prosinca 2013. godine 54 prijedloga

– 2014. godine – 60 prijedloga – 2015. godine – 102 prijedloga – 2016. godine – 77 prijedloga

zakonodavac nije odredio način ostvarivanja javnosti rada izvršnog tijela u povjerenim mu, naprijed navedenim, poslovima. Tako je još 2009. godine Gradonačelnik započeo praksu sazivanja kolegija, a ta je uspješna praksa nastavljena i u ovom mandatnom razdoblju. Kolegijima prisustvuju zamjenici Gradonačelnika i pročelnici upravnih tijela gradske uprave. S ciljem transparentnog i otvorenog rada izvršnog tijela kolegijima prisustvuju predstavnici medija. Isto tako, svi prijedlozi koje upravna tijela upućuju Gradonačelniku na razmatranje i usvaja-nje kao i akti koje je Gradonačelnik donio u svom djelokrugu rada, objavljuju se na mrežnim stranicama Grada Rijeke (www.rijeka.hr).

Da bi pojedini opći akt (bez obzira na nje-govog donositelja) stupio na snagu i postao obvezujući prethodno mora biti objavljen u službenom glasilu jedinice lokalne samo-uprave. Do 2014. godine, Grad Rijeka nije imao svoje vlastito službeno glasilo već su se svi opći akti Gradskog vijeća i Gra-donačelnika za koje postoji obveza objav-ljivanja u službenom glasilu (sukladno odredbi članka 109. Statuta Grada Rijeke) objavljivali u „Službenim novinama Primor-sko-goranske županije“. Gradonačelnik je na sjednicu Gradskog vijeća Grada Rijeke 19. prosinca 2013. godine, uputio Prijedlog odluke o izdavanju službenog glasila Grada Rijeke procjenjujući kako će Grad izdava-njem vlastitog službenog glasila ostvariti značajnu uštedu u gradskom proračunu s obzirom na to da se svi poslovi u vezi izda-vanja službenog glasila obavljaju u Uredu Grada (osim poslova samog tiskanja odre-đenog manjeg broja pisanog izdanja koji je ugovorom povjeren pravnoj osobi ovlašte-noj za obavljanje takvih poslova). Gradsko je vijeće prihvatilo Gradonačelnikov prijedlog i od 1. siječnja 2014. godine Grad Rijeka ima svoje službeno glasilo – SLUŽBENE NOVI-NE GRADA RIJEKE.

Prema svojim ovlastima koje proizlaze iz zakona i Statuta Gradonačelnik je donio ukupno 95 akata koji su objavljeni u služ-benom glasilu (u „Službenim novinama Pri-morsko-goranske županije“, odnosno od 1. siječnja 2014. godine u „Službenim novina-ma Grada Rijeke“) i to po godinama:

– od 10. lipnja do 31. prosinca 2013. godine – 15 akata

– 2014. godine – 24 akta – 2015. godine - 31 akt – 2016. godine – 25 akata

U ovom mandatnom razdoblju, 9. srpnja 2015. godine, Gradonačelnik je na tematsku sjednicu Gradskog vijeća koja se održala u zgradi Sveučilišnih odjela na Sveučilišnom kampusu na Trsatu uputio Informaciju o su-radnji Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci te Informaciju o ustrojavanju Urbane aglome-racije Rijeka (s prijedlogom odluke).

Sukladno odredbama Odluke o najmu sta-nova („Službene novine Primorsko-goran-ske županije“ broj 12/11 i 54/12) Grado-načelnik je u ovom mandatnom razdoblju dodijelio sedam stanova u najam građani-ma čiji su priznati rezultati rada značajni za Grad Rijeku, odnosno za koje je ocijenjeno da su to osobe od iznimnog značaja za funk-cioniranje djelatnosti kojom se bave, odno-sno u kojoj su zaposleni. Riječ je o sljedećim osobama:

– Antonija Jurak Begonja i Igor Jurak, znanstvenici (povratnici iz inozemstva) na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

– Aleš Suk – vanjski suradnik Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci

– Balasz Baranyai – u ljeto 2015. godine imenovani ravnatelj Baleta HNK Ivana pl. Zajca

– Rebecca Domika – plivačica Kluba sinkroniziranog plivanja „Primorje – Aqua Maris“

– Jasmin Mekić – glumac Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca Rijeka

– Ana Znaor – višestruka svjetska prvakinja u kickboxingu, članica kickbox kluba „Sušak“

– Sara Kolak – olimpijska pobjednica u Rio de Janeiru 2016. u bacanju koplja, članica Atletskog kluba „Kvarner“

3736

PROČELNICI UPRAVNIH TIJELA I VODITELJI UREDA

SRĐAN ŠKUNCA, Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem

LJILJANA BULJAN, Odjel gradske uprave za provedbu doku-menata prostornog uređenja i građenje

IRENA MILIČEVIĆ, Odjel gradske uprave za komunalni sustav

mr. sc. ANDRIJA VITEZIĆ, Odjel gradske uprave za poduzetništvo

SANDA SUŠANJ, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo

ANKICA PERHAT, Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijal-nu skrb (do odlaska u mirovinu 31. prosinca 2016. g.)

IVAN ŠARAR, Odjel gradske uprave za kulturu

VELJKO KARABAIĆ, Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu (do odlaska u mirovinu 31. prosinca 2013. g.)

IGOR NAČINOVIĆ, Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu od 01. siječnja 2014. g.

JASNA LIKER, Odjel gradske uprave za financije

mr. sc. MLADEN VUKELIĆ, Odjel za gradsku samoupravu i upravu

VERENA LELAS TURAK, Ured Grada

ŽELJKO JURIĆ, Zavod za informatičku djelatnost

VLADIMIR BENAC, Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom

MIRA GRBAC, Ured za unutarnju reviziju Grada Rijeke (voditeljica do odlaska u mirovinu 06. prosinca 2015. g.)

NADA GUNJAČA, Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke (voditeljica)

Pročelnici upravnih tijela i voditelji ureda

3938

Izvješće o realizaciji Strategije razvoja Grada Rijeke

za razdoblje 2013.-2017.

4140

1STRATEŠKI CILJ

Globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca

4342

Strateški cilj 1.

Globalno pozicionirati Rijeku razvojem Riječkoga prometnog pravca

PRIORITETI

Razvoj Riječkoga prometnog pravca

Logističko povezivanje poduzetnika unutar Riječkoga prometnog pravca

Grad Rijeka – integracijska funkcija prometnih sustava

Luka

Strategija razvoja Grada Rijeke do 2020. godine usvojena u ovom mandatnom raz-doblju velikim je dijelom temeljena na državnim projektima važnim ne samo za Rijeku već i za Republiku Hrvatsku. Riječ je o projektima usmjerenim ka razvoju Ri-ječkoga prometnog pravca i podizanju kon-kurentnosti riječke luke: izgradnji prometne infrastrukture putem projekata izgradnje Zapadnog lučkog terminala, ceste D-403 i dvotračne pruge od Delnica do Šapjana. Treba naglasiti da je Grad Rijeka sudjelovao u pripremama svih navedenih projekata, a posebno je značajno što je Grad Rijeka tije-kom 2015. godine završio imovinsko-pravnu

pripremu za cestu D403. Ugovorom je Grad Rijeka u vlasništvo Republike Hrvat-ske prenio 19 822m2 zemljišta u svojemu vlasništvu, čime je istodobno riješeno vla-sništvo nad čak 58% zemljišta potrebnog za izgradnju. Osim zemljišta, Grad Rijeka prenio je bez naknade i dijelove četiriju stambenih građevina u svojemu suvlasniš-tvu izgrađene na trasi buduće prometnice te se dodjelom stanova u najam obvezao riješiti smještaj dvadesetak obitelji koje su koristile stanove u zgradama predviđenim za uklanjanje. Vrijednost dodijeljenog ze-mljišta i dijelova drugih nekretnina je oko 9,1 milijun kuna. Nositelj projekta, Hrvatske

4544

ceste (HC) je 21.12.2016. godine predsta-vio Studiju izvedivosti državne ceste D403, od čvora Škurinje do Luke Rijeka. U Studiji su analizirani utjecaji izgradnje Kontejner-skog terminala Zagrebačko pristanište na prometnu mrežu. Studiju vrijednu 773.400 kuna sufinancirao je s 85% iznosa Europski fond za regionalni razvoj, čime je potvrđena važnost ove dionice u prometnom susta-vu, a koju Grad Rijeka u svojim planovima i promociji Riječkog prometnog pravca na-glašava usporedno s realizacijom planova o rekonstrukciji riječke luke i prometnog pravca. Uvažavajući ekonomska, ekološka i prometno – sigurnosna gledišta, a s ci-ljem poboljšanja međunarodne i regionalne dostupnosti prema riječkoj aglomeraciji, rasterećenja gradske prometne mreže, do-prinosa poboljšanju povezanosti s otocima te povećanja prometne sigurnosti izabrana je najpovoljnija trasa. Duljina glavne trase D403 je 2977 metara, a spojne ceste 380 metara uz rekonstrukciju dijela Zvonimirove ulice te gradnju više objekata: tunela, vija-dukata, podvožnjaka, dvaju kružnih tokova i jednog četverokrakog raskrižja u Zvonimi-rovoj ulici.

Čvor Škurinje odabran je kao optimalan spoj buduće ceste s autocestom A7 kao dijelom transeuropske prometne mreže (TEN-T). Prema najavama iz HC, slijedi razrada pro-jektne dokumentacije i prijava projekta za sufinanciranje u okviru instrumenta za po-vezivanje Europe - sektor prometa (CEF). Radovi na izgradnji ceste trebali bi početi u

roku 18 mjeseci, a kako je riječ o vrlo za-htjevnom projektu očekuje se da bi cesta D403 mogla biti završena početkom 2021. godine.

Sukladno Strategiji prometnog razvoja Re-publike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, u okviru mjera za razvoj pro-metnog sustava utvrđena je potreba izra-de glavnih prometnih planova za pojedine funkcionalne regije. Područje Istarske, Pri-morsko-goranske i Ličko-senjske županije prepoznato je kao prometna funkcionalna regija Sjeverni Jadran. Ministarstvo pomor-stva, prometa i infrastrukture u kolovozu 2016. godine raspisalo je Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za izradu Glavnog prometnog plana. S obzirom na izraziti utjecaj u oblikovanju prometnih tokova i potreba, kao i na društvene, gospodarske, političke i druge čimbenike, Grad Rijeka se priključio izradi Glavnog prometnog plana kao ravnopravni partner županijama.

Sukladno Zakonu o strateškim investicij-skim projektima RH, Vlada RH je 2013. go-dine projekt KONTEJNERSKI TERMINAL ZAGREBAČKO PRISTANIŠTE – komponen-ta projekta Rijeka Gateway proglasio Stra-teškim projektom Republike Hrvatske.

Izgradnja novog kontejnerskog terminala na zapadnom dijelu lučkog područja od-govor je na potrebu povećanja prekrcajnih kapaciteta s obzirom na porast kontejner-skog prometa kroz luku Rijeka. Kontejnerski

U 2016. 1,65 milijuna tona kontejnerskog tereta (177.401 TEU) + 10%

Radovi na Zapadnom lučkom terminalu

terminal na zapadnom dijelu riječke luke za-uzimat će površinu od približno 22 hektara,s pristaništem dužine 680 m i prosječnom širinom terminala od 300 m uz planiranu dubinu mora uz pristanište od minimalno 20 m. Gradnja Terminala predviđena je u dvije faze – u prvoj bi se gradilo pristani-šta dužine 400m, a druga faza predviđa produženje Terminala do ukupne dužine

pristaništa od 680m čime bi se ostvario ka-pacitet od 500.000 kontejnerskih jedinica (TEU) godišnje.

U tijeku je izgradnja prve faze Zapadnog lučkog terminala. Pritom treba naglasiti da zahtjevni građevinski radovi podrazumi-jevaju postavljenje teških betonskih nosača (kesona) uz dodatnu sanaciju podmorja.

4746

Ukupni promet riječke luke u 2015. godini iznosio je 4,3 milijuna tona (4% više od re-alizacije 2014. godine). S ostvarenih više od 1,5 milijuna tona (200.102 TEU) posebno je značajan porast kontejnerskog prometa od 4% u odnosu na 2014. godinu. Štoviše, bio je to najbolji rezultat od kada se u riječkoj luci prekrcavaju kontejneri. Prema podaci-ma iz Izvješća Uprave Luke Rijeka ukupan promet svih suhih tereta u 2016. godini bio je 3,8 milijuna tona što je pad od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. No, u 2016. godini ostvareno je 1,65 milijuna tona kon-tejnerskog tereta (177.401 TEU) što je po-rast od 10 posto u odnosu na 2015. godinu i pokazuje pozitivan trend. Kao takva, 2016. godina predstavlja rekordnu godinu u pro-metu kontejnera u riječkoj luci.

Najveće je postignuće što je Luka Rijeka tijekom 2015. godine završila sve pripreme, uključivo i dokapitalizaciju tvrtke, a što je

U pomorskom prometu Jadrolinija je 2015. godine zabilježila rekordan ukupni broj putnika i vozila na svim linijama (uku-pno 10.878.858 putnika i 2.691.090 vozila), a od čega je na riječkom plovnom području prevezeno 2.473.076 putnika i 980.176 vo-zila. Navedeni promet u riječkom akvatoriju predstavlja povećanje od 24,1% u broju put-nika (obračunato po novoj metodologiji) uz povećanje od 9% u broju prevezenih vozila. Navedenim izvrsnim rezultatima Jadrolini-je na riječkom području pridonijelo je uvo-đenje nove trajektne linije Valbiska-Lopar (ukupno četiri trajektne i jedna brodska li-nija). U 2016. godini Jadrolinija je početkom prosinca ostvarila promet od 11 milijuna putnika što je povijesni uspjeh te brodarske kompanije jer je prvi put prijeđen broj od 11 milijuna putnika u jednoj kalendarskoj godi-ni, a time je premašen rekord iz prethodne godine.

Prema odluci Vlade RH iz prosinca 2016. godine u linijski obalni pomorski promet ponovno se uvodi trajektna dužobalna linija Rijeka – Dubrovnik i to tijekom cijele godine čime Rijeka ponovno postaje ishodišna luka tradicionalnog pomorskog pravca.

Jadrolinija 2016. 11 milijuna putnika

omogućilo početak gradnje poslovno-lo-gističke zone na Škrljevu. Novi lučki poza-dinski terminal na Škrljevu višenamjenski je logistički centar namijenjen rukovanju i skladištenju kontejnerskog, generalnog i rasutih tereta na površini od 468.977 m2. Riječ je o najvećoj investiciji Luke Rijeka u posljednjih 40 godina. U srpnju 2016. godi-ne s poslovnom udrugom u kojoj su GP Krk, Vaidukt i G.P.P. Mikić potpisan je ugovor o građenju vrijedan 273,5 milijuna kuna. Ra-dovi će se odvijati u tri faze uz ugovoreni rok do kraja 2017. godine.

Za daljnji razvoj riječke luke izuzetno je zna-čajno razvijati nove pozadinske terminale , a jedna od mogućih lokacija je i zona Miklavija u Općini Matulji. Nakon što je Općina Matu-lji u suradnji sa RH riješila imovinsko-prav-ni status zemljišta treba definirati model upravljanja i daljnjeg razvoja projekta.

4948

PROMET PUTNIKA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA 2013. - 2016. GODINA

GODINABRODOVI CRUISERI TURISTIČKI JEDRENJACI

UKUPNO PUTNICIbroj dolazaka broj putnika broj dolazaka broj putnika

2013. 1 685 220 7.124 7.809

2014. 0 247 9.026 9.026

2015. 7 9.082 222 7.971 17.053

2016. 15 13.874 281 9.942 23.816

2016/2015 + 4.792(+34,539 %)

+ 1.971 (+19,825 %)

+ 6.763(+ 28,397 %)

Procjena:

2017. 16 15.500 290 10.000 25.500

Izvor: Lučka uprava Rijeka

Zadovoljstvo putnika za posjeta od presud-nog je značaja za ponovni dolazak broda. Iz tog je razloga suradnja svih zainteresiranih strana i lokalne zajednice od osobite važ-nosti za pružanje što atraktivnije slike de-stinacije putnicima. Samo zajedničkim na-porima Rijeka ima uvjeta pozicionirati se na listi poželjnih gradova za ticanja cruisera.

Rijeka je i polazna luka za dio flote njemač-kog tour-operatora I.D. Riva Tours, kao i za dio flote koja plovi u organizaciji tvrtke Ka-tarina Line. U 2016. godini u riječkoj je luci zabilježen dolazak 281 turističkog broda (manjeg kapaciteta) s ukupno 9.942 put-nika, većinom njemačkih turista. Sve nave-deno pridonosi jačanju Rijeke kao središta putničkog pomorskog prometa.

Riječka luka polako postaje i sve prepoznat-ljiva cruising destinacija. Od 2013. godine kada je zabilježen jedan dolazak broda, cru-isera „Adonia“, engleske kompanije P&O s 685 putnika do 2016. godine zanimanje bro-darskih kompanija za ticanje Rijeke značaj-no se povećalo. Iako u 2014. godini nije za-bilježen niti jedan dolazak broda na kružnim putovanjima u Rijeku, ta je godina iskorište-na za snažnu promidžbu riječke cruising de-stinacije raznim brodarskim kompanijama. Lučka uprava Rijeka, Grad Rijeka i Turistič-ka zajednica grada Rijeke 2014. godine pot-pisale su Sporazum o zajedničkoj suradnji na promociji Rijeke kao cruising destinacije čime Rijeka kao destinacija za kružna pu-tovanja postaje prepoznatljiva na vrlo za-htijevnom tržištu cruising poslovanja. Već 2015. godine Rijeka se počinje pojavljivati u planovima putovanja brodarskih kom-panija koje se bave organiziranjem kružnih putovanja i u turističkoj sezoni 2015. godi-ni Rijeka je po prvi puta zabilježila sedam dolazaka brodova od strane dva brodara, Thomson Cruises (UK) i Crystal Cruises (SAD), s ukupno 9.082 putnika. Turistička sezona u 2016. godini započela je 4. svib-nja kada je u Rijeku uplovio prvi brod, crui-ser „Silver Cloud“, a završena je 6. prosinca isplovljavanjem broda „Minerva“. Ukupno 13.874 putnika u 15 dolazaka brodova je 2016. godine posjetilo Rijeku. Devet razli-čitih brodova su po prvi puta uplovili u ri-ječku luku na svojem inaguracijskom puto-vanju, a riječ je o cruiserima osam različitih

brodara: Silversea (SAD), Thomson Cruises (UK) ,Voyages Of Discovery (UK) , Fred.Ol-sen Cruise Line (UK), Swan Hellenic (UK), Saga Cruises (UK),Princess Cruises (SAD) iNorwegian Cruise Lines (SAD), koji su uključili Rijeku u planove svojih putovanja. Valja napomenuti da brodovi na kružnim putovanjima koji zbog gaza ne mogu pri-stati uz Riječki lukobran pristaju uz staru obalu kontejnerskog terminala na Brajdici, što je novost u organizaciji lučke ponude Rijeke kao cruising destinacije. Brajdica je ponuđena kao opcija kako bi se omogućilo pristajanje brodova svih veličina u Rijeci, a putnicima s cruisera ponuđen je niz organi-ziranih izleta na području regije.

Za 2017. godinu najavljeni su i neki novi brodari. Zasad je devet brodara najavilo svoje dolaske: Saga Cruises, Regent Seven Seas Cruises, Thomson Cruises, Princess Cruises, Silversea, Voyages Of Discovery, Oceania Cruises, Swan Hellenic i Holland American Line.

Pored nastojanja animiranja i zadržavanja postojećih brodara u narednim godinama, poduzimaju se i brojne aktivnosti na dovo-đenju novih brodara u 2018. godini, a očeku-ju se i dolasci većih brodova s više putnika.

Prvih nekoliko godina od osobite je važ-nosti za razvoj Rijeke kao cruising desti-nacije. Brodari na određen način ispituju tržište i traže nove zanimljive destinacije.

5150

Željeznica

U suradnji s HŽ Infrastrukturom, Grad Ri-jeka je tijekom 2014./2015. godine pridonio projektiranju dvotračne pruge od Delnica do Šapjana (s naglaskom na dionicu koja će prolaziti kroz Rijeku) i izradi potrebnih studija kao podloga za korištenje europskih sredstava. Prema podacima HŽ Infrastruk-tura, tijekom 2015. godine uložena su zna-čajna sredstva u pripremu izgradnje drugog kolosjeka, obnovu i modernizaciju na pruž-noj dionici Škrljevo-Rijeka-Jurdani. U pro-jektnu dokumentaciju za projekte željezni-ce uloženo je 4.654.201 kuna, a u zahvate rekonstrukcija i sanacija 36.192.000 kuna. Bitno je napomenuti da je u studenom 2015. godine Republika Hrvatska potpisala Spora-zum o dodjeli bespovratnih sredstava u okvi-ru instrumenta za povezivanje Europe - CEF (Connecting Europe Facility), koji je namije-njen jačanju prometne povezanosti Europe.

HŽ Infrastruktura je sa zajednicom ponu-ditelja koju čine hrvatske tvrtke IGH i Gra-nova potpisala ugovor za izradu projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosi-jeka, modernizaciju i obnovu dionice pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani duljine 27,5 km. Ugovor je vrijedan 33,8 milijuna kuna, a za-ključen je nakon provedbe međunarodnog natječaja. Završetak projektiranja planiran je krajem 2019. Projekt je s 85 posto (8,5

milijuna eura) sufinanciran iz CEF-a, a cilj mu je otklanjanje postojećeg „uskog grla“ na području riječkoga čvorišta.

Preostali iznos pokrit će Hrvatske željezni-ce (10%), Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, svaki s 1,75% udjela, te Grad Bakar i Općina Matulji, svaki s 0,75% udjela.

U sklopu projekta predviđena je priprema tehničke dokumentacije za rekonstrukciju šest kolodvora, izgradnju 13 novih i rekon-strukciju četiriju postojećih stajališta, iz-gradnju ili rekonstrukciju 13 nadvožnjaka i 18 podvožnjaka, šest pothodnika i osam nathodnika, triju tunela i 27 propusta te pet željezničko-cestovnih i 15 pješačkih prije-laza. Također do kraja 2019. izradit će se studija izvodljivosti, analiza troškova i kori-sti, studija utjecaja na okoliš, Idejni projekt i Glavni projekt, a rješavat će se i imovin-sko-pravni odnosi. Ishođenjem svih potreb-nih rješenja i dozvola stvorit će se podloga za prijavu na natječaj za sredstva iz europ-skih fondova za nastavak projekta, odnosno izvođenje radova.

Valja istaknuti da je ovom projektu pret-hodila izrada Studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka željezničke pru-ge na dionici Škrljevo-Rijeka-Šapjane koja je dovršena 2014. godine, a uz izuzetnu

Pavlo

vac

Martin

kova

cMar

čelje

va D

raga

Zamet

Kant

rida

Krnje

voMlak

a

Zagr

adŠk

oljić

Suša

kPo

dvež

ica

RIJEK

A

RIJEK

A BR

AJDI

CASU

ŠAK

PEĆIN

E

JURDANI

MATULJI

Pormani

Jušići

Rukavac

ŠAPJANE

ŠKRLJEVO

KUKULJANOVO

Sv. Kuzman

BAKAR

Draga

Vežica

Kazalo:

Postojeća prugaDrugi kolosijek uz postojeću prugu

Željeznički kolodvor u Rijeci

podršku stručnih službi Grada Rijeke bu-dući da se glavnina najsloženijih zahvata projektirala upravo na gradskom području. Presudno značenje upravo ove Studije, a posebno Prethodne studije izvodljivosti kao njezinog sastavnog dijela, ogleda se u tome što je njome utvrđena opravdanost daljnje realizacije drugog kolosijeka unatoč izu-zetnoj složenosti zahvata u urbanom tkivu. Zahvaljujući tome je uslijedila odluka o dalj-njem ulaganju iz CEF-a u projektnu doku-mentaciju kao preduvjetu izvedbe projekta.

Svojom odlukom Europska unija je, u skladu s politikom jačanja željezničkog prijevoza, prepoznala potrebu modernizacije riječko-ga željezničkoga čvorišta i kao preduvjeta razvoja lučkih kapaciteta i za razvoj grad-skog i prigradskog željezničkog prijevoza – brze gradske željeznice. Gradska željeznica je kao prioritetni projekt u razvoju javnog prijevoza utvrđen rješenjima Prostornog plana uređenja grada Rijeke, iz 2003. i Ge-neralnog urbanističkog plana grada Rijeke, iz 2007. godine.

Sanacija dijela državne ceste D8 u Gradu Rijeci

Projekt modernizacije i obnove pruge je s 85 % (8,5 milijuna eura) sufinanciran iz CEF-a

5352

OSTVARENI PROMET ZRAKOPLOVA, PUTNIKA I TERETA 2013.-2016.

2013. 2014. 2015. 2016.

OPERACIJE ZRAKOPLOVA 2.653 2.378 4.014 4.160

PUTNICI 142.975 106.235 139.718 145.294

TERET (tone) 10 3

BROJ AVIOKOMPANIJA (redoviti i charter promet) 11 11 15 14

BROJ DRŽAVA (redoviti i charter promet) 10 11 13 13

BROJ DESTINACIJA (redoviti i charter promet) 15 18 34 28

Izvor: Zračna luka Rijeka d.o.o.

Zračna luka Rijeka - Muzejski terminal (rezultat projekta Muzeji zajedno - Grad Rijeka i PGŽ)

Zračna luka Rijeka 2016. 149.245 putnika

Zračna luka

Grad Rijeka, sukladno svojem vlasničkom udjelu (10%), nastoji aktivno pridonositi mo-dernizaciji Zračne luke Rijeka.

U 2015. godini uspješno je završio proces restrukturiranja trgovačkog društva, a to je ujedno i prva godina bez korištenja državnih subvencija. Istodobno je uspješno završeno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za ze-mljište pa je danas u obuhvatu Zračne luke Rijeka 122 ha zemljišta čijom vrijednošću će se gotovo udvostručiti temeljni kapital.

Kontinuirani nadzor i cerifikacija Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo potvrđuju da Zračna luka Rijeka udovoljava svim za-htjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu, oso-bito propisanim standardima sigurnosti.

Grad Rijeka je putem modela zajedničkog oglašavanja u suradnji s Primorsko – goran-skom županijom i turističkim zajednicama Kvarnera i Grada Rijeke sudjelovao u pove-ćanju broja zračnih linija/kompanija, a time utjecao i na porast prometa.

U 2014. godini s aviokompanijom Trade Air (zrakoplov E-120) uspostavljene su do-maće redovite linije iz/za Osijek- Zagreb i Split-Dubrovnik što je vrlo značajno jer od 1995. godine Zračna luka Rijeka nije imala redovitog domaćeg prometa.

U 2015. godini, osim domaćih redovitih linija Trade Air-a, u domaćem redovitom prome-tu iz/za Pulu i Rab prometovao je hidroavion kompanije European Coastal Airlines-a. Le-tovi Hitne Helikopterske Medicinske službe (HHMS) koje je obavljala kompanija Eli Fri-ulia helikopterom EC-135 uvedeni su 2015. godine, a od 2016. godine letove HHMS-e kontinuirano obavlja Hrvatska vojska s he-likopterom M18.

Trade Air je 2016. godine nastavio s letovi-ma u domaćem redovitom prometu uvode-ći i redovite zimske letove na istim linijama kao i ljeti. European Coastal AirLines na redovitim domaćim linijama u 2016. godini nije prometovao. U 2015. godini švedsko – hrvatski touroperater Scandjet osnovao je novu aviokompaniju Limitless Airways s bazom u Zračnoj luci Rijeka te uveo charter letove iz 11 skandinavskih destinacija.

U 2016. godini ista aviokompanija prome-tovala je iz osam skandinavskih destinacija.

Važno je istaknuti da se tijekom preuređenja zgrade Zračna luka Rijeka kroz EU projekt Adria Air pripremila za razdvajanje putnič-kog prometa prema odredbama propisanim za Schengensku zonu i danas ispunjava sve standarde za pristup Schengenskom reži-mu prometa u zračnim lukama. Također, Grad Rijeka je inicirao i sudjelovao u akciji oplemenjivanja prostora na Zračnoj luci Rijeka putem umjetničkih instalacija koje

je osmislila i realizirala gradska ustanova Muzej moderne i suvremene umjetnosti u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i partnerima, a čime je zgrada Zračne luke postala ugodna za prihvat i boravak putnika.

U 2015. godini je ostvaren promet na Zrač-noj luci Rijeka od 139.718 putnika te 2,6 tone tereta prevezene zračnim prometom dok je u 2016. godini ostvaren promet od 149.245 putnika. Za 2017. godinu planiran je rast prometa od 10% pa se očekuje da će kroz Zračnu luku Rijeka u odlasku i dolasku proći 170.000 putnika.

5554

Jačanje klastera u logistici i pomorstvu je bitna pretpostavka stvaranja novih rad-nih mjesta na Riječkom prometnom pravcu. Grad Rijeka dao je podršku svim inicijativa-ma koje su usmjerene udruživanju gospo-darskih subjekata na prometnom pravcu.

U svrhu poticanja razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva, Vlada RH je 2012.-2013. go-dine okupila predstavnike javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskih tvrtki. Tije-kom 2013. godine osnovano je 13 hrvatskih klastera konkurentnosti, a među njima i Po-morski klaster marketinškog naziva MarC (Maritime Cluster) koji ima ima 29 članova među kojima je i Grad Rijeka. Nakon faze izrade strategije, MarC je uspostavio surad-nju sa dva europska klastera i to talijanskim DITENAVE i francuskim PoleMER. Osim ne-posredne poslovne i znanstvene suradnje koju je moguće ostvariti među članicama ovih klastera, otvorene su velike mogućnosti zajedničkog nastupa prema EU-fondovima.

U Rijeci je 2015. godine osnovan Klaster intermodalnog prijevoza Rijeka (KIP) kao udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja s ciljem promocije i razvoja tog vida prijevoza. Članovi KIP-a su sve lučke uprave (morske), lučki operateri, Hrvatske željeznice, veći agenti i špediteri te ostale interesne organizacije. KIP je iznimno aktivan na prijavama za EU-projekte. U sklo-pu Općeg programa razvoja poduzetništva na području Grada Rijeke, od 2013. do 2015. godine Grad Rijeka je KIP-u dodijelio sub-vencije u ukupnom iznosu od 175.476 kuna i to za unapređenje rada klastera. Iako Grad Rijeka nije član KIP-a (zbog usmjerenosti udruge na dionike intermodalnog prometa),

aktivno podržava sve aktivnosti, a posebice stručne skupove koje KIP organizira u Rijeci.

Moramo naglasiti veliku aktivnost Grada Ri-jeke da u suradnji s partnerima ostvari glo-balnu promociju i međunarodnu suradnju u cilju prezentacije Riječkoga prometnog pravca na međunarodnim sajmovima i skupovima. Predstavnici Grada Rijeke su ti-jekom 2015. godine održali 14 prezentacija Riječkoga prometnog pravca (u nastavku: RPP) na međunarodnim sajmovima i skupo-vima. Pritom treba istaknuti prezentacije na skupovima FERRMED-a (udruga koja pro-movira komercijalni značaj željeznice u EU).

Mreža CIVINET Slovenija – Hrvatska – Jugoistočna Europa uspostavljena je u Ljubljani u travnju 2013. godine, kao mreža gradova i drugih dionika koji se bave održi-vim planiranjem i upravljanjem mobilnošću . Glavni je cilj mreže CIVINET postići održivi, čišći i energetski učinkovitiji promet te una-prijediti kvalitetu života građana kombinira-nom primjenom najsuvremenije tehnologije i osiguranjem punog sudjelovanja građana u osmišljavanju i provedbi projekata. S ci-ljem lakšeg provođenja projekata održivog urbanog prometa od samih početaka u rad mreže uključio se i Grad Rijeka.

Početkom 2017. godine u mreži CIVINET je gotovo 120 članova, od kojih oko 40% čine gradovi i općine, dok su ostali dionici iz redo-va uprave, znanstvenih i stručnih ustanova, poduzeća, udruga, ali i pojedinci, stručnjaci zainteresirani za teme koje mreža obrađuje.

U Rijeci je u veljači 2015. godine održa-na 2. generalna skupština mreže CIVINET Slovenija – Hrvatska – Jugoistočna Euro-pa (Slovenija, Hrvatska, Bugarska, Bosna i

Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbi-ja), a od rujna 2016. godine Grad Rijeka je sjedište mreže CIVINET Hrvatska-Slove-nija-Jugoistočna Europa s mandatom do 2020. godine.

Među riječkim projektima predstavljenim na skupštini mreže CIVINET Slovenija – Hrvatska – Jugoistočna Europa su projekti riječkih šetnica i biciklističkih gradskih ruta, energetske učinkovitosti u javnom grad-skom prometu i komunalnim društvima te organizacija urbane gradske dostave.

Na 4. Skupštini mreže, održanoj u Maribo-ru 17.veljače 2017. godine, izabran je novi sastav Političkog odbora, kojemu predsje-da dogradonačelnik Grada Rijeke Miroslav Matešić, i Upravnog odbora mreže, kojemu predsjeda dr.sc. Srđan Škunca, pročelnik u Gradu Rijeci.

Obveza Grada Rijeke kao sjedišta mreže do 2020. godine je širenje mreže na nove gradove i dionike te novim članicama pre-nijeti znanja, iskustva i dobru praksu. Usto, obveza je osmišljavati zajedničke projekte s područja urbane mobilnosti i prijavljivati ih na EU natječaje.

Uz navedene prezentacije, treba spomenu-ti nebrojene sastanke koje su predstavnici Grada Rijeke imali sa svim dionicima Riječ-kog prometnog pravca, a također i poslov-no-investicijske prezentacije svih drugih di-onika u zemlji i inozemstvu. Grad Rijeka je i član Međunarodne udruge gradova i luka (AIVP - Association Internationale Villes et Ports) osnovane 1988. godine sa sjedištem

u francuskom gradu La Havreu, na inicijati-vu luka, gradova te njihovih institucionalnih i poslovnih partnera. Članovi AIVP-a su pred-stavnici lučkih uprava, luka, gradova, organi-zacija i tvrtki vezanih za upravljanje lučkim djelatnostima te znanstvenici i stručnjaci. S više od 200 članova s pet kontinenata, AIVP je prerastao u svjetsku mrežu za razmjenu informacija, znanja i kontakata potrebnih za realizaciju projekata te globalne razmjene iskustava kod upravljanja održivim razvojem destinacije. Predstavnici Grada Rijeke i Luč-ke uprave Rijeka su aktivni sudionici AIVP-a s ciljem globalne promocije projekta Rijeka Gateway i sagledavanja iskustava u realiza-ciji sličnih projekata diljem svijeta. Grado-načelnik Vojko Obersnel je član Upravnog odbora direktora AIVP-a od 2012. godine, a 2014. je sudjelovao na 14. svjetskoj kon-ferenciji lučkih gradova koja se održala u Durbanu i Cape Townu u Južnoj Africi s te-mom Pametni lučki grad. Razmijenjena su iskustva o održivom razvoju i suživotu luke i grada te načinima spajanja lučkih i gradskih funkcija s urbanim razvojem. Pritom je na-glašeno da ključnu ulogu u određivanju stra-teškog razvoja luka i gradova imaju lokalne zajednice, a sve navedeno zahtijeva fleksi-bilnost svih dionika te inovativan i pametan način spajanju gospodarstva i kvalitete ur-banog življenja u lučkom gradu.

Prilikom susreta gradonačelnika Rijeke s predstavnicima gradskih vlasti Cape Towna dogovorena je uspostava prijateljske i po-slovne suradnje dvaju gradova. Cape Town je vrlo uspješno realizirao projekt water-fronta što je bio glavni povod susreta i bu-dućoj suradnji.

CIVINET - generalna skupština u Rijeci (veljača 2015.)

5756

Projekti koji vraćaju Rijeku moru

Revitalizacija obalnog područja Grada Ri-jeke započeta 2009. godine predajom nove zgrade pomorskog putničkog terminala i uređenjem prvih 260 metara riječkog lu-kobrana traje u kontinuitetu sve do danas, a nastavit će se i u idućem razdoblju. Sagle-davajući potencijal koji se može ostvariti na morskom licu grada Grad Rijeka je ostvario uspješnu suradnju s Lučkom upravom Rije-ka u projektu uređenja lukobrana - Molo longo, Rive i Rive Boduli. Stvorene su nove šetnice duž obale u središtu grada čime se neizravno pridonijelo i poduzetnič-koj inicijativi (ugostiteljska i ostala ponuda), uređeno je pristanište za hidro-avione, a tijekom proteklog razdoblja pripremljeni su i zajednički projekti za koje se očekuje financiranje od strane EU fondova. Stoga je osnovano nekoliko stručnih timova u čijem su sastavu predstavnici Lučke uprave Rije-ka, Grada Rijeke i gradskog sustava, a koji kontinuirano rade na pojedinim segmenti-ma revitalizacije područja pomorskog dobra kojim upravlja Lučka uprava Rijeka. Upravo zahvaljujući zajedničkim naporima Gra-da Rijeke i Lučke uprave, polovicom 2013. godine raspisan je međunarodni Natječaj za izradu idejnog urbanističkog rješenja za uređenje područja Delte i luke Baroš, dije-lova gradskog središta čiju je urbanu pre-obrazbu utvrdio Generalni urbanistički plan grada Rijeke, a jednako važnom za moderni razvoj i grada i luke prepoznata je u projek-tu Rijeka Gateway, vođenom od strane ek-sperata Svjetske banke. O značaju projekta govori i da je čak 56 natjecateljskih skupina do kraja listopada 2013. predalo svoje vizije ovih prostora, a tri rada, odabrana kao jed-nakovrijedni scenariji razvoja novog riječkog waterfronta, tj. morskog lica grada, uzeti su kao osnova za daljnju promociju, pre-zentaciju i razradu ovoga projekta tijekom proteklog razdoblja. Grad Rijeka je tijekom 2015. godine proveo potrebne pripreme s komunalnim društvom Vodovod i kanaliza-cija na projektu premještanja i moderniza-cije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa sadašnje lokacije na južnoj Delti (na novu lokaciju na sjevernom dijelu Delte), a sve s ciljem oslobađanja prostora za razvoj novog riječkog waterfronta u sklopu projekta Rije-ka Gateway. Za navedeni projekt osigurana su europska sredstva čemu je prethodila izrada obimne dokumentacije.

U prosincu 2014. godine, na Trgu 111.briga-de Hrvatske vojske svečano je otkriven spo-menik pomorcu i pomorstvu. Ono što ovaj spomenik izdvaja između više spomen-obi-lježja postavljenih tijekom proteklog raz-doblja jest spoj lokacije i način nastanka. Postavljanje spomenika pomorcima na ovom trgu bilo je predviđeno još početkom 90-ih godina, ali su ratni događaji i rastuća kriza u pomorskom gospodarstvu odgodili ostvarivanje te zamisli. Ipak, prigodom 25. godišnjice svojega rada riječka tvrtka Ja-dranski pomorski servis predložila je Gradu Rijeci donirati skulpturu – stilizirani brod od bijelog kamenog bloka megalitskih propor-cija, rad akademskog kipara Petra Dolića. Za smještaj spomenika odabran je južni rub trga, u spoju s Rivom, lukom i brodovima na koje svi mogu gledati i kroz samu skulpturu – kroz njezina tri brodska otvora.

U proteklom razdoblju do faze konačne rea-lizacije doveden je još jedan projekt: izgrad-nja hotelskog kompleksa Kostabela. Naime, s potencijalnim ulagačem, češkom tvrtkom JTH Grad Rijeka je već u razdoblju 2010.-2012. sklopio predugovore o prodaji zemljišta, a ulagač je do 2014. godine ispu-nio ugovorne obveze (ishodio lokacijsku do-zvolu) temeljem kojih je s Gradom Rijekom sklopljen konačni ugovor o kupnji 18.000 m² zemljišta između Opatijske ceste i obal-ne šetnice. Time je omogućena daljnja ra-zrada projekta, dio koje se usmjerio i na ure-đenje novog plažnog pojasa, za koji je 2015. godine izdana koncesija na oko 20.000 m² obalne i morske površine. Krajem 2016. go-dine Vlada Republike Hrvatske prihvatila je projekt proglasiti strateškim, čime je njegov značaj za razvoj turizma prepoznat i na na-cionalnoj razini.

Promišljanje prostornog uređenja obal-nog područja grada u proteklom je raz-doblju obogaćeno i projektom uređenja Obalne šetnice Preluk-Bivio, prve dionice i ujedno prve polovice buduće šetnice do sportske luke Brgudi, ukupne dužine gotovo šest km. Riječ je o složenom projektu kojim se pojas neposrednog spoja kopna i mora, šetnice i obale, oblikuje kao jedinstveni i cje-logodišnji prostor rekreacije i uživanja naših građana i gostiju uz more i na samom moru, usto obogaćen i raznovrsnim uslužnim

Rijeka u kretanju - Molo longo

Riva Boduli

sadržajima i prirodnim zelenilom. Iako će iz-gradnja i uređenje trajati kroz duže vremen-sko razdoblje, kvalitetu projekta prepoznalo je Ministarstvo turizma koje je na natječaju za turističku infrastrukturu dodijelilo Gradu Rijeci potporu za izradu projektne dokumen-tacije, a očekivanja uspješnosti u provedbi projekta već danas dokazuju i dvije plaže: Ploče, u podnožju bazenskog kompleksa, i Kostanj, jedinstvena lokacija namijenjena osobama smanjene pokretljivosti, na koji-ma se već gotovo cijelo desetljeće, iz ljeta u ljeto vijori plava zastava kao međunarodno priznati znak kvalitete mora za kupanje.

Iz godine u godinu riječke plaže sve su uređenije, bolje opremljene i sa više sadr-žaja. U proteklom razdoblju za uobičajeno

održavanje plaža, objekata i uređaja na plažama Grad Rijeka izdvojio je 1.232.858 kuna, a ukupna ulaganja u riječki plažni po-jas bila su 7.502.737 milijuna kuna. U sklo-pu redovnog održavanja plaže se dohranju-ju šljunkom, saniraju se stijenski pokosi, postavljaju ograde, grade potporni zidovi, uređuju pristupne staze, sunčališta, postav-ljaju sanitarni čvorovi, svlačionice i pred se-zonu kupanja plaže opremaju sadržajima za sport i rekreaciju. Usto, za građevinske radove na sanaciji ili uređenju te za održa-vanje za niz je plaža u proteklom razdoblju izrađena projektna dokumentacija. U prote-klom razdoblju uređene su i dvije plaže za pse, Igralište i Brajdica.

5958

Gradski prometni projekti

Uz sve navedeno, treba pridodati i napore sustava Grada Rijeke da doprinese realizaci-ji Strateškog cilja 1. Posebno treba naglasiti aktivnosti komunalnog društva Autotrolej koje je u razdoblju 2013.-2016. Projektom čistijeg transporta nabavilo i stavilo u pro-met 30 gradskih niskopodnih autobusa (16 solo, 4 zglobna i 10 mini busa) na stlačeni prirodni plin (pogon SPP) u sklopu plana uvođenja SPP-a u javni gradski prijevoz kao ekološki prihvatljivijeg pogonskog goriva.

U istom razdoblju nabavljeno je i 6 solo au-tobusa i mini bus niske emisije štetnih pli-nova norme Euro 5 i 6 za županijski prijevoz putnika.

U 2017. godini očekuje se isporuka još 10 au-tobusa na SPP čime je KD Autotrolej ispunio obvezu nabavke 40 autobusa na pogon SPP prema Akcijskom planu energetski održivog razvitka Grada Rijeke kao mjera za smanje-nje emisije CO2 iz sektora prometa u Gradu Rijeci. Vrijednost 40 autobusa na SPP pogon je 8.473.417 eura. Istim projektom obavlje-na je pregradnja 12 autobusa koji za pogon-sko gorivo koriste smjesu dizel /UNP (uka-pljeni naftni plin) kao i izobrazba vozača za EKO –vožnju čime se pridonosi popularizaciji

eko-vožnji kao jedne od najjeftinijih mjera za provedbu politike energetske učinkovitosti u prometu odnosno smanjenje potrošnje go-riva, a time i smanjenje emisije štetnih pli-nova. Za nabavu prvih 21 autobusa u 2013. godini od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) dodjeljena su sredstva za subvenciju kamata u iznosu 722.680 kuna, a za nabavku 9 autobusa u 2015. godini FZOEU je sufinancirao 40% opravdanih troškova u iznosu od 7.456.640 kuna. Sveukupna subvencija Fonda za prvih 30 autobusa iznosila je 8.178.744 kuna. Za-dnjih 10 autobusa koji dolaze u 2017. godini nisu sufinancirani od strane FZOEU.

U sklopu istog projekta kojeg je FZOEU su-financirao u ukupnom iznosu od 120.088 kuna, obavljena je i pregradnja 12 autobusa koji za pogonsko gorivo koriste smjesu dizel /UNP (ukapljeni naftni plin) kao i izobrazbu vozača za ekološku vožnju.

U studenom 2016. godine u sklopu Foruma & Media festivala Jadransko-jonske regije „Alternativna goriva 2016“ godine u Stubič-kim toplicama, Gradu Rijeci i KD Autotrolej dodijeljen je počasni naziv – znak izvrsnosti „AMBASADOR ALTERNATIVNIH GORIVA za

2016. godinu“. Ovo priznanje odobreno je na sjednici Vijeća Koordinacije za alternativna goriva Jadransko-jonske regije održanoj u Zagrebu 18.11.2016.

Počasni naziv dodjeljuje se promicateljima vrijednosti koje proizlaze iz stvarne i oživotvo-rene primjene smjernica EU i dekarbonizaci-je prometnog sustava, smanjivanja ovisnosti o fosilnim gorivima, povećanju energetske i okolišne učinkovitosti prometnog i pomor-skog sektora, a na dobrobit poduzetnika, svih dionika u sustavu kao i potrošača.

Nastavljena je klimatizacija voznog parka tako da je danas u voznom parku klimatizi-rano ukupno 118 autobusa/mini busa odno-sno približno 70% voznog parka.Također je nastavljeno opremanje dodatnih autobusa za organizirani prijevoz školske djece ugrad-njom sjedala s naslonom i sigurnosnim po-jasom, u skladu sa zakonskim propisima kako bi udovoljavali uvjetima Pravilnika o uvjetima koje moraju zadovoljavati autobu-si kojima se prevoze školska djeca. Ukupno je opremljeno dodatnih 15 autobusa.

U sklopu strateškog cilja 3. Urbane aglo-meracije Rijeka, KD Autotrolej prijavilo je projekt „Jačanje sustava javnog prijevoza“ za postizanje cilja povećanja broja putni-ka u javnom gradskom prijevozu. Tim je projektom planirana nabavka autobusa s niskom emisijom štetnih plinova, oprema-nje stajališta informatičkom opremom za najavu dolaska autobusa na stajalište te

nova auto-baza javnog gradskog prijevoza( sredstva za pripremnu dokumentaciju auto baze i prvu fazu gradnje). Postojeća autobu-sna baza smještena je u neodgovarajućim derutnim prostorima koji su tijekom dugog razdoblja dograđivani zbog širenja sustava gradskog prijevoza i povećanja obujma jav-nih usluga. Potrebno je naglasiti da je zona Školjić smještena uz rijeku Riječinu koja u nastavku prolazi kroz središte Grada Rijeke i gdje se na području Delte uljeva u Kvarner-ski zaljev. Preseljenjem autobusne baze na novu lokaciju dodatno bi se omogućila revi-talizacija zone Školjić u funkciji novih javnih i komercijalnih sadržaja uz uvažavanje eko-loških standarda, a sve navedeno sukladno GUP-u Grada Rijeke. Time bi se ostvarili višestruki prometni, gospodarski, turistički, ekološki i razvojni učinci za Grad Rijeku, ali i za područje cijele UA Rijeka.

Prema podacima KD Autotrolej, tijekom 2015. godine javnim gradskim prijevozom prevezeno je 43.122.900 putnika. U uku-pnom broju kilometara javnoga gradskog prijevoza (9.721.025 kn u 2015.), udio pri-jeđenih kilometara plinskih autobusa iznosi 1.251.172 kn (12,87%) prijeđenih stlačenim prirodnim plinom (SPP).

Grad Rijeka tijekom 2015. godine izradio je niz prometnih projekata u ukupnoj vrijedno-sti od 651.842 kuna. Također, Rijeka promet je u 2015. godini izradio 83 prometna pro-jekta u ukupnoj vrijednosti od 357.000 kuna.

Predstavljeni novi autobusi Autotroleja na Korzu, 2015.2013.-2016. 30 gradskih niskopodnih autobusa

6160

Autotrolej 2015. - prevezeno je 43.122.900 putnika

Izgradnja rotora na raskrižju Primorske i Ulice Vladivoja i Milivoja Lenca

U suradnji s Hrvatskim cestama, u tijeku je projektiranje rotora i kružnih tokova na lokacijama na kojima je to moguće s ciljem veće protočnosti na gradskim prometnica-ma. Također, kontinuirana suradnja Grada Rijeke s Hrvatskim cestama dovela je ti-jekom 2015. godine i do realizacije drugih projekata koji su imali za cilj povećati pro-točnost i sigurnost gradskog prometa: Ulica Riva, Zvonimirova, Liburnijska ulica i druge.

Cesta Rujevica - Marinići

6362

Ulaganje Grada Rijeke u nerazvrstane ceste i prometne projekte u razdoblju 2013. - 2016.

Izgradnja nerazvrstanih cesta i javnih površina 2013.-2016.

dužina (u m) iznos

Kolno pristupni put Marčeljeva draga 50 692.101

Kolno pristupni put k.č. 1026/4 (Viktorija) 55 412.491

Stambena ulica OU-10b na Martinkovcu 27 89.662

Rekonstrukcija raskrižja u Osječkoj ulici-privoz Plodine 90 18.750

Kolno pristupni put -Kačjak 28 59.893

Kolno pristupni put na lokaciji Baredice 150 40.875

Pristupne ceste na lokaciji Zapadni Zamet 240 66.375

Pristupna cesta s parkiralištem do tenis centra u Marčeljevoj Dragi 130 1.779.496

Spoj ulice Tina Ujevića prema Dražičkoj 780 23.398

Spoj ceste ‘’A’’ na lokaciji Bok Drenova 480 63.485

Stambena cesta Marčeljeva Draga -spoj Jakominića 176 2.969.012

Stambene cesta iznad dječje bolnice Kantrida 200 896.097

Rekonstrukcija kolno-pješačkog prilaza za zgrade branitelja -1.faza na Kozali 80 752.158

Gradska ulica oznake GU-3 na Diračju 153 128.275

Spoj postojeće nerazvrstane ceste na stambenu ulicu Marčeljeva Draga 32 137.114

Rekonstrukcija kolno-pristupnog puta Marinići 46 375.461

Pristupne ceste na Donjoj Drenovi-Vrhak, Brca 30 279.656

Ceste U1-U4 na Donjoj Drenovi 312 3.538.462

Priljučna infrastruktura nogometnog stadiona Kantrida 1100 429.646

Cesta OU 4 Martinkovac 146 100.312

Gradnja cesta u stambenom naselju Martinkovac 710 6.344.189

Raskrižje Škurinjska draga 420 2.170.058

Cesta 233 1100 37.666

Prometnica Ž 5025 - I etapa Rujevica- Marinići 2675 1.683.336

Sufinaciranje projekta gradnje ‘’toplog mosta’’ KBC-a 31 24.875

Most na rijeci Vuka u gradu Vukovaru 46 2.158.677

Pješački most Žakalj preko Rječine 30 149.250

Sveukupno nerazvrstane ceste 10.474 25.420.770

Izvor: Grad Rijeka - Odjel za komunalni sustav

Projekt Zapadna Žabica

Realizacija Projekta Zapadna Žabica, odno-sno izgradnja novog autobusnog kolodvora, zbog ekonomsko-financijske krize i promije-njenih mogućnosti financiranja u mandat-nom razdoblju 2013.- 2017. bila je zaustav-ljena, no od projekta se nije odustalo. Za ovaj projekt, koji se počeo pripremati prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ne posto-ji mogućnost financiranja iz EU fondova iz kojih su, prema kriterijima, sredstva prven-stveno namijenjena otvaranju novih radnih mjesta, a ne izgradnji objekata, pogotovo ne ovakvoga tipa. K tome, slab interes investi-tora i činjenica da sadašnji operater kolod-vora nije voljan sudjelovati u zajedničkom financiranju izgradnje niti samostalno po-krenuti investiciju, potakli su Grad Rijeku da sam krene u pronalaženje modela financi-ranja. Potrebno je istaknuti da su investitori koji su svojedobno ipak pokazali zanimanje za gradnju autobusnog terminala investici-ju uvjetovali preinakom projekta, odnosno gradnjom trgovačkog centra uz kolodvor, što je Grad Rijeka odbijao jer bi tako izveden projekt negativno utjecao na atraktivnost središnje pješačke zone i poslovanje u njoj.

Grad Rijeka dao je izraditi studiju izvodljivosti i ispitivanje više modela financiranja izgrad-nje koji bi se ponudili respektabilnim ulagači-ma s ciljem utvrđivanja konkretnog interesa, sklapanja financijskih predugovora i pokre-tanja izgradnje. Uz to, projektant kompleksa, tvrtka 3LHD, napravila je korekcije idejnih rješenja kako bi se on prilagodio novim tržiš-nim uvjetima i novom konceptu realizacije projekta. U kompleksu na lokaciji Zapadna Žabica, osim novog autobusnog terminala, predviđena je gradnja garaže velikog kapaci-teta što bi omogućilo da se parkirna mjesta na obalama i gatovima putničke luke uklone te pratećih trgovačkih, ugostiteljskih, turi-stičkih, uredskih i drugih sadržaje kao i uvo-đenje novih prometnih rješenja.

Po novom konceptu gradska tvrtka Rijeka plus sudjelovat će u sufinanciranju izgrad-nje kolodvora i garaže za osobna vozila s 900 parkirnih mjesta dok će svi preostali komercijalni sadržaji biti ponuđeni na tr-žištu. Očekuje se da će do polovice 2017. godine biti gotova cjelovita tržišna analiza i prikupljeni svi potrebni podaci kao podloga za donošenje konkretnih odluka.

6564

Rijeka promet je početkom ožujka 2012. go-dine započeo s izgradnjom garažno-stam-beno-poslovnog kompleksa Zagrad B – I. i II faza – garaža, koji je jednim dijelom financi-ran iz korporativnih obveznica. Izgradnja je trajala pune četiri godine, do srpnja 2015. godine. Garaža je 1. kolovoza 2015. otvorena i istog dana predana na upravljanje i u zakup novoosnovanoj tvrtki Rijeka plus, koja je od Rijeka prometa preuzela cjelokupnu djelat-nost parkiranja. Vrijednost garaže i zemljišta je 53.584.000 kuna.

Kapacitet garaže Zagrad B je 298 parkirnih mjesta, a u sklopu garaže instalirana je i prva punionica za elektro vozila u Gradu Ri-jeci koja omogućuje istovremeno punjenje četiri osobna vozila i dva skutera.

Usporedno s dovršenjem garaže Zagrad B, izgrađena je i II.faza ulice Ivana Pavla II, koja je povezala Ciottinu ulicu sa Barčićevom i Dežmanovom ulicom. Vrijednost investicije iznosi 624.000 kuna.

Gradska garaža Zagrad B

Rijeka promet je osobito intenzivirao po-slove prometnog planiranja i projektiranja u cilju što kvalitetnije tehničke pripreme, razvoja inteligentnih transportnih sustava, izvođenja prometnih zahvata i kvalitetnijeg održavanja prometnica i sustava prometa.

Od značajnih zahvata u prometu ističu se ši-renje zone ograničenog prometa na ulice Do-lac i Strohalova čime je proširena pješačka zona Korza na dio trga ispred hotela Bonavia. Ukupna vrijednost prometnog zahvata izno-sila je 273.000 kuna. Usto, uvedena je nova tehnologija za povećanje sigurnosti pješaka. Na najugroženijim pješačkim prijelazima ugrađeni su u kolnik svijetleći markeri nove LED tehnologije koji dodatno upozoravaju vozače na blizinu pješačkih prijelaza. Svije-tleći LED markeri ugrađeni su na pješačkom prijelazu u ulici Nova cesta, Osječkoj ulici, Ulici Bože Vidasa i Ulici Kučićki put. Vrijed-nost ovog projekta je 279.970 kuna. Ugrad-nja nove LED tehnologije se planira i na dru-gim kritičnim mjestima kao što je pješački prijelaz u ulici Riva i u Strossmayerovoj ulici.

GRAD RIJEKA - BROJ PARKIRNIH MJESTA

Opis/Godina 2013. 2016.

Broj parkirnih mjesta 4.844 5.794

GRAD RIJEKA - ULAGANJA U PROMETNE PROJEKTE

Objekt Investirano 2013.-2016.

Garaža Zagrad B 53.584.000

Zemljište kompleksa Zapadna Žabica 30.144.000

Ceste i prometni projekti 37.020.783

Ukupno: 120.748.783Izvor: Grad Rijeka i TD Rijeka promet

Električna punionica u garaži Zagrad B

6766

Riječki most za Vukovar

Priznanje Vukovaru, gradu heroju Domo-vinskog rata, i svoj doprinos obnovi grada, povratku njegovih stanovnika i oživljavanju kulturnog i društvenog života u Vukovaru, Grad Rijeka dao je izgradnjom pješačkog mosta preko rijeke Vuke koji je otvoren 10. svibnja 2013. godine. Most preko rijeke, u produžetku Vukine ulice, osigurava pješač-ku komunikaciju između te ulice i naselja Olajnica, a koja do izgradnje mosta nije po-stojala. Most je izveden kao čelična lučna konstrukcija raspona 31,20 m , duljine je 46,94 m, širine rasponskog sklopa 4,10 m od čega je prometna ploha 3 m. Donji ustroj mosta je koncipiran kao armiranobetonska konstrukcija koja se temelji na bušenim

pilotima, gornji ustroj je čelična lučna kon-strukcija, a hodna ploha je spregnuta be-tonska i čelična konstrukcija.

U proteklom mandatnom razdoblju, tije-kom 2013. i 2014. godine, u gradnju mosta u Vukovaru uloženo je 2.158.677 kuna. S ulaganjem iz 2012. godine, kada se zapo-čelo s realizacijom ovog projekta, ukupan je iznos 2.548.555 kuna.

Rekonstrukcija Ulice Riva

6968

2Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

STRATEŠKI CILJ

7170

Strateški cilj 2.

Na temeljima društva znanja i novih tehnologija razviti konkurentno gospodarstvo

PRIORITETI

Razvoj novih znanja i tehnologija

Jačanje konkurentnosti gospodarstva

Kao odgovor na krizu čije se posljedice još osjećaju Europska unija je u strateškom do-kumentu Europa 2020 kao svoj cilj odredila pametan, održiv i uključiv rast. Pritom se Pametan rast temelji na novim tehnologi-jama, znanju i inovacijama. Riječko gospo-darstvo u proteklom je mandatnom raz-doblju zabilježilo rast, pri čemu valja istaći da napreduje suradnja gospodarstvenika i poduzetnika sa Sveučilištem kao važnim partnerom u transferu tehnologija i znanja. Upravo taj napredak doprinosi ostvarenju europskog cilja o pametnom rastu.

Za Hrvatsku, kao članicu EU, nužno je svoje ciljeve uskladiti s konceptom europske kon-kurentnosti na globalnoj razini, a za Rijeku i Urbanu aglomeraciju (UA) Rijeka to znači da mora preuzeti jednu od vodećih uloga u Hrvatskoj po pitanju konkurentnosti. U skladu s preporukama Nacionalnog vijeća za konkurentnost u Gradu Rijeci je razra-đen projekt i u ožujku 2017. godine osnovan Savjet za konkurentnost na razini UA Rijeka koji je okupio vodeće gospodarstvenike. Dje-luje kao savjetodavno tijelo koje usmjerava

razvoj gospodarstva temeljenog na novim znanjima i tehnologijama.

Temeljem izvješća FINA-e, ekonomsko-fi-nancijski pokazatelji riječkih poduzetni-ka u 2015. godini su u porastu. Izuzetno je veliki rast prihoda od prodaje u inozemstvu koji su dostigli 4 milijardi kuna, a što iznosi porast od 21% u odnosu na 2014. godinu. Uz rast ukupnih prihoda, optimističan je po-datak da je bruto dobit povećana za više od 300%.

Rijeka je grad koji je prošao tranziciju iz industrijskog središta u kojem su domini-rali veliki gospodarski subjekti u državnom vlasništvu od kojih je svaki imao više tisuća zaposlenih do nove ekonomske strukture. Danas je Rijeka grad u kojem se razvijaju ra-zličite gospodarske djelatnosti, a uz velike tvrtke razvio se jaki sektor malih i srednjih privatnih poduzetnika. Mali poduzetnici do-miniraju u strukturi riječkog gospodarstva i to brojem (99%) i brojem zaposlenih (53%). Usto, mali riječki poduzetnici ostvaruju 43% ukupnih prihoda i imaju udio od 43%

99% mali poduzetnici

1% srednji i veliki poduzetnici

7372

Osnovni ekonomsko financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika u Rijeci u razdoblju 2013. - 2015. godina

Opis 2013. 2014. 2015.index

2015/2013.

Broj poduzetnika 4.168 4.291 4.279 103

Broj zaposlenih 31.207 29.905 30.346 97

Ukupni prihodi 16.262.444.654 16.892.590.339 18.262.467.338 112Prihodi od prodaje u inozemstvu 3.362.056.499 3.448.517.547 3.983.666.021 118

Prihodi od prodaje u zemlji 11.074.826.821 11.405.996.762 11.962.676.206 108

Ukupni rashodi 15.978.164.958 16.617.454.768 17.448.340.248 109

Investicije u dugotrajnu imovinu 1.137.068.181 949.229.060 1.108.243.830 97

Prosječna mjesečna neto plaća u kn. 4.764 4.776 4.811 101

Izvor: FINA

investicija u dugotrajnu imovinu, a u 2015. godini su, u odnosu na 2014., godinu pove-ćali investicije za 27% uz istodobno smanje-nje financijskih rashoda za 11%.

Velike i srednje riječke tvrtke dominiraju po pitanju izvoza. Brodogradilište 3. maj se u procesu privatizacije uključilo u sustav Uljanik Grupe. Pritom se 3. Maj tržišno ori-jentirao na nove projekte, gradnje brodova više tehnološke razine. Luka Rijeka d.d. uspješno je završila dokapitalizaciju kojom je promijenjena vlasnička struktura i omo-gućen novi investicijski ciklus. Prethodno je Luka, kao najveći koncesionar na riječkom lučkom području, u suradnji sa Lučkom upravom krenula u realizaciju strateških projekata u sklopu Rijeka Gateway koji su važni kako za Grad Rijeku tako i za Repu-bliku Hrvatsku. Jadran galenski laboratorij je u srpnju 2015. godine svečano otvorio novi kompleks Pharma Valley na površini od 76.750 m2 na Svilnom. Novi kompleks je rezultat investicije od 361 milijuna kuna sa ciljem osiguravanja suvremenih uvjeta za proizvodnju i poslovanje na jednoj lokaciji.

Ako promatramo strukturu riječkog gospo-darstva u cjelini pet najvažnijih djelatnosti riječkog gospodarstva su: Prerađivačka industrija, Prijevoz i skladištenje, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, Trgovina te Građevinarstvo. Ove su djelatnosti na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja FINA-e za 2015. godinu, ostvarile udio od 85% prihoda u ukupnim prihodima. Ono što je posebno važno jest da je taj rast veći od porasta rashoda, što ukazuje na po-većanje efikasnosti u poslovanju. Posebno je važno izdvojiti djelatnosti prerađivačke industrije i građevinarstva koje su ostvarile najveći rast. Prerađivačka industrija nakon 2013. godine nastavlja sa uzlaznim trendom i nakon rasta od 6% u 2014. godini u 2015. ostvaren je rast od 21%. Djelatnost građevi-narstva također bilježi nikad veći rast (51%) i nakon 2007. godine vraća se iznad iznosa od milijarde kuna prihoda. U navedenih pet djelatnosti zaposleno je 75,4% svih zapo-slenih u gradu Rijeci, što govori o njihovoj važnosti u strukturi i perspektivi razvoja riječkog gospodarstva. Broj zaposlenih zna-čajno je porastao u svim djelatnostima.

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u Rijeci u 2015. u odnosu na 2013. godinu prema veličini poduzetnika

2015.

Opis Ukupno Mali Srednji Veliki

Broj poduzetnika 4.279 4.239 30 10

Broj zaposlenih 30.346 16.129 4.017 10.200

Ukupni prihodi 18.262.467.338 7.785.438.825 2.826.453.251 7.650.575.262

Ukupni rashodi 17.448.340.248 7.502.687.943 2.536.087.584 7.409.564.721

Porez na dobit 140.919.985 121.150.308 20.140.821 -371.144

Dobit nakon oporezivanja 1.078.978.185 558.816.025 277.519.869 242.642.291

Gubitak nakon oporezivanja 405.771.080 397.215.451 7.295.023 1.260.606

Konsolidirani financijski rezultat 673.207.105 161.600.574 270.224.846 241.381.685

Investicije u dugotrajnu imovinu 1.108.243.830 477.697.644 212.573.040 417.973.146

12% porast ukupnih prihoda i 18% porast prihoda od prodaje u inozemstvu

Mali poduzetnici zapošljavaju 53% zaposlenih

2013. godina = bazna godina

Indeksi Ukupno Mali Srednji Veliki

Broj poduzetnika 102,7 102,7 100,0 90,9

Broj zaposlenih 97,2 103,0 97,5 89,3

Ukupni prihodi 112,3 109,7 129,3 109,6

Ukupni rashodi 109,2 107,2 120,2 107,9

Porez na dobit 116,6 128,4 96,9 -6,5

Dobit nakon oporezivanja 153,5 122,1 235,9 189,7

Gubitak nakon oporezivanja 75,2 86,8 11,5 6,7

Konsolidirani financijski rezultat 412,0 0,0 496,0 221,5

Investicije u dugotrajnu imovinu 97,5 126,6 70,2 91,5

Izvor: FINA

7574

Ukupni prihodi i rashodi poslovanja poduzetnika u Rijeci u 2015. godini u odnosu na 2013. godinu prema područjima djelatnosti

Područje djelatnostiUkupni prihodi

2015. Ukupni rashodi

2015Fizičke osobe bez djelatnosti 1.874.902,00 524.622,00

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 47.920.743 44.670.124

Rudarstvo i vađenje 174.694 297.238

Prerađivačka industrija 3.512.511.890 3.118.595.397

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

120.344.426 120.185.092

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, te djelatnosti sanacije otpada

357.628.803 345.178.665

Građevinarstvo 1.113.730.080 1.208.423.506

Trgovine na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikla

7.283.107.049 7.164.465.500

Prijevoz i skladištenje 2.331.106.700 2.257.769.692

Djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane

376.125.758 374.021.093

Informacije i komunikacije 329.799.614 309.219.965

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 34.151.038 34.600.879

Poslovanje nekretninama 208.008.576 234.769.144

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.336.156.752 1.118.331.224

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

503.395.506 494.810.231

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

3.423.932 2.434.678

Obrazovanje 44.919.070 42.248.605

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 276.223.581 219.544.311

Umjetnost, zabava i rekreacija 277.125.722 253.577.926

Ostale uslužne djelatnosti 104.738.502 104.672.356

Ukupno grad Rijeka 18.262.467.338 17.448.340.248

Izvor: FINA

Rast prihoda prerađivačke industrije u 2015. u odnosu na 2013. od preko 20%

Rast prihoda u građevinarstvu 2015. u odnosu na 2013. od skoro 70%

Prvih pet djelatnosti ostvaruju 85% ukupnih prihoda

Investicije u dugotrajnu imovinu u 2015. godini u odnosu na 2013. godinu prema područjima djelatnosti

Područje djelatnostiInvesticije u dugotrajnu

imovinu u 2015.

Fizičke osobe bez djelatnosti 27.405

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 47.340.098

Rudarstvo i vađenje –

Prerađivačka industrija 236.268.894

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija –

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, te djelatnosti sanacije otpada

198.483.151

Građevinarstvo 207.929.588

Trgovine na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikla 130.812.570

Prijevoz i skladištenje 122.225.708

Djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 39.269.475

Informacije i komunikacije 7.430.155

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 279.698

Poslovanje nekretninama 38.148.687

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 51.492.747

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 11.203.577

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 4.882

Obrazovanje 403.274

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 13.101.681

Umjetnost, zabava i rekreacija 2.502.372

Ostale uslužne djelatnosti 1.319.868

Ukupno Grad Rijeka 1.108.243.830

Izvor: FINA

Porast investicija u 2015. godini bio je najveći u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu

7776

Riječko gospodarstvo - ukupni prihodi, ukupni rashodi i dobit (2013.-2015.)

Opis 2015. index 2015/2013.

Ukupni prihodi 18.262.467.338 112,3

Ukupni rashodi 17.448.340.248 109,2

Porez na dobit 140.919.985 116,6

Dobit nakon oporezivanja 1.078.978.185 153,5

Izvor: FINA

Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

2014. 2015.2013.14,5

15

15,5

16

16,5

17

17,5

18

18,5

milijarde kuna

U odnosu na 2013. dobit je nakon oporezivanja u 2015. porasla za 53,5%

Jadran Galenski laboratorij

Graf prihoda i rashoda u razdoblju 2013.-2015. pokazuje dinamičnost riječkog gospodarstva

Grafikon ukupnih prihoda i rashoda (u milijardama kuna)

3. maj

Izvor: FINA

7978

Na području Grada Rijeke u razdoblju od siječnja do studenoga 2016. godine ostva-reno je 109.748 dolazaka, što je 8% više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Stra-ni su turisti ostvarili 87.265 dolazaka. Tako-đer je ostvaren turistički promet od 247.914 noćenja, što je 21% više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Strani turisti ostva-rili su 199.712 noćenja, a u čemu su najviše noćenja ostvarili turisti iz Italije, Njemačke, BiH, Francuske i Španjolske.

Aktivnostima koje se provode u turizmu Ri-jeka se pozicionirala s raznolikom turistič-kom ponudom. Rijeka kao destinacija nudi veliki izbor turističkih proizvoda i atrakcija što je zadnjih godina rezultiralo povećanjem prosječnog trajanja boravka gostiju u gradu.

Valja istaknuti da je booking.com Rijeku na-kon završene ljetne sezone 2016. svrstao među TOP 5 najbrže rastućih destinacija u Hrvatskoj, a specijalizirana međunarod-na asocijacija European Cities Marketing zaključila da je Rijeka u razdoblju od 2011. do 2015. godine ostvarila najveći prosječni

godišnji rast od 19,8% od svih analiziranih gradova (prosječna godišnja stopa rasta dr-žava članica EU bila je 4,1%).

Turističkoj zajednici grada Rijeke dodijelje-no je ugledno švicarsko turističko priznanje Swiss Tourism Award 2014. U obrazloženju nagrade istaknuto je da je „Rijeka grad koji treba otkriti“, kao otvoreni i prijateljski grad sa bogatim povijesnim nasljeđem, kozmo-politskim karakterom i arhitekturom.

Turistički promet na području Grada Rijeke za razdoblje 2013.-2016.

GodinaDOLASCI NOĆENJA INDEKS

Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Dolasci Noćenja

2013. 76.299 17.653 58.646 146.177 33.521 112.656 109,0 108,0

2014. 90.717 21.176 69.541 173.549 41.311 132.238 118,9 118,7

2015. 106.056 23.768 82.288 213.549 46.827 166.722 116,9 123,0

2016. 114.747 24.514 90.233 260.558 52.595 207.963 108,2 122,0

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke

Godišnja stopa rasta – ukupno noćenja

2013. 2014. 2015.

Godišnja stopa rasta – ukupno dolasci

2016.

U 2016. godini ostvaren je rast dolazaka od 8% i noćenja od 22% u odnosu na 2015.

247 domaćih i stranih izlagača sa više od 28.500 posjetitelja

Riječanima je podijeljeno 53.200 sadnica cvijeća

598 sudionika primilo je nagrade za najljepšu okućnicu, balkon ili prozor

Turističko priznanje - Turistička zajednica grada Rijeke

Godišnje stope rasta dolazaka i noćenja turista u Rijeci (2013.-2016.)

Aktivnosti na promociji Grada Rijeke kao turističke destinacije

Iznosi u kunama

AKTIVNOSTI Ukupno u razdoblju

2013. - 2016.Aktivnosti prezentacije i promocije Rijeke kao kongresne, turističke i avio destinacije 1.771.750,96

Rijeka Nautic Show 400.000,00

Razvoj Rijeke kao cruising destinacije 285.141,92

Više cvijeća-manje smeća 192.000,00

Akcija NAJ-NAJ 69.000,00

Uređenje izloga povodom dana Sv. Vida, božićnih i novogodišnjih blagdana / Kreativni izlozi

96.000,00

Sufinanciranje aktivnosti TZ-a grada Rijeke na promociji Grada kao turističke destinacije

770.000,00

Izvor: Grad Rijeka – Odjel za poduzetništvo

Izvor: Turistička zajednica grada Rijeke

8180

No, od svih iznesenih podataka valja istaknu-ti rast pokazatelja u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. To se prije sve-ga odnosi na sve veći broj poduzetnika i na povećanje prihoda u području projektiranja, posebno u segmentu brodogradnje, arhi-tektonskih djelatnosti te znanstvenog istra-živanja i razvoja. Podatak da je u segmentu Stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti bruto dobit u 2015. godini povećana za 10% te da po zaposlenom iznosi 70 tisuća kuna govori da ovaj segment ima veliki značaj za riječko gospodarstvo, posebno u vidu no-vostvorene vrijednosti. Osobito se to odnosi na projektantske tvrtke u sektoru brodo-gradnje koje svjedoče o velikom znanju koje se prepoznaje na globalnom tržištu.

Postoji još niz vrlo probitačnih malih i sred-njih riječkih poduzetnika koji pojedinačno i zajednički ostvaruju vrlo značajne prodore na globalno tržište.

U strateškim dokumentima Grad Rijeka je kao jedan od prioriteta postavio cilj da na temelju društva znanja i novih tehnologija razvija konkurentno gospodarstvo. U toj je misiji Gradu važna suradnja i partnerski od-nos sa Sveučilištem pa je u daljnjem razvo-ju fokus upravo na transferu tehnologije iz akademske u poslovnu zajednicu.

Kao primjer brzog transfera znanja i nove tehnologije u različita područja valja istaći suradnju doc. dr. sc. Svena Maričića s Teh-ničkim fakultetom i sa KBC-om Rijeka, Me-dicinskim fakultetom, Gradom i Riječkom razvojnom agencijom Porin. Otkako je pri-je deset godina primijenjen prvi 3D print u kirurgiji, što je tada bila prva primjena 3D tehnologije u medicini u ovom dijelu Europe, do danas je zahvaljujući korištenju aditivnih tehnologija, napravljeno dvadesetak impla-tanata, nastavnih pomagala, vizualizacija i 3D modela. Niti jedan grad u Hrvatskoj ne može se pohvaliti toliko širokom primje-nom novih tehnologija u medicini. Usto, Grad Rijeka i Tehnički fakultet predvodnici su korištenja aditivnih tehnologija u kreativ-nim industrijama. Primjeri toga su projekti revitalizacije antičke kulturne baštine u središtu Rijeke i izrada službenih suvenira Grada Rijeke (bikova glava, list) izvedenih u više različitih materijala: keramika, plasti-ka i vrlo atraktivna u čokoladi, s oznakama izvornosti i kvalitete. Uz navedeno, prove-den je i niz projekata u suradnji s vrtićima, osnovnim školama i mjesnim odborima, a u cilju edukacije za 3D print.

U sklopu projekta Razvoj istraživačke infra-strukture u Kampusu Sveučilišta u Rijeci

3D printer, vlastita izrada doc. dr. sc. Svena Maričića

Bikova glava 3D print, projekt Odjela za kulturu Grada Rijeke i doc. dr. sc. Svena Maričića

Predstavljanje STEMI projekt robota pauka osmišljen s ciljem da doprinese učenju stvaranjem

8382

vrijednog 180.182.048 kuna, a koji je finan-ciran iz EU fondova, nabavljeno je super računalo „Bura“ vrijedno 44 milijuna kuna te su opremljena četiri centra s pripadaju-ćim laboratorijima – Centar za visokopro-pusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te la-boratoriji Građevinskog fakulteta. U svim centrima znanstvena oprema omogućava primjenu novih metodologija i tehnologija u inter i multidisciplinarnim područjima zna-nosti i istraživanja s ciljem povećanja istra-živačkih kapaciteta Sveučilišta. Zahvalju-jući tome na Sveučilište se mogu provoditi visokokvalitetna istraživanja i projekti s industrijom što bi trebalo znatno poboljšati regionalnu konkurentnost, razvoj industrije i malih i srednjih poduzeća utemeljenih na znanju, čime se, pak, povećava broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj

proizvodnji. Sveučilište će sigurno povećati broj transfera tehnologije u privatni sektor, i to onih namijenjenih daljnjoj komercijaliza-ciji, a sve to osigurava prisutnost na tržištu pa projekt ima održivu komponentu.

Ured za transfer tehnologije pri Sveučilištu u Rijeci važna je točka u povezivanju Sveuči-lišta, gospodarstva i lokalne zajednice. Pri-marna je uloga Ureda identificirati znanja koja nastaju na Sveučilištu, koja bi mogla imati praktičnu primjenu, te ih zaštiti od-govarajućim oblikom zaštite intelektualnog vlasništva i plasirati na tržište. Pritom se ne radi samo o formalnim oblicima zaštite (pa-tenti) već i o neformalnim oblicima kojima se štiti jednako vrijedan „know-how“ istraži-vačkog i stručnog rada. U okviru Programa podrške uredima za transfer tehnologije koji provodi Hrvatska agencija za malo gos-podarstvo, inovacije i investicije (HAMAG

44 milijuna kuna nabavka super računala Bura

8584

BICRO), Ured za transfer tehnologije riječ-kog Sveučilišta prijavio je četiri projekta iz medicinskih znanosti vrijednih 170.000 eura. Svi projekti prošli su razinu provjere inovativnog koncepta i kroz program će se pokušati komercijalizirati. Usto, ostvareno je više patentnih prijava te su odobrena dva patenta. Važno je istaknuti blisku suradnju Ureda i Znanstveno tehnološkog parka Ste-pRi koji zajedno pružaju sustavnu podršku, od infrastrukture do regulative, korisnicima te suradnju Ureda sa Startup inkubatorom. S ciljem educiranja zajednice o važnosti intelektualnog vlasništva i njegove zaštite, Ured je organizator manifestacije Tjedan intelektualnog vlasništva.

Izvrsna suradnja Grada Rijeke i Sveu-čilišta u Rijeci rezultirala je i izgradnjom Kampusa na području Trsata, na zemlji-štu kojega je Grad bez naknada prepustio Sveučilištu i pritom izgradio potrebnu in-frastrukturu poput, primjerice, pristupnih cesta. U sklopu priprema za domaćinstvo Rijeke i Zagreba za 3. Europske sveučiliš-ne igre koje su održane u razdoblju od 12. do 25.07.2016. godine izgrađeni su i novi smještajni kapaciteti za studente kojima su prvi gosti bili studenti-sportaši koji su

sudjelovali na toj sportskoj manifestaciji. Novi smještajni kapaciteti, s površinom triju objekata od 18.431 m2, znače dodatnih 754 kreveta. Vrijednost projekta je približno 178 milijuna kuna koji su osigurani iz fondova Europske unije.

Novi studentski paviljoni projektirani su sa svim sadržajima primjerenim moder-nom stanovanju studenata, ali dijelom i nastavnika.

Unutar Grada Rijeke pripremljena je i cje-lokupna dokumentacija potrebnu za nasta-vak izgradnje 2. faze Sveučilišne avenije. Osim za daljnju izgradnju Kampusa, ova je prometnica važna i za upotpunjavanje pro-metne mreže Trsata i poboljšanje prome-tovanja, kao i za daljnju stambenu izgrad-nju za koju na ovom području vlada veliko zanimanje.

Grad Rijeka je u svrhu pripreme ovog pro-jekta uložio oko 130 milijuna kuna (vrijed-nost zemljišta, imovinsko-pravna priprema terena, infrastruktura i drugo).

fotke kampusa dodati

130 milijuna kuna ulaganje Grada u sveučilišni kampus

8786

Za izgradnju nove Sveučilišne bolnice, Grad Rijeka je napravio sve pripremne aktivnosti u svojoj nadležnosti.

U projekt nove Sveučilišne bolnice kroz vrijednost zemljišta, imovinsko-pravnu pripremu kao i odricanja od komunalnog doprinosa, Grad Rijeka je do kraja 2016. godine uložio oko 45 milijuna kuna. Osim neizgrađenih čestica, Grad Rijeka predao je i izgrađeno zemljište tj. kazališne radionice i depoe smještene u Dukićevoj ulici, za čije preseljenje je tijekom 2015. godine osigurao nove prostore u Ulici Milutina Barača.

Na lokalitetu Sušak izgradnjom nove zgra-de Dječje bolnice i Odjela za ginekologiju započela je u rujnu 2016. godine 1. faza gradnje nove Sveučilišne bolnice.

Osim navedenih kapitalnih projekata Grad Rijeka sa Sveučilištem ima čitavu paletu zajedničkih aktivnosti – od Zaklade čiji je osnivač Grad Rijeka, stipendiranja, mnogo-brojnih programa do najnovijeg projekta u kojem prepoznajemo zajednički interes, a odnosi se na razvoj nove lokacije za razvoj znanstveno-tehnološkog parka.

U izvještajnom razdoblju Zaklada je putem natječaja dodijelila 911.618 kuna za 306 korisnika u svrhu organizacije i sudjelovanja na znanstvenim skupovima te za izdavačku djelatnost, studentske aktivnosti i nagrade Zaklade. Također, Zaklada je razvila i niz ak-tivnosti u suradnji sa lokalnom zajednicom pri čemu se ističu humanitarno-donatorske aukcije, kao i projekti u funkciji jačanja do-natorstva i volontiranja.

Kao posebno zanimljivi programi i manife-stacije ističu se Sajam stipendija u orga-nizaciji Instituta za razvoj obrazovanja koji je jedinstven događaj na kojem učenici, studenti i ostali zainteresirani mogu saznati sve o mogućnostima studija i stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Manifestacija Rijeka psihologije održava se od 2012. godine s ciljem popularizacije psihologije i promicanja njenog položaja u društvu kroz organizaciju predavanja, ra-dionica, tribina, izložbi i znanstvenih kafića u različitim prostorima na području Grada Rijeke. Festival znanosti u Rijeci, u organi-zaciji Udruge Zlatni rez Rijeka, suorganizaciji Sveučilišta u Rijeci i uz sudjelovanje tradici-onalno brojnih suorganizatora, obuhvaća niz atraktivnih sadržaja s ciljem popularizacije znanosti, ponajprije među mladima. Grad Rijeka dao je podršku organizaciji 13. među-narodne konferencije Izvrsnost, kreativnosti i inovativnost u osnovnom i višem obrazova-nju: Izvrsnost u edukaciji i psihologiji koja se održala u Rijeci od 18. do 21. svibnja 2016. godine. Konferencija je bila namijenjena stručnim suradnicima psiholozima, pedago-zima, ravnateljima, odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima zainteresiranim za teme izvr-snost, kreativnost i inovacije u obrazovanju i psihologiji i područje obrazovanja darovitih.

Festival znanosti na Korzu

8988

Tijekom mandatnog razdoblja, Grad Rijeka je posebnu pozornost posvetio izgradnji su-stava potpore za razvoj poduzetništva.

Mjere subvencioniranja poduzetnika, za koje je Grad Rijeka u razdoblju 2013.- 2016. go-dine izdvojio 7.499.065 kuna, iskoristilo je 558 poduzetnika.

Podaci iz Riječke razvojne agencije Porin (RRA Porin) pokazuju da je prosječno go-dišnje u inkubatoru, na lokacijama Milutina Barača i Lužine (5.150 m2) 35 tvrtki sa pri-bližno 90 zaposlenih. Inkubaciju je u man-datnom razdoblju završilo 135 poduzetnika, a 85% inkubiranih poduzetnika nastavilo je raditi po izlasku iz Porina.

RRA Porin, u 100 postotnom vlasništvu Grada Rijeke, je potporna institucija razvoju malog i srednjeg poduzetništva, a posebno poduzetnicima- početnicima. Danas RRA Porin svojim stanarima, uz povoljne opće uvjete za poslovanje u inkubatoru, nudi i opremu visoke tehnološke razine. Riječ je o dva 3D printera, skeneru i CMC stroju, na-bavljenima vlastitim sredstvima, koja su, osim stanarima, dostupna i drugim korisni-cima. Novostvoreni tehnološki uvjeti i finan-cijska podrška omogućili su poduzetnicima izradu prototipa proizvoda pa RRA Porin 2016. godinu završava sa tri izrađena proto-tipa: elektropunionice za automobile, koja je sada na testiranju, elektrobicikla koji kreće u serijsku proizvodnju i elektroautomobila (preinaka „običnog“ automobila u električni) čija je izrada prototipa u završnoj fazi.

U Gradu Rijeci je tijekom razdoblja 2013.-2017. godine zabilježen veliki broj edukacija o tehnološkim i poduzetničkim znanjima, s glavnim ciljem jačanja konkurentnosti kva-litativnim mjerama. Edukacija je osmišljena kao koncept cjeloživotnog učenja kako bi se postupno izmijenila percepcija o podu-zetništvu. Osmišljena je vertikala eduka-cije koja kreće od najranije dobi pa je Grad Rijeka, jedini u Hrvatskoj, pokrenuo K.E.Š. - Kreativno-edukativnu školu za mlade po-duzetnike. K.E.Š je organiziran u suradnji s Domom mladih, a namijenjen je učenicima sedmih i osmih razreda osnovnih škola s ciljem razvoja poduzetničkih kompetencija mladih. Tijekom proteklog razdoblja odr-žala je 50-ak radionica i vrlo uspješne vi-kend – škole poduzetništva, a aktivnosti u KEŠ programu imale su 70 polaznika. Valja istaći da je u K.E.Š.-u razvijena edukativna računalna igra Kesh up u sklopu projekta EnterYOUTH (sufinanciranom od strane OP Slovenija – Hrvatska 2007-2013.) koja je dobila priznanje na globalnoj razini od strane MEDEA Awards komisije čime se ta poduzetnička stimulacija, u konkurenciji 200 prijavljenih projekata svrstala među 11 najboljih projekata. U narednom razdoblju u suradnji sa Zajednicom Tehničke kulture

namjera je organizirati i program edukacije za učenike strukovnih srednjih škola kako bi se njihove tehničke vještine i znanja pove-zale sa vještinama za samostalno vođenje poduzeća ili obrta. Valja naglasiti da Grad Rijeka u sklopu programa edukacija potiče i pomaže rad učeničkih zadruga.

Mjere za poticanje razvoja poduzetništva na području Grada Rijeke u razdoblju 2013.-2016. godina

Iznosi u kunama

MJERE Ukupno

Nepovratne subvencije poduzetnicima 7.499.065

Centri kompetencija - CEKOM-a za pametne gradove i CEKOM za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji 200.000

Kreativno-edukativna škola za mlade poduzetničke (K.E.Š.) 125.271

Razvoj sustava stipendiranja i suradnja sa strukovnim organizacijama na projektima promocije deficitarnih zanimanja 58.960

Socijalno/društveno poduzetništvo u funkciji održivog lokalnog razvoja 24.000

Organizacija tematskih konferencija 81.250

Ostale aktivnosti i potpore razvoju poduzetništva 362.254

UKUPNO 8.350.800


Na projektima centara kompetencija uključena su 23 poduzetnika i 8 znanstveno - istraživačkih organizacija sa područja cijele Hrvatske

Kroz KEŠ program prošla su 232 učenika

9190

Druga stepenica edukacije u poduzetništvu je Startup inkubator Rijeka u Ružićevoj uli-ci, namijenjen mladima do 29 godina, koji u suradnji sa Sveučilištem, Veleučilištem i Vi-sokom poslovnom školom PAR, pomaže ti-movima u osmišljavanju i realizaciji njihovih poduzetničkih ideja – od zamisli do razine registracije gospodarskog subjekta.

Od 2013. do 2016. godine kroz sedam gene-racija u inkubatoru je formirano 114 timova sa 314 korisnika, a 15-ak korisnika (timova) ostvarilo je neki pravni oblik i komercijalizi-ralo svoje inovativne ideje na tržištu. Pritom su timovi uz 34 mentora razvijali ideje iz ra-zličitih područja (biotehnologija, IT, produkt dizajn, odgojno-obrazovno područje, tehnič-ko područje i proizvodno-uslužne djelatno-sti). U studenom 2015. godine Grad Rijeka je za Start-up inkubator dobio nagradu za najbolji projekt u kategoriji Pametna ekonomija na natječaju Gradovi budućno-sti – INpuls 2015.

Raznovrsni edukativni programi redovna su djelatnost i RRA Porin pa je tijekom man-datnog razdoblja edukativne programe, radionice, seminare i konzultacije vezane za poduzetništvo (EU fondovi, financijsko upravljanje, izrada poslovnih planova, adi-tivne tehnologije i dr.) polazilo više od 2000 polaznika, kako stanara inkubatora i timova iz Start up-a tako i vanjskih, komercijalnih, polaznika. Edukacija za 3D print i 3D mode-liranje organizirana je u čak 16 ciklusa.

Tijekom 2015. godine dovršene su pripreme platoa za izgradnju poduzetničke zone Bo-dulovo u suradnji s privatnim investitorima.

U sklopu projekta „Prostor za vaše ideje“, koji je u drugoj polovici 2014. godine pokre-nula tvrtka INA u cilju prenamjene brojnih lokacija u Hrvatskoj, Grad Rijeka i Sveučili-šte u Rijeci oblikovali su ideju o prenamjeni većeg dijela područja ex rafinerije u znan-stveno-tehnološki park (STEP) s brojnim sadržajima kojima bi se dodatno oživio ovaj dio grada i zadovoljile potrebe ne samo zna-nosti već i građana i gostiju.

U cilju realizacije ideje, INA, Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci ostvarili su vrlo afir-mativnu suradnju, te je za istraživanje mo-gućnosti smještaja i organizacije STEP-a predviđena površina od oko 8 ha između Baračeve ulice i željezničke pruge.

U istraživanje mogućnosti prostorne i funk-cionalne organizacije budućeg STEP-a, uključen je Konzervatorski odjel u Rijeci koji je tijekom 2015. i 2016. proveo istra-živanja i izradio Konzervatorsku studiju, cjelovitu podlogu za zaštitu većine gra-đevina i značajnih dijelova postrojenja u svojstvu kulturnog dobra. Istovremeno je Odjel za urbanizam Grada Rijeke poduzeo izradu urbanističko-arhitektonske studije prenamjene razmatranoga segmenta ex

Grad Rijeka - ulaganja u poduzetničku infrastrukturu i kapitalne projekte

Iznosi u kunama

ULAGANJA Razdoblje 2013. - 2016.

Poslovna zona Bodulovo 3.573.402

Riječka razvojna agencija Porin – novi kapaciteti za riječke poduzetnike 2.348.587

Startup inkubator 328.431

Solarna energija u gradu 168.504


Posljednja faza pripreme platoa površine 50.000 m2 za buduću poslovnu zonu

Rafinerije. Studijom je pokazano kako se na vrlo uspješan način mogu povezati novi pro-grami tj. smještaj znanstveno-tehnološkog parka koji bi raspolagao s oko 85.000 m² korisnih prostora, garažom, zasebnim pro-metnim pristupom i internim komunikacija-ma te istodobno očuvati vrijedne građevine industrijskog nasljeđa i u njima smjestiti sadržaje potrebne korisnicima parka; ali i atraktivne za građane i goste. Riječ je o in-terpretacijskom centru industrijske baštine, konferencijskom prostoru, trgovinama, ser-visima, ugostiteljskim i zabavnim sadržaji-ma. Stoga će Urbanističko-arhitektonska studija biti uzeta u obzir kao osnova za dalj-nje pregovore navedenih partnera, a u cilju urbane regeneracije ovoga prostora na rubu gradskoga središta.

Uz navedeno, u tijeku je realizacija EU-pro-jekata, kao i priprema za nove natječaje, koji značajno pridonose razvoju poduzetništva u Gradu Rijeci. Među njima, od izuzetne je važnosti projekt Tehnološko-edukacij-skog i poduzetničkog inkubatora (Proi-zvodni park Torpedo) koji su Grad Rijeka i RRA Porin prijavili na natječaj Ministarstva gospodarstva, kojim se financiraju projekti namijenjeni razvoju i poboljšanju kvalite-te poduzetničke poslovne infrastrukture. Vrijednost projekta sa svim projektnim aktivnostima je 22.691.480 kuna, a prema studiji izrađenoj u RRA Porin mogući iznos

Izvod iz Urbanističko-arhitektonske studije prenamjene prostora bivše rafinerije na Mlaki

9392

sufinanciranja je 97,22%, odnosno 19,3 mili-juna kuna. Za Proizvodni park Torpedo Grad Rijeka ustupio je u Ulici Milutina Barača 60 poslovni prostor koji obuhvaća 1.727 m2, halu 14, bivše tvornice Torpeda. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u po-duzetništvu u Rijeci koji će zaokružiti teh-nološku cjelinu suvremenih 3D tehnologija u metalu. Specijalizirana oprema omogućit će poduzetnicima i metaloprerađivačkoj industriji suvremene i tehnološki napred-ne uvjete proizvodnje. Tehnološki projekt opremanja izrađen je u suradnji s doc.dr.sc. Svenom Maričićem, pionirom primjene 3D tehnologije u Hrvatskoj, a pri odabiru teh-nologije prvenstveno se vodilo računa o op-timalnim tržišnim zahtjevima poduzetnika kako bi im se ponudila potpuna usluga u ra-zličitim segmentima, prvenstveno u razvoju novih i poboljšanju postojećih proizvoda i optimizaciji proizvodnih procesa. Brza pro-izvodnja prototipova te alata i kalupa, ma-loserijska izravna proizvodnja prilagođena zahtjevima kupaca, proizvodnja karakteri-stičnih proizvoda, usluge u sferi CAD/CAM tehnologije tek su neke od usluga koje će omogućiti specijalizirana oprema u Proi-zvodnom parku Torpedo.

Aktivnosti Grada Rijeke na osnivanju centa-ra kompetencija u Rijeci (CEKOM) pove-zana je sa strateškim odrednicama usmje-renim na razvoj brodograđevne industrije u Rijeci te razvoj svih industrija temeljene na novim tehnologijama. Grad Rijeka je, u skla-du sa svojim ovlastima i razvojnim potreba-ma lokalnog gospodarstva, početkom 2014. pokrenuo aktivnosti na osnivanju centara kompetencija kao odgovor na sve veće po-trebe gospodarskih subjekata za istraživa-nje i razvoj u cilju stvaranja novih ili pobolj-šanih proizvoda i procesa, a sve sa svrhom povećanja konkurentnosti gospodarstva. Centri kompetencija (CEKOM-i) su usmjere-ni na razvojna i primijenjena istraživanja po-taknuta od strane gospodarskih subjekata i njihovu komercijalizaciju te potporu i jačanje intelektualnog vlasništva unutar prioritet-nih tematskih područja prepoznatih u okviru Strategije pametne specijalizacije RH.

Centar kompetencija za pametne gradove

Grad Rijeka osnovao je tvrtku Smart RI za upravljanje Centrom kompetencija za pa-metne gradove s ciljem povezivanja gospo-darskih subjekata i istraživačkih institucija na projektima istraživanja i razvoja u pa-metnim gradovima.

Partnere u CEKOMU, uz Smart RI kao vo-ditelja klastera i prijavitelja projekta čini 15 poduzetnika i 4 znanstveno – istraživačke organizacije:

> poduzetnici: – 3tCable d.o.o. Opatija – Alarm automatika d.o.o. Rijeka – Combis d.o.o. Zagreb – Elektrokovina d.o.o. Zagreb – Energo d.o.o. Rijeka – Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb – Exevio d.o.o. Rijeka – Hrvatski Telekom d.d. Zagreb – IOLAP Inc. Frisco, Texas, Sjedinjene

Američke Države – KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Rijeka – Kreativni odjel d.o.o. Rijeka – Rijeka Promet d.d. Rijeka – Sense savjetovanje d.o.o. Zagreb – Smart Sense d.o.o. Zagreb – SmartIS d.o.o. Zagreb

> organizacije za istraživanje i širenje znanja: – Pomorski fakultet u Rijeci – Sveučilište u Rijeci – Fakultet za menadžment u

turizmu i ugostiteljstvu Opatija – Energetski institut

Hrvoje Požar Zagreb

Partneri su definirali 6 kolaborativnih istra-živačko-razvojnih projekata koji su temelj strateških aktivnosti CEKOM-a. Ukupna vrijednost projekata iznosi 152 milijuna kuna, od čega se očekuje sufinanciranje iz EU sredstava u ukupnom iznosu od 112 mi-lijuna kuna.

Grad Rijeka će biti testni i pokazni centar za „pametne“ tehnologije, u kojem će se provoditi pilot projekti radi unaprjeđenja proizvoda i/ili usluga do razine spremnosti za komercijalizaciju. CEKOM predviđa šest istraživačko-razvojnih projekata u sklopu kojeg je predviđen razvoj više proizvoda:

– Razvoj rješenja za unaprjeđenje energetskih sustava i sustava za praćenje okoliša u pametnim gradovima (SmartCity.Energy&Environment)

– Razvoj novih tehnologija za izradu 4D inteligentne infrastrukture u pametnim gradovima (SmartCity.4D Intelligent Infrastructure)

– Razvoj inovativnih sustava za integralno upravljanje prometom (SmartCity.Trans)

– Razvoj platforme za povezanu, energetski učinkovitu i dijeljenu urbanu mobilnost (SmartCity.Surinmo)

– Razvoj inovativnih sustava za upravljanjem kretanja u gradu (SmartCity.Living)

– Razvoj platforme za energetski učinkovito upravljanje i monitoriranje pametnog grada uz pomoć računarstva u oblaku sa setom aplikacija za građane i poslovne subjekte visoke razine sigurnosti podataka (SmartCity.MODESTY)

Centar kompetencija za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji

U cilju ostvarenja svoje uloge u partnerstvu i stvaranju pozitivnih efekata na gospodar-stvo, Grad Rijeka je koordinirao i financirao pripremne aktivnosti, osnovao trgovačko društvo u Rijeci pod tvrtkom CEKOM BRO-DOGRADNJA d.o.o. s temeljnom zadaćom obavljanja poslova poticanja inovativnosti i povezivanja s poslovnim sektorom i znan-stveno – istraživačkim institucijama radi stvaranja inovativnih proizvoda, tehnologija i procesa u brodogradnji.

Partnere u CEKOMU, uz CEKOM Brodo-gradnju kao voditelja klastera i prijavitelja projekta čine 8 poduzetnika i 4 znanstveno – istraživačke organizacije:

> poduzetnici: – Adria winch d.o.o. – Brodogradilište

Viktor Lenac d.d. – Classis d.o.o. – De Naval d.o.o. – Maris Naval d.o.o. za usluge – Tekol Trogir d.o.o. – Velivola d.o.o. – Vertex b.s. d.o.o.

> organizacije za istraživanje i širenje znanja:

– Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje

– Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet

– Sveučilište u Splitu, Pomorski fakultet

– Hrvatski registar brodova

Partneri su definirali 6 kolaborativnih istraži-vačko-razvojnih projekata koji su temelj stra-teških aktivnosti CEKOM-a za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji. Ukupna vrijednost projekata je 30.085.000 kuna, dok je očekivana vrijednost granta putem

sredstava Javnog poziva za podršku razvoju Centrima kompetencija 20.338.000 kuna.

CEKOM predviđa šest istraživačko-razvoj-nih projekata:

– Optimizacija procesa izvođenja radova antikorozivne zaštite primjenom premaza

– Optimizacija tehnologije zavarivanja i ispitivanja u reparaturi plovnih objekata

– Razvoj nove generacije projekata trgovačkih brodova koji ispunjavaju uvjete za energetskom učinkovitošću nakon 2025. godine (NOVGEN)

– Projektiranje specijaliziranih ekološki prihvatljivih plovila

– Sustav aktivne kompenzacije gibanja broda (AHCS)

– Nelinearna strukturna analiza metodom konačnih elemenata korodiranog i zamornim pukotinama oštećenog brodskog trupa

Operativnim programom “Konkurentnost i kohezija” definirano je da će se bespovratna sredstava Centrima kompetencije dodijeliti putem ograničenog postupka za unaprijed odabrane prijavitelje (s modalitetom traj-nog poziva), odnosno u 2 faze natječaja. U I. fazi se temeljem javnog poziva za iskaz interesa odabiru prihvatljivi prijavitelji na II. fazu natječaja u kojoj se onda ocjenjuju sami projekti i dodjeljuju bespovratna sredstva.

U studenom 2016. godine Smart RI odno-sno CEKOM Brodogradnja su kao voditelji CEKOM-a predali prijavu na I. fazu natječaja Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Javni poziv za iskaz interesa za su-djelovanje u pred-odabiru za ispunjavanje kriterija za prijavu na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za Podršku razvoju Centara kompetencija.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je u veljači 2017. ocijenio kako su obje prijave zadovoljile propisane kriterije u 1. krugu natječaja te su Smart RI i CEKOM Brodogradnja uvršteni na Listu prihvatljivih prijavitelja koji se imaju pravo javiti na Ogra-ničeni poziv za dodjelu bespovratnih sred-stava. Prihvatljivim prijaviteljima i njihovim partnerima na raspolaganju je 105 milijuna eura s maksimalnom vrijednosti potpore po prijavitelju do 15 milijuna eura.U nastavku slijedi pokretanje II. faze natječaja, odnosno objava Ograničenog poziva.

9594

3Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

STRATEŠKI CILJ

9796

Kandidatura Rijeke za Europsku prijestol-nicu kulture 2020. i u ožujku 2016. godine osvajanje te prestižne titule otvorile su Rijeci mogućnosti za značajan iskorak u daljnjem razvoju. Ostvareno je tako jedno od najvaž-nijih strateških opredjeljenja razvoja Grada Rijeke 2013.- 2020. vezanih za urbanu rege-neraciju grada koja podrazumijeva struktur-ne promjene i završetak tranzicije iz postin-dustrijskog u grad novih tehnologija i novih investicija. Pritom je od izuzetne važnosti korištenje postojećih resursa – graditeljskog nasljeđa čijom se rehabilitacijom i rekon-strukcijom podiže standard širem prostoru, a sve s krajnjim ciljem koji vodi ka većoj za-poslenosti i jačanju socijalne uključenosti.

Stoga titula Europske prijestolnice kul-ture za Rijeku nije samo simbolični čin već uključuje provedbu čitavog niza programa i projekata koji značajno mijenjaju život grada i otvaraju brojne prilike, od povlačenja nov-ca iz EU fondova preko razvoja infrastruktu-re do turističkih i kulturnih projekata.

Gradu Rijeci titula Europske prijestolnice kulture 2020. godine dodijeljena je za pro-gram Luka različitosti koji se sastoji od triju glavnih koncepata posvećenih Radu, Vodi i Migracijama, uokvirenih u sedam program-skih linija. I dok je u središtu teme Voda ur-bano osmišljavanje prostora na kojem se u Rijeci dotiču slatka i slana voda, Rječina i more, luka, Rad promišlja prošlost, sadaš-njost i budućnost rada u gradu u kojem je izgubljeno 25 tisuća radnih mjesta nakon zatvaranja tvornica, a Migracije – odlasci i dolasci, itekako povezani s radom, formirali su multikulturalni identitet Rijeke. Temelj-na značajka programa jest da kultura nije ograničena na umjetničku i kulturnu sferu u tradicionalnom smislu već je postavljena u središte dugoročnog održivog urbanog ra-zvoja: kulturnog, gospodarskog, socijalnog, ekološkog i turističkog. Razvoj kulture kroz javno - privatna partnerstva te suradnju kulturnog i komercijalnog sektora jedan je od načina na koji Rijeka planira regeneraciju grada u sklopu projekta EPK.

Strateški cilj 3.

Osigurati dostojanstvo svih građana jačanjem socijalne uključenosti i razvojem projekata od zajedničkog interesa

PRIORITETI

Urbana regeneracija

Zaštita i unapređenje kvalitete života i zdravlja građana

Jačanje upravnih kapaciteta sustava Grada Rijeke

9998

Ostvarenje projekta EPK, osim kvalitetno osmišljenih kulturnih i umjetničkih progra-ma kojima se jača kulturna scena grada, potiče izgradnju ljudskih kapaciteta i jača građansku inicijativu te će omogućiti otva-ranje novih radnih mjesta u kulturnoj indu-striji i specifičnom poduzetništvu.

Među najvažnijim je infrastrukturnim objek-tima koji se ostvaruju kroz projekt Europske prijestolnice kulture aktivacija napuštenog kompleksa Benčić koji postaje novo grad-sko kulturno središte i dom riječkih kultur-nih ustanova: Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), Muzeja grada Rijeke i Gradske knjižnice, a ondje će se u Ciglenoj zgradi smjestiti i Dječja kuća - dječji eduka-tivni centar. Na taj način bivša tvornica Ri-kard Benčić, simbol riječke industrijske povi-jesti, postaje središnja točka riječke kulturne budućnosti i centralno mjesto odvijanja pro-grama Europske prijestolnice kulture.

Od ljeta prošle godine u punom su jeku ra-dovi na sanaciji i uređenju 1.500 m2 tzv. H bloka u koji će se preseliti MMSU. Riječ je o višemilijunskoj investiciji koja će se osigu-rati iz proračuna Grada Rijeke i sredstava spomeničke rente. Sama adaptacija dijela prizemlja i prvog kata trebala bi biti završe-na do svibnja ove godine.

Osnova budućeg izgleda H bloka temelji se na zadržavanju industrijskog karaktera zgrade tako da se preuređenjem za potrebe galerijskog prostora MMSU-a neće mijenja-ti gabariti i vanjski izgled već se minimalnim intervencijama omogućiti funkcioniranje novih, suvremenih sadržaja. U prostoru će biti i dnevni boravak, knjižara, info pult, ugostiteljski sadržaj što će funkcionirati kao mjesto za susrete i druženja te održavanje manjih događanja te prostor koji će posjeti-telje usmjeravati prema izložbama i eduka-cijskim sadržajima MMSU.

Brod Galeb, zaštićen kao kulturno dobro Republike Hrvatske, također je dio projekta Europske prijestolnice kulture. Ideja je brod transformirati u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o vremenu kojeg brod i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o po-vijesti pomorstva budući je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. Usto, Galeb će imati i smještajni i ugostiteljski dio. Grad Rijeka je brod Galeb te Palaču Šećerane u sklopu kompleksa Benčić prijavio za dobi-vanje europskih sredstava (kao integralni projekt povezivanja riječke industrijske ba-štine), na natječaj Priprema i provedba inte-griranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine kojeg je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Brod Galeb (budući muzej)

Kompleks Benčić - H-objekt, radovi na rekonstrukciji za smještaj MMSU-a

Kompleks Benčić - T-objekt (buduća Gradska knjižnica Rijeka)

Sve gradske ustanove u kulturi u prote-klom su mandatnom razdoblju bile izuzet-no aktivne u ostvarivanju svojih planiranih programa i kulturno-edukativnih sadržaja što je sigurno kvalitetna priprema za sudje-lovanje u projektu EPK. Tijekom mandatnog razdoblja šest riječkih ustanova u kulturi zabilježilo je 9.017 programa s 995.297 posjetitelja. Pritom su najveći broj posjeti-telja zabilježili Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca (302.768 posjetitelja) i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (262.557 posjetitelja). U objekte u kulturi, tijekom razdoblja 2013.-2016. godine uloženo je 49 milijuna kuna u investicije i održavanje.

Putem Programa obnove krovova i proče-lja, realizirana su 32 projekta uz ukupni iznos proračunskih sredstava od 9,2 milijuna kuna.

Iz Programa zaštite kulturne baštine ti-jekom mandatnog razdoblja uloženo je go-tovo 342 milijuna kuna proračunskih sred-stava te preko 30 milijuna kuna sredstava spomeničke rente.

101100

Statistika programa u kulturi

Popis programa po ustanovama

Broj programa

Broj posjetitelja

1. MUZEJ GRADA RIJEKE

2013. 24 12.582

2014. 24 18.174

2015. 19 57.146

2016. 38 36.212

Ukupno 105 124.114

2. MUZEJ MODERNE I SUVREMENE UMJETNOSTI

2013. 221 43.462

2014. 260 79.867

2015. 228 69.072

2016. 242 70.156

Ukupno 951 262.557

3. GRADSKA KNJIŽNICA RIJEKA

2013. 563 11.347

2014. 763 12.573

2015. 859 16.633

2016. 765 14.618

Ukupno 2.950 55.171

Popis programa po ustanovama

Broj programa

Broj posjetitelja

4. HNK IVANA PL. ZAJCA

2013. 310 106.963 Svečani Koncert povodom pristupanja Re-publike Hrvatske Europskoj uniji pratilo je 30 000 ljudi

2014. 310 91.354

2015. 461 104.451

2016. 426 103.217

Ukupno 1.507 405.985

5. GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA

2013. 321 41.000

2014. 330 40.000

2015. 367 40.500

2016. 373 37.840

Ukupno 1.391 159.340

6. ART KINO CROATIA

2013. 659 27.812

2014. 835 34.067

2015. 918 39.314

2016. 941 45.026

Ukupno 3.353 146.219

Izvor: Grad Rijeka - Odjel za kulturu

Kulturna scena Rijeke u razdoblju 2013.-2016. godina (sufinancirani korisnici sredstvima Grada Rijeke)

GodinaBroj

ustanovaBroj

udrugaBroj

pojedinacaBroj trgovačkih društava,

obrta i ostalih korisnikaUkupno

2013. 10 73 18 47 148

2014. 13 60 15 18 106

2015. 12 68 28 20 128

2016. 9 56 19 20 104

Ukupno 44 257 80 105 486

Struktura raspodjele spomeničke rente

AKTIVNOSTI U REALIZACIJI PROGRAMA KORIŠTENJA SPOMENIČKE RENTE

GODINA A B C D Ukupno

2013 120.000 264.500 6.302.236 1.934.691 8.621.427

2014 120.000 41.000 4.450.458 2.158.870 6.770.328

2015 0 111.500 1.767.118 3.238.172 5.116.790

2016 0 22.500 4.225.897 3.078.587 7.326.984

A - Programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara u ustanovama kulture u vlasništvu Grada RijekeB - Programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara u sklopu programa Javnih potreba u kulturi Grada RijekeC - Kapitalna ulaganja u programe zaštite i očuvanja Grada RijekeD - Kapitalne donacije

Program zaštite kulturne baštine

Godine Proračun za kulturuSredstva

spomeničke renteUdio spomeničke rente u proračunu za kulturu (%)

2013. 73.873.368 8.621.427 10,79%

2014. 73.085.357 6.770.328 9.26%

2015. 74.448.763 5.156.790 6,92%

2016. 77.423.096 7.326.974 9,46%

Ukupno 298.830.584 27.875.519

Ulaganja u objekte kulture

Ulaganja u objekte kulture Ukupno

1. Investicije

- od toga dio spomeničke rente 27.875.519

- ostali izvori 8.057.943

Ukupno 35.933.462


103102

Obnovljena pročelja

2013. godina

Frana Supila 13, Krešimirova

34, Šetalište I.G.Kovačića

14, Franje Račkog 5,

Baštijanova 20

2014. godina

Trg Republike Hrvatske 2,

Pavla Rittera Vitezovića 6,

Omladinska 1, Kalvarija 1,

Brajšina 20, Nikole Tesle 9

2015. godina

Kružna 6 i 8, Kalvarija 5,

Šetalište I.G.Kovačića 29,

Vidikovac 24, Ljudevita

Adamića 10, Janeza Trdine

7, Vidikovac 11, Ivana

Filipovića 9

2016. godina

Hram Sv. Nikolaja, Ljudevita

Adamića 9, Krešimirova

16, Trsatske stube Petra

Kružića 11, Ljudevita

Adamića 13, Korzo 40,

Šetalište I.G.Kovačića 45,

Trinajstićeva 6, Trinajstićeva

8, Šetalište A.K.Miošića

4, Ljudevita Matešića 15,

Nikole Tesle 2.


Obnovljeno pročelje zgrade u Ulici Nikole Tesle 2

Program obnove krovova i pročelja

Program obnove 2013 2014 2015 2016 ukupnobroj obnovljenih krovova i pročelja 5 6 9 12 32

-udio Grada- spomenička renta u kn 1.028.690 1.792.660 2.837.213 3.700.000 9.358.563

Art kino Croatia

Skulptura dvoglavog orla spremna za povratak na gradsku uru

105104

Troškovi poslovanja i programa u ustanovama kulture

Ustanova Ukupno

Gradska knjižnica Rijeka 40.737.017Sredstva za plaće i režijske troškove 29.411.041

Programska djelatnost 5.662.988

-dio od Grada 1.069.545

-ostali izvori 4.593.443

Muzej grada Rijeke 9.524.368Sredstva za plaće i režijske troškove 7.704.980


-dio od Grada 883.169

-ostali izvori 936.219

Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 17.417.490Sredstva za plaće i režijske troškove 11.767.663




HNK Ivana pl. Zajca 191.748.217Sredstva za plaće i režijske troškove 157.079.538


-dio od Grada 3.291.837


Gradsko kazalište lutaka 18.565.639Sredstva za plaće i režijske troškove 15.544.657




Art kino Croatia 8.723.978Sredstva za plaće i režijske troškove 6.230.377




Sveukupno 286.716.709

107106

Valja naglasiti da se Astronomski centar Rijeka u proteklom razdoblju profilirao kao važna točka kulturnog turizma u gradu. Programi u digitalnom planetariju i zvjez-darnici te organizacija i sudjelovanje u razli-čitim manifestacijama ovaj su objekt, kojim upravlja trgovačko društvo Rijeka sport, usmjerili ka projektima od zajedničkog zna-čenja za lokalnu zajednicu. Jednako tako i drugi sportski objekti na upravljanju Ri-jeka sportu u funkciji su različitih kulturnih i zabavnih manifestacija.

Sport i rekreacija su u Rijeci postali način ži-vota. U Rijeci je putem programa javnih po-treba u sportu okupljen veliki broj aktivnih sportaša kojih je, prema podacima za 2016. godinu, oko 11.000. Tijekom razdoblja 2013.-2016. godine u Rijeci su organizirane brojne sportske manifestacije. U istom raz-doblju je u programe sporta u Gradu Rijeci uloženo preko 48 milijuna kuna proračun-skih sredstava pri čemu najviše u treninge i natjecanja sportaša.

Zvjezdarnica u Astronomskom centru

Astronomski centar - jedni digitalni planetarij u Hrvatskoj

48 milijuna kuna ulaganje Grada u programe sporta

109108

Broj aktivnih sportaša obuhvaćenih programima javnih potreba u sportu grada

Članstvo 2013. 2014. 2015. 2016.

djevojčice+sp.škola 1.959 1.994 1.701 2.233

kadet./juniorke 1.445 1.085 1.245 1.155

seniorke 522 479 548 473

žene - ukupno 3.926 3.558 3.494 3.861dječaci+sport.škola 3.121 3.411 3.456 3.814

kadeti/juniori 2.356 1.838 2.077 1.728

seniori 1.767 1.691 1.780 1.647

muški - ukupno 7.244 6.940 7.313 7.189

Članstvo u klubovima obuhvaćenih programima javnih potreba u sportu grada

Članstvo 2013. 2014. 2015. 2016.

registrirani 6.430 5.679 5.729 5.746

neregistrirani 4.740 4.819 5.078 5.304

ostali 2.595 2.814 2.680 2.627

UKUPNO 13.765 13.312 13.487 13.677

Izvor: Grad Rijeka - Odjel za sport i tehničku kulturu

• Atletika

• Auto i karting

• Badminton

• Biciklizam

• Boćanje

• Boks

• Bridge

• Daljinsko plivanje

• Dizanje utega

• Gimnastika

• Hrvanje

• Jedrenje

• Judo

• Karate

• Kickboxing

• Košarka

• Kuglanje

• Nogomet

• Odbojka

• Orijentacijsko trčanje

• Pikado

• Planinarstvo

• Plivanje

• Rukomet

• Sinkronizirano plivanje

• Skijanje

• Skokovi u vodu

• Snowboard

• Sportski ribolov

• Stolni tenis

• Streličarstvo

• Streljaštvo

• Šah

• Taekwondo

• Tenis

• Triatlon

• Vaterpolo

• Veslanje

Sportovi u Rijeci

38 sportova u Gradu Rijeci

111110

Grad Rijeka - ulaganja u programe sporta

2013. 2014. 2015. 2016. UkupnoTreninzi i natjecanja sportaša 8.284.000 7.941.000 7.446.000 7.446.000 31.117.000

Klubovi 6.988.000 6.550.500 6.054.825 5.927.000 25.520.325

Treneri 1.296.000 1.390.500 1.391.175 1.519.000 5.596.675

Nagrađivanje sportaša 1.000.000 1.000.000 850.000 880.000 3.730.000

Sport. nak. (stipendije) 890.000 890.000 800.000 800.000 3.380.000

Perspektivni sportaši 50.000 50.000 50.000 50.000 200.000

Stručno osposobljavanje 60.000 60.000 0 30.000 150.000

Provođenje sportskih aktivnosti djece, mladeži i studenata

205.000 260.000 260.000 300.000 1.025.000

Predškolska dob (+ Rijeka pliva) 20.000 25.000 25.000 115.000 185.000

Školske sportske aktivnosti 160.000 200.000 200.000 150.000 710.000

Visokoučilišne sportske aktivnosti 25.000 35.000 35.000 35.000 130.000

Posebni programi mladih selekcija 34.000 30.000 21.000 35.000 120.000

Sportska rekreacija građana 25.000 50.000 0 0 75.000

Sportska rekreacija građana u MO 50.000 50.000 59.000 0 159.000

Sport osoba s invaliditetom i osoba oštećena sluha 220.000 329.000 364.525 411.000 1.324.525

Treninzi i natjecanja sportaša 150.000 244.000 213.000 223.000 830.000

Gradski savez 70.000 85.000 100.000 90.000 345.000

Trener 0 0 51.525 98.000 149.525

Funkcioniranje sustava sporta 1.910.000 1.976.000 1.877.000 1.770.000 7.533.000

RSS, gradski savezi i materijalni troškovi 1.860.000 1.930.000 1.857.000 1.750.000 7.397.000

Izdavački i promidžbeni programi (izbor sportaša, HOD)

50.000 46.000 20.000 20.000 136.000

Organizacija 627.950 367.000 860.000 1.570.000 3.424.950

Tradicionalnih i prigodnih sportskih priredaba 184.000 137.000 85.000 100.000 506.000

Značajnih međunarodnih natjecanja 443.950 230.000 775.000 1.470.000 2.918.950

UKUPNO 12.355.950 12.003.000 11.737.525 12.412.000 48.508.475


Riječke osvajačice olimpijskih odličja, streljačica Snježana Pejčić i bacačica koplja Sara Kolak

Broj isplaćenih stipendija vrhunskim sportašima grada Rijeke od 2013. do 2016. godine

GodinaVS

I. kategorijaVS

II. kategorijaVS

III. kategorijaUkupno VS

I.+II.+III.

2013. 26 25 36 87

2014. 20 24 22 66

2015. 23 19 30 72

2016. 23 18 29 70

Ukupno 92 86 117 295

Broj isplaćenih naknada perspektivnim sportašima grada Rijeke od 2013. do 2016. godine

Godina 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Ukupno 17 18 18 17 702,6 milijuna kuna za sport i rekreaciju ranjivih skupina

113112

Broj vrhunskih i perspektivnih sportaša u gradu Rijeci od 2013. do 2016. godine po sportovima

Sportskagrana

Vrhunski sportaši (VS) Perspektivnisportaši

(PS)

UkupnoVS + PS

Kategorija Ukupno

I. II. III. VS

Atletika 3 0 8 11 0 11

Biciklizam 0 1 2 3 1 4

Boćanje 3 5 1 9 1 10

Daljinsko plivanje 0 0 1 1 0 1

Dizanje utega 0 0 1 1 0 1

Gimnastika 0 1 1 2 1 3

Karate 3 4 2 9 1 10

Kickboxing 1 3 4 8 0 8

Konjički sport 0 1 0 1 0 1

Kuglanje 6 5 4 15 1 16

Odbojka 0 0 10 10 0 10

Plivanje 2 1 12 15 0 15

Ronjenje 0 0 1 1 0 1

Rukomet 1 5 0 6 0 6

Skijanje 0 0 4 4 1 5

Streličarstvo 0 0 1 1 2 3

Streljaštvo 1 0 1 2 3 5

Šah 0 4 3 7 3 10

Vaterpolo 11 8 1 20 0 20

Veslanje 0 0 1 1 2 3

Sport invalida 7 0 0 7 0 7

Boks 0 0 0 0 1 1

Judo 0 0 0 0 1 1

Sinkroniz.plivanje 0 0 0 0 2 2

Stolni tenis 0 0 0 0 1 1

Tenis 0 0 0 0 2 2

Triatlon 0 0 0 0 2 2

Ukupno 38 38 58 134 25 159Napomena: Pojedinom vrhunskom sportašu računa se samo jedno pojavljivanje u razdoblju 2013. - 2016., i to ono s najvišom kategorijom.

115114

Godina Naziv manifestacijeUtrošena sredstva

Broj posjetitelja

2015. 19. sportsko humanitarna akcija “Homo si teć” i 14. riječki polumaraton 34.375 15.000

2015. 37. trofej Učka - brdsko prvenstvo RH u biciklizmu 8.000 350

2015. Svjetsko prvenstvo u boćanju 500.000 7.000

2015. Međunarodni juniorski boćarski turnir “Božić 2015” 7.000 400

2015. 16. jedriličarska regata “Fiumanka” 8.000 4.000

2015. Međunarodni karate turnir “15. Croatia Open” 18.000 1.400

2015. Utakmice hrvatskog košarkaškog kupa za žene 20.000 500

2015. Tour of Croatia 1.000

2015. 63. međunarodni omladinski nogometni turnir “Kvarnerska rivijera 2015” 30.000 1.100

2015. Međunarodni plivački miting “Victoria-Primorje” 4.000 400

2015. 15. Primorje Synchro Cup 10.000 600

2015. Međunarodni šahovski turnir “Cvijet Mediterana 2015” 4.000 350

2015. 8. međunarodni šahovski turnir „Mediteran 2017.“ 7.000 500

2015. Teniski turnir „Kvarner Junior Open 2015“ 8.000 800




2016. Europsko masters prvenstvo u daljinskom plivanju 65.000 1.500




2016. Tour of Croatia 1.000


2016. Europsko juniorsko prvenstvo u sinkroniziranom plivanju 500.000 3.500


2016. Europske sveučilišne igre 3.000.000 10.000

2016. Europsko juniorsko prvenstvo u skokovima u vodu 390.000 3.500


2016. 9. međunarodni šahovski turnir „Mediteran 2017.“ 3.500 450

2016. Teniski turnir „Kvarner Junior Open 2016“ 8.000 900

2016. Europsko masters prvenstvo u vaterpolu 225.000 3.000


Manifestacije u sportu

Godina Naziv manifestacijeUtrošena sredstva

Broj posjetitelja

2013. 3. međunarodni seniorski atletski miting “Rijeka 2013” 5.000 300





2013. 5. IJF Grand Prix u judu 200.000 2.500






2013. 3. šahovski festival 30.000 900

2013. Teniski turnir „Kvarner Junior Open 2013“ 20.000 1.500

2013. Vaterpolo utakmica Svjetske lige muških reprezentacija Hrvatske i Grčke 20.000 900

2014. 4. međunarodni seniorski atletski miting “Rijeka 2014” 5.000 350





2014. 6. IJF Grand Prix u judu 350.000 3.000






2014. 4. šahovski festival 10.000 800

2014. Teniski turnir „Kvarner Junior Open 2014“ 20.000 1.300

2014. Vaterpolo utakmice VK Primorja u Euro ligi 21.000 2.300

117116

Grad Rijeka kontinuirano, putem godišnjih Programa javnih potreba u sportu, sufinan-cira programsku djelatnost HNK Rijeka, skrbeći na taj način o sportu djece i mladih članova kluba, uzimajući u obzir brojnost mlađih uzrasnih kategorija kluba i značenje HNK Rijeka za razvoj nogometnog sporta lokalne zajednice. Sufinanciranje klupske programske djelatnosti obuhvaća aktivno-sti treninga i natjecanja, nogometnih turnira te drugih sportskih natjecanja, manifestaci-ja i programa za mlađe uzraste.

Nakon preoblikovanja HNK Rijeka iz sport-ske udruge u sportsko društvo Grad Rijeka je stekao 30% dionica društva dok je stra-teški partner zaklada Stichting Social Sport vlasnik 70% dionica pri čemu je temeljni kapital društva ukupno 82.870.600 kuna. S ciljem poticanja i promicanja sporta, oso-bito djece i mladih, Grad Rijeka je 2014. godine sa zakladom Stichting Social Sport ustanovio partnerski odnos na razdoblje od pet godina koji predviđa da, sukladno prora-čunskim mogućnostima, nastavi sufinanci-rati sport djece i mladih članova HNK Rijeka putem godišnjeg Programa javnih potreba u sportu i ostalih programa Grada Rijeke.

HNK Rijeka je od Grada Rijeke prepoznat kao sportski kolektiv od velike važnosti za Rijeku i Riječane, a i za širu regiju te je Grad Rijeka kontinuirano sudjelovao u svim aktivnostima gradnje sportskog kompleksa na Rujevici i pripremama za gradnju stadiona Kantrida.

Izgradnjom nogometnog kampa na Rujevi-ci 2015. godine, stečeni su moderni uvjeti za omasovljenje Škole nogometa i rad s djecom i mladima i izvan granica Rijeke, kao i prostorne mogućnosti za prihvaćanje raznovrsnih sportskih događanja koji će do-prinositi promociji grada Rijeke. U tom cilju Grad Rijeka poticao je realizaciju projekta omogućivši investitoru otkup 45.000 m2 gradskog zemljišta (ukupne vrijednosti 19,9 milijuna kuna), koordiniranjem projektnih, upravnih i tehničkih poslova, pokretanjem izvlaštenja za izgradnju potrebnih promet-nica, izradom projektne dokumentacije pristupne ceste nogometnom parku, u vri-jednosti od 380.125 kuna i izdavanjem po-trebnih dozvola za izgradnju i dr. Izgradnju prve dionice pristupne ceste u vrijednosti od 1,8 mil. kuna, tj. poteza od čvora Pilepi-ći do ulaza u nogometni kamp, Grad Rijeka uvrstio je u plan izgradnje infrastrukturnih građevina 2017. godine.

Sagledavajući razvojne potrebe sportske infrastrukture, sportsko-rekreacijska po-dručja Rujevica i Kantrida uključena su i u ciljane izmjene Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana grada Ri-jeke, izrada kojih je poduzeta 2016. godine. Naime, u odnosu na funkcionalne potre-be i prostorne odnose nastale po izgradnji nogometnog kampa na Rujevici, pokazala se potreba za promjenom trase promet-nice koja prolazi navedenim područjem i to sjevernim rubom i neposredno uz nove

sportske površine i stadion. Stoga je cilja-nim izmjenama navedenih planova predvi-đeno pomicanje prometnice u dubinu pro-stora čime će se u perspektivi dobiti veća površina međuprostora između sportskih građevina i prometnice, postići veća sigur-nost svih korisnika nakon izgradnje promet-nice kao i bolji prostorni odnosi u cilju dovr-šetka kompleksa.

Što se sportsko-rekreacijskog područja Kantrida tiče, ono je, zajedno s više drugih sportskih i ugostiteljskih područja, već spo-menutim izmjenama uključeno u građevin-sko područje naselja čime je omogućeno

Novi stadion na Rujevici

Partnerstvo za razvoj nogometa u Rijeci

utvrđivanje drugačijih vrijednosti urbani-stičkih pokazatelja tj. mogućnosti izgradnje u odnosu na one koji su zakonom utvrđeni za izdvojena građevinska područja u za-štitnom obalnom pojasu. U tom smislu de-taljnije su određene i mogućnosti izgradnje pratećih sadržaja u odnosu na kapitalne sportske građevine planirane unutar sport-skih područja, pri čemu se u daljnjoj razradi projektnih rješenja mora voditi računa o ka-rakteru svakog od njih pojedinačno, poseb-no onih koja su smještena na morskoj obali koja je trajno privlačna za različite kategori-je korisnika i njihove potrebe.

119118

Rijeka i Zagreb su u razdoblju od 12.-25.07.2016. godine bili domaćini 3. Eu-ropskih sveučilišnih igara (ESI). Radi se o najvećem multi-sportskom natjecanju u povijesti Hrvatske na kojem je nastupilo 5.800 studenata iz 42 zemlje i 394 Sveu-čilišta. Studenti su se pritom natjecali u 23 sporta, a to su: badminton, bridž, golf, judo, karate, košarka, košarka 3v3, nogomet, mali nogomet, odbojka, odbojka na pijesku, pli-vanje, ragbi 7, rukomet, sportsko penjanje, stolni tenis, tenis, šah, taekwondo, vaterpo-lo i veslanje. Također, pritom su po prvi puta održana i natjecanja za studente sportaše s invaliditetom u stolnom tenisu i plivanju. Rijeka je u dva tjedna održanja Igara bila domaćin natjecanjima 1.800 studenata sportaša u 7 sportova – vaterpolu, plivanju, rukometu, judu, taekwondou, košarci 3v3 i plivanju studenata s invaliditetom, koja na-tjecanja su održana na Bazenima Kantrida, Dvorani mladosti, Centru Zamet, SRC 3.

Maj te riječkom Korzu (atraktivno natjeca-nje u košarci 3v3). Većina studenata-spor-taša koristila je smještaj u netom otvore-nim smještajnim objektima Sveučilišnog kampusa na Trsatu (754 ležaja). Studen-ti-sportaši riječkog Sveučilišta ostvarili su izuzetno uspješan nastup na Igrama i osvo-jili su 18 medalja od kojih 5 zlatnih, 7 srebr-nih i 6 brončanih. Time su riječki studenti u ukupnom plasmanu po broju osvojenih me-dalja, u konkurenciji 394 Sveučilišta, zauzeli visoko 3. mjesto. Adam Roczek, predsjednik Europske sveučilišne sportske organizacije (EUSA), istaknuo je kako su Rijeka i Zagreb priredili najbolje sveučilišne igre do sada. Zastavu Igara na svečanosti zatvaranja pre-uzeo je portugalski grad Coimbra - domaćin Igara 2018. godine.

Promocija 3. Europskih sveučilišnih igara

Popularizacija košarke 3v3 na Korzu

121120

Uz sportaše, aktivne i rekreativce, te po-sebno djecu i mlade, Grad Rijeka u prote-klom je razdoblju snažno podržavao razvoj tehničke kulture koja u gradu ima dugu tradiciju. Zajednica tehničke kulture Rijeka, kao pravni slijednik društvene organizacije Narodne tehnike Rijeka, osnovana je 1946. godine, a tijekom 2016. godine proslavljena je 70. obljetnica kontinuiranog djelovanja tehničke kulture u Rijeci. Također, Autoklub Rijeka koji okuplja 16.000 članova proslavio je svoju 70. obljetnicu. Grad Rijeka je tije-kom mandatnog razdoblja sustavno ulagao u redovne djelatnosti strukovnih udruga

70. obljetnica tehničke kulture Grada Rijeke

Zajednica tehničke kulture Rijeka pravni je slijednik društvene organizacije Narodne tehnike Rijeka osnovane 1946. godine, a koja je od prosinca 1992.g. preimenovana u Zajednicu tehničke kulture Rijeka i preuze-la sva njezina prava, obveze i svu imovinu. Program obilježavanja 70. obljetnice konti-nuiranog djelovanja tehničke kulture u Rije-ci bila je prva u nizu aktivnosti kojima se u Republici Hrvatskoj tijekom 2016.g. obilježi-la ova visoka obljetnica. Zajednica tehničke kulture Rijeka bila je organizator projekta kojim se u ožujku i travnju 2016. godine obilježila 70. obljetnica tehničke kulture u Rijeci. Kako bi se istaknuo značaj i razvitak tehničke kulture, Zajednica je sklopila ugo-vor sa Tehniškim muzejom Slovenije i Po-morskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja o postavu međunarodne izložbe “Povijest tehničke kulture” gdje su osim eksponata oba muzeja korišteni i eksponati članica.

Ulaganja u redovne djelatnosti strukovnih udruga tehničke kulture

Strukovne udruge tehničke kulture

Ukupno

Astronomija 230.600

Ekologija 92.972

Foto-kino video tehnika 202.272

Informatika 145.539

Modelarstvo-maketarstvo 74.090

Podvodne aktivnosti 150.120

Prometna kultura 39.980

Radio tehnika 166.874

Tehničko sportske aktivnosti na moru i vodi 33.000

Zrakoplovstvo 901.016

UKUPNO 2.036.463


tehničke kulture u što je uloženo preko 2 milijuna kuna te dodatnih oko 2,5 milijuna kuna za posebne programe. Također, u pro-grame tehničke kulture uloženo je dodatnih 3,5 milijuna kuna pritom najviše za izvanna-stavne tehničke aktivnosti djece, mladih i studenata. Centar tehničke kulture Rijeka (CTK) je krajem 2015. godine otvorio reno-virani prostor nekadašnjeg Multimedijalnog centra i Internet kluba. U prostor je uloženo 500.000 kuna, a osim CTK Rijeka u prostor su uložena europska sredstva u sklopu projekta Work is the key, kao i proračunska sredstva Grada Rijeke (200.000 kuna).

Radionice u Centru tehničke kulture

Tehnička kultura - tečaj ronjenja

8 milijuna kuna ulaganja Grada u tehničku kulturu

123122

Ulaganje u programe tehničke kulture

Vrsta programa Ukupno

Redovno osposobljavanje građana – Centar tehničke kulture Rijeka 499.000

Širenje znanstveno-tehničkih dostignuća građana – Inventivna djelatnost 347.000

Nagrade i priznanja za tehnička postignuća (djece,mladih,studenata i aktivnih članova udruga) 70.000

Izvannastavne tehničke aktivnosti djece,mladih i studenata 1.137.000

Djelatnost darovitih , osoba s invaliditetom i djecom s teškoćama u razvoju 188.000

Organiziranje značajnijih, nacionalnih i međunarodnih priredbi tehničke kulture 1.294.500

UKUPNO 3.535.500


70. obljetnica Autokluba Rijeka

Autoklub Rijeka proslavio je 70. rođendan zajedno sa svojih 16 tisuća članova, sa svo-jim gradom čije ime nosi i sa vozačima koji su se tko zna koliko puta uvjerili da je Au-toklub Rijeka uvijek tu kad je pomoć potreb-na. Klub sa sjedištem na Dolcu ponosan je što je prepoznat kao sinonim za prometnu preventivu. Niz je prometno preventivnih akcija Autokluba Rijeka: radionica za mla-de „Sekunda koja mijenja život“, natjecanje u poznavanju prometnih pravila i vožnje

biciklom „Sigurno u prometu“, kazališna predstava za prvašiće „Hakove prometne pustolovine“, akcija za motocikliste „Sigurno na dva kotača“... Uz to, Autoklub Rijeka u su-radnji s Primorsko-goranskom županijom i Savjetom za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije izdaje prilog Novog lista „Žmigavac“, informativni časo-pis o kulturi i sigurnosti u prometu. Početak Autokluba prije 70 godina je bio autosport, a sport je i danas segment Autokluba.

Uređenje prostora u Centru tehničke kulture Rijeka

Centar tehničke kulture Rijeka je krajem 2014. godine krenuo u renoviranje nekadaš-njeg Multimedijalnog centra i Internet kluba. U prostor je uloženo 500.000 kuna, a osim CTK Rijeka u prostor su uložena europska sredstava u sklopu projekta Work is the key i proračunska sredstva Grada Rijeke. Grad

Posebni programi u tehničkoj kulturi

Vrsta programa Ukupno

Stručno osposobljavanje i usavršavanje 127.000

Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti aktivnih članova udruge 108.000

Zajednica udruga tehničke kulture grada Rijeke 2.173.000

Udruženja stručnih osoba tehničke kulture 81.000

Izdavačko nakladnički programi - Ukupno je koristilo pet (5) udruga 36.000

UKUPNO 2.525.000

Korisnici programa tehničke kukture

Udruge tehničke kulture 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno

Udruge koje su obuhvaćene programom javnih potreba 34 35 38 39 146


Rijeka je kao partner na projektu klub za mlade RI connect, ulaganje u prostor pre-poznao kao kapitalno ulaganje te je iz grad-skog proračuna izdvojeno 200.000 kuna. U srpnju 2015. prostor je službeno otvorio gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel te je pohvalio rad i napredak Centra.

125124

Program društveno poticane stanogradnje

Grad Rijeka je tijekom mandatnog razdoblja nastojao stvoriti kvalitetne uvjete za život mladih ljudi, a što je planirano u sklopu Strategije razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014.-2020. godine. Prvenstveno se to od-nosi na stanogradnju po programu društve-no poticane stanogradnje (POS). Tijekom mandatnog razdoblja u Gradu Rijeci je po programu POS-a izgrađeno 175 stano-va i to na lokaciji Drenova (80 stanova) i na lokaciji Hostov Breg (95 stanova). Pro-jekt na Drenovi uključivao je gradnju četiri višestambene građevine, uređenje okoliša, parkirnih mjesta te pristupnih prometnica. Navedenim objektima izgrađeno je 80 sta-nova, a ukupna vrijednost projekta je oko 42,2 milijuna kuna. Primopredaja ključeva novim stanarima na Drenovi obavljena je u svibnju 2014. godine. U drugom polugodi-štu 2014. godine završena je izgradnja 95 stanova po programu društveno poticane stanogradnje na lokaciji Hostov breg te su potkraj 2014. godine ključevi stanova pre-dani novim stanarima. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 47,8 milijuna kuna. Također, nastavljena je priprema za projekt POS-a na Martinkovcu na kojoj je po mode-lu društveno poticane stanogradnje plani-rana gradnja 92 stana u dvije višestambene građevine. Uz navedeno, intenzivno se pri-premaju i nove lokacije za POS-projekte.

Socijalni program

Grad Rijeka, unatoč kriznim vremenima, u proteklom je mandatnom razdoblju zadr-žao višu razinu socijalne zaštite građa-na kojima su na raspolaganju ukupno 19 prava u obliku naknada različitih mjesečnih troškova (stanovanje, prijevoz, zdravstvene i socijalne usluge i sl.), redovitih novčanih potpora (za umirovljenike) ili jednokratnih potpora u obliku poklon-bonova (npr. po-klon-bon za opremu novorođenčeta, po-klon-bon za školske knjige). Oblici pomoći segmentirani su s obzirom na specifične potrebe pojedinih kategorija korisnika. Tako najsiromašnija kategorija građana ima mo-gućnost korištenja gotovo svih oblika pred-viđenih pomoći ovisno o sastavu kućanstva, dok su primjerice mjere za osobe s invalidi-tetom uglavnom usmjerene na povećavanje njihove mobilnosti i sprječavanje socijalne izolacije. Od izuzetne je važnosti socijalno ulaganje u budućnost djece i mladih kroz niz mjera kojima im Grad olakšava obrazovanje i pomaže ih izjednačiti s vršnjacima koji žive u znatno povoljnijim životnim uvjetima.

POS-ovi stanovi na Hostovom bregu Predaja ključeva novih stanova na Drenovi

Na lokaciji Drenova u četiri objekta 80 stanova

Program POS-a na Drenovi i Hostovom bregu - 175 stanova

127126

Prava koja po Socijalnom programu Grada Rijeke ostvaruju djeca i mladi su podmire-nje troškova boravka u jaslicama ili vrtiću, podmirenje troškova užine (marende) u osnovnoj školi, podmirenje troškova prehra-ne u produženom i cjelodnevnom boravku u osnovnoj školi, poklon-bon za knjige za osnovnu školu, podmirenje troškova prije-voza javnim gradskim prijevozom do škole/fakulteta. Ta su prava stekla 2502 djeteta i mladih koji koriste ukupno 4.187 oblika pomoći , a dolaze iz 1633 riječka kućanstva koja ukupno imaju 5.900 članova (raspon broja članova kućanstva iznosi od najmanje 1 do najviše 14 članova, prosječno 4 člana) koji se tim mjerama također neizravno šti-te. Pritom treba istaknuti da je među njima 20% jednoroditeljskih obitelji te 20% obitelji koje imaju pet i više članova, a koje prema različitim statističkim pokazateljima najče-šće pripadaju kategoriji kućanstava kojima prijeti siromaštvo.

Uz brojna prava iz gradskog Socijalnog programa namijenjena djeci Grad Rijeka je u školskoj godini 2016./2017 sa Zakladom Hrvatska za djecu sklopio jednogodišnji ugovor o dodjeli financijskih sredstava koji-ma se osigurava prehrane za djecu u potrebi u riječkim osnovnim školama. Ta sredstva namijenjena su osnovnoškolcima iz obitelji

čiji mjesečni prihodi iznose do 2.000 kuna po članu, a koja nisu obuhvaćena mjerama iz Socijalnog programa Grada Rijeke. Tako u ovoj školskoj godini 178 djece iz riječkih osnovnih škola besplatno jede u školi jedan do tri obroka (doručak/ručak/užina), ovisno o potrebi. Za potrebe osiguranja 283 obro-ka dnevno za riječke učenike te za dodatne troškove Zaklada će osigurati sredstva od 526.185 kuna.

Uz nabrojane socijalne pomoći djeca imaju pravo i na čitav niz dodatnih oblika pomo-ći. Tako, uz socijalnu pomoć namijenjenu cjelokupnim kućanstvima (npr. podmirenje troškova stanovanja) i besplatno korištenje niza specifičnih socijalnih usluga (npr. speci-jalni prijevoz za djecu i mlade s teškoćama u razvoju, savjetovalište za prehranu, stručna psihosocijalna pomoć djeci bez odgovaraju-će roditeljske skrbi, djeci bez roditelja ili djeci čiji roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje rodi-teljske dužnosti), socijalno ugrožena djeca i mladi mogu ostvariti niz različitih kratkoroč-nih specifičnih pomoći i potpora. Riječ je o osiguranju besplatnog adaptiranog mlijeka za dojenčad rizična zdravstvenog statusa do navršene prve godine života, jednokratnom poklon-bonu za opremu za novorođenče, po-klon-bonu za školske udžbenike te o novča-noj potpori za školski pribor djeci branitelja

iz Domovinskog rata tijekom cijeloga sred-njoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja.

Treba reći i da Grad Rijeka osigurava i sti-pendije za učenike koji dolaze iz sredina te-žeg materijalnog stanja.

Za provedbu gradskih socijalnih mjera, koji-ma se u 2016./2017. godini koristiti ukupno 2.502 djeteta i mlade osobe iz socijalno ugroženih obitelji, Grad je osigurao ukupno 8.550.000 kuna. Usto, u zaštitu još 178 dje-ce u potrebi ove se školske godine uključila i Zaklada Hrvatska za djecu sa iznosom od 526.185 kuna pa se za poboljšanje kvalitete života djece u Rijeci izdvaja ukupno više od 9 milijuna kuna.

Svim navedenim socijalnim mjerama po-maže se socijalno ugroženoj djeci i mladima kako bi se spriječile dramatične i dalekosež-ne posljedice siromaštva i drugih nepovolj-nih okolnosti u kojima žive. Tim ih se mje-rama nastoji izjednačiti s vršnjacima koji žive u znatno povoljnijim životnim uvjetima i osnažiti za optimalnu participaciju u soci-jalnom i ekonomskom životu u budućnosti.

Socijalnim programom Grada Rijeke izrav-no ili neizravno štiti se godišnje nešto ma-nje od 9 tisuća kućanstava (cjelokupna

kućanstva ili njihove pojedine članove), od-nosno približno 12% svih riječkih kućansta-va. Korisnici u prosjeku ostvaruju dva prava. Na kraju mandatnog razdoblja bilježi se pad broja korisnika za 13% i pad broja ostvare-nih gradskih socijalnih prava i pomoći za 11%. Za svoj socijalni program Grad Rijeka u ovoj godini izdvaja 33,3 milijuna kuna.

Odlukom gradonačelnika i ove će se godine iz proračuna sufinancirati troškovi central-noga grijanja i troškovi električne energije socijalno ugroženih građana u ukupnom iznosu od pola milijuna kuna (150 tisuća kuna za troškove centralnoga grijanja i 350 tisuća kuna za troškove električne energije). Grad Rijeka podmirivat će tijekom cijele go-dine za te građane 50% iznosa promjenjivog dijela troškova za isporučenu energiju za grijanje (preostalih 50% iznosa podmiruje Energo).

Pravo na podmirenje troškova električne energije mogu ostvariti kućanstva korisnici zajamčene minimalne naknade pri Centru za socijalnu skrb Rijeka, a pravo na podmi-renje troškova centralnoga grijanja, osim njih, i kućanstva čiji su prosječni mjesečni prihodi u zadnja tri mjeseca niži od cenzusa prihoda koje je utvrdio Grad Rijeka za poje-dini broj članova kućanstva.

129128

Grad Rijeka - ulaganja u socijalnu i zdravstvenu zaštitu

OBLICI POMOĆI 2013. 2014. 2015. 2016.

ULAGANJA U OBJEKTE I OPREMU 1.344.770 149.258 477.179 101.799Izgradnja i održavanje objekata 150.000 - 200.000 -

Nabava opreme 1.194.770 149.258 277.179 101.799

SOCIJALNI PROGRAM 30.536.591 30.245.724 28.755.332 27.202.915Naknada troškova stanovanja 6.157.459 6.595.961 6.539.911 6.466.922

Naknada troškova javnoga gradskog prijevoza 4.070.643 3.934.823 3.893.803 3.505.219

Naknada troškova prehrane 6.285.397 6.284.058 6.145.910 5.878.284

Naknada troškova zdravstvenih i socijalnih usluga 4.351.788 4.170.414 3.877.627 3.379.860

Naknada troškova redovitog programa predškolskih ustanova 4.051.984 3.822.000 3.627.200 3.267.350

Novčane potpore 2.961.853 2.698.441 2.434.477 2.443.475

Jednokratne potpore 2.140.970 2.242.463 1.696.870 1.661.375

Nužni smještaj 516.497 497.564 539.534 600.430

PROGRAM PSIHOSOCIJALNE ZAŠTITE 5.624.852 4.615.646 4.998.330 4.781.727Psihosocijalna zaštita djece i mladih 111.065 91.378 189.577 177.929

Psihosocijalna zaštita žena i obitelji 705.414 703.033 690.496 577.822

Psihosocijalna zaštita beskućnika 576.323 650.830 488.458 702.430

Psihosocijalna zaštita osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju 1.940.818 1.259.086 1.379.141 1.479.889

Psihosocijalna zaštita teško i kronično bolesnih osoba 558.333 410.506 433.333 558.331

Psihosocijalna zaštita stradalnika rata 330.099 238.226 330.040 228.365

Psihosocijalna zaštita osoba starije životne dobi 1.402.800 1.262.587 1.487.285 1.056.961

PROGRAM ZAŠTITE ZDRAVLJA 1.428.536 1.405.639 1.621.744 965.144Prevencija ovisnosti 737.046 635.122 699.008 552.868

Prevencija masovnih nezaraznih bolesti 28.500 90.867 191.733 34.495

Prevencija zaraznih bolesti 79.688 85.828 48.000 -

Prevencija ozljeda i invaliditeta 57.400 67.575 61.850 75.050

Zdravstveno prosvjećivanje 461.219 367.759 457.624 257.032

Dežurstva primarne zdravstvene zaštite - 104.812 76.392 24.699

Zaštita životinja 64.683 53.676 87.137 21.000

DRŽAVNI I MEĐUNARODNI PROJEKTI 1.165.709 1.761.361 1.756.880 2.080.744Rijeka – zdravi grad 173.257 151.295 122.790 137.994

Grad Rijeka prijatelj djece 992.452 1.012.487 899.987 1.360.988

INCA - integracija socijalnih i zdravstvenih usluga - 597.579 734.103 581.762

DJELATNOST USTANOVA 5.517.511 5.373.987 5.611.655 5.518.973Dječji dom Tić 1.286.649 1.228.553 1.255.618 1.056.174

Psihijatrijska bolnica Lopača 4.230.862 4.145.434 4.356.037 4.165.402

Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka - - - 297.397

UKUPNO 45.617.969 43.551.615 43.221.120 40.651.302Izvor: Grad Rijeka – Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Broj ostvarenih oblika pomoći prema Odluci o socijalnoj skrbi Grada Rijeke

OBLICI POMOĆI 2013. 2014. 2015. 2016.

NAKNADA TROŠKOVA STANOVANJA

Podstanarina 805 824 815 839

Najamnina 480 453 417 397

Voda i odvodnja 1.194 1.133 1.088 1.082

Odvoz komunalnog otpada 1.194 1.132 1.087 1.082

Plin 243 221 234 245

Centralno grijanje 214 214 191 199

Električna energija 220 241 240 224

Komunalna naknada 671 655 588 569

NAKNADA TROŠKOVA JAVNOGA GRADSKOG PRIJEVOZA

Javni gradski prijevoz 4.544 4.271 4.375 4.043

NAKNADA TROŠKOVA PREHRANE

Prehrana za dojenčad 217 222 192 141

Marenda u OŠ 2.031 2.012 1.886 1.709

Prehrana u produženom boravku u OŠ 802 766 765 776

Pučka kuhinja 277 437 493 500

NAKNADA TROŠKOVA ZDRAVSTVENIH I SOCIJALNIH USLUGA

Usluga pomoć u kući 106 109 110 101

Smještaj u Psihijatrijsku bolnicu Lopača 63 58 56 53

NAKNADA TROŠKOVA REDOVITOG PROGRAMA PREDŠKOLSKIH USTANOVA

Boravak djece u jaslicama i vrtićima 1.491 1.307 1.258 1.114

NOVČANE POTPORE

Mjesečna novčana potpora za umirovljenike 1.180 1.032 925 959

JEDNOKRATNE POTPORE

Poklon bon- oprema za novorođenčad 107 104 106 109

Poklon bon-školski udžbenici za učenike 1.280 1.298 1.198 1.061

Novčana potpora za ogrjev 836 679 828 735

Naknada troškova pogrebnih usluga 9 15 10 9

UKUPNO 17.958 17.183 16.862 15.947Izvor: Grad Rijeka – Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Broj korisnika pomoći prema Odluci o socijalnoj skrbi Grada Rijeke

BROJ KORISNIKA 2013. 2014. 2015. 2016.

Samci ili kućanstva 10.292 9.799 9.549 8.925

Izvor: Grad Rijeka – Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

131130

Nova gradska Odluka o socijalnoj skrbi

Treba reći i da je Zakonom o socijalnoj skrbi Grad Rijeka obavezan štititi samo najsiro-mašniju kategoriju građana Rijeke koja živi od državne minimalne novčane pomoći (tzv. zajamčena minimalna naknada). Prema novoj Odluci o socijalnoj skrbi usklađenoj s važećim Zakonom o socijalnoj skrbi Grad Rijeka obavezan je korisnicima zajamčene minimalne naknade pomoći u podmirivanju troškova stanovanja i omogućiti im korište-nje pučke kuhinje te je obavezan osigurati sredstva za uslugu smještaja beskućnika u prihvatilištu ili prenoćištu. Takvih korisnika, o kojima je Grad zakonski dužan skrbiti bilo je u 2016. godini samo 1033., dok je ukupan broj korisnika (cjelokupna kućanstva ili po-jedini članovi kućanstva) svih gradskih so-cijalnih prava i pomoći bio 8.925, a ukupan broj ostvarenih prava 15.947. Svi ostali kori-snici ostvarili su prava zahvaljujući izrazitoj socijalnoj orijentaciji Grada Rijeke zbog koje je još nizu drugih kategorija građana omo-gućeno ostvarivanje socijalnih prava i po-moći (kućanstvima u riziku od siromaštva, određenim kategorijama stradalnika rata, osoba s invaliditetom, bolesnih osoba, dari-vatelja krvi, udomitelja, umirovljenika i kori-snika dječjeg doplatka). Također, treba reći da je svim tim kategorijama građana omo-gućeno dobivanje mnogih prava koja nisu previđena Zakonom o socijalnoj skrbi (npr. marende u školi, boravak u vrtiću). Dodatno, novom Odlukom ustanovljeno je da sva pra-va iz Socijalnog programa mogu ostvarivati i stranci i osobe bez državljanstva sa stal-nim boravkom na području Grada Rijeke.

Postojeća prava vezana uz odgoj i obrazo-vanje omogućena su i udomljenoj djeci ili

Nova vozila i podizna platforma za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom

Nabavljena su dva nova kombi vozila za pri-jevoz djece s teškoćama u razvoju koja po-hađaju Dječji vrtić Rijeka i OŠ Gornja Vežica. Također, KD Autotrolej, koje prema ugovoru s Gradom pruža osobama s invaliditetom uslugu specijalnog prijevoza, dodijeljeno je novo kombi vozilo vrijedno gotovo 400 tisu-ća kuna.

Grad Rijeka i Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci dobili su 200 tisuća kuć-na za nabavu podizne platforme za invalidne osobe i osobe smanjene pokretljivosti putem natječaja Ministarstva branitelja. Rampa je postavljena na Fakultetu zdravstvenih stu-dija čime je osobama s invaliditetom omo-gućen pristup toj visokoškolskoj ustanovi.

Otvoren dnevni boravak za psihički bolesne odrasle osobe

Pri Domu za odrasle osobe Turnić otvoren je dnevni boravak za psihički bolesne odra-sle osobe. Svakodnevno, tim se građanima od 7 do 15 sati omogućuje boravak u Domu te osigurava prehrana (doručak i ručak). Uz to, stručni radnici brinu o održavanju osob-ne higijene korisnika, njihovom zdravlju, or-ganiziraju njihovo slobodno vrijeme i radne aktivnosti, te im pružaju usluge socioterapi-je i rehabilitacije. Istodobno, u Domu može

udomiteljima koji imaju prebivalište/stalni boravak na području grada te osobama s intelektualnim oštećenjem, a dobrovolj-nim darivateljima krvi, kojima je do tada bio omogućen besplatan prijevoz unutar prve zone, omogućen je besplatan prijevoz na svim zonama na kojima javni prijevoz obav-lja KD Autotrolej. Dodatno je Zaključkom Gradonačelnika sa 1000 na 2000 kuna po-većan iznos pomoći za nabavu opreme za novorođenčad iz socijalno ugroženih obitelji.

U ožujku 2017. godine Odluka o socijalnoj skrbi dopunjena je s dva nova uvjeta kojima se socijalni program širi što je još jedna po-tvrda da su mnogi oblici socijalne pomoći koje nudi Grad Rijeka na znatno višoj razi-ni od državnog standarda. Uveden je uvjet jednoroditeljstva, koju zadovoljava obitelj koju čine dijete, odnosno djeca i jedan rodi-telj koji sam brine o obitelji te su im prihodi za 20% viši u odnosu na minimalne prihode (cenzuse) utvrđene za mogućnost primanja određenih oblika gradske socijalne pomoći te uvjet starije radno neaktivne osobe koji ispunjava osoba u dobi od 65 i više godina bez osobnih prihoda, a ovaj se uvjet preteži-to odnosi na domaćice.

Novine u Odluci o socijalnoj skrbi su i Pravo na naknadu za troškove isporuke plina, kao dijela troškova stanovanja i Pravo na pomoć za nabavu kućanskog uređaja koje može ostvariti korisnik – samac koji ispunjava socijalni uvjet – pravo na zajamčenu mini-malnu naknadu, a pravo se može ostvariti jednom godišnje u obliku poklon bona.

Osnivanje Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka

Grad Rijeka i Republika Hrvatska (Ministar-stvo rada i mirovinskog sustava) osnovali su Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka koji će svoje profesionalne usluge pruža-ti građanima Rijeke, ali i građanima drugih gradova i općina Primorsko-goranske, Lič-ko-senjske i Istarske županije. Nastavak je to dugogodišnje tradicije provođenja profesio-nalne rehabilitacije osoba s invaliditetom u Rijeci, započete još 1964. godine. Uz primar-nu djelatnost čiji je cilj vratiti osobe s invali-ditetom koje su dulje vrijeme provele na bo-lovanju što prije u sustav rada, u ustanovi će se utvrđivati preostale radne i opće sposob-nosti osoba s invaliditetom, provoditi profesi-onalno informiranje, savjetovanje i procjena profesionalnih mogućnosti tih osoba.

boraviti petnaestak korisnika. Grad Rijeka osigurao je prostor, te financira režijske troškove, prehranu i prijevoz za korisnike usluge dnevnog boravka. Ostale troškove poludnevnog boravka ili cjelodnevnog bo-ravka podmiruju sami korisnici (500 kuna, odnosno 1 000 kuna), a u slučaju da nemaju prihode njihove troškove podmiruje država, odnosno ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.

Deinstitucionalizacija domova socijalne skrbi

Strategijom razvoja socijalne skrbi 2011. – 2016. RH predviđena je deinstitucionali-zacija domova za djecu i mladež bez ogo-varajuće roditeljske skrbi, domova za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, do-mova za djecu s teškoćama u razvoju, do-mova za odrasle osobe s invaliditetom te domova za psihički bolesne odrasle osobe. Podršku tom procesu pružio je i Grad Rijeka dodjelom dvaju stanova (jedan površine 107 m2, a drugi 143 m2) Centru za rehabilitaciju Rijeka. Na taj je način jedanaestoro osoba s invaliditetom, koje su ranije živjele u domu, omogućen samostalan život u tzv. stambe-nim zajednicama uz stalnu ili povremenu pomoć stručne osobe.

Potpisivanje Sporazuma o osnivanju Centra za profesionalnu rehabilitaciju

133132

Prihvatilište za beskućnike za vrijeme zime

Grad Rijeka dužan je u vrijeme izrazito ne-povoljnih zimskih vremenskih uvjeta zbri-nuti beskućnike koji borave na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Kako bi se uklonila opasnost od smrzavanja tih ljudi, Grad im omogućuje privremeni boravak u objektima gradskog nužnog smještaja. Iznimno, žene s djecom mogu se smjestiti i u prostore Gradskog društva Crvenog križa. Uz to, Grad Rijeka brine da svatko od njih dobije najmanje je-dan topli obrok dnevno. Među značajnijim partnerima Grada Rijeke u ovom specifič-nom obliku skrbi za beskućnike je Centar za socijalnu skrb Rijeka.

Povrh toga, udruzi Oaza dodijeljen je stan površine 102 m2, namijenjen smještaju žena beskućnica.

Međunarodna nagrada Gradu Rijeci za e-Savjetnik Socijalni program Grada Rijeke

Kako bi poboljšali komunikaciju s građani-ma, potencijalnim korisnicima gradskih so-cijalnih prava i omogućili im jednostavnije dobivanje potpune i pouzdane informacije o socijalnim pravima i pomoćima koje su im dostupne i načinima kako ih ostvariti, razvi-jen je e-Savjetnik Socijalni program Grada Rijeke. Radi se o jedinstvenom projektu toga tipa u Republici Hrvatskoj, koji je usto prepoznat i kao jedan od najboljih europskih projekata na natječaju Europskog institu-ta za javnu upravu (European Institute of Public Administration - EIPA) pod nazivom European Public Sector Award, na temu partnerske uloge javnog sektora u stvara-nju boljeg društva (‘The Public Sector as Partner for a Better Society’). Taj se on-line servis za građane trajno nalazi na internet-skim stranicama Grada Rijeke (https://e-us-luge.rijeka.hr/SocijalniProgram i http://pen-zici.rijeka.hr) a prilagođen je i osobama s oštećenjima vida i sluha.

Državno priznanje Gradu Rijeci za web portal penzici.rijeka.hr

Grad Rijeka dobio je priznanje Udruge gra-dova Republike Hrvatske za istaknutu inova-ciju i najbolju praksu u lokalnoj samoupravi u kategoriji Suradnja s građanima i civilnim društvom za web portal penzici.rijeka.hr. Radi se o internetskoj stranici koja je prila-gođena interesima, navikama i osobitostima Riječana treće životne dobi. Putem te strani-ce građani se mogu informirati o aktualno-stima iz kulture, zabave, rekreacije, eduka-tivnih aktivnosti, ali i dobiti savjete vezane uz zdravlje ili socijalnu i pravnu zaštitu. Na njoj se nalaze i informacije o radu i programima udruge koja okuplja riječke umirovljenike i osobe starije životne dobi te o aktivnosti-ma petnaest riječkih klubova, svojevrsnih dnevnih boravaka za osobe te dobi. Napred-niji korisnici mogu se putem stranice on-line prijaviti na razne tečajeve te sudjelovati u sadržajnom oblikovanju stranice. Tehničku podršku razvoju i održavanju stranice pru-ža Zavod za informatičku djelatnost Grada Rijeke.

Grad Rijeka prijatelj djece

Jednokratna novčana potpora za opremu novorođenčeta, kojom Grad Rijeka želi do-brodošlicu svojim najmlađim sugrađanima, povećana je najprije s 1.000 na 1.500 kuna, a potom je odlučeno da će se roditeljima za prvo dijete dodjeljivati potpora od 1500 kuna, za drugorođeno dijete 2000 kuna, a za trećerođeno i svako daljnje rođeno dijete potpora od 3000 kuna. Uz to, na godišnjim natječajima Naj-akcija, Središnjeg koordi-nacijskog odbora akcije Gradovi i općine pri-jatelji djece, Grad je dobio niz pohvala i po-velja za aktivnosti koje su provedene kako bi se život djece u Rijeci učinio boljim i ljepšim. Nagrađene su akcije Tko će na kraju škol-ske godine imati najviše zdravih ili saniranih zuba? (provoditelj Studij dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2013.), Festival stvaralaštva i postignuća djece s teškoćama u razvoju i mladih s inva-liditetom (provoditelj Projektni ured Rijeka zdravi grad, 2014.), Bio-kugle za čišće more (provoditelj Jadran Galenski Laboratorij Ri-jeka, 2014.), Čudotvornica (provoditelj Po-morski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2015.), Bez glutena, molim! (provo-ditelj Udruga oboljelih od celijakije PGŽ Ri-jeka, 2015.) i Jedi kao ja (provoditelji Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci, 2015.), Razlike među ljudima (provoditelj Dječji vrtić Rije-ka, 2016.), Školski trg (provoditelji OŠ Niko-la Tesla i Društvo arhitekata Rijeka, 2016.) i Kviz Znaš Rijeku? (provoditelji riječke OŠ i Totalni FM radio, 2016).

135134

Rijeka – Zdravi grad

Grad Rijeka postao je punopravnim članom VI. faze projekta Europska mreža zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije. Osim što izravno doprinosi zdravlju građa-na Rijeke, sudjelovanje u projektu doprinosi ugledu Grada Rijeke u državnim okvirima, posebice među gradovima koji su uključe-ni u Hrvatsku mrežu zdravih gradova. Na međunarodnoj razini, projekt nas promovi-ra kao grad u kojem se nastoji građanima osigurati zdrav i kvalitetan život i zasigurno doprinosi njegovoj široj prepoznatljivosti.

U suradnji sa stručnjacima, za građane je pripremljen niz novih preventivno-edukativ-nih brošura i letaka kojim se nastoji najmla-đe potaknuti na ponašanja koja zdravlju ko-riste (npr. Jedi kao ja, Zaštitite svoje sunce od sunca, Dnevnik mladog planinara, Sajam mogućnosti, Razred najljepših osmjeha, Čovjek i okoliš) ili pomoći roditeljima pri suočavanju sa zdravstvenim teškoćama ili izazovima kod djeteta (npr. Rođenje djeteta, Dojenje najbolji početak, Kalendar prehrane dojenčeta, Vaše dijete gori?, Vaše dijete ima proljev?). Za stariju populaciju pripremljeni su leci kojima ih se informira o određenim dostupnim uslugama (npr. palijativna skrb), programima (Npr. Plešite s nama, Sveuči-lište za 3. dob) ili ih se potiče na aktivnije sudjelovanje u društvu (npr. Matica umirov-ljenika grada Rijeke).

Pružena je potpora brojnim stručnim sku-povima (simpoziji, kongresi) u organizaciji zdravstvenih i/ili obrazovnih ustanova s na-šeg područja, strukovnih i studentskih udru-ga, te vjerskih i humanitarnih organizacija. Ta je cjeloživotna edukacija stručnjaka bila vezana uz područja imunologije i alergologi-je, maksilofacijalne kirurgije, patofiziologije, primaljstva, neuroznanosti, gerontologije, pedijatrije i psihologije ili uz specifične teme poput cijepljenja, prehrane i kliničke dije-toterapije, darivanja krvi, doniranja organa, prava pacijenata, nasilja, jednoroditeljskih obitelji i važnosti cjeloživotnog učenja).

Značajna investicijska ulaganja u Psihijatrijsku bolnicu Lopača

Obnovljen je Paviljon B radi poboljšanja energetske učinkovitosti, odnosno uštede na troškovima energenata i nadasve po-boljšanja kvalitete bolničkog smještaja za kronično oboljele odrasle osobe te djecu i adolescente. Uz uređenje Paviljona B, po-sljednjih je godina u PB Lopača preuređena i opremljena praonica, te saniran uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda.

Dostupnija primarna zdravstvena zaštita

S obzirom da je Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje prestao financirati po-sebna dežurstva opće/obiteljske medicine, dentalne zdravstvene zaštite i zdravstvene zaštite predškolske djece za akutno bole-sne građane Doma zdravlja PGŽ, Grad Ri-jeka preuzeo je dio tih financijskih obveza.

Usto, za stanovnike MO Orehovica Grad su-financira tim opće/obiteljske medicine. Na-ime, nakon odlaska dotadašnje liječnice u mirovinu, ordinacija u tom dijelu grada tre-bala je prestati s radom jer je Mrežom javne zdravstvene službe utvrđen višak timova opće/obiteljske medicine u Rijeci. Kako su korisnici te ordinacije uglavnom osobe starije životne dobi, kojima je nužno ostva-rivanje zdravstvene zaštite u blizini mjesta stanovanja, Grad Rijeka i Dom zdravlja PGŽ omogućili su daljnji rad te ambulante.

Kako bi smještaj i medicinska skrb za oso-be u terminalnoj (neizlječivoj) fazi bolesti u Hospiciju “Marija Krucifiksa Kozulić” bili besplatni, Grad sufinancira dio troškova s obzirom da sredstva HZZO pokrivaju samo troškove plaća zaposlenika. Također, Grad sufinancira troškove rada jednog tima Doma zdravlja PGŽ koji umirućim građanima pru-ža palijativnu skrb u njihovim domovima.

Nabava medicinske opreme i uređenje prostora zdravstvenih ustanova

Grad Rijeka pomogao je, nakon preseljenja Odjela za pedijatrijsku hematologiju i onko-logiju pri Klinici za pedijatriju KBC-a Rijeka, urediti i opremiti novi prostor u kojem su smješteni i liječe se najmlađi teško bolesni građani. Više od 400 tisuća kuna uloženo je u uređenje i opremanje Ustanove za palija-tivnu i zdravstvenu skrb – hospicij “Marija Krucifiksa Kozulić” čiji je osnivač Caritas Nadbiskupije Rijeka. Radi se o ustanovi koja nudi smještaj i medicinsku skrb osobama u terminalnoj (neizlječivoj) fazi bolesti. Mi-lijun kuna uloženo je u nabavu neinvazivne kardiološke opreme - kompjuterizirane CT angiografije (MSCT) i magnetske rezonan-ce za Specijalnu bolnicu Thalassotherapia Opatija čije usluge koriste brojni Riječani.

Hospicij Rijeka Topli most - KBC Rijeka Dječja bolnica Kantrida

137136

Defibrilatori na javnim prostorima

Društvo Crvenog križa Primorsko - goran-ske županije doniralo je Gradu Rijeci tri au-tomatska vanjska defibrilatora te školski defibrilator koji je Grad darovao Medicinskoj školi u Rijeci.

Vanjski automatski defibrilatori postavljeni su u društvenom, sportskom i poslovnom centru zapadnog dijela grada - Centru Za-met te u ulaznim prostorima Gradske upra-ve na adresama Korzo 16 i Titov trg 3, a 23 djelatnika gradske uprave i gradskih usta-nova educirano je za upotrebu tih defibri-latora u slučaju potrebe spašavanja života. Edukaciju su proveli djelatnici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć PGŽ.

Novi dječji vrtići

Za mlade obitelji s djecom je od velikog značaja sustav dječjih vrtića u Gradu Ri-jeci. Upravo je izgradnja novih i adaptacija postojećih dječjih vrtića bila karakteristična za mandatno razdoblje 2013.-2017. godi-ne. Grad Rijeka je u tom razdoblju uložio 13,5 milijuna kuna u obnovu i uređenje de-vet škola te 14 vrtića. Uz to, u rujnu 2014. godine dovršen je i otvoren novi dječji vrtić „Mavrica" na Pehlinu. Vrtić površine 1250 m2 namijenjen je prihvatu oko 105 djece u pet odgojnih skupina. Vrijednost ovog vrti-ća je 23 milijuna kuna. Započela je i gradnja dvaju novih vrtića, „Morčić“ na Gornjoj Vežici i „Đurđice“ na Vojaku, po principima nisko-energetske gradnje, čime će se povećati smještajni kapaciteti za prihvat većeg broja djece na istočnom dijelu grada. Vrijednost radova na vrtiću Morčić, ali i na vrtiću Đu-rđice, je 34.739.531 kunu. Naime, novi vrtić Đurđice će po dovršetku radova na Morči-ću, biti izgrađen na lokaciji sadašnjeg vrtića Đurđice po istom modelu kao i vrtić Morčić. Radovi se financiraju iz kredita koji je Dječ-jem vrtiću Rijeka odobren u Hrvatskoj banci

za obnovu i razvitak. Kao osnivač te predš-kolske ustanove Grad Rijeka je Dječjem vrtiću Rijeka osigurao sredstva za otplatu kredita. Dodatno, Grad Rijeka u projekte vr-tića Morčić i Đurđice ulaže još oko dva mili-juna kuna proračunskih sredstava – do sada je uloženo 952.415 kuna u izradu projektne dokumentacije te za vodni i komunalni do-prinos, a potrebno je uložiti još oko milijun kuna za stručni i obračunski nadzor, dokup snage struje, komunalne priključke i uknji-žbu objekta. Planirani završetak radova na Morčiću je svibanj 2017. godine, dok je za-vršetak radova na vrtiću Đurđice kraj 2017. godine. Novi objekti vrtića Morčić u pot-punosti će biti u skladu s Državnim peda-goškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Površina vrtića , prizemlje i kat, je 2075 m² s ukupno 60 prostorija. Vrtić će imati i polivalentnu dvoranu te sve potrebne prateće sadržaje, a u njemu će biti smješte-na i centralna praonica rublja. Na krovu će biti postavljeni solarni kolektori za pripremu tople potrošne vode. Moći će primiti deset odgojno-obrazovnih skupina djece.

Novi vrtići - povećanje kapaciteta za 300 mjesta

Radovi na Dječjem vrtiću Morčić

139138

Izgradnjom novih vrtića Morčić i Đurđice, osim što će se ispuniti potrebe roditelja za upisom djece u vrtić i jaslice na istočnom dijelu grada, podići će se razina kvalitete smještaja i smanjiti potrošnja energije za grijanje i hlađenje objekata.

Sustavnim ulaganjem, odnosno izgradnjom novih objekata, u mandatnom razdoblju 2013.-2017. Dječji vrtić Rijeka povećao je kapacitet za 300 novih mjesta u što je ulo-ženo 60,4 milijuna kuna.

U 2017. godini krenut će se i u izgradnju novog vrtića na Rastočinama te vrtića za djecu koja predškolski odgoj polaze na ta-lijanskom jeziku. Grad Rijeka kontinuirano sufinancira djelatnosti Dječjeg vrtića Rijeka nastojeći na taj način zadržati istu cijenu programa predškolskog odgoja koju plaća-ju roditelji, ovisno o mjesečnim prihodima, a sufinancirala se i predškolska djelatnost dječjih vrtića drugih osnivača. Inače, stvar-na mjesečna cijena vrtića za dijete, tzv. eko-nomska cijena , za redoviti cjelodnevni pro-gram u Dječjem vrtiću Rijeka iznosi 2167,20 kuna po djetetu. No, cijena za roditelje s prebivalištem u Rijeci je od 550 do 720 kuna, ovisno o njihovim primanjima. Razliku u cijeni podmiruje Grad Rijeka. Osim toga, roditeljima se iznos sudjelovanja u mjeseč-noj cijeni smanjuje za drugo dijete za 30%,

za treće dijete za 60%, a za četvrto i svako sljedeće dijete za 100%. U proračunu za 2017. godinu osigurano je za predškolsku djelatnost Dječjeg vrtića Rijeka 120,5 mili-juna kuna.

U riječkim vrtićima uvedeno je niz novih programa, igraonica i projekata te je pove-ćan kapacitet odgojnih skupina djece s teš-koćama u razvoju autističnog spektra.

U okviru djelatnosti osnovnog školstva valja istaknuti da je Rijeka prva u Hrvatskoj u osnovne škole uvela građanski odgoj i obrazovanje, od ove školske godine u pete razrede, ali sa čvrstim planom nastavka u idućim razredima i idućim godinama. Kroz projekt Rinkluzija pomaže se učenicima s teškoćama integriranim u redovna razred-na odjeljenja što uključuje rad pomoćnika u nastavi. Uz to, realizirano je još niz pro-grama i projekata poput programa ranog učenja informatike, programa Moja Rijeka koji učenicima omogućava bolje upoznava-nje vlastitog zavičaja, projekta Rijeka pliva te različitih programa za darovite učenike. Kontinuirano su se stipendirali daroviti uče-nici i studenti , studenti koji se školuju za deficitarna zanimanja te učenici i studenti slabijeg imovnog stanja, a u okviru Akcije za Vukovar stipendira se deset vukovarskih studenata.

Intervencije Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke

JVP Grada Rijeke je u razdoblju 2013. - 2016. imala 3669 intervencija na području Grada Rijeke i 883 intervencija na područ-ju JLS „Riječkog prstena“, u prosjeku 1138 godišnje. Prosječan broj intervencija je na razini prijašnjih godina, osim ako se izuzme 2012. godina koja je bila ekstremna zbog velikog broja požara na otvorenom prosto-ru i intervencija uzrokovanih vremenskim nepogodama.

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0

2013. 2014. 2015. 2016. UKUPNO

Intervencije Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke u razdoblju 2013.-2016.

POŽARITEHNIČKE INTERVENCIJE

2.500

2.000

1.500

1.000

500

0

2013. 2014. 2015. 2016. UKUPNO


POŽARITEHNIČKE INTERVENCIJE


JVP Grada Rijeke najstarija u Hrvatskoj

Vatrogastvo je u Rijeci pokrenuto 1863. godine što JVP Grada Rijeke čini najstari-jom vatrogasnom postrojbom u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Velika obljetnica, 150 godina vatrogastva, obilježena je 2013. go-dine nizom prigodnih programa.

Gradilište Dječjeg vrtića Morčić

141140

JVP Grada Rijeke dobila je Povelju Republike Hrvatske

Za izniman doprinos u vatrogastvu, zašti-ti od požara i spašavanju ljudskih života i materijalnih dobara, Javna vatrogasna po-strojba Grada Rijeke odlukom predsjednika Republike Ive Josipovića dobila je Povelju Republike Hrvatske kao i Godišnju nagradu Grada Rijeke.

Preventivna djelatnost i promocija vatrogastva

JVP Grada Rijeke kontinuirano radi na pro-mociji zaštite od požara i vatrogastva kroz provođenje preventivnih mjera, vatrogasnih osiguranja kulturnih i sportskim manife-stacija, održavanja vatrogasnog natjecanja Memorijal “Riječke vatre”, dodjele nagrada za najbolje likovne i literarne radove uče-nika osnovnih škola i humanitarnih akcija. Prikupljena sredstva od kotizacija i donacija korištena su za opremanje Dječje bolnice Kantrida, u 2015. i 2016. po 18.000 kuna.

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 2013. 2014. 2015. 18.11.2016. UKUPNO

Civilna zaštita 71.466 86.338 104.445 81.813 344.062

Hrvatska gorska služba spašavanja 183.300 200.000 233.400 166.600 783.300

Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa 25.010 13.320 23.340 16.660 78.330

Ukupno zaštita i spašavanje 279.776 299.658 361.185 265.073 1.205.692

Unapređenje službe

Temeljem Procjene ugroženosti Grada Ri-jeke, a s obzirom da je potres potencijalna opasnost, JVP Grada Rijeke formirala je specijalističku postrojbu za spašavanje iz ruševina. Postrojba se kontinuirano oprema i osposobljava za složene operacije spaša-vanja iz ruševina. Također, JVP je dodatno opremljena za otklanjanje posljedica nevre-mena i spašavanje iz vode.

Zaštita i spašavanje

U slučaju proglašenja neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesreće aktivira se Sto-žer zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke, stručno, operativno i koordinacijsko tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja u kojima kao dodatne snage sudjeluju pripadnici Civilne zaštite, u koordinaciji sa drugim službama koje brinu o sigurnosti građana. Stožerom rukovodi gradonačelnik. Za sustav zaštite i spašavanja je u mandatnom razdoblju iz-dvojeno 1.205.692 kuna.

Predaja prikolice za prijevoz opreme postrojbe civilne zaštite Grada Rijeke

U Vatrogasnoj postaji Vežica održana je pre-daja auto prikolice za prijevoz skupne opre-me koja je namijenjena sustavu civilne zašti-te Grada Rijeke, a koju će po potrebi koristiti i Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke.

Autoprikolicu vrijednu 56.125 kuna kupio je Grad Rijeka za potrebe postrojbe za spa-šavanje iz ruševina kao i za prijevoz skupne opreme.

Obuka specijalističkih postrojbi civilne zaštite

Primorsko-goranska županija i Grad Ri-jeka uz potporu Područnog ureda za za-štitu i spašavanje Rijeka provode obuke sa ciljem uvježbavanja postrojbi civilne za-štite (CZ) kao dodatnih snaga koje se akti-viraju u slučaju velikih nesreća i katastrofa.

143142

Uređenje javnih sadržaja i prostora

Krajem prethodnog mandatnog razdoblja bio je proveden javni natječaj za izradu Urba-nističko-arhitektonskog rješenja sakralnog i društveno-kulturnog centra na Gornjoj Veži-ci. Ovim centrom, smještenim na zapadnom ulazu u naselje, željelo se povezati postoje-će i nove sadržaje i građevine i time ovaj dio kvarta učiniti središnjim mjestom društve-nog života građana. U tom cilju predviđena je rekonstrukcija postojećega Hrvatskoga doma „Vežica“ dogradnjom ogranka gradske knjižnice, prostorija za rad udruga i Mjesnog odbora te preuređenje dvorane za različita događanja, izgradnja župne crkve, uređenje novog parka na padini prema Ulici Zdravka Kučića kao i uređenje javnih površina i nji-hovo povezivanje s okolišem osnovne škole Gornja Vežica. Tijekom proteklog mandat-nog razdoblja izrađena je cjelovita projektna dokumentacija, riješeni imovinsko-pravni odnosi i dobivene potrebne građevinske do-zvole. Polovicom 2016. godine dovršena je izgradnja i stavljena u funkciju župna crkva sv.Ane, čime je omogućen nastavak radova na rekonstrukciji Hrvatskog doma „Vežica“. U početnoj fazi posebnu vrijednost projektu dalo je zalaganje građana i članova Mjesnog odbora i stručnih službi Grada Rijeke u obli-kovanju sadržaja koji su potrebni u naselju te suradnja Riječke nadbiskupije u rješava-nju imovinsko-pravnih odnosa i ostvarenju projekta župne crkve.

Arheološki park

Projekt je obuhvatio građenje Arheološkog parka na Trgu Jurja Klovića, uređenje Ulice pod voltun i Ulice stara vrata te pješačke površine sjeverno i južno od crkve.

Arheološkim istraživanjem utvrđeno je da se na ovoj lokaciji nalazi očuvan dio kom-pleksa kasnoantičkog vojnog zapovjedniš-tva, zvan principij koji je sagrađen u drugoj polovini 3. stoljeća, a srušen početkom 5. stoljeća. Po završetku arheoloških istra-živanja proveden je arhitektonski natječaj s ciljem adekvatne prezentacije nalazišta i odabrano je idejno rješenje prof. Nenada Fabijanića, dipl.ing.arh na osnovu kojeg je nastao današnji Arheološki park.

Uređenjem Arheološkog parka stvorena je mogućnost za prvu prezentaciju principija u Hrvatskoj, kakve su rijetke i u Europi. Svi pokretni arheološki nalazi pronađeni tije-kom arheoloških istraživanja pohranjeni su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvat-skog primorja.

Ostaci koje danas vidimo su ostaci zidova bočnih prostorija za skladišta i spremišta oružja, a trg koji se ispred njih pruža ostatak je prednjeg popločenog dvorišta. Na sjeveru se nalaze ostaci stepeništa i fronta središ-nje građevine zidana velikim kamenim blo-kovima, vjerojatno bazilike.

Najizravnija namjera, naravno osim one koja se odnosi na zaštitu i očuvanje samog ar-heološkog lokaliteta, bila je vraćanje javnih

Uređenje Trga Ivana Koblera

Uređenjem Trga Ivana Koblera obuhvaćen je prostor površine trga i fontane, uključivo prolaz ispod gradske ure do Korza, ukupne površine od 1307 m². Na Trgu je izvedena zamjena opločenja u rasteru vapnenca s pravilnim slijedom međutraka granita u koje su ugrađene rešetke oborinske odvod-nje, a parter ispod ure izveden je od kamena kastavskog sivca kao fragmenta povijesnog opločenja.

U sklopu uređenja izvedena je sanacija fon-tane i to zamjenom svih kamenih vanjskih elemenata, nova recirkulacija vode i saniran je podzemni prostor strojarnice.

Izvedena je nova javna i dekorativna rasvje-ta trga i fontane te prolaza ispod ure, kao i priključci na pročeljima zgrada za spajanje prigodne dekorativne rasvjete. Sa dvije pod-ne svjetiljke osvjetljeno je pročelje Zajčeve zgrade.

Izvedeni su radovi na infrastrukturi dovoda i odvoda vode na način da je zamijenjena vodovodna mreža i izvedena razdjelna ka-nalizacija, oborinska i sanitarno-fekalna. Radove na instalacijama dovoda vode i fe-kalne odvodnje sufinanciralo je KD Vodovod i kanalizacija.

Ukupan iznos investicije je 7.058.754 kuna.

Obnovljen Trg Ivana Koblera

prostora životu grada i njegovih građana. Na samom otvorenju izvedbom programa HNK Ivana pl. Zajca, Principij je zasjao u punom sjaju, a potencijal prostora, trga u samom srcu grada, posebno je došao do izražaja u vrijeme Riječkih ljetnih noći.

Ovaj trg osim što nudi prostor u sklopu ko-jeg je prezentiran vrijedan arheološki lokali-tet, nudi i nove sadržaje. Na ovaj način omo-gućen je aktivan život ovog važnog urbanog prostora i njegov zasluženi “povratak” u gradsku jezgru.

Realizacija projekta financirana je sredstvi-ma Grada Rijeke, iz spomeničke rente, a ukupna vrijednost investicije, od arheološ-kih istraživanja 2007. godine do realizacije Arheološkog parka je 15,1 milijuna kuna. Ministarstvo kulture sufinanciralo je ovaj projekt u iznosu od 150.000 kuna.

Riječki suvenir s temom antičkog lovorovog lista

Arheološki park

145144

Radovi na Pavlinskom trgu

Uređenje Pavlinskog Trga i Ulice Janeza Trdine

Planirano je uređenje cijelog Pavlinskog trga i dijela Ulice Janeza Trdine na ukupnoj površini od 1145 m².

Planira se izvedba novog opločenja, ugrad-nja urbane opreme, izvedba novih sistema javne rasvjete, odvodnje oborinskih voda, rekonstrukcija postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda, te postava kanalizacije za optičke kablove za potrebe Grada Rijeke. Trg i dio uli-ce uređuje se kao javna površina namijenje-na kretanju i boravku pješaka uz ograničeni interventni i režimski opskrbni kolni promet.

Trg se opločava sukladno ortogonalnom rasteru orijentiranom prema uzdužnoj osi Ulice Janeza Trdine. Opločenu plohu čine tamnija polja unutar svjetlijih pasica tako de se u tamnija polja polažu granitne koc-ke “Impala” - tamni, a pasice koje omeđuju polje složene su od mramornih ploča “Kir-menjak” - svijetli.

Kako bi se slijepim osobama omogućilo jednostavnije kretanje, planirana je postava posebnih reljefnih oznaka koje tvore stazu vodilju u dijelu Ulice Janeza Trdine prema Pavlinskom trgu te dalje prema Ulici Sokol kula i prema prolazu koji vodi prema Star-čevićevoj ulici. Staza vodilja se izvodi s re-ljefnim (taktilnim) kamenim pločama.

Novo rješenje odvodnje trga sastoji se od dva potpuno odvojena sustava gravitacij-skih kolektora, kojima se prihvaćaju otpadne vode iz postojećih kanalizacijskih priključa-ka okolnih građevina i odvode u postojeći

sustav mješovite kanalizacije izvan zone za-hvata. Na novi sustav odvodnje predviđeno je i priključenje postojećih krovnih vertikala te kompletne nove površinske odvodnje.

Na području zahvata predviđena je rekon-strukcija postojećeg vodoopskrbnog cjevo-voda s tim da se trasa novog cjevovoda vodi duž cijele trase paralelno sa novim kanali-zacijskim kolektorom te se spaja s postoje-ćim vodovodom u Užarskoj ulici i u nastavku Ulice Janeza Trdine.

Za potrebe protupožarne zaštite predviđe-na su dva nadzemna hidranta.

Novi sistem rasvjete planiran je polaganjem visećih rasvjetnih tijela koja su oslonjena na inox sajle nategnute između pročelja građe-vina koje okružuju trg. Rasvjetna tijela i saj-le postavljaju se na visini od 4,50 m iznad gotove kote uređenog partera trga, odno-sno 4,20 m iznad gotovog partera ulice.

Urbanistička cjelina riječkog Starog grada upisana je u Registar kulturnih dobara Re-publike Hrvatske i nalazi se u arheološkoj zoni gdje je arheološko istraživanje obvezni segment pripreme zemljišta za planirano završno uređenje trga i ulice. Uz nadzor Konzervatorskog odjela u Rijeci, provest će se zaštitna arheološka istraživanja kako bi se utvrdilo postojanje eventualnih arheo-loških nalaza.

Vrijednost uređenja Pavlinskog trga i Ulice Janeza Trdine je 5.145.286 kuna.

ZAJEDNIČKA KOMUNALNA DJELATNOST - PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

PROGRAM 2013.-2016.

Prigodna dekoracija i iluminacija 7.731.877

Provođenje DDD - mjera (dezinsekcija, dezinfekcija, deratizacija)

10.662.828

Održavanje gradskog kupatila 1.040.483

Dežurna pogrebna služba 1.587.000

VHS - služba 2.547.678

Financiranje vatrogastva 5.225.513

Nabava i održavanje urbane opreme 2.483.196

Održavanje pomorskog dobra 9.245.375

Ostalo 16.531.051

Ukupno 57.055.001

NAPOMENA: Od 1. siječnja 2015. godine sredstva iz komunalne naknade za obavljanje redovne djelatnosti Gradske vatrogasne zajednice planiraju se odnosno evidentiraju u Odjelu za gradsku samoupravu i upravu.

ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

PROGRAM 2013.-2016.

Javna rasvjeta 41.344.351

Zelene površine, dječja igrališta, javne fontane 61.536.556

Podhodnici i dizala 2.357.140

Čišćenje javnih površina 50.951.303

Divlji deponiji 3.191.668

Čišćenje mora 2.318.072

Javni sanitarni čvorovi 2.707.025

Javni satovi 1.116.035

Autobusne čekaonice 647.161

Plaže 1.854.214

Ploče s nazivom ulica, trgova, kućnih brojeva, oznaka Grada i sl. 107.841

Zaostalo opremanje 16.995.972

Okoliš objekata u vlasništvu grada 1.833.547

Ostale javne površine (pješačke površine,stubišta, most ) 2.331.903

Komunalni prioriteti na području mjesnih odbora 42.278.971

Nerazvrstane ceste 87.675.982

Groblja 13.500.679

Ukupno 332.748.420

Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture

Program 2013.-2016.

Izgradnja cesta i javnih površina 25.420.783

Infrastruktura za Program POS-a 5.963.424

Gradska groblja 18.724.698

Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina 20.574.403

Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture (Grad i komunalna društva) 87.719.346

Ostale programske aktivnosti 10.550.729

Pomoći i subvencije trgovačkim društvima 122.354.663

Sveukupno izdaci po programima 291.308.045

Izvor: Grad Rijeka- Odjel gradske uprave za komunalni sustav

147146

ULAGANJA U PROJEKTU MALE KOMUNALNE AKCIJE PO MJESNIM ODBORIMA 2013.-2017.

MJESNI ODBOR ULAGANJA 2013.-2017.

1 BANDEROVO 269.095

2 BELVEDER 652.683

3 BRAJDA - DOLAC 813.518

4 BRAŠĆINE - PULAC 2.192.208

5 BULEVARD 389.544

6 CENTAR - SUŠAK 486.495

7 DRAGA 1.199.409

8 DRENOVA 4.302.900

9 GORNJA VEŽICA 1.135.318

10 GORNJI ZAMET 2.602.136

11 GRAD TRSAT 676.707

12 GRBCI 782.637

13 KANTRIDA 3.157.947

14 KOZALA 945.969

15 KRIMEJA 492.306

16 LUKA 342.257

17 MLAKA 782.014

18 OREHOVICA 873.985

19 PAŠAC 279.262

20 PEĆINE 526.711

21 PEHLIN 3.277.649

22 PODMURVICE 1.938.946

23 PODVEŽICA 1.121.535

24 POTOK 319.247

25 SRDOČI 2.934.613

26 SVET KUZAM 383.720

27 SVETI NIKOLA 2.958.835

28 SVILNO 580.589

29 ŠKOLJIĆ 309.220

30 ŠKURINJE 2.003.438

31 ŠKURINJSKA DRAGA 1.522.636

32 TURNIĆ 1.564.088

33 VOJAK 508.918

34 ZAMET 2.973.106

UKUPNO 45.299.641

Modeli sudjelovanja građana u planiranju proračuna

Grad Rijeka razvio je nekoliko modela uklju-čivanja građana u planiranje i donošenje Proračuna. Neki od modela provode se već dugi niz godina, poput Programa malih ko-munalnih akcija i Riječkog programa lokal-nog partnerstva, a neki tek nekoliko godina poput edukativne proračunske igre Prora-čunajme ili sudjelovanja građana ispunja-vanjem obrasca o Proračunu dostupnog na stranicama E-konzultacija.

Program Male komunalne akcije ili ko-munalni prioriteti obuhvaća komunalne radove na područjima mjesnih odbora koji se provode prema prijedlozima građana, s ciljem podizanja kvalitete življenja građana, odnosno s ciljem poboljšanja komunalnog standarda i ujednačavanja standarda opre-mljenosti mjesnih odbora.

Poziv za prijavu prijedloga malih komu-nalnih akcija Grad Rijeka objavljuje svake godine u mjesecu travnju. Odgovarajući na taj poziv, građani i vijeća mjesnih odbo-ra predlažu projekte malih komunalnih akcija, a prihvaćene projekte realizira-ju Grad Rijeka i komunalna društva i to prema kriterijima koji su doneseni još 2004.

godine. U tom smislu, Rijeka već dugi niz godina provodi participativno budžetiranje i omogućava građanima neposredno sudje-lovanje u planiranju proračuna.

Za realizaciju Programa malih komunalnih akcija sredstva se osiguravaju u proračunu Grada Rijeke i to u visini 80% prikupljenih sredstava komunalne naknade za stambeni i garažni prostor na području toga mjesnog odbora. Ta sredstva se raspoređuju mje-snom odboru prema sljedećim kriterijima: iznos u visini 20% razmjerno broju stanov-nika, iznos u visini 20% razmjerno iznosu ostvarene komunalne naknade, iznos u vi-sini 20% razmjerno površini područja mje-snog odbora. Preostali iznos u visini od 40% izdvaja se u sredstva poravnanja, a koja se raspoređuju: 50% razmjerno broju stanov-nika, a 50% razmjerno stupnju opremljeno-sti i to mjesnom odboru koji je nedostatno opremljen objektima i uređajima komunal-ne infrastrukture.

U ovom mandatnom razdoblju ukupno je u realizaciju Programa malih komunalnih ak-cija uloženo 45.299.641 kuna.

Građani i vijeća MO predlažu projekte malih komunalnih akcija

149148

Riječki program lokalnog partnerstva (RPLP) omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana, udruga i mjesnih odbora u suradnji s Gradom Rijekom brže i ekonomičnije riješi dio potreba koje građa-ni imaju u svojoj lokalnoj zajednici. Prven-stveno se to odnosi na manje zahvate u komunalnoj infrastrukturi i uređenje manjih javnih površina, primjerice dječjih igrališta, drvoreda, šetnica, parkova, neuređenih ze-lenih površina, dvorišnih prostora dječjih vrtića, škola, dijelova ulica, naselja, manjih divljih odlagališta i sl. Osim što sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima, građani na ovaj način sudjeluju i u kreiranju proraču-na Grada Rijeke, što se zove participativno budžetiranje. Uloga Grada Rijeke u RPLP je osiguravanje financijske potpore za oda-brane projekte u iznosu do 30.000,00 kuna po pojedinom projektu, tehničke potpore za pripremu i izradu projekata, stručne pomoći u utvrđivanju građevinskog i hortikulturnog rješenja uređenja, obračunskog nadzora ra-dova te potrebne stručne pomoći i savjeta.

RPLP- Primjeri dobre prakse

RPLP je prepoznat i pozitivno ocijenjen u Hrvatskoj što potvrđuju i donacije progra-mu, 2014. donacija dobavljača sprava u vri-jednosti 25.000 kuna, a 2016. godine dona-cija vrijednosti 29.500 kuna. U mandatnom razdoblju, od 2013. do 2016. godine, na po-dručju Grada Rijeke realiziran je 31 projekt za što je utrošeno 651.198 kuna proračun-skih sredstava.

Najviše je projekata unutar RPLP vezanih za uređenja dječjih vrtića i njihova okoliša, školskih dvorišta, površina za sport i rekre-aciju te eko-projekata.

RPLP - Dječji vrtić Galeb

RPLP - Dječji vrtić Galeb

RPLP - Centar za obrazovanje Rijeka

151150

Projekti RPLP-a

U 2013. godini:

1. Uređenje drenovskih komunjskih šterni na području MO Drenova

2. Zelena vrata znanja, uređenje školskog dvorišta Centra za odgoj i obrazovanje osoba s posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju 2. faza (MO Belveder)

3. Uređenje trim staze u OŠ Gornja Vežica (MO Gornja Vežica)

4. Dvorište po želji djeteta Dječjeg vrtića Vežica, 2. faza (MO Podvežica)

5. Dječji vrtić Veseljko – sigurna igra, 4. faza (MO Pećine)

6. Sretno dijete – pokretač kola sreće, uređenje DV Krijesnica, 2. faza (MO Kantrida)

7. Veliki za malene, uređenje dvorišta Dječjeg vrtića Mirta, 2. faza (MO Kantrida)

8. Oaza sretnog djetinjstva, uređenje Dječjeg vrtića Oblačić, (MO Zamet)

U 2014. godini:

1. Revitalizacija drenovskih komunskih šterni 2. faza (MO Drenova)

2. Zelena zona-uspostava prvih urbanih vrtova u Rijeci (MO Brašćine Pulac)

3. Stari voćnjak ponovo živi – revitalizacije prostora za terapijsko jahanje osoba s posebnim potrebama (MO Orehovica)

4. Osvijetlimo put do Mistraža, 2 faza uređenje šetnice (MO Pehlin)

5. Vrtionica, 3 faza uređenja školskog dvorišta Centra za odgoj i obrazovanje osoba s posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju ( MO Belveder)

6. Vježbamo i jedemo zdravo za zdravlje pravo, uređenje dvorišnog prostora Dječjeg vrtića Drenova (MO Drenova)

7. Oaza sretnog djetinjstva 2. faza, uređenje Dječjeg vrtića Oblačić (MO Zamet)

8. Oaza sretnog djetinjstva - 2. faza uređenje Dječjeg vrtića Galeb (MO Podvežica)

9. Za igru s osmijehom, sigurno igralište po mjeri djeteta, 2 faza uređenje dvorišnog prostora Dječjeg vrtića Potok (MO Potok)

naslov velicina???

U 2015. godini:

1. Uređenje okoliša zgrade granice na Drenovi (MO Drenova)

2. Vježbajmo i jedimo zdravo za zdravlje pravo, 2. faza, (Dječji vrtić Drenova)

3. Nasmiješi se, igra počinje uređenje dvorišnog prostora DV Pehlin (MO Pehlin)

4. Školski trg, uređenje prostora ispred Osnovne škole Nikola tesla (MO Školjić)

5. Veliki za malene 3. faza, uređenje DV Mirta (MO Kantrida)

6. Dvorište po želji djeteta, 3. faza, uređenje dvorišta DV Vežica (MO Podvežica)

7. Za igru s osmijehom 3. faza, uređenje dvorišnog prostora DV Potok (MO Potok)

8. Uređenje terapijsko-rekreativnog prostora u Draškoj dolini, 2. faza (MO Orehovica)

9. Vježbom do zdravlja, uređenje javne površine za građane (MO Podvežica)

U 2016.godini:

1. Kvaliteta djetinjstva utječe na dječji život, Grupa građana Mlaka (Dječji vrtić Mlaka)

2. Moje dvorište - moja odgovornost (Vijeće MO Sveti Nikola)

3. Permakulturni vrt (Grupa građana i Vijeće roditelja OŠ Gornja Vežica)

4. Školski trg - privremeno uređenje Trga Ivana Klobučarića, 2. faza uređenja (Grupa građana, Vijeće roditelja OŠ Nikola Tesla)

5. Oaza sretnog djetinjstva Dječji vrtić Galeb, 3. faza uređenja (Grupa građana Galebići)

153152

Edukativnom proračunskom online igrom Proračun(ajme) Grad Rijeka još od 2011. godine svojim građanima nudi upo-znavanje s godišnjim gradskim proračunom i aktivno sudjelovanje u kreiranju budućeg proračuna. Osim upoznavanja sa stavka-ma aktualnog proračuna, građani mogu birati projekte koje bi željeli realizirati, a koji se ne nalaze u postojećem prora-čunu. Po završetku igre, mogu i sami dopi-sati projekt čiju realizaciju priželjkuju, a koji nisu pronašli među ponuđenima. Statistika biranja ponuđenih projekata i prijedlo-zi novih, koriste se prilikom planiranja proračuna za iduću godinu. Igra je bazira-na na stvarnim brojkama proračuna Grada Rijeke i jedina je te vrste u Hrvatskoj.

Igrici je od 2013. do 2017. pristupilo 74.783 različitih korisnika. Ukupno gledano, gra-đani su najčešće smanjivali proračunsku stavku Javna uprava i mjesni odbori (unu-tar koje se nalaze sredstva za plaće i ma-terijalne troškovi gradske uprave, programe i rad mjesnih odbora, gradskog vijeća i sl.). A najčešće su birali sljedeća 3 projekta za uvrštenje u Proračun:

1. Uvođenje veće naknade za novorođenčad 2. Smanjenje prosječne cijene vrtića za 50% 3. Uvođenje mobilnog stručnog tima za rad s učenicima s teškoćama

Uređenje dječjeg igrališta u Ćićarijskoj ulici

Razvoj civilnog društva

Grad Rijeka godinama kontinuirano potiče razvoj civilnoga društva odnosno suradnju s nevladinim udrugama te drugim oblicima slobodnog udruživanja građana. Suradnja je utemeljena na Povelji o suradnji Grada Ri-jeke i nevladinog, neprofitnog sektora kojoj je glavni cilj pružanje daljnje potpore ne-profitnom sektoru kao nužnoj pretpostavci za demokratizaciju društva i unapređenje civilnog društva postavljanjem okvira su-radnje Grada Rijeke i udruga te definiranje financiranja aktivnosti, projekata i progra-ma udruga. U razdoblju 2013.-2016. godine projekte i programe organizacija civilnog društva Grad Rijeka financirao je iznosom od 77,1 milijun kuna.

Grad Rijeka je za Povelju o suradnji Grada Rijeke i nevladinog, neprofitnog sektora dobio nagradu Zaklade za razvoj civilnog društva kao primjer najbolje prakse surad-nje javnog i neprofitnog sektora.

155154

KOMUNALNI SUSTAV GRADA RIJEKE U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA

TD Poslovni sustavi d.o.o.

Društvo Poslovni sustavi d.o.o. Rijeka je društvo s ograničenom odgovornošću za strateško upravljanje i strateški razvoj, za-jedničke poslove, financije i kontroling te in-ternu reviziju komunalnih i trgovačkih dru-štava kojem je jedini osnivač Grad Rijeka.

Društvo je nastalo reorganizacijom komunalnog društva Autotrolej i trgo-vačkog društva Rijeka promet. Poslovni sustavi su preuzeli potporne funkcije nave-denih društava, koja su pritom zadržala ko-munalnu djelatnost i pravnu osobnost. Re-organizacijom je omogućena veća sinergija unutar cijelog sustava što rezultira poveća-njem prihoda, podizanjem kvalitete usluga te efikasnijim poslovanjem uz niže operativ-ne troškove. Društvo se primarno bavi stra-teškim razvojem i poslovnom podrškom.

Tijekom 2015. godine izdvojene su komer-cijalne djelatnosti i potporne funkcije iz KD Autotrolej i prelazak 50 radnika u Poslovne

Rijeka City Card

Po uzoru na mnoge gradove u Europi i Grad Rijeka je svojim građanima omogućio ko-rištenje gradske kartice – Rijeka City Card (RCC) čime je pojednostavljeno korištenje gradskih usluga, za sada u domeni javnog prijevoza, parkiranja vozila i Gradske knjižni-ce Rijeka, a u skoroj budućnosti i svih osta-lih usluga koje pružaju gradska komunalna i trgovačka društava i ustanova Grada.

RCC poslovni sustav temelji se na jedin-stvenom informacijskom sustavu koji je uspostavljen u podatkovnom centru Grada Rijeke, a u ovom trenutku podupire rad KD Autotrolej (pokazne karte, plaćanje pojedi-načne vožnje, proširena prodajna mreža na 101-nom kiosku te Internet prodaja), druš-tva Rijeka plus d.o.o. (pet parkirališta s na-platnim automatima i prihvat kartice na na-platnim kućicama s operaterima) i Gradske knjižnice Rijeka (plaćanje zakasnina). Pored ovih usluga omogućeno je i plaćanje Rijeka City Card-om na svim prodajnim mjestima koja prihvaćaju beskontaktne kartice Erste Card Club platne sheme.

sustave (strateški razvoj, računovodstvo, financije, pravo, kadrovi, opći poslovi, opera-tivna i javna nabava, upravljanje zalihama), iz postojećeg društva uspostavljeno je gradsko komercijalno društvo Autotrolej plus koje je potom preimenovano u Rijeka plus te je pri-jenosom vlasničkih udjela postalo društvo kćer Poslovnih sustava. Iste je godine zbog izdvajanja komercijalnih djelatnosti i potpor-nih funkcija obavljena transformacija Rijeka prometa iz kojega je u Poslovne sustave (ra-čunovodstvo, financije, pravo, kadrovi, ope-rativna i javna nabava) prešlo 14 radnika.

Tijekom 2016. godine u sve organizacijske cjeline društva prešli su radnici iz KD Energo (11 radnika), KD Kozala (5 radnika) i KD Či-stoća (16 radnika). U Poslovnim sustavima trenutno je zaposleno ukupno 96 radnika.

Od 26.09.2016. godine radnici društva po-stepeno su smještani u prostor u ulici Milu-tina Barača 19.

Planom projekta obuhvatiti će se u nared-nom razdoblju i dodatne usluge već uklju-čenih društava i ustanova (npr. godišnje članarine u Gradskoj knjižnici Rijeka, dnevne i tjedne putne karte u KD Autotrolej, pra-va parkiranja na parkiralištima pod ram-pom kojima upravlja Rijeka plus d.o.o.), a u projekt će se uključiti i Rijeka sport d.o.o. (iskaznice, korištenje sportskih objekata), Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca (godišnje pretplate i pojedinačne ulaznice), Gradsko kazalište lutaka (ulaznice), Muzej grada Rijeke (ulaznice) i Muzej moderne i su-vremene umjetnosti (ulaznice). Povećanjem broja usluga uključenih u RCC shemu stvo-riti će se osnove za razvoj jedinstvenog grad-skog programa vjernosti („loyalty program“) usmjerenog na nagrađivanje građana, stal-nih korisnika gradskih usluga, a u vidu nov-čanih popusta, bonus bodova ili bonus prava.

Pored koristi za građane, korisnike usluga, RCC već sada omogućuje Gradu i uključenim društvima efikasnije upravljanje kvalitetom pružanja javnih usluga svojim korisnicima.

157156

KD Autotrolej d.o.o.

Gradska kartica

Projekt gradske kartice koji obuhvaća usta-nove i društva u vlasništvu i suvlasništvu Grada implementiran je najprije u KD Au-totroleju i od 01.rujna 2014. započeo je s punom produkcijom.

Gradska kartica – Rijeka City Card (RCC) je kartica kojom je omogućeno brže i jed-nostavnije korištenje usluga gradskih ko-munalnih poduzeća i gradskih ustanova u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeka.

KD Autotrolej je zamijenio sve stare mje-sečne, višemjesečne i godišnje pokazne karte s novom Gradskom karticom.

Vrste gradskih kartica

Građani mogu izabrati jednu od četiri vr-ste kartica koje omogućavaju korištenje gradskih usluga, a razlikuju se po platnoj funkcionalnosti:

– Rijeka City Card Torpedo kartica – Diners Club Rijeka City Card prepaid

kartica – Diners Club Rijeka City Card companion

kartica – Diners Club Rijeka City Card kreditna

kartica

Na sve vrste kartica moguće je upisati mje-sečno, višemjesečno ili godišnje pravo na korištenje gradskog prijevoza, dok je uslugu prijevoza na validatoru u autobusu moguće

koristiti jednom od DC RCC kartica ako ko-risnik ima dovoljno financijskih sredstava.

Od listopada 2014. godine omogućen je upis mjesečnog prava putem web stranice www.rijekacitycard.hr

Na sve vrste DC RCC/RCC kartica se može upisati pravo za zonu/e, a ovisno o statusu temeljem kojih pojedina kategorija korisni-ka ostvaruje pravo na prijevoz.

Osobe koje ostvaruju pravo na subvencio-nirani prijevoz temeljem Rješenja pojedi-ne JLS sukladno Odluci o socijalnoj skrbi, mogu pripadati svim navedenim kategorija-ma osim kategoriji zaposlenika.

Turistička karta za odrasle i djecu

U primjeni su dvije vrste turističke karte i to za: odrasle i djecu. Karte vrijede u turistič-kom autobusu i na svim linijama i zonama u vremenu od 24, 48 ili 72 sata od trenutka poništavanja karte u automatu.

Obnova voznog parka

U razdoblju 2013.-2016. Projektom čistijeg transporta nabavljeno je i stavljeno u pro-met 30 gradskih niskopodnih autobusa (16 solo , 4 zglobna i 10 mini busa ) na stlače-ni prirodni plin (pogon SPP) u sklopu plana uvođenja SPP-a u javni gradski prijevoz kao ekološki prihvatljivijeg pogonskog goriva.

DC RCC prepaid kartica DC RCC companion

U istom razdoblju nabavljeno je i 6 solo au-tobusa i 1 mini bus niske emisije štetnih pli-nova norme Euro 5 i 6 za županijski prijevoz putnika.

U 2017. se očekuje isporuka još 10 auto-busa na SPP čime je KD Autotrolej ispunio obvezu nabavke 40 autobusa na pogon SPP prema Akcijskom planu energetski odr-živog razvitka Grada Rijeke u mjerama za smanjenje emisije CO2 iz sektora prometa u Gradu Rijeci.

Istim projektom obavljena je pregradnja 12 autobusa koji za pogonsko gorivo koriste smjesu dizel /UNP( ukapljeni naftni plin) kao i izobrazba vozača za EKO–vožnju ko-jom se očekuje popularizacija eko-vožnji kao jedne od najjeftinijih mjera za provedbu politike energetske učinkovitosti u prometu odnosno smanjenje potrošnje goriva, a time i smanjenje emisije štetnih plinova.

Povećanje udobnosti postojećeg voznog parka

Nastavljena je klimatizacija voznog parka tako da je danas u voznom parku klimatizi-rano ukupno118 autobusa / mini busa odno-sno približno 70 %voznog parka.

Također je nastavljeno opremanje dodatnih autobusa za organizirani prijevoz školske djece ugradnjom sjedala s naslonom i si-gurnosnim pojasom. Ukupno je opremljeno dodatnih 15 autobusa.

Reorganizacija mreže linija

U razdoblju od 2013. do studenoga 2016. godine napravljeno je nekoliko korekcija unutar postojeće mreže lokalnih linija grada Rijeke i to:

– Linije 9 – stanovnici Riječkog istočnog dijela grada (Sušak i Sušačka Draga) od listopada 2014. izravnom su lokalnom linijom povezani sa centrom grada (terminal Delta) te je linija produžena do naselja Baraći koje se nalazi na području Grada Rijeke, a do sada nije bilo povezano linijim javnog prijevoza.

– Noćna linija 103 – od listopada 2015. godine linija 103 u povratku sa Drenove prometuje preko Kozale i Belvedera te je na taj način postala još atraktivnija i povezuje dijelove grada, koji do sada nisu imali noćnu liniju, sa centrom.

– Linija 8 – od listopada 2015. godine linija 8 u polasku iz Kampusa prometuje kroz centar grada te se njome koristi više putnika.

– Linija KBC – u studenom 2015. godine uvedena je nova linija KBC Sušak-KBC Rijeka kako bi se povećala kvaliteta javnog prijevoza te povezala dva udaljena lokaliteta KBC Rijeka na način da minibus prometuje iz kruga KBC Sušak do lokaliteta KBC Rijeka te na taj način dovodi putnike izravno do ordinacija.

– Promjena trase linije 7A – rujan 2016. godine – dovođenje linije javnog prijevoza do novog kampa na Rujevici te pokrivanje dijela grada javnim prijevozom (Rujevica i čvor Hosti – POS-ovi stanovi), zahvaljujući novoj prometnici D427 (nova cesta za Marišćinu).

Reorganizacija KD Autotrolej d.o.o.

Na temelju prijedloga za novi organizacijski model gradskih komunalnih i trgovačkih društva, dana 30.10.2014. godine na 13. Sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke done-sen je Zaključak kojim se prihvaća Prijedlog za osnivanje trgovačkog društva POSLOV-NI SUSTAVI d.o.o za strateško upravljanje i strateški razvoj, zajedničke poslove, financi-je i kontroling te internu reviziju komunalnih i trgovačkih društava

Tako će se Autotrolej u budućnosti baviti samo organizacijom gradskog i prigradskog prijevoza a njegova komercijalna djelatnost grupirana je u zasebno poduzeće specijalizi-rano za obavljanje komercijalne djelatnosti, “Rijeka Plus”. Prelaskom dijela radnika KD Autotrolej u novoosnovana društva Poslov-ni sustavi i Rijeka plus od 01.05.2015. poče-la je implementacija novoosnovane organi-zacije komunalnog sustava.

RCC Torpedo kartica

159158

KD Čistoća d.o.o.

Sanacija odlagališta neopasnog otpada Viševac

Odlagalište neopasnog otpada Viševac na-lazi se desetak kilometara sjeverozapadno od Rijeke, u kraškom području na nadmor-skoj visini od oko 300 metara te je udaljeno svega 4 km zračne linije od morske obale.

Komunalno društvo Čistoća d.o.o. Rijeka upravitelj je odlagališta Viševac od samih početaka njegovog korištenja, odnosno od 1964. godine. Od tada pa do kraja 2011. go-dine, gotovo 50 godina, na Viševac se odla-gao komunalni i neopasni proizvodni otpad s područja tzv. Riječkog prstena (gradovi Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana) i procjena je da je ukupno odloženo nekih 1,9 milijuna m3 otpada.

Nakon zatvaranja, odnosno nakon prestan-ka odlaganja otpada, intezivno se nastavilo s aktivnostima na sanaciji odlagališta. Na-ime, sanacija odlagališta započela je još 1999. godine iako se kao službeni datum početka uzima 21. srpnja 2004. godine

kada je Grad Rijeka, u ime općina i gradova Riječkog prstena, sklopio ugovor o sufinan-ciranju sanacije s Fondom za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost. Kao osnova sanacije izgrađeni su monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke te obodni protupožarni put uz postavljanje zaštitne ograde i uređenje okoliša. Time je stvorena mogućnost uređenog pristupa svakom dijelu tijela odlagališta.

Sanacija odlagališta je provedena na način da je preko cijelog odlagališta napravljena nepropusna prekrivka na koju je nanesen sloj zemlje te je cijela površina uređena i ozelenjena. Izbušena su 52 plinska bu-nara za sigurnu ekstrakciju odlagališnog plina te su izgrađene instalacije koje vode do postrojenja za spaljivanje na dvije plin-ske baklje. Također, izgrađen je sustav za prikupljanje oborinskih voda s kanalicama koje odvode vodu u obodni kanal izgrađen oko cijelog odlagališta s upojnim bunarima za kontrolirano odvođenje u podzemlje. Uz

Sanirano odlagalište neopasnog otpada Viševac

navedeno, izgrađen je i sustav za prikuplja-nje i odvodnju procjednih voda. Voda se u cijelosti crpi na tri crpne stanice, te prenosi u uređaj za pročišćavanje i obradu procjed-nih voda i kondenzata odlagališnog plina te po završenoj obradi ispušta u obodni kanal. Smanjenje količina procjednih voda je po-tvrda dobro izvedene nepropusne prekrivke.

Na odlagalištu Viševac, u skladu s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure-đenja i graditeljstva iz 2000. godine, konti-nuirano se obavlja monitoring zraka, uklju-čujući deponijski plin te procjednih voda, kao i voda na korespodentnim izvorima. Treba istaknuti da su rezultati tipični za odlaga-lišta komunalnog otpada i unutar granica koje nemaju štetan utjecaj na zdravlje lokal-nog stanovništva.

Također, temeljem zbrinute količine plina tijekom 2011. i 2012. godine na prvoj in-staliranoj plinskoj stanici, razmotrena je mogućnost isplativosti energetskog iskori-štavanja, a koja je i dokazana elaboratom ocjene isplativosti izrađenim krajem 2012. godine. Temeljem toga sklopljen je ugovor s tvrtkom Hidroplan d.o.o. iz Zagreba za izradu projektne dokumentacije za postro-jenje za proizvodnju električne energije na saniranom odlagalištu Viševac. Izrađen je i elaborat optimalnog tehničkog rješenja pri-ključenja elektrane na distribucijsku elek-troenergetsku mrežu - Elektrana Viševac 1 1200 kW, kojim su definirane tehničke ka-rakteristike priključenja buduće elektrane na elektroenergetsku mrežu. Ishođena je prethodna elektroenergetska suglasnost HEP ODS d.o.o. - Elektroprimorje Rijeka za definiranje mogućnosti priključenja građe-vine Elektrana Viševac 1 na elektroener-getsku mrežu. Potpisan je predugovor o priključenju između HEP-Operator distribu-cijskog sustava d.o.o. i KD Čistoća d.o.o. KD Čistoća je ishodilo i energetsko odobrenje, dokument Ministarstva gospodarstva te je upisano u registar obnovljivih izvora energi-je i kogeneracije i povlaštenih proizvođača električne energije, a s Hrvatskim operate-rom tržišta energije (HROTE) ugovorit će prodaju proizvedene električne energije po povlaštenoj tarifi i predaju ovlaštenom dis-tributeru električne energije HEP-u.

Projekt sanacije odlagališta neopasnog ot-pada Viševac je završen, obavljeni su teh-nički pregled i primopredaja objekta te je u siječnju 2017. godine dobivena Uporabna dozvola.

Uređaj za pročišćavanje procjednih voda i kondenzata odlagališnog plina je u auto-matskom režimu rada.

Postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina je kom-pletno izgrađeno, sklopljen je ugovor o otkupu električne energije te je izgrađe-no susretno postrojenje. Za postrojenje, koje je trenutno u probnom radu, je u siječ-nju 2017. godine predan zahtjev za tehnič-ki pregled. Postrojenjem za energetsko iskorištavanje odlagališnog plina snage 1,2 MW predviđa se proizvodnja preko 7.000 MWh godišnje. Ovakvim korište-njem odlagališnog plina, koji bi inače bio spaljivan, smanjuju se emisije štetnih plino-va iz fosilnih goriva za ekvivalentnu količinu proizvedene električne energije.

U razdoblju od početka 2013. godine do završetka sanacije odlagališta Viševac u sve pripadajuće aktivnosti uloženo je 31.074.125 kuna s PDV-om od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao s 13.055.466 kuna s PDV-om, dok je vrijednost projekta izvedbe postroje-nja za proizvodnju električne energije iz od-lagališnog plina 12.290.881 kuna s PDV-om.

161160

Izgradnja kazeta za privremeno odlaga-nje neopasnog otpada u sklopu ŽCGO Marišćina - faza 0-1

Projektirani kapacitet građevine za privre-meno skladištenje otpada Faza 0-1 ŽCGO Marišćina na koju se privremeno skladištio neopasan otpad s područja gradova Rijeka, Kastav, Bakar i Kraljevica, te općina Viš-kovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana, po-punjen je do rujna 2015. godine. Stoga se uglavnom sav otpad, prikupljen na području djelovanja KD Čistoća, odvozi i zbrinjava na odlagalištima otpada na području Republi-ke Hrvatske koja raspolažu dostatnim ka-pacitetom za prihvat, a dio otpada predan je za potrebe ispitnog i probnog rada u ŽCGO Marišćina. Od isteka dozvole za zbrinjavanje otpada u rujnu 2015. godine, a sve uzroko-vano kašnjenjem početka rada ŽCGO Mari-šćina, sav otpad se zbrinjava na navedeni način.

Vezano za samu građevinu za privremeno skladištenje otpada Faza 0-1 ŽCGO Marišći-na, započeo je postupak odabira tehnologije sanacije nakon čega slijede projektiranje, ishodovanje potrebnih dozvola te izvođenje radova.

Redovito se provode monitoring aktivnosti što uključuje ispitivanje procjednih voda, is-pitivanje kvalitete korespondentnih izvora u priobalju, te ispitivanje odlagališnog plina.

U razdoblju od početka 2013. godine do danas u dovršetak i održavanje građevine za privremeno skladištenje otpada Faza 0-1 ŽCGO Marišćina uloženo je ukupno 7.082.598 kuna s PDV-om od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao 2.009.984 kune s PDV-om.

Reciklažna dvorišta

Dogradnja i rekonstrukcija Centralnog reciklažnog dvorišta Mihačeva Draga

Radovi na izgradnji Centralnog reciklaž-nog dvorišta Mihačeva Draga započeli su u veljači, a završili u rujnu 2016. godine. U naravi, dobiveno je dvorište koje se sasto-ji od dva platoa i pristupnog puta površine 14.742 m2. Donji plato je asfaltiran i na nje-mu se nalazi 25 spremnika za otpad razli-čite veličine i za svaku vrstu otpada, nad-strešnica za baliranje papira, kartona, pet ambalaže te upravna zgrada reciklažnog dvorišta. Na gornji plato vodi asfaltirani pri-stupni put. Gornji plato nije asfaltiran i služi većim dijelom za smještaj voznog parka za održavanje zelenih površina, dok je drugi dio ispod nadstrešnice predviđen za smje-štaj materijala, alata i strojeva potrebnih za održavanje zelenih površina grada Rijeke.

Vrijednost ove građevine je 3.410.325 kuna s PDV-om, a dogradnja je sufinancirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost u iznosu 2.175.000 kuna s PDV-om.

Centralno reciklažno dvorište Mihačeva Draga

163162

Mobilna reciklažna dvorišta

Grad Rijeka i Komunalno društvo Čistoća kao nadogradnju sustava odvojenog pri-kupljanja otpada uveli su od veljače 2015. godine i dva mobilna reciklažna dvorišta.

Mobilna reciklažna dvorišta su pokretne jedinice koje služe odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina iskoristivih i drugih vrsta otpada iz kućanstva. Mobilna, kao i reciklažna dvorišta i spremnici za od-vojeno prikupljanje otpada, imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu održivog gospo-darenja otpadom.

U Gradu Rijeci se uvode dva tipa mobilnih reciklažnih dvorišta, samostalno (Ecopoint Skip) i s djelatnikom (Cam-RR-2) .

Ukupna vrijednost oba mobilna reciklaž-na dvorišta je 1.422.500 kuna s PDV-om, a financirana su s 40% iznosa sredstvi-ma Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sortirnica

Nakon što je početkom 2015. godine otku-pljeno zemljište vrijednosti 8.800.209 kuna s PDV-om za izgradnju sortirnice u Mihače-voj Dragi, tijekom godine pripremljen je kon-cept tehnologije sortiranja koji se temelji na uspostavljenom sustavu primarne selek-cije, te se izradila radna verzija Projektnog zadatka za projektiranje sortirnice odvojeno prikupljenog vrijednog otpada.

Istaknuta je potreba za multifunkcionalnom tehnologijom sortiranja koja pruža moguć-nost prilagodbe postrojenja vezanog uz eventualne promjene i nadogradnju počet-nog sustava, te su definirani potrebni ele-menti kao i tehničko-tehnološki parametri sortinice.

U 2016. godini izrađen je Idejni projekt po cijeni od 40.000 kuna s PDV-om temeljem kojeg se krenulo u ishodovanje lokacijske dozvole nakon čega će se nastaviti s projek-tiranjem, a zatim i izgradnjom navedenog objekta.

Mobilno reciklažno dvorište s djelatnikom

Spremnici za selekciju otpada

Vezano za aktivnosti na unapređenju odvo-jenog prikupljanja otpada, KD Čistoća je u razdoblju od 2013. do 2016. godine uz punu podršku Grada Rijeke pokrenulo intezivnije uvođenje integriranog sustava primar-ne selekcije. Nabavljeno je ukupno 8.775 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, od čega 2.265 plavih spremnika za papir, 2.345 narančastih spremnika za staklenu ambalažu, 2.665 žutih spremnika za priku-pljanje metalne, višeslojne (tzv. tetrapak) i plastične ambalaže, 900 zelenih spremnika za preostali (miješani komunalni) otpad, te 600 kompostera za biootpad.

Ukupna vrijednost svih nabavljenih spre-mnika je 9.862.000 kuna s PDV-om, a sufinancirana su s 40% iznosa sredstvi-ma Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Također, u 2015. godini nabavljeno je 12 po-lupodzemnih spremnika zapremine 3.000 litara, te pet zapremine 5.000 litara ukupne

vrijednosti 319.499 kuna s PDV-om. Njihove prednosti u odnosu na klasične spremnike su mnogobrojne, a uključuju mogućnost smještaja spremnika veće zapremine na manjoj gradskoj površini čime se doprinosi ljepšem izgledu grada, sprečavanju širenja neugodnih mirisa, boljoj higijeni prostora, sprečavanju raznošenja otpada, pomica-nja i prevrtanja posuda, rjeđe je pražnjenje spremnika čime se postiže ušteda vreme-na, vozila, ljudstva, opreme i energenata tj. višestruko smanjenje emisije onečišćujućih plinova.

Prvi komplet od četiri spremnika ugrađen je na lokaciji preko puta adrese Riva 1. Ugrad-nja ostalih poluukopanih spremnika očeku-je se u prvoj polovici 2017. godine na još tri lokacije u užem centru Rijeke.

Komplet spremnika za odvojeno prikupljanje otpada

165164

Nabava vozila s niskom ili nultom stopom emisije štetnih plinova

Sektor prometa predstavlja najveći pojedi-načni sektor potrošnje energije u kojem se očekuje (i ostvaruje) najbrži rast energetske potražnje. Posljedica najbržeg rasta ener-getske potražnje je povećanje emisije štet-nih tvari zbog čijih se štetnih utjecaja na okoliš pridaje velika pažnja njegovoj zaštiti.

Zaštita okoliša za održivi prometni sustav temeljni je cilj europske prometne politike u skladu s kojom su definirani ciljevi strategi-je prometnoga razvitka Republike Hrvatske. Također je važno istaknuti da je Grad Rijeka supotpisnik europske inicijative Sporazuma gradonačelnika iz 2009. godine koja okuplja europske gradove, a potpisivanjem nave-denog Sporazuma gradovi se obvezuju na smanjenje potrošnje energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, sma-njenje ispuštanja štetnih plinova, izradu i provedbu održivih energetskih akcijskih planova i promicanje energetske učinkovi-tosti. Deklaracija obvezuje gradove na po-stizanje tzv. 3×20 ciljeva do 2020. godine, a što znači smanjenje stakleničkih plinova za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% i povećanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji do 20%.

Vodeći se navedenim ciljevima u postiza-nju učinkovitog gospodarenja energijom, postizanju ciljeva Programa smanjenja ne-gativnog utjecaja prometa na okoliš kao i postizanju ciljeva 3×20 iz Deklaracije, KD Čistoća je pokrenula, između ostalog, ak-tivnosti usmjerene na nabavu dvaju kamio-na za odvoz otpada s pogonom na stlačeni prirodni plin kao i nabavu električnih vozi-la-portera za odvojeno prikupljanje otpada te električnih trokolica namijenjenih za odr-žavanje čistoće grada.

Kamioni na stlačeni prirodni plin

Od vozila na stlačeni prirodni plin, od 2014. godine u svakodnevnoj je funkciji manje teretno vozilo - kamion marke Iveco, čiji motor zadovoljava Euro 6 standard, ima na-dogradnju zapremine 7m3, te je pogodno za uske ulice, a namijenjeno prikupljanju odvo-jenih vrsta otpada.

Nabavljeno je i veće vozilo marke Iveco, čiji motor zadovoljava Euro 6 standard, tako-đer koristi stlačeni prirodni plin kao gorivo,

Teretno dvokomorno vozilo na stlačeni prirodni plin

a nadogradnja se sastoji od dviju komora za prikupljanje različitih frakcija otpada, te je stoga namijenjen za odvojeno prikupljanje otpada. Ukupna zapremina nadogradnje je 30m3.

Oba su vozila ukupne vrijednosti 3.295.750 kuna s PDV-om sufinancirana s 40% troška sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost.

Također je u 2015. godini kupljeno vozilo na stlačeni prirodni plin marke Iveco s dvostru-kom kabinom i nadogradnjom za potrebe održavanja zelenih površina u gradu Rijeci, vrijednosti 248.000 kuna s PDV-om.

Očekivana smanjenja emisija štetnih pli-nova iznosi približno 10-11 tona godišnje po vozilu te je time njihova nabava važan iskorak u prilagođavanju voznog parka KD Čistoća dogovorenim ciljevima smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš.

Stlačeni prirodni plin je gorivo koje se ko-risti za pogon motornih vozila, a nudi naj-bolji kompromis između ekoloških karak-teristika, dostupnosti energetskih resursa i tehnološkog razvoja. Emisije ispušnih pli-nova su manje u odnosu na ostala goriva, ovaj je energent ekološki puno prihvatljiviji i jamči znatno čišće izgaranje, te se njegove prednosti kod vozila očituju u nižim troško-vima održavanja, duljem životnom vijeku motora i značajnim uštedama u cijeni gori-va u odnosu na dizelsko gorivo ili motorni benzin. Ekološka osviještenost uz smanje-nje troškova eksploatacije pri većem broju

prijeđenih kilometara u odnosu na vozila s konvencionalnim gorivom jedan je od glav-nih motiva našeg komunalnog poduzeća pri uvođenju vozila na stlačeni prirodni plin u vozni park.

Električna vozila

Jedna od aktivnosti koje poduzima KD Či-stoća, a koje trebaju rezultirati i znatno većom zaštitom okoliša i energetskom učinkovitošću i istovremeno unapređenjem integralnog sustava primarne selekcije, je nabava novih električnih vozila.

KD Čistoća je već tijekom 2014. nabavila i uvela u funkciju prvo višenamjensko elek-trično komunalno vozilo vrijednosti 249.018 kuna s PDV-om uz 40%-tnu potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Radi se o vozilu tipa Mega na električni po-gon koje koristi energiju pohranjenu u aku-mulatoru. Električno vozilo ima niz pred-nosti u odnosu na konvencionalna vozila s unutarnjim izgaranjem, koje prvenstveno uključuju značajno smanjenje onečišćenja zraka u gradovima, jer tijekom rada ne is-puštaju onečišćenja iz svojih izvora energije.

Navedeno vozilo na električni pogon iz seri-je je Multitruck Kipera. Ima najveću kabinu u klasi što omogućava udoban smještaj vo-zača i putnika te je pogodno za rad u grad-skim uvjetima (ugrađeni je kavez zapremi-ne 2,3 m3 ).

Električno vozilo

167166

Ovo prvo vozilo namijenjeno je prikupljanju papira i kartonske ambalaže, te će pomoći u povećanju prikupljenih količina ove vrste otpada.

Krajem svibnja 2015. u suradnji s tvrtkom Tetra Pak dobiveno je na upotrebu još jedno električno vozilo iste vrste Mega Multitruck Kipera, namijenjeno prikupljanju upravo te-tra ambalaže. Time KD Čistoća raspolaže s dvama ovakvim električnim vozilima (tzv. porterima) čija je nabava sukladna s cilje-vima postavljenim u Akcijskom planu ener-getski održivoga razvitka Grada Rijeke.

Električne trokolice

Uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 40% iznosa na-bavljeno je pet električnih bicikala - rad-nih trokolica za obavljanje komunalnih dje-latnosti ukupne vrijednosti 109.625 kuna s PDV-om. Električne trokolice ispunjavaju stroge sigurnosne kriterije te povećavaju efikasnost rada komunalnih službi i omo-gućavaju njihovo djelovanje na udaljenim ili brdovitim lokacijama, prvenstveno zbog svoje konstrukcije i tehničkih karakteristika ugrađenog elektromotora. Za radnu troko-licu nije potrebna dozvola ili registracija, a

također ima niske troškove održavanja obzi-rom na predviđeni 10-godišnji vijek trajanja guma, koje u normalnom režimu rada nije moguće probušiti ili oštetiti.

Također, prednost korištenja trokolica na električni pogon u odnosu na korištenje kamiona je i u tome što puno lakše prolaze dijelovima grada s uskim ulicama. Uvođe-njem električne trokolice u svoj vozni park KD Čistoća je postigla znatne uštede, sma-njujući i financijski izdatak vezan uz godišnju nabavku energenata, te koristeći ekološki prihvatljive energente smanjila emisiju CO2 u okoliš kao primarnog zadatka ove mjere s ciljem zaštite okoliša.

Ostala oprema

Za potrebe kvalitetnijeg i efikasnijeg ure-đenja zelenih površina grada Rijeke, 2016. godine nabavljen je stroj koji je ujedno ko-silica-gusjeničar proizvođača Energreen model Robeco vrijednosti 249.750 kuna s PDV-om.

Značajka navedenog stroja je prilagođenost za rad na kosinama koje su prirodno relje-fno obilježje grada Rijeke.

Električna trokolica

Edukacija

U skladu s novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, KD Čistoća je u su-radnji s jedinicama lokalne samouprave u kojima gospodari otpadom pokrenula cijeli niz aktivnosti kako bi pravovremeno i točno informirala građane o uvođenju sustava od-vojenog prikupljanja otpada.

Intenziviranje aktivnosti započelo je 2013. godine pred samo uvođenje integriranog sustava odvojenog prikupljanja otpada di-zajnom Otpadnika, fikcionalnih likova koji vizualno jasno, nedvosmisleno i dopadlji-vo trebaju korisnicima olakšati korištenje spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Tipizirano označavanje spremnika vizualno uočljivim, dizajniranim naljepnicama pro-vedeno je za četiri vrste frakcija koje KD Čistoća odvojeno prikuplja: za staklo, me-tal-plastiku-tetra ambalažu i za papir koje su postavljene od samoga kraja 2013. te ti-jekom 2014. i 2015. godine (na ukupno više od 7500 spremnika za odvojeno prikuplja-nje otpada) te dodatno, aplikacija posebnog, srodnog vizualnog identiteta za preostali miješani komunalni otpad (na još dodatnih 7.000 spremnika).

Početkom 2014. godine svim je građanima poslana i edukativno-informativna brošura naslova Otpadnici na ulicama na 12 stra-nica što je ujedno i zajednički naziv edu-kativno-informativnih aktivnosti. Letak je odaslan na 85.000 adresa na cjelokupnom području djelovanja KD Čistoće zajedno s računima. Isto je ponovljeno i početkom 2015. godine.

Tijekom 2014. i 2015. postavljani su plakati s Otpadnicima na ulicama na više od 1.000 adresa višestambenih zgrada kako bi se građani bolje upoznali sa samim sustavom.

Od početka 2014. godine sustavno se odr-žavaju edukativno-informativna predavanja na području djelovanja KD Čistoća za pola-znike osnovnih škola i dječjih vrtića, bilo u organizaciji samih škola, bilo u organizaciji KD Čistoća ili jedinica lokalne samouprave te drugih zainteresiranih tijela (suradnja s Policijskom upravom Primorsko-goran-skom, Centrom za prevenciju kriminaliteta, školskim vlastima i drugim partnerima).

Edukativno-informativni letci

169168

Krajem 2014. godine je svim učenicima osnovnih škola na području djelovanja KD Čistoća dodijeljen i mali stolni kalendar s rasporedom sati te grafičkim prikazom Ot-padnika na ulicama. Radi se o 12.400 pri-mjeraka spomenutog kalendara.

Tijekom 2014. godine snimljena su i tri krat-ka filma u suradnji s portalom Moja Rijeka na kojima je vizualno jasno s edukativno-in-formativnim tekstom opisan put otpada, način prikupljanja te obrada prikupljene sirovine. Filmovi su dostupni na besplat-nim internetskim kanalima, našim mrežnim stranicama te na lokalnoj televiziji.

Istovremeno je održano približno stotinjak info-točaka na kojima su na vizualno uočlji-vom štandu naše suradnice na frekventnim mjestima dostavile zainteresiranim građa-nima točne informacije o sustavu odvoje-nog prikupljanja otpada.

Osim toga, vezano uz svaki novitet održa-vaju se prezentacije te je do sada predstav-ljeno vozilo na električni pogon KD Čistoća za prikupljanje papira, zatim mobilna reci-klažna dvorišta te nekoliko kratkih priloga na nacionalnim i lokalnim TV i radijskim programima u vezi ovih noviteta.

Tijekom 2014. godine održano je više dese-taka javnih medijskih istupa u kojima je isti-cano uvođenje sustava, ali i druge aktivnosti KD Čistoća kojima se nastoji informirati gra-đanstvo, a od kojih su pojedine bile i popraće-ne na najgledanijim emisijama javnih medija.

U skladu sa zahtjevima za što kvalitetnijim edukativno-informativnim akcijama, uslije-dio je cijeli niz aktivnosti od samog početka 2015. godine:

– održano je približno stotinjak info-točaka na kojima su na vizualno uočljivom štandu naše suradnice na frekventnim mjestima na području djelovanja KD Čistoća dostavile zainteresiranim građanima točne informacije o sustavu odvojenog prikupljanja otpada,

– letak s opisom mobilnih reciklažnih dvorišta kao nadogradnje sustava odvojenog prikupljanja otpada s terminima i lokalitetima nnjihovog zadržavanja, poslan je na 64.000 adresa na području Grada Rijeke na kojem djeluju mobilna reciklažna dvorišta. Objava o lokalitetima i terminima o njima prisutna je na našim mrežnim stranicama, stranicama Grada Rijeke te na lokalnoj televiziji,

Edukativna slagalica za djecu

– postava billboarda i citylight plakata na 85 frekventnih lokacija tijekom studenog i prosinca 2015. godine,

– edukativno-informativni oglasi u dnevnim novinama (više objava tijekom 2015.),

– emitiranje edukativno-informativnih poruka putem lokalnih radio postaja (na tri riječke radio postaje tijekom studenog i prosinca 2015. najmanje 3 objave dnevno),

– emitiranje edukativno-informativnih poruka lokalnih TV postaja (objava edukativnih spotova godinu dana tijekom 2015. na Kanalu Ri),

– edukativna slikovnica (10.000 primjera-ka u suradnji s Dječjim vrtićem Rijeka),

– edukativna bojanka (4000 primjeraka), – edukativna slagalica (2000 primjeraka), – knjiga o postupanju s otpadom (85.000

primjeraka za sve korisnike na području djelovanja KD Čistoća),

– brošura o reciklažnim dvorištima (65.000 primjeraka za sve korisnike na području Grada Rijeke),

– posebna web stranica (www.otpadnici.eu) uz stalne postave novih sadržaja na stranici www.cistoca-ri.hr,

– edukativne majice u prigodnoj ambalaži (1500 majica u specijalnoj ambalaži),

– specijalni kartonski totemi s jasno vidljivi vizualnim identitetom Otpadnika na ulicama i Ja odvajam,

– sustavno slanje letaka uz račune na 85.000 adresa korisnika pet puta tijekom 2015. godine (veljača, travanj, dva puta kolovoz, prosinac), u kojima su, osim najvažnijih pitanja i odgovora, dane i praktične informacije o pozicijama mobilnih reciklažnih dvorišta, kontakt telefonima i info mailovima,

– redizajn poleđine računa koji svaki mjesec stižu na adrese korisnika KD Čistoća s osnovnim informacijama o odvojenom prikupljanju otpada i

– plakati s Otpadnicima na ulicama na više od 1000 adresa višestambenih zgrada kako bi se građani bolje upoznali sa samim sustavom.

Tijekom cijele 2015. sustavno se održava-ju edukativno-informativna predavanja na području djelovanja KD Čistoća za pola-znike osnovnih škola i dječjih vrtića, bilo u organizaciji samih škola, bilo u organizaciji KD Čistoća ili jedinica lokalne samouprave te drugih zainteresiranih tijela (suradnja s Policijskom upravom Primorsko-goran-skom, centrom za prevenciju kriminaliteta, školskim vlastima itd.). Do sada je ovim

edukacijama obuhvaćeno više tisuća uče-nika – polaznika osnovnih škola i dječjih vrtića s interaktivnim predavanjima koja se sustavno održavaju i nadalje.

Tijekom 2015. godine održano je više javnih predstavljanja kao i predstavljanja za medi-je vezanih uz novitete te su do sada prezen-tirana: vozila na električni pogon KD Čisto-ća za prikupljanje papira i tetra ambalaže, vozila s pogonom na stlačeni prirodni plin, mobilna reciklažna dvorišta, cvjetne gredi-ce uređene na poseban način uz niz kratkih priloga na nacionalnim i lokalnim TV i radij-skim programima, prezentacija slikovnice. Sve navedeno je tijekom 2015. godine bilo sedam puta prikazano i na najgledanijim emisijama Hrvatske televizije poput Dobro jutro, Hrvatska te popraćeno u Novom listu.

Tijekom 2016. godine nastavljeno je s emi-tiranjem edukativno-informativnih radijskih spotova na lokalnim radijskim postajama tijekom tri mjeseca te od siječnja do kraja veljače emitiranje edukativno-informativnih spotova na Kanalu Ri. Uz navedeno, intenzi-virane su edukaktivno-informativna preda-vanja s polaznicima predškolskih ustanova te osnovnih i srednjih škola na području djelovanja KD Čistoća kojima je obuhvaće-no tijekom godine 40 institucija s ukupno više od 4.000 polaznika kojima su dodije-ljeni i prigodni pokloni – bojanke, slikovnice, slagalice te majice s logom Ja odvajam. Uz navedeno, građanima je tijekom 2016. dva puta poslan edukativno-informativni letak o lokalitetima mobilnih reciklažnih dvorišta.

Od početka 2016. godine u suradnji s dru-gim institucijama i samostalno se provodi cijeli niz aktivnosti, prezentacija, javnih do-gađaja i predstavljanja noviteta, a od kojih navodimo:

– predstavljanje edukativne slagalice namijenjene osnovnoškolcima,

– predstavljanje Vodiča za odvajanje otpada u reciklažnom dvorištu,

– Reciklaža nije gnjavaža, svaki balkon zelenilu je sklon, akcija kojom se na Korzu mijenjalo tetra ambalažu za sadnice,

– Poseban prilog u Novom listu o sustavu odvojenog prikupljanja otpada, te hijerarhiji gospodarenja otpadom,

– Energetski tjedan u Rijeci na kojem smo predstavili vozila sa nultom ili smanjenom emisijom CO2,

– Najava uređenja Multisenzoričkog vrta Doma učenika Podmurvice u lipnju,

171170

– Predstavljanje poluukopanih spremnika na Rivi,

– Jednu knjigu odvoji, mirisni mažuran uzgoji, akcija kojom se ističe reuse komponenta tj. ponovna uporaba, ovaj put knjiga za koje su građani dobivali tzv. mirisnu razglednicu odnosno bookmarker sa sjemenkama mažurana,

– Predstavljanje novoizgrađenog Centralnog reciklažnog dvorišta,

– Donesi otpad, plati upad, akcija u kojoj su građani za ispravno odvojeni otpad nagrađeni ulaznicom za neku od prigodnih kazališnih predstava.

Svaka je od navedenih aktivnosti bila popra-ćena u svim važnijim medijima, uz izuzetan odaziv građana. Navodimo da su aktivnosti popraćene šest puta u emisiji Dobro jutro, Hrvatska, više puta u svim lokalnim elek-troničkim medijima te naravno, u svim važ-nijim tiskanim medijima u Rijeci.

U razdoblju od početka 2013. godine do da-nas za edukativno-informativne aktivnosti utrošeno je ukupno 1.596.348 kuna s PDV-om od čega je Fond za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost sufinancirao 393.576 kuna s PDV-om.

Nekretnine u Ulici Milutina Barača

KD Čistoća sudjelovao je 10. rujna 2015. godine zajedno s Gradom Rijeka i KD Vodo-vod i kanalizacija na usmenoj javnoj dražbi za prodaju nekretnina Teri-Crotek tehničko zaštitni radovi d.o.o. u stečaju. Navedene nekretnine imaju izravan pristup iz ulice Mi-lutina Barača, a sastoje se od više objekata: upravne zgrade (hotel), zgrade bivše ambu-lante i nekoliko hala nekadašnje tvornice Torpedo.

Slijedom navedenoga uz ulaganje vrijedno-sti 9.843.750 kuna s PDV-om, KD Čistoća postalo je suvlasnikom nekretnina koje u naravi predstavljaju vrijedan prostor koji se uklapa u dugoročne razvojne planove kako KD Čistoća tako i Grada Rijeke. Riječ je o lokaciji koja će omogućiti objedinjava-nje čitavoga niza sadržaja komunalno-ser-visnih djelatnosti, koje se obavljaju putem gradskih komunalnih društava. Radi se o uredskom, skladišnom, radioničkom te otvorenom prostoru, a u kojem bi se stvo-rili uvjeti za smještaj različitih skladišnih i radioničkih sadržaja gradskih ustanova i ko-munalnih društava, slijedom čega se kupnja navedenih nekretnina ocjenjuje ekonomski i poslovno opravdanom.

Jumbo plakati za billboard i citylight

Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina

Radovi na Županijskom centru za gospoda-renje otpadom (ŽCGO) Marišćina okončani su u 2016. godini. Probni rad uspješno je završen, a manji nedostaci koji su ustanov-ljeni tijekom probnog rada još se trebaju otkloniti. Između Fonda za zaštitu okoliša i izvođača radova obavljena je primopredaja. Nakon ishodovanja privremene uporabne dozvola ŽCGO Marišćina je dobio dozvolu za gospodarenje otpadom. Po potvrđivanju pravomoćnosti te dozvole ŽCGO Marišćina počet će s radom, uz prethodnu primopre-daju objekta između Fonda i Eco Plus-a kao tvrtke koja će gospodariti Centrom, i isho-dovanje trajnih uporabnih dozvola.

Sa puštanjem u pogon ŽCGO Marišćina rješava se problem gospodarenja otpadom u cijeloj županiji za nekoliko generacija, te smanjuju količine odloženog otpada na naj-manju moguću mjeru, uz potpuno osigura-nje tla, podzemnih voda i zraka i uz primjenu visokih standarda zaštite okoliša.

Ukupna vrijednost ugovora za radove, koji uključuje izgradnju postrojenja za meha-ničko-biološku obradu otpada (MBO postro-jenje) iznosi približno 30 milijuna eura. Dio za MBO postrojenje u iznosu od 14 milijuna eura financira se kroz IPA program uz kre-ditno zaduženje Eko plusa. Osnivači Eko plusa sa svojim udjelima su:

Osnivači su osigurali sufinanciranje 20% dijela izgradnje ŽCGO Marišćina bez MBO postrojenja, a u iznosu od 16 milijuna eura: Primorsko goranska županija i Grad Rijeka svaki po 10%, kroz razdoblje 2012-2016 godine korištenjem kredita Ministarstva financija iz sredstava EIB-a, dok se 80% investicije sufinancira zajedničkim sredstvi-ma IPA fonda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Lokalno sufinanci-ranje 20% (PGŽ i Grad Rijeka svaki po 10%) po ugovorima za nadzor, tehničku pomoć i nabavku opreme također je osigurano iz odobrenog kredita čije će se korištenje u potpunosti realizirati u 2017. godini tijekom koje počinje i otplata kredita.

Planirano je da od travnja 2017. godine Eko plus počne ostvarivati prihode iz djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada te samostalno pokrivati rashode poslovanja.

Grad Rijeka zaključio je s Ministarstvom financija Ugovor o zajmu za sufinanciranje projekta EU IPA ISPA 2007-2011 na iznos od 2.290.149,63 eura.

U razdoblju 2013. -2016. Grad Rijeka je su-djelovao u sufinanciranju izgradnje Županij-skog centra za gospodarenje otpadom Ma-rišćina s ukupno 20.574.400 kuna.

48,72%

41,10%

8,00%

Primorsko-goranska županija

Grad Rijeka

Općina Viškovo KD Čistoća

2,18%

173172

TD Energo d.o.o.

Plin

2013.

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Rijeke (Drenova, Pehlin, Gornji Zamet, Srdoči) u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture

– Izgradnja i puštanje u pogon punionice stlačenog prirodnog plina u Energovoj plinari u Rijeci (M.Barača 48)

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Kastva i Općine Matulji u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture (VIK Rijeka, Komunalac Opatija)

– Izgradnja manjih ogranaka na području Poslovne zone Kukuljanovo

Vrijednost investicija: Punionica SPP 8.650.818 kuna

Područje koncesije Grada Rijeke 1.957.639 kuna

Priobalje i otok Krk 2.378.464 kuna

2014.

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Rijeke ( Drenova , Pehlin, Gornji Zamet, Srdoči) u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture (VIK Rijeka)

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Općine Matulji u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture (Liburnijske vode Opatija)

– Izgradnja manjih ogranaka na području Općine Viškovo

– Rekonstrukcija ST plinovoda u sklopu rekonstrukcije državne ceste D427 na području Općine Viškovo

Vrijednost investicija:



Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina

175174

2015.

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Rijeke (Srdoči) u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture (VIK Rijeka) te spajanje nogometnog kampa Rujevica na distribucijsku mrežu

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Kastva u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture

– Ugovaranje izrade dokumentacije za izgradnju ST plinovoda za spajanje farmaceutske tvrtke Jadran Galenski Laboratorij d.d. na lokaciji Svilno 2 na prirodni plin





Priobalje i otok Krk 308.660 kuna

2016.

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Rijeke (Srdoči, Martinkovac) u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture (VIK Rijeka)

– Izgradnja distribucijske plinske mreže na području Grada Kastva u sklopu izgradnje zajedničke infrastrukture

– Izrada dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za izgradnju ST plinovoda za spajanje farmaceutske tvrtke Jadran Galenski Laboratorij d.d. na lokaciji Svilno 2 na prirodni plin



– Rekonstrukcija ST plinovoda u sklopu rekonstrukcije državne ceste D523 na području Grada Kraljevice, nadvožnjak Šmrika

– Rekonstrukcija ST plinovoda u sklopu rekonstrukcije i izgradnje vodovoda i kanalizacije na području Općine Kostrena, Glavani – Mažeri


Područje koncesije Grada Rijeke 650.365 kuna


U prvoj polovici 2017.godine planira se isho-đenje građevinske dozvole i početak radova na izgradnji ST plinovoda Čavle – Svilno za potrebe tvrtke JGL d.d. Rijeka, nastavak

Plinofikacija Rijeke i okolice u razdoblju 2013.-2016.

2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno (m)

Grad Rijeka 3.941 1.466 1.673 1.100 8.180Općina Viškovo 207 156 456 519 1.338Grad Kastav 3.462 0 131 200 3.793Općina Matulji 7.961 2.061 0 10 10.032Grad Bakar 146 8 29 8 191Općina Klana 0 0 0 0 0Općina Jelenje 0 0 0 0 0Grad Opatija 891 0 0 0 891Općina Kostrena 262 52 35 8 357Općina Čavle 206 380 30 8 624Grad Kraljevica 4 0 2 0 6Grad Crikvenica 0 0 0 80 80Ukupno (m) 17.080 4.123 2.356 1.933 25.492

Napomena: Za prvih šest mjeseci 2017. planira se izgraditi oko 1000 m plinovoda na području Grada Rijeke i okolice.

radova plinofikaciji područja Martinkovac i Srdoči te početak radova na izgradnji plino-voda na području Drenova-Bok (izgradnja A ceste).

177176

Toplinski sektor

2014

Odjel distribucije TE

– Završena i puštena u rad rashladna stanica HNK Ivan Zajc

– Dobavljena i ugrađena nova modularna plinska kotlovnica na Cvetkovom trgu

Odjel opskrbe TE

– provedena treća faza natječaja za ugradnju razdjelnika troškova isporučene toplinske energije i termostatskih ventila i to kako slijedi:

Vrijednost ukupno prihvaćenih ponuda: 4.177.007 kuna

Udio grada Rijeke(16,66%): 695.889 kuna

Udio FOND-a (31,67%): 1.322.858 kuna

Razlika koju su financirali korisnici: 2.158.259 kuna

2015


– Zamijenjena je kompletna toplovodna mreža na toplani Vojak. Umjesto dosadašnjih cijevi u energetskim kanalima, ugrađene su visokoučinkovite tzv. predizolirane cijevi, sa ugrađenim sistemom za detekciju propuštanja (vrijednost radova cca. 750.000 eura). Radovi su izvedeni na način da niti jedan objekt nije bio bez pripreme tople vode , jer se za vrijeme rada koristilo mobilne toplinske podstanice.

– Izrađeni projekti zamjene starih toplinskih podstanica novim – modularnim

– Umjereno 100 kalorimetara

Odjel opskrbe TE

– Nakon ugradnje razdjelnika troškova putem sve tri faze natječaja koje su provedene, velika većina stambenih zgrada je nadograđivala svoje sustave te su se u stanove koji nisu ugradili opremu tijekom natječaja, ugrađivali razdjelnici i termostatski ventili naknadno (2014 →). Slijedom navedenog, situacija danas je sljedeća :

– broj stanova i poslovnih prostora sa ugrađenim razdjelnicima troškova je – 7.465

– broj stanova koji su već imali ugrađenu neku vrstu mjernih uređaja i prije ugradnje razdjelnika (ekonokali, zasebna mjerila toplinske energije) – 1.013

Zaključno, ukupan broj korisnika koji imaju ugrađenu neku vrst individualnog mjernog uređaja je 8.478 korisnika. Od ukupnog bro-ja 9.841 korisnika, njih 1.363 nemaju ugra-đene nikakve uređaje za mjerenje.

2016


– Izrađena betonska platforma za postavu mobilnog rashladnog uređaja i mobilne parne kotlovnice za potrebe studentskih sportskih igara

– Mobilni uređaji postavljeni i spojeni te pušteni u rad (samo rashladna stanica)

– vrijednost radova 300.000 kuna

– Raspisan ponovni natječaj za zamjenu toplovoda na lokacijama Škurinje, PO48, Srdoči, Kozala, Podmurvice( Dosadašnji sistem grijanja – cijevi u izolaciji od ljepenke i kamene vune, mijenja se predizoliranim i to tzv „twin pipe“ sistemom , koji ima manje toplinske gubitke od tzv. „single pipe“ sistema)

– Izvršena je kompletna rekonstrukcija sistema za hlađenje i zagrijavanje u poslovnim prostorima PORIN (vrijednost radova 350.000 kuna)

Odjel opskrbe TE

– Uvođenje novih softverskih rješenja „EN-GATE“ za integraciju obračuna potrošnje toplinske energije u „FAROS“

Tijekom 2017. planiran je nastavak aktiv-nosti na zamjeni toplovoda te zamjena sta-rih podstanica na toplani Vojak novim, tzv. Modularnim, a sve navedeno putem kredita EBRD-a. Također, vezano uz toplinarstvo, planiran je završetak sustava SCADA u toplani Gornja Vežica, toplani Kozala, to-plani Škurinje i toplani Podmurvice. U iste toplane planirano je i uvođenje daljinskog nadzora s upravljanjem te prelazak na 24-satni rad toplana uz niže temperaturne parametre koji omogućuju zakonsku pret-postavku za rad kotlovnica uz povremeni nadzor. Uz navedeno, planira se i uvođenje 24-tnog rada u toplani Vojak uz stalni nad-zor kotlovničara.

179178

Javna rasvjeta

2013.

1. Rekonstrukcija javne rasvjete u rukohvatu mosta na Titovom trgu

VRIJEDNOST INVESTICIJE: 239.000 kuna

BROJ SVJETILJKI: 109

INSTALIRANA SNAGA PRIJE ZAMJENE: 16350 W

INSTALIRANA SNAGA NAKON ZAMJENE: 739,5 W

UŠTEDA NA INSTALIRANOJ SNAZI: 15610,5 W

U okviru ove rekonstrukcije zamijenilo se 109 starih neučinkovitih i neekoloških svjetiljki sa linearnim halogenim izvori-ma svjetlosti sa 85 novih ekoloških se-gmenata sa LED izvorima svjetlosti.

Rekonstrukcija je financirana sredstvima iz proračuna Grada Rijeke.

2014.

1. Zamjena svjetiljki u okviru projekta ‘’Energetski učinkovita javna rasvjeta“ – II faza

VRIJEDNOST INVESTICIJE: 1.081.250 kuna

BROJ SVJETILJKI: 151

INSTALIRANA SNAGA PRIJE ZAMJENE: 47437,5 W

INSTALIRANA SNAGA NAKON ZAMJENE: 19209 W

UŠTEDA NA INSTALIRANOJ SNAZI: 28228,5 W

Kroz projekt su se u izabranim ulicama u istočnom dijelu grada Rijeke zamijenile stare i dotrajale neekološke svjetiljke s najmodernijim tipom LED svjetiljki i to: 126 LED svjetiljki tipa LSL 90, nazivne snage 134W s dvostupanjskom regula-cijom te 25 LED svjetiljki tipa LSL 60, nazivne snage 93W. Svjetiljke na raskri-žjima, kao i svjetiljke snage 93W se ne reguliraju. Nove svjetiljke su u potpuno zasjenjenoj izvedbi i posjeduju kvalitetnu optiku. Također, svjetiljke zadovoljavaju sve potrebne ekološke standarde kao što su: minimalno rasipanje svjetlosti na područja koja ne želimo osvijetliti, viso-ka energetska učinkovitost te pozitivan utjecaj na smanjenje potrošnje energije i emisiju stakleničkih plinova.

Projekt je financiran dijelom sredstvima iz proračuna Grada Rijeke (60%), a dije-lom sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

2016.

1. Rekonstrukcija javne rasvjete u Ulici Antuna Mihanovića


BROJ SVJETILJKI: 22



UŠTEDA NA INSTALIRANOJ SNAZI: 5112 W

U okviru ove rekonstrukcije zamijenjene su 22 stare neučinkovite i neekološke svjetiljke s najmodernijim tipom LED svjetiljki tipa IRIDIUM, nazivne snage 83W.

Rekonstrukcija je financirana sredstvima iz proračuna Grada Rijeke.

2. Rekonstrukcija javne rasvjete u Baštijanovoj ulici


BROJ SVJETILJKI: 34



UŠTEDA NA INSTALIRANOJ SNAZI: 9678 W

U okviru ove rekonstrukcije zamijenjene su 34 stare neučinkovite i neekološke svjetiljke s najmodernijim tipom LED svjetiljki tipa IRIDIUM, nazivne snage 83W.

Bitno je istaknuti projekt rekonstrukcije postojeće i izgradnja nove javne rasvjete šetnice na obalnom putu na Kostabeli, a što je planirano za 2017. godinu. Pro-jektom je obuhvaćena izgradnja javne rasvjete na šetnici na potezu od istoč-nog kraja šetnice kod k.br. Opatijska 13 do zapadnog kraja šetnice na stubištu prema Opatijskoj ulici nasuprot k.br. 24. Također, bolje će se osvijetliti i pristupni putovi s Opatijske ulice.

Iznosi u kunama

ENERGO d.o.o. 2013 2014 2015 2016Ukupno po

SEKTORU

Sektor PLIN 12.986.923 5.484.900 2.111.732 1.859.728 22.443.283Sektor Toplinska energija - - 5.662.500 650.000 6.312.500

Sektor Javna rasvjeta 239.000 1.081.250 - 500.000 1.820.250

UKUPNO po godini 13.225.923 6.566.150 7.774.232 3.009.728 30.576.033

181180

KD Kozala d.o.o.

KD Kozala zapošljava 117 radnika, a organi-zirano je u četiri organizacijske cjeline: Služ-bu za pogrebne i grobarske poslove, Službu za održavanje zelenih površina i opreme na grobljima, Službu za klesarske i prateće poslove i Službu zajedničkih poslova. Svoju djelatnost KD Kozala obavlja na grobljima Kozala, Trsat, Centralno gradsko groblje Drenova, Donja Drenova, Gornja Drenova, Zamet, Draga i Sveti Kuzam. Sveukupna površina osam groblja pod upravom KD Ko-zala je 575.987m².

– Izgradnja novih ukopnih mjesta na grobnim poljima - U razdoblju od 2013. do 30.10.2016. godine izgrađeno je 1.017 ukopnih grobnih mjesta, od čega 792 na Centralnom gradskom groblju Drenova (CGG Drenova) i 279 na groblju Kozala.

– U Aleji branitelja iz Domovinskog rata na CGG Drenova u razdoblju od 2013. do 31.12.2016. godine izgrađena su dva i pol reda temelja za grobna mjesta u vrijednosti od 275.000 kuna, a što je financiralo KD Kozala.

– Izgradnja nastavka Centralne Aleje prema grobnim poljima G-9 i G-10 na CGG Drenova, u dužini od 255 m, utrošeno je 1.556.250 kuna.

– Zaštita i očuvanje kulturnih dobara na grobljima - iz proračunskih sredstava Grada Rijeke na ime zaštite kulturnih dobara groblja Kozala i Trsat izdvojeno je 295.000 kuna.

– Za grobna mjesta unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina groblja Kozala i Trsat omogućeno je sufinanciranje projekata sanacije

temeljem novog Pravilnika o korištenju sredstava spomeničke rente za provođenje Programa sanacije i obnove grobnih mjesta koje je donio Grad Rijeka. Tijekom 2016. godine raspisan je Javni poziv, a po utvrđivanju Liste prioriteta u 2017. godini započet će realizacija programa.

– Za održavanje groblja – za investicijsko i tekuće održavanje,u razdoblju od 2013. do 30.10.2016. godine, uloženo je 12.846.370,85 kuna na gradskim grobljima: Kozala, Trsat, Centralno gradsko groblje Drenova, Zamet, Sveti Kuzam, Draga, Donja Drenova i Gornja Drenova.

– Za sanaciju posljedica olujnog nevremena iz 2013. godine za rušenje i uklanjanje porušenih i oštećenih stabala iz sredstava Grad Rijeke izdvojeno je 1.184.175 kuna.

– U svrhu pomoći građanima za otklanjanje posljedica olujnog nevremena i nastalih oštećenja grobnih mjesta, Grad Rijeka je sufinancirao 50% ukupnih troškova u ukupnom iznosu od 488.829,50 kuna.

– Iz sredstava KD Kozala za obnovu hortikulture na grobljima Kozala i Trsat uloženo je 176.250 kuna.

– Na CGG Drenova, u 2016. godini, izgrađeno je i uređeno spomen obilježje darivatelja tijela za potrebe Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci i to u suradnji Grada Rijeke, KD Kozala i Medicinskog fakulteta u Rijeci (projekt vrijedan 60.000 kuna).

Centralno gradsko groblje Drenova

07-POSLOVNI SUSTAVI

TD Rijeka promet d.d.

U sklopu prve faze transformacije komunal-nih i trgovačkih društava Grada Rijeke koja je provedena u razdoblju rujan 2014-lipanj 2015.godine, došlo je do izdvajanja zajed-ničkih službi Rijeka prometa u novu grad-sku tvrtku Poslovni sustavi. Istovremeno je cjelokupna djelatnost upravljanja parkirali-štima prešla u novu tvrtku Rijeka plus d.o.o. koja se bavi komercijalnim djelatnostima, koja je počevši od 1. lipnja 2015. preuzela upravljanje parkirnim kapacitetima. Tran-sformacija navedenih društava provedena je uz veliko zalaganje svih sudionika i bez ikakvog prekida u poslovanju tvrtke.

Radovi u Ulici Dolac

Ulaganja u gradske prometnice

Naziv cesteInvestirano 2013-2016. (iznos u kn sa PDV-om)

Rujevica-Marinići III.faza 10.976.000

Ulica Ivana Pavla II - 2.faza 624.000

Ukupno 11.600.000

Rijeka promet je nastavio sa razvojem pre-ostalih djelatnosti te je osobito intenzivirao poslove prometnog planiranja i projektira-nja u cilju što kvalitetnije tehničke pripreme, razvoja inteligentnih transportnih sustava, izvođenja prometnih zahvata i kvalitetnijeg održavanja prometnica i sustava prometa.

U mandatnom razdoblju Rijekapromet je završio izgradnju ceste Rujevica-Marčelji, I.dionica ceste Rujevica – Marinići III.faza čime su završene investicijske aktivnosti Rijekaprometa i Grada Rijeke u prometnice koje su pretežno financirane iz korporativ-nih obveznica.

183182

TD Rijeka plus d.o.o

Grad Rijeka je zaključkom Gradskog vijeća usvojio novi koncept organizacijskog mode-la komunalnih i trgovačkih društava u svom vlasništvu. Reorganizacija tvrtki u vlasniš-tvu Grada Rijeke započela je s komunalnim društvom Autotrolej d.o.o. i trgovačkim društvom Rijeka promet d.d.

Novim organizacijskim modelom KD Auto-trolej i TD Rijeka promet nastavili su obav-ljati komunalnu djelatnost, dok se njihova komercijalna djelatnost grupirala u druš-tvo Rijeka plus d.o.o., a potporne funkcije u društvo Poslovni sustavi d.o.o.

Provedba planirane reorganizacije, odnosno izdvajanje komercijalne i potporne djelatno-sti iz KD Autotrolej provedena je prelaskom radnika u nova društva od 01.05.2015. go-dine, a iz TD Rijeka promet od 01.06.2015. godine.

Organizacijske jedinice Društva su: Upra-va, Služba održavanja, Služba parkirališta i Služba komercijale i kontrole naplate.

Rijeka plus objedinjava aktivnosti uprav-ljanja javnim parkiralištima pod naplatom, obavlja prijenos, vuču i premještanje ne-propisno parkiranih, oštećenih i napuštenih

Garaža Zagrad B

motornih vozila, prodaje karte za javni pri-jevoz putnika kojeg obavlja prijevoznik KD Autotrolej te kontrolira karte u javnom pri-jevozu putnika. Uz to, Rijeka plus organizi-ra prijevoz i daje u najam autobuse, kombi vozila, VIP vozila i katni autobus za izlete i ugovorene vožnje u zemlji i inozemstvu, pruža usluge održavanja vozila i iznajmlji-vanja javnih gradskih bicikli na Riječkom lu-kobranu te nudi mogućnost oglašavanja na vanjskim površinama vozila KD Autotrolej.

Služba održavanja

Rijeka plus trenutno održava ukupno 331 vo-zilo komunalnih društava i 100 vozila ostalih ugovornih partnera. Tijekom 2015. održava-no je 287 vozila, dok je u 2016. godini broj vozila povećan za 144 vozila KD Čistoća.

Tijekom 2016. godine u radnim halama i na parkirališnom prostoru garaže na loka-ciji Školjić, te u javnim garažama Kantrida i Ciottina postojeća rasvjeta zamijenjena je štedljivom. Radionica je opremljena s dvije dvostupne dizalice za servis komercijalnih vozila te uređajem za servis klima uređaja na vozilima.

Ugovorni partneri Broj vozila

KD Čistoća 144

KD Autotrolej 176

Rijeka plus 11

KD Vodovod i kanalizacija 20

Vozila ostalih ugovornih partnera 80

UKUPNO 431

LokacijaPočetak naplate

Broj parkirnih mjesta

KBC Rijeka 31.5.2015. 297

KBC Sušak 15.12.2015. 358

KBC Kantrida 14.1.2016. 135

Ulica Vjekoslava Dukića 15.1.2016. 82

Ulica Bože Vidasa i Tržnica Zamet

31.5.2016. 39

Podkoludricu 31.5.2016. 15

Garaža Zagrad B ( Rijeka plus upravlja, Objekt je izgradio Rijeka promet )

1.8.2015. 298

UKUPNO 1.224

Ukupan broj parkirališnih mjesta

Godina 2015. 2016.

Broj parkirališnih mjesta 5794 5794

Služba parkirališta

U razdoblju od 01.06.2015. do 30.06.2016. godine, značajnije aktivnosti bile su vezane uz proširenje poslovanja u djelatnosti na-plate parkiranja na više lokacija.

U garaži u Cottinoj ulici uvedena je mo-gućnost plaćanja parkiranja Gradskom karticom.

Služba komercijale i kontrole naplate

U 2015. godini od realizacije povremenih prijevoza ostvaren je prihod u iznosu od 5.603.000 kuna. U istoj godini prevezeno je 410.042 putnika.

Također, u 2015. godini ostvaren je pri-hod u iznosu od 534.000 kuna po osnovi reklamiranja.

Javni gradski bicikli

Javni gradski bicikli smješteni su na Riječ-kom lukobranu. Korisnicima je na raspola-ganju ukupno 11 bicikli, 10 standardnih te 1 električni bicikl. Cijena najma je 10 kuna po satu korištenja.

U 2015. godini prosječno je mjesečno bici-kle koristilo 150 osoba.

185184

KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o.

U mandatnom razdoblju 2013-2017. Grad Rijeka kontinuirano je u ulagao u javnu vodo-opskrbu i javnu odvodnju sa svrhom pobolj-šanja kvalitete i sigurnosti isporuke vodnih usluga, podizanja komunalnog standarda i poboljšanja kvalitete življenja na području Rijeke i riječkog prstena, te zaštite okoliša. U prošlom četverogodišnjem razdoblju KD Vodovod i kanalizacija uložio je ukupno 410 milijuna kuna u izgradnju 77 km kanalizacije i 53 km vodovoda.

Ukupna su ulaganja u Prioritetu I, u na-vedenom mandatnom razdoblju iznosila 184.706.534 kune. Od toga se najveći dio, u iznosu od 89.942.212 kuna, odnosi na iz-gradnju Kanalizacijskog sustava Grobnik II. cjelina. Riječ je o velikom i složenom pro-jektu zaštite od onečišćenja voda u priobal-nom području, poznatijem pod nazivom Ja-dranski projekt, čijoj se realizaciji pristupilo, osim radi povećanja komunalnog i životnog

standarda stanovnika, i kako bi se očuvala čistoća Jadranskog mora te zaštitila izvo-rišta pitke vode u gradu Rijeci i Bakarskom zaljevu namijenjena ljudskoj potrošnji.

Od ostalih projekata obuhvaćenih Priorite-tom I valja izdvojiti ulaganje u EU projekt aglomeracija Rijeka, Bakar-Kostrena,Kra-ljevica u iznosu od 45.917.493 kuna, kre-ditne obveze projekta Kanalizacijski sustav Grobnik II. u iznosu od 19.930.590 kuna, te kreditne obveze Marišćina u iznosu 13.529.632 kune.

U razne objekte Prioriteta II u mandatnom razdoblju 2013- 2017. ostvareno je ukupno ulaganje u iznosu od 11.762.416 kuna, od čega je najveći dio uložen u gradnju vodo-voda i sanitarne kanalizacije Martinkovac u iznosu od 3.704.485 kuna, te zajedničku iz-gradnju na području Grada Rijeke – gradnja

Položaj novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Delti

ogranaka vodovoda i kanalizacije u sklopu izgradnje prometnica, uređenja trgova i ostalih javnih površina sukladno priorite-tima Grada Rijeke u iznosu od 2.824.406 kuna.

U 2016. godini uspješno su dovršeni radovi planirani u sklopu dva vrlo velika projekta, koja su svoje nazive EBRD i EIB/CEB dobili prema imenima banaka putem čijih se kre-dita sufinancirala gradnja vodno-komunal-ne infrastrukture. Točnije, u sklopu projekta financiranih iz EBRD kredita ostvareno je ukupno 90.192.684 kune, čime je izgrađeno 25 km kanalizacije, te 12,7 km vodovoda. U sklopu projekta financiranih sa Hrvatskim vodama, a iz kredita EIB/CEB ostvareno je ukupno 26.085.553 kune, čime je izgrađeno 6 km kanalizacije i 3,2 km vodovoda.

Ovim projektima Rijeka je dobila 31,1 km kanalizacije i 15,9 km vodovoda. Radovi su se izvodili u 75 ulica na području deset mjesnih odbora u Rijeci - Brašćine-Pulac, Drenova, Gornji Zamet, Grbci, Kantrida, Pe-hlin, Podmurvice, Srdoči, Škurinje i Zamet, čime su stvoreni uvjeti za priključenje oko 860 građevina u Rijeci na javnu kanalizaciju.

Rekonstruirala se jedna postojeća kanali-zacijska crpna stanica s pripadajućim cje-vovodima na Kostabeli radi kvalitetnijeg zbrinjavanja otpadnih voda svih postojećih i budućih sadržaja u neposrednoj blizini obal-nog pojasa. Izgradile su se dvije nove kana-lizacijske crpne stanice u ulicama Lukovići i Ante Mandića.

No, osim što su građanima donijeli bolji ko-munalni standard, projekti koji su završili u 2016. godini, donijeli su investitoru, KD Vo-dovod i kanalizaciji jednu od najdinamičnijih faza, ali ujedno i dobar test za ono što mu tek predstoji.

U 2017. godini planira se u izradu studijskih i projektnih dokumentacija, te dogradnju sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda u Rijeci i riječkom prstenu in-vestirati gotovo 262,5 milijuna kuna. Najveći iznos od toga planira se investirati u EU pro-jekt aglomeracije Rijeka, tj. buduću gradnju uređaja višeg stupnja pročišćavanja otpad-nih voda, izgradnju transportnih kanalizacij-skih kolektora i optimizaciju postojećeg su-stava javne odvodnje te njegovo proširenje, kao i izgradnju i rekonstrukciju vodovodne

Sustav javne odvodnje GRAD - aglomeracija Rijeka obuhvaća gradove Rijeku i Kastav te općine Jelenje, Viškovo, Čavle i dio Općine Matulji.

187186

mreže na području grada Rijeke i Kastva te općina Viškovo, Jelenje i Čavle - jedinica lo-kalnih samouprava koje čine aglomeraciju Rijeka. Ovaj projekt jedan je od najvećih pro-jekata u vodno-komunalnom sektoru koji su trenutno u pripremi u državi po Planu pro-vedbe vodno komunalnih direktiva na po-dručju Republike Hrvatske. Njegova ukupna vrijednost procjenjuje se na iznos veći od 1,7 milijardi kuna. Očekuje se da će biti sufinan-ciran pomoću bespovratnih novčanih sred-stava iz fondova Europske unije u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Preostala potrebna sredstva, ili oko 506 milijuna kuna, osigu-rala bi se iz nacionalnih sredstava - držav-nog proračuna, sredstava Hrvatskih voda te na lokalnoj razini, putem jedinica lokalnih samouprava na čijem će se području ovaj projekt realizirati. Projekt se zbog svoje slo-ženosti i sveobuhvatnosti planira realizirati u nekoliko faza u razdoblju od kraja 2017. do kraja 2023. Njime su sagledane trenut-ne potrebe te one s osnova ekonomske i tehničke opravdanosti ulaganja kako bi se ispunili ključni zahtjevi po pitanju ulaganja u sektor vodnoga gospodarstva sukladno pravnim stečevinama Europske unije u po-dručju okoliša i upravljanja vodama. Drugim riječima, pridonijet će ispunjenju obaveza koje je Republika Hrvatska preuzela tije-kom pristupnih pregovora Europskoj uniji te

dostići europski standardi u vodno-komu-nalnoj djelatnosti. Tako je u cilju dostizanja svega navedenog EU projektom aglome-racija Rijeka obuhvaćena izgradnja uređa-ja drugog stupnja pročišćavanja otpadnih voda u Rijeci na lokaciji Delta za 200.000 ekvivalent stanovnika, potom gradnja i re-konstrukcija oko 217 kilometara kanalizaci-je i 126 crpnih stanica kojima će se dostići priključenost na javnu kanalizaciju za oko 92% stanovništva na području grada Rijeke i Kastva te općina Viškovo, Jelenje i Čavle. Istovremeno s radovima na sustavu javne odvodnje predviđeno je i izvođenje radova na oko 100 kilometara javne vodoopskrbe.

Riječ je o složenom europskom projektu, čiji će značaj tek rasti u godinama koje slijede. Riječanima i stanovnicima okolnih gradova i općina projekt donosi veći standard življe-nja. A s obzirom da je riječ o najvišim stan-dardima koji se u ovom trenutku primjenju-ju, to znači i svrstavanje u red, barem kada je riječ o komunalnoj infrastrukturi, najra-zvijenijih europskih gradova.

Riječke špine

KD ViK - ULAGANJA NA PODRUČJU GRADA RIJEKE DUŽINE (m) UKUPNO

2013.-2016.voda kanalizacija

Vodoopskrba stambenog područja Martinkovac - VS Dražice - priprema dokumentacije za gradnju 2.350.710

Ljubljanska cesta - gradnja vodovodnog ogranka 240 373.113

A.Modrušana - gradnja vodovodnog ogranka 95 217.498

Staro groblje Drenova - projektiranje i gradnja vodovodnog ogranka 320 135.005

Radnička ulica - projektiranje i gradnja vodovodnog ogranka 150 27.580

Vodovodni ogranak Bogomira Ćikovića Marčeva - projektiranje i gradnja vodovodnog ogranka 468 764.113

Vodovodni ogranak Bačići + RS - projektiranje 195+RS 20.117

Sanitarna kanalizacija Radićeve ulice - Šetalište Joakima Rakovca – priprema dokumentacije za gradnju i gradnja sanitarne kanalizacije 70 287.277

CS Brajdica na Pećinama - priprema za gradnju 72.092

Koblerov trg - gradnja vodovoda i sanitarne kanalizacije 111 96 699.274

Martinkovac - gradnja vodovoda i sanitarne kanalizacije 1.268 942 3.704.485

Zajednička izgradnja na području Grada Rijeke – gradnja ogranaka vodovoda i kanalizacije u sklopu izgradnje prometnica, uređenja trgova i ostalih javnih površina sukladno prioritetima Grada Rijeke

2.824.406

Priprema dokumentacije i ostali troškovi za dogradnju sustava vodnih građevina i refinanciranje HV 286.746

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJE SRDOČI - SJEVER (MO Srdoči) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 3.029,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 828,00 m

828 3.029 8.971.363

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJE GORNJI ZAMET, ZONA Z1 (MO Grbci i Gornji Zamet)- u ukupnoj dužini kanalizacije od 2.994,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 1.551,00 m

1.551 2.994 10.462.984

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJE PEHLIN - MARINIĆI, ZONA P1 (MO Pehlin) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 3.404,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 2.187,00 m

2.187 3.404 13.099.598

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJE PEHLIN MARINIĆI, ZONA P2 (MO Podmurvice i Pehlin) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 1.576,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 979,00 m

979 1.576 3.641.222

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJE PEHLIN - MARINIĆI, ZONA P3 (MO Pehlin) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 1.426,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 1.142,00 m

1.142 1.426 6.022.967

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJA TIBLJAŠI ŠKURINJE I FAZA (MO Škurinje) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 2.900,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 600,00 m

600 2.900 7.521.006

GRADNJA-REKONSTRUKCIJA SANITARNE KANALIZACIJE I PRATEĆIH VODOVODA PODRUČJA DONJA DRENOVA - JUŽNI DIO (MO Škurinje i MO Drenova) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 4.623,00 m, oborinskog kolektora 678,00 m i jednom upojnom građevinom s pratećim dijelovima i kanalima radi rekonstrukcije postojećeg mješovitog sustava u razdjelni, te vodovoda u ukupnoj dužini 2.040,00 m

2.040 5.301 18.984.609

189188

KD ViK - ULAGANJA NA PODRUČJU GRADA RIJEKE DUŽINE (m) UKUPNO

2013.-2016.voda kanalizacija

GRADNJA-REKONSTRUKCIJA SANITARNE KANALIZACIJE I PRATEĆIH VODOVODA PODRUČJA BRAŠĆINE - LUKOVIĆI (MO Brašćine-Pulac) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 2.415,00 m, jedna kanalizacijska crpna stanica KCS “Lukovići”, te vodovoda u ukupnoj dužini 2.095,00 m

2.095 2.415 11.755.193

IZGRADNJA SANITARNE KANALIZACIJE I IZGRADNJA/REKONSTRUKCIJA VODOVODA PODRUČJE PULAC (MO Brašćine-Pulac) - u ukupnoj dužini kanalizacije od 2.001,00 m i vodovoda u ukupnoj dužini 1.308,00 m

1.308 2.001 9.733.742

Donja Drenova / sjeverni dio (MO Drenova) -gradnja/rekonstrukcija sanitarne kanalizacije u dužini od 2.559,00 m i vodovoda u dužini od 1.447,00 m

1.447 2.559 12.188.475

Gornji Zamet / ZONA Z-2 (MO Gornji Zamet, Zamet i Pehlin) -gradnja/rekonstrukcija sanitarne kanalizacije u dužini od 2.041,00 m i vodovoda u dužini od 589,00 m

589 2.041 7.585.965

Gornji Zamet / ZONA Z-3 (MO Zamet) -gradnja/rekonstrukcija sanitarne kanalizacije u dužini od 980,00 m i tlačni vod u dužini od 138,00 m sa 1 CS te vodovoda u dužini od 949,00 m

949 1.118 3.855.269

Murini (MO Srdoči) -gradnja sanitarne kanalizacije u dužini od 373,00 m i vodovoda u dužini od 255,00 m

255 373 1.465.801

Rekonstrukcija CS Kostabela sa pripadajućim cjevovodima (MO Kantrida)- u dužini kanalizacije od 353,00 m 353 990.043

Podbreg (MO Drenova) - dovršetak gradnje ogranka vodovoda 929 2.567.842

Zametski koren 38+RS - dovršetak izgradnje 90+RS 143.614

Izgradnja kanalizacije sliv Turan; ulica Tenčićevo - dovršetak izgradnje 246 153.156

Izgradnja kanalizacije i vodoopskrbne mreže sliva Marčeljeva Draga (ul. Prolaz Marčeljeva Draga kolektori K-1, K-3,K-5 i u Silva Milenića Lovre - kolektor K-4 i vodovodni ogranak V-1 )- dovršetak izgradnje

265 161 622.338

Izgradnja kanalizacije i izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbne mreže sliv Marčeljeva Draga 2; Ulica Creska - dovršetak izgradnje 252 236 547.006

Izgradnja kanalizacije i izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbne mreže Marinići područje 2; Ulice Pehlin i Mihovilići 450 737 2.351.551

Izgradnja kanalizacije i izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbne mreže područje Zamet - sjever 1; Ulica F.P.Pavina i Plješevička 545 536 2.413.407

Izgradnja kanalizacije i izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbne mreže područje Zamet - sjever 2; Ulice Milice Jadranić, Tići, Brigača 1.093 876 5.378.051

Izgradnja kanalizacije i izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbne mreže sliv Srdoči - područje Grbci - istok 1 + istok 2; Ulice Primorska i Sušačko kastavskog odreda

523 586 2.420.107

Rekonstrukcija mješovite kanalizacije u razdjelnu i izgradnja/rekonstrukcija vodoopskrbne mreže Brašćine-Pulac - jug; Ulice internacionalnih brigada i Drenovski put

530 805 4.138.974

Gradnja kanalizacije i vodovoda u ulici Petorice strijeljanih 1.776 799 2.285.713

UKUPNO 25.270 37.227 151.062.412

KD ViK - Ulaganja od zajedničkog interesa UKUPNO 2013.-2016.

Kreditne obveze Marišćina 13.529.632

Vodoopskrba visinske zone Kostrena 1.541.602

CZGO Marišćina 193.693

Dogradnja vodoopskrbnog sustava na području Grobinštine i gradnja podsustava za transport vode na Platak 3.228.274

Uređaj Delta - kreditne obveze 596.180

Tlačni cjevovod CS Škrljevo - VS Kukuljanovo 1.450

Gradnja dijela vodoopskrbnog sustava područja Streljana - kastav - Klana na području gradnje ceste D-427 - III etapa gradnje 1.663.029

Gradnja sanitarnog kolektora u sklopu gradnje 4. faze I. etape te II. i III. etape državne ceste D 427 Čvor Marčelji (nova A7) - Viškovo - Čvor Rujevica (A7) 8.036.379

Kanalizacija Grobnik - kreditne obveze 19.930.590

Kanalizacijski sustav Grobnik II. Cjelina (16 km vodovoda, 35 km kanalizacije i 8 CS) 89.942.212

EU projekti ag. Rijeka, Bakar-Kostrena, Kraljevica 45.917.493

Transportni kolektor K1 sa rekonstrukcijom dijela postojeće kanalizacije i vodovoda na cesti D8 dionica Krešimirova ulica - priprema dokumentacije i gradnja 126.000

UKUPNO 184.706.534

Nova staza od plaže Brgudi do plaže Igralište

191190

Objedinjavanje dvije inicijative u jedinstve-nu (eng. Covenant of Mayors and Mayors Adapt Initiative) službeno je pokrenuto na svečanoj ceremoniji održanoj 15. listopada 2015. godine u Velikoj dvorani Europskog parlamenta u Bruxellesu kada je i Grad Ri-jeka potpisao inicijativu. Time su postavljeni sljedeći ciljevi:

– Smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. godine;

– Zajednička provedba aktivnosti i mjera ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama u sklopu jedinstvene, objedinjenje, nove CoM inicijative;

– Prelazak s EU na globalnu razinu – nova CoM inicijativa će obuhvatiti gradove i općine na svim kontinentima stvarajući globalnu mrežu gradova spremnih na borbu za očuvanje Zemlje.

U 2016. godini izrađena je Revizija SEAP-a koja sadrži inventar emisija CO₂ za baznu 2014. godinu, praćenje realizacija mjera iz 2010. godine te predviđanje trenda kretanja potrošnje energenata za razdoblje do 2020.

godine. Grad Rijeka prvi u RH izradio Reviziju SEAP-a i time osim izvještaja o provedbi dobiven je kompleksni implemen-tacijski izvještaj koji obuhvaća izradu Kon-trolnog inventara emisija CO2. U odnosu na referentnu godinu ostvareno je smanjenje od 38 kt CO2, odnosno 10%. Do smanjenja je došlo iako se povećala potrošnja u zgra-darstvu zbog novoizgrađenih objekata i de-taljnije dostavljenih podataka nego 2008. godine.

To dokazuje da Grad Rijeka zajedno s komunalnim i trgovačkim društvima provodi energetsku politiku koja je već dugi niz godina usmjerena prema odr-živom energetskom razvitku gradskog područja baziranom na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, kori-štenja obnovljivih izvora energije i odr-žive gradnje. Iste ciljeve prepoznali su i građani grada Rijeke što pokazuje najve-ći broj obnova višestambenih zgrada.

Energetska učinkovitost

Grad Rijeka potpisnik je Energetske pove-lje gradonačelnika i župana koja je usvo-jena u Splitu 14. svibnja 2008. godine ko-jom se obvezao na povećavanje energetske učinkovitosti, upotrebu obnovljivih izvora energije te sustavno gospodarenje energi-jom, s ciljem uštede financijskih sredstava i zaštite okoliša, i održivog razvoja lokalnih zajednica na dobrobit svih građana. Jedan od prvih hrvatskih gradova koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika europskih gradova (Covenant of Mayors). Spora-zum gradonačelnika (Covenant of Mayors) je ambiciozna europska inicijativa pokre-nuta 2008. godine koja uključuje lokalne i regionalne vlasti u borbu protiv klimat-skih promjena. Potpisnici Sporazuma do-brovoljno se obvezuju izvršiti klimatske i energetske ciljeve Europske unije do 2020. smanjivanjem emisija ugljikova dioksida (CO2) za najmanje 20%. Da bi to postigli, potpisnici razvijaju Akcijske planove ener-getski održivog razvitka (SEAP - Sustai-nable Energy Action Plan), provode mjere

i projekte energetske učinkovitosti i kori-štenja obnovljivih izvora energije u javnim i privatnim sektorima. Gradsko vijeće je 27. svibnja 2010. godine usvojilo SEAP u kojem su navedene 42 mjere za postizanje ciljeva 20x20x20 u odnosu na referentnu 2008. godinu za koju je napravljen inventar emi-sija CO2 za tri sektora – zgradarstvo, javnu rasvjetu i promet. Prema dobivenoj analizi provedbom svih navedenih mjere postiglo bi se smanjenje CO2 od 32 % do 2020. godine.

19. ožujka 2014. godine u sklopu Spora-zuma gradonačelnika je pokrenuta nova inicijativa - Mayors Adapt u cilju pružanja podrške gradskim upravama i strukturama u prilagođavanju klimatskim promjenama koje su sve izraženije i s kojima se gradovi neposredno suočavaju. Upravo su zato gra-dovi ključni za uspješnu adaptaciju klimat-skim promjenama i jako je važno postaviti okvir za pokretanje aktivnosti i provedbu nužnih mjera.

193192

Energetska obnova zgrada u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja

– Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u lipnju 2015. godine raspisalo je poziv u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za Pilot projekt - Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja

– Namjena poziva - ostvarenje energetskih ušteda kroz energetsku obnovu zgrada javnog sektora

– Mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava u iznosu 70% opravdanih troškova – min 5.000 kn, max 5.000.000 kn po jednoj prijavi

– iz EFRR dobiva se 30%, a iz FZOEU 40% opravdanog troška investicije

– Grad Rijeka tijekom siječnja 2016. godine potpisao Ugovore o dodijeli bespovratnih sredstava za 4 objekta:

– OŠ Nikola Tesla – OŠ Fran Franković – PPO Krijesnica – PPO Turnić

Osnovni uvjeti provedbe projekata su: – projekti se moraju dovršiti najkasnije

24 mjeseca od sklapanja ugovora – dobivena sredstva moraju se utrošiti

namjenski sukladno ugovoru – u objektima se mora zadržati odgoj-

no-obrazovna djelatnost najmanje 5 godina od završetka projekta

– rezultati ulaganja ostvareni proved-bom projekta moraju se zadržati na mjestu ulaganja najmanje 5 godina po okončanju provedbe projekta

– osigurati sve uvjete za informiranost i vidljivost provedbe dobivenih projekata

Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu

– Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u lipnju 2015. godine raspisalo je poziv u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za Pilot projekt – Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama

koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja

– Namjena poziva – izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

– Grad Rijeka je početkom 2016. godine potpisao Ugovore o dodijeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu za 15 objekta odgoja i obrazovanja:

– 9 osnovnih škola – 6 dječjih vrtića – Ukupni iznos sufinanciranja

1.233.300 kn – dobivena su bespovratna sredstva u

iznosu 100% opravdanih troškova – od Europskog fonda za regionalni razvoj dobiva se 85%, a iz FZOEU 15%

Osnovni uvjeti provedbe projekata su: – projektna dokumentacija mora biti

izrađena najkasnije 12 mjeseci od sklapanja ugovora

– u roku 3 godine od isteka provedbe projekta mora se započeti energetska obnova, te istu završiti u roku 5 godina od provedbe projekta

– u objektima se mora zadržati odgoj-no-obrazovna djelatnost najmanje 5 godina od završetka projekta

Grad Rijeka trenutno radi na 30 europskih projekata energetske obnove objekata škola i vrtića za čije su sufinanciranje sred-stvima EU natječaje raspisali Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i Mini-starstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Dio projekata je proveden, a dio je fazi pri-jave. Svi ti projekti su vrijedni ukupno 68,5 milijuna kuna od čega se 27,5 milijuna kuna odnosi na sredstva iz EU fondova, a 40,8 milijuna kuna odnosi se na sredstva prora-čuna Grada Rijeke.

Za 19 projekata, bespovratna sredstva su već dobivena i projekti su realizirani te su u završnoj administrativnoj i financijskoj kontroli. Ukupna vrijednost tih 19 realizi-ranih projekata iznosi 12,5 milijuna kuna od čega se 7,6 milijuna izdvaja iz europ-skih fondova, a 4,9 milijuna iz proračuna Grada Rijeke.

Isto tako, u veljači 2017. Grad Rijeka je prvi u Hrvatskoj prijavio 11 objekata odgoja i obrazovanja na javni poziv Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i ob-razovanja raspisan u studenom 2016. go-dine. Sredstva se izdvajaju iz Europskog fonda za regionalni razvoj i to u maksi-malnom iznosu od 35% od opravdanog troška. To su osnovne škole Gelsi, Ivana Zajca, Kozala, Škurinje, Podmurvice, Pe-ćine i dječji vrtići Kvarner, Podmurvice, Krnjevo, Potok i Veseljko.

Ukupna sredstva za realizaciju projeka-ta koji su fazi prijave iznose oko 56 mi-lijuna kuna od čega 19,9 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 35,9 milijuna kuna sredstva Grada Rijeke.

Preostala 4 objekta planiraju se prijaviti u 2018. godini. To su sve objekti za koje je Grad Rijeka dobio bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije po prijaš-njem pozivu.

Javni poziv za višestambene zgrade zatvo-ren je 31.1.2017. godine na koji je pristiglo je 616 prijava, od toga 128 Rijeke. U nave-dene zgrade biti će uloženo oko 210 miliju-na kuna od kojih 137 milijuna kuna bespo-vratna novca.

Postotak za sufinanciranje radova iznosi 60%. Za ovaj krug prijava predviđeno je 152 milijuna kuna, a procjenjuje se da će sukladno prijavama trebati 629 milijuna kuna što je više od cjelokupne alokacije za razdoblje do 2020. godine koja iznosi 70 milijuna eura. Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja najavljeno da će biti novaca za sve prihvatljive prijave. Ovisno o rezultatima ovog poziva ovisit će raspisiva-nje sljedećega, s tim da program traje do 2020. godine. U 2 godine u Rijeci je obnov-ljena 91 zgrada, a u PGŽ 141 zgrada, što je najviše u Republici Hrvatskoj.

Treba naglasiti da je Rijeka vodeći hrvat-ski grad u energetskoj obnovi zgrada.

195194

Rijeka – europski grad

197196

Grad Rijeka je u razdoblju 2013.-2017. go-dine poduzeo niz aktivnosti kojima je pri-premio sustav za korištenje raspoloživih europskih sredstava. U nastavku se iznose aktivnosti na prilagodbi Grada Rijeke europ-skim standardima, međunarodna promocija razvojnih mogućnosti Rijeke te rezultati u korištenju europskih sredstava.

Rijeka - Europska prijestolnica kulture 2020. godine

Europska prijestolnica kulture 2020. godine u Rijeci je najvažniji kulturni projekt u Hrvatskoj. Treba naglasiti da se ne radi samo o projektu u kulturi već mora zado-voljiti razne interese poput djelovanja za zajednicu, utjecaja na turizam te utjecaj na hrvatsku kulturnu politiku.

Projekt EPK se početi razvijati nekoliko godina prije kandidature kako bi se vizija i struktura programa upotpunila sadržajima te kako bi se privukla zainteresirana publi-ka. Grad Rijeka je putem Odjela gradske uprave za kulturu pripremao kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture od 2012. godine do prijave koja je uslijedila u travnju

2016. godine. Tijekom navedenog razdoblja predstavnici Grada Rijeke sudjelovali su u nizu konzultativnih sastanaka s predstavni-cima gradova koji su prethodno bili europ-ske prijestolnice kulture, a s ciljem jačanja internih kapaciteta za kvalitetnu pripremu kandidature. Od 2013. godine aktivno su se provodile aktivnosti s ciljem informiranja, senzibiliziranja i okupljanja svih potencijal-nih dionika i partnera u projektu te pripreme materijala koji su dio prijavne dokumentaci-je na natječaju za EPK 2020.

Tijekom ožujka 2014. potpisani su Spora-zumi o suradnji sa Sveučilištem u Rijeci, Primorsko-goranskom županijom i Gradom Opatija, kao prvim partnerima Grada Rije-ke. S navedenim partnerima dogovorene su i zajedničke akcije vezane uz informiranje i okupljanje građana, zajedničko financiranje projekata u fazi kandidature te suradnja na izradi prijavne dokumentacije.

Radna skupina za izradu prijedloga kon-cepta kandidature osnovana je u studenom 2013. godine te je djelovala u slijedećem sastavu: Ingeborg Fülepp, Mani Gotovac, Kristijan Benić, Idis Turato, Slaven Tolj, Oli-ver Frljić i Marin Blažević. Prijedlog koncep-ta Radne skupine objavljen je u lipnju 2014. godine, nakon čega je uslijedio niz javnih konzultacija i predstavljanja prijedloga kon-cepta i e-konzultacije.

Za izradu prijedloga programa Rijeka EPK 2020 formirana je, u siječnju 2015 godine,

199198

radna skupina u kojoj su bili ravnatelji usta-nova u kulturi Grada Rijeke i Primorsko-go-ranske županije, kao i vanjski suradnici. Za-datak Radne skupine za izradu prijedloga programa bio je evaluacija prijedloga pro-grama Rijeka EPK 2020 pristiglih na javni poziv za prijedloga programa.

Radi što bolje pripreme za drugi krug natje-canja, okupljen je tim koji je intenzivno radio na pripremi kandidature do njezine završ-ne faze i jačanju kvalitete druge prijavne dokumentacije, s posebnim naglaskom na razvoj strategije i programa. Pod vodstvom gradskog pročelnika Ivana Šarara, u radu tima su sudjelovali Slaven Tolj (umjetnički direktor), Irena Kregar Šegota (izvršna ko-ordinatorica), Valerija Jurešića (županijski koordinator), Tanju Kalčić (koordinatorica sektora nezavisne kulture) te Chrisa Torcha (programski direktor). Posebno treba na-glasiti da je Cris Torch svojim radom putem projekata SEAS i CORNERS vezan za Rijeku od 2005. godine te dobar poznavatelj riječ-ke umjetničke scene.

U razdoblju pripreme kandidature, s među-narodnim je partnerima potpisano 60 spo-razuma o suradnji.

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke od 17.04.2013. godine donesena je Odluka o isticanju kandidature Grada Rijeke za Eu-ropsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Toj je odluci prethodio Zaključak Gradona-čelnika od 10.04.2013. godine kojim je Odjel gradske uprave za kulturu zadužen za pri-premu kandidature Grada Rijeke za Europ-sku prijestolnicu kulture (EPK). Odlukom br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 16.04.2014. godine o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. godi-ne, određeno je da će jedan hrvatski i jedan irski grad biti Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

Ministarstvo kulture objavilo je Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Eu-ropska prijestolnica kulture za 2020. godinu u RH dana 11.06.2014. godine te kompletnu dokumentaciju potrebnu za prijavu hrvat-skih gradova. Nakon provedena dva kruga natjecanja, od ukupno devet hrvatskih gra-dova (Dubrovnika, Đakova, Osijeka, Pule, Rijeke, Splita, Varaždina, Zadra i Zagreba), povjerenstvo sastavljeno od nezavisnih stručnjaka donijelo je 24.03.2016. godine preporuku da se Rijeka proglasi Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine.

Tu je preporuku Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23. lipnja 2016. godine i potvrdila. U donošenju odluke poštivalo se šest glavnih kriterija za odabir: doprinos dugoročnoj strategiji, europska dimenzija, kulturni i umjetnički sadržaj, sposobnost provođenja, doseg i upravljanje projektnim ciklusom te su sve kandidature u cjelini oci-jenjene vrlo dobrima. Posebni ciljevi inicijati-ve Europske prijestolnice kulture su jačanje opsega, raznolikosti i europske dimenzije u kulturnoj ponudi gradova, kao i putem tran-snacionalne suradnje, proširivanje pristupa i sudjelovanja u kulturi, jačanje kapaciteta u kulturnom sektoru i njegovih veza s drugim sektorima te podizanje međunarodnog pro-fila gradova kroz kulturu.

Po dobivanju titule Europske prijestol-nice kulture, Rijeka je postala član mre-že EPK gradova čime joj je omogućena suradnja s još više srodnih organizacija i projekata.

Unutar EPK previđeni su sljedeći projekti :

– 27 susjedstava – Ciglena kuća – Doba moći – Lungomare – Dopolavoro – Kuhinja – Slatko i slano

Cilj 27 susjedstava jest osnaživanje lo-kalnih zajednica kroz jačanje ljudskih po-tencijala, razvijanje međuljudskih odnosa, organiziranje kulturnih aktivnosti i pove-ćanje kulturnih sadržaja. U 27 susjedstava ravnomjerno će se uključiti sva područja Primorsko-goranske županije; otoci, obala, zaleđe, gorje te grad Rijeka.

Ideja u vezi s Ciglenom kućom je odgovor na ograničenu kulturnu ponudu prilagođe-nu djeci i mladima, problemu slobodnog vremena koje su preuzele globalne kompa-nije radi svojeg profita no i suvremena nepi-smenost u porastu. Ciglena kuća ugrađuje kreativnost u slobodno vrijeme mladih, a dugoročno gradi temelje za sadržajniji život u odrasloj dobi.

Programska linija Doba moći istražuje svi-jet totalitarnih režima. Mnoge aktivnosti vezane uz Doba moći održavaju se u i oko lokalnih memorijalnih obilježja – građevina (Guvernerova (D’Anunnzijeva palača), spo-men područja (Goli otok, kamp Kampor na Rabu), muzeji (Lipa), spomenici (Spomenik

pobjede, Podhum), vojni kompleksi Sv. Kata-rina, bivše vojarne dobrovoljaca iz Španjol-skog građanskog rata, (trenutačno sveuči-lišni kampus), slavni ostaci povijesti (Titov motorni brod Galeb) i izgubljena mjesta koja je službena povijest zaboravila.

Lungomare – projekt ocrtava virtualni put koji slijedi tragove života uz Jadransko more. Serija od 15 posebno dizajniranih in-stalacija postavljena diljem grada i regije. Instalacije su povezane lokalnim prijevo-zom, uključujući brodske linije prema nekim otocima. Sinergija muzejâ i suradnja sa slo-bodnim umjetnicima i turističkim zajednica-ma obogaćuje ponudu kulturnog turizma.

Dopolavoro Rijeka je radnički grad. Dopo-lavoro podrazumijeva osmišljeno slobod-no vrijeme nakon rada, ali i post-radničku Europu.

Kuhinja - Zamišljamo mjesto dijaloga iz-među onih koji su doputovali k nama i onih koji su otputovali. Zovemo to kuhinjom, središnjim mjestom svakoga doma gdje se razmjenjuju recepti, razvijaju okusi i na ko-jem je moguća iskrena razmjena. Hrana je bitan instrument kulture, početak dijeljenja. Osoblje projekta i jelovnik odraz su riječke raznolikosti. Kuhinja postaje otvorena radi-onica za razmjenu ideja, navika, predrasuda.

Slatko i slano - obnavlja urbane prosto-re na izdisaju u samome srcu grada. Prati slatkovodni tok uz obale Rječine kroz grad sve do slane luke. Više projekata očuvat će sjećanje na izgubljeni prostor, ali i potaknuti moderno urbanističko planiranje.

Prema predviđenom planu rada, u svibnju 2016. godine osnovano je trgovačko društvo Rijeka 2020 d.o.o. u svrhu efikasnog provo-đenja projekta Rijeka EPK 2020. U financi-ranju EPK 2020 ključno je javno proračun-sko financiranje, ali i suradnja s poslovnim subjektima. Vezano uz navedeno, potpisan je Sporazum između Grada Rijeke i Primor-sko-goranske županije kojim se utvrdilo osnivanje zajedničkog trgovačkog društva. Osnivači su uplatom temeljnog uloga time i stekli poslovne udjele u Društvu (Grad Rije-ka sa 72% udjela i Primorsko-goranska žu-panija sa 28% udjela). U srpnju 2016. godine proveden je javni međunarodni natječaj za izbor direktora Rijeka 2020 d.o.o. na kojem je izabrana Emina Višnić.

U sklopu EPK, Grad Rijeka će realizirati i nove kapitalne projekte u kulturi od kojih je glavni prenamjena i revitalizacija bivšeg bloka Rikard Benčić. Također, u pripre-mi je i projekt uređenja RiHuba (na adresi Ulice Ivana Grohovca 1/a) kao multifunkci-onalni prostor usmjeren aktivnostima trgo-vačkog društva Rijeka 2020, ali i građanima kroz programe i nove inicijative.

ex Bernardi, budući RiHub

201200

Dječja kuća (cigleni-objekt) - dokumen-tacija za ishođenje građevinske dozvole je pripremljena, a njeno ishođenje moguće je u roku od 10 dana. Planirani izvori financi-ranja: Proračun Grada Rijeke i Urbana aglo-meracija Rijeka (ITU mehanizam).

Gradska knjižnica Rijeka (T- objekt) - dokumentacija za ishođenje građevinske dozvole je pripremljena, a njeno ishođe-nje moguće je u roku od 10 dana. Plani-rani izvori financiranja: Proračun Grada Rijeke i Urbana aglomeracija Rijeka (ITU mehanizam).

Muzej Moderne i suvremene umjetnosti (H-objekt) - sa izvođenjem radova na ure-đenju započeli smo u siječnju 2017. g., a nji-hov završetak i preseljenje Muzeja moderne i suvremene umjetnosti očekujemo do rujna 2017. g. Planirani izvori financiranja: Pro-račun Grada Rijeke.

Uređenje unutrašnjosti bivšeg industrij-skog kompleksa Rikard Benčić – doku-mentacija za ishođenje građevinske dozvole je pripremljena, a njeno ishođenje moguće je u roku od 90 dana. Planirani izvori fi-nanciranja: Proračun Grada Rijeke.

RI-hub-radni prostor RIJEKA 2020 – u pripremi je dokumentacija za provedbu po-stupka javne nabave za izvođenje radova na uređenju radnog prostora za potrebe Rijeke 2020. Početak izvođenja izvođenje radova planira se sredinom ožujka, a njihov završe-tak sredinom rujna 2017. g. Planirani izvori financiranja: Proračun Grada Rijeke.

Palača šećerane (Muzej grada Rijeke) – izdana je građevinska dozvola za rekon-strukciju Palače Šećerane u industrijskom kompleksu Rikard Benčić u funkciji grad-skog muzeja s pratećim ugostiteljskim i ostalim komercijalnim sadržajima. Projekt je u 4. fazi postupka dodjele bespovratnih sredstava KK.06.1.1.01 “Priprema i proved-ba Integriranih razvojnih programa temelje-nih na obnovi kulturne baštine“ Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova. Planirani izvori financiranja: Proračun Grada Rijeke i Strukturni fondovi EU.

m/b Galeb (Muzej grada Rijeke) – u ti-jeku je izrada glavnog projekta za prena-mjenu broda u gradski muzej s pratećim ugostiteljskim i ostalim komercijalnim sa-držajima. Projekt je u 4. fazi postupka do-djele bespovratnih sredstava KK.06.1.1.01 “Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova. Planirani izvori finan-ciranja: Proračun Grada Rijeke i Strukturni fondovi EU

Izgradnja Kulturno turističkog centra (KTC) u Opatiji – realizacija projekta, odno-sno radovi na izgradnji objekta je u završnoj fazi. Trenutno se radi na opremanju objekta. Očekivano vrijeme otvaranja KTC-a je tra-vanj 2017.godine.

Financiranje/ITU mehanizam/strukturni fondovi

Financiranje izgradnje infrastrukturnih objekata za EPK RIJEKA 2020 u sklopu Urbane aglomeracije Rijeka: Odabirom na natječaju Urbana aglomeracija Rijeka ušla je u krug europskih urbanih područja koja će koristiti ITU mehanizam do 2020. godine (s provedbom do 2023. godine). Ur-bana aglomeracija Rijeka odabrana je na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za izbor područja koja mogu koristiti mehanizam integrira-nih teritorijalnih ulaganja (ITU) u Republici Hrvatskoj – mehanizam koji je dio nove po-litike Europske komisije kojom se dodatno

jačaju urbana područja u svrhu gospodar-skog rasta i povećanja kvalitete života. Iz-među ostalog jedan od specifičnih ciljeva ITU mehanizma je i onaj koji se odnosi na korištenje zapuštenih bivših vojnih i indu-strijskih područja koji djelatnosti kulture pruža mogućnost sufinanciranja projekata u cilju organizacije Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020. u ovom slučaju u iz-gradnji njene infrastrukture. U sklopu ovog mehanizma za sufinanciranje su prijavljeni projekti rekonstrukcije ciglenog objekta za smještaj Dječje kuće i T-objekta za smje-štaj Gradske knjižnice Rijeka.

Budući izgled bloka Benčić

Objekti u bloku Benčić

Budući izgled H - objekta u bloku Benčić

203202

Financiranje izgradnje infrastrukturnih objekata za EPK RIJEKA 2020 u sklo-pu strukturnih fondova EU: Grad Rijeka podnio je prijavu na natječaj „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ Mi-nistarstva regionalnog razvoja i europskih fondova pod nazivom “Turistička valorizaci-ja reprezentativnih spomenika industrijske baštine”. Navedeni projekt uključuje re-konstrukciju i opremanje Palače Šeće-rane u industrijskom kompleksu Rikard Benčić u funkciji gradskog muzeja s prate-ćim ugostiteljskim i ostalim komercijalnim sadržajima te rekonstrukciju i oprema-nje broda/muzeja Galeb u funkciji odjela gradskog muzeja s pratećim ugostiteljskim

i hostelskim sadržajima. Projekt “Turistič-ka valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” predstavlja integrirani razvojni projekt grada temeljen na revitalizaciji i zaštiti reprezentativnih spomenika industrijske baštine na području grada Rijeke i unaprjeđenju upravljanja in-dustrijskom baštinom te zajedno s partner-skim organizacijama ima za cilj stvaranje integralne kulturno-turističke destinacije koja uključuje pojedine reprezentativne spomenike riječke industrijske baštine u zajednički i jedinstveni kulturno-turistički proizvod što doprinosi turističkoj prepo-znatljivosti, posjećenosti i održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

EU projekt: Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika kulturne baštine

u kunama

Naziv pojedi-načne građevine/ infrastrukturnog objekta

Građevinski radovi

OpremanjePorez na dodanu

vrijednost i (ako je primjenjivo) druga

davanja

Ukupni troškovi

Rekonstrukcija Palače Šećerane 26.905.000 3.585.600 7.622.650 38.113.250

Rekonstrukcija broda Galeb 27.313.000 2.800.000 7.528.250 37.641.250


Idejni prikaz obnove m/b Galeb

Maketa budućeg izgleda RiHuba

Unutrašnjost m/b Galeb

205204

Grad Rijeka – korištenje sredstava europskih fondova

U razdoblju od 2013. do 2017. godine Gradu Rijeci odobreno je sufinanciranje iz europskih fondova za veliki broj projekata. U cijelom nizu programa, odnosno natječaja, bili smo najbolji u Hrvatskoj gledajući broj odobrenih projekata. Ovo razdoblje bilo je zahtjevno, jer je obuhvaćalo, što se europskih programa tiče, i pretpristupno razdoblje, kao i razdoblje članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Grad je bio u mogućnosti prijaviti projek-te za sufinanciranje kroz slijedeće programe:

1. Pretpristupni programi2. Programi Unije3. Transnacionalni programi4. Strukturni i investicijski fondovi.

U pretpristupnom razdoblju (pretpristupni fondovi), radi ekonomskih pokazatelja koji nas smještaju iznad hrvatskog prosjeka (uz Grad Zagreb i Istarsku županiju) nismo bili prihvatljiv predlagatelj projekata koji su se financirali iz financijski najizdašnijih kompo-nenti IPA pretpristupnog programa, izuzev

projekta za izgradnju Centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina kojeg EU financira s oko 25 milijuna eura. Stoga je uložen dodatni napor u apliciranje za sredstva iz Programa Unije i Transnacio-nalnih programa. Ova je sredstva teže do-biti jer se za njih mogu natjecati institucije iz svih zemalja članica i zemalja kandidata, a Grad Rijeka bio je najuspješnija institucija u Hrvatskoj po broju odobrenih projekata iz programa CIP ICT PSP. Navedeni program odnosi se na povećanu dostupnost raznih vrsta usluga, pri korištenju informacijskih tehnologija. Primjeri projekata sufinancira-nih iz ovog programa su: EGOV4U, SEED, INCA, iLOCATE.

Na natječaju iz programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska, Grad Rijeka postigao je najbolje rezultate od svih par-tnera po broju odobrenih projekata u kojima je nositelj (glavni partner): Creative Start Up, EnterYOUTH, IRIS.

Grad Rijeka – korištenje europskih sredstava u razdoblju 2013.-2017. godine

Naziv projektaProgram iz kojeg

se sufinanciraProračun Grada

RijekeEU sufinanciranje

RINKLUZIJA Europski socijalni fond 4.326.059 3.677.150

Energetska obnova 2 vrtića i 2 osnovne škole

Strukturni i investicijski fondovi - OP Kohezija i konkurentnost 11.384.326 6.459.103

Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu 14 vrtića i osnovnih škola

Strukturni i investicijski fondovi - OP Kohezija i konkurentnost 1.136.500 1.136.500

Izrada Glavnog plana razvoja riječkog prometnog pravca na području Grada Rijeke

Strukturni fondovi i Kohezijski fond EU u sklopu programa 2007.-2013.,

Operativni program “Promet” 3.586.803 3.048.783

Projektna dokumentacija - obalna šetnica zapadni dio grada

Ministarstvo turizma – priprema projekata

čija će se provedba sufinancirati300.000 300.000

iURBAN - poticanje energetske učinkovitosti u gradovima

FP7 Smart Cities 2.436.817 1.837.500

INCA – poboljšanje dostupnosti socijalnih i zdravstvenih usluga

CIP ICT PSP 2.302.500 1.151.250

iLOCATE CIP ICT PSP 837.637 418.818

Creative Start up Program prekogranične suradnje

IPA Slo-Hrv 862.500 646.875

Enteryouth – razvoj poduzetničkih vještina kod mladih

Program prekogranične suradnje IPA Slo-Hrv 750.000 562.500

SMILE Program prekogranične suradnje

IPA Slo-Hrv 750.000 562.500

ADRIPLAN – poboljšanje upravljanja obalnim pojasom

DG MARE 375.000 281.250

FIESTA – promicanje mjera energetske učinkovitosti

IEE 600.000 450.000

ReSites – valorizacija bivših industrijskih područja

INTERREG Central Europe 1.943.510 1.651.983

URBAN INNO INTERREG Central Europe 1.520.000 1.292.000

CERIecon – razvoj poduzetništva INTERREG Central Europe 760.000 646.000

SLURP INTERREG Central Europe 1.520.000 1.292.000

Forget Heritage INTERREG Central Europe 1.140.000 969.000

MySMARTLife Horizon2020 1.125.000 1.125.000

Izvor: Grad Rijeka

ŽCGO Marišćina - projekt financiran iz EU pretpristupnog programa IPA

207206

U 2016. godini iz programa INTERREG CENTRAL EUROPE Gradu Rijeci odobreno je sufinanciranje za pet projekata: URBAN INNO, CERIecon, SULPITER, ReSites i Forget Heritage. Navedeno predstavlja veliki uspjeh jer je prolaznost na ovom na-tječaju bila samo 5,6% (od 620 prijavljenih projekata sufinanciranje je odobreno za 35 projekata). Pritom Grad Rijeka ostvaruje najbolje rezultate na razini cijelog programa.

Treba istaknuti i činjenicu da je Gradu Rijeci odobreno sufinanciranje za provedbu proje-kata kroz sve prethodno navedene progra-me (Pretpristupni programi, Programi Uni-je, Transnacionalni programi i Strukturni i investicijski fondovi), tako da, osim već gore navedenih provodimo i projekte: RINKLU-ZIJA, Izrada Glavnog plana razvoja ri-ječkog prometnog pravca na području Grada Rijeke, Energetska obnova dva vrtića i dvije osnovne škole, Izrada pro-jektne dokumentacije za energetsku obnovu 14 vrtića i osnovnih škola, Pro-jektna dokumentacija - obalna šetnica zapadni dio grada, iURBAN, FIESTA, ADRIPLAN, Work is the Key, SMILE.

Pri prijavljivanju projekata prioritet je bio ostvarivanje sredstava za provedbu aktiv-nosti koje su važne za naše građane. Teme projekata za koje je Gradu Rijeci odobreno

sufinanciranje, odnosno područja provedbe aktivnosti, odnose se na: promet, energet-sku učinkovitost, zaštitu prirode i okoliša, valorizaciju kulturne i industrijske baštine, poboljšanje dostupnosti zdravstvenih i soci-jalnih usluga, povećanje dostupnosti javnih usluga, poticanje poduzetništva, pomoć žr-tvama nasilja, unapređenje socijalne uklju-čenosti i integracije učenika s teškoćama.

Ciljane skupine u projektima bili su sve sku-pine stanovnika Grada Rijeke obzirom na dob (od predškolaca do umirovljenika), spol i socijalne, profesionalne i ostale značajke. Pritom se uvijek nastoji u projekte uključiti socijalno ugrožene, marginalizirane i skupi-ne podložne socijalnom isključenju.

Ukupan proračun Grada Rijeke za pret-hodno navedene projekte iznosi više od 40.000.000 kuna, od čega je EU sufinanci-ranje oko 30.000.000 kuna.

Značajan dio aktivnosti u okviru programa Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture financirat/sufinancirat će se kroz europske fondove. Također, ulažu se napori i za mak-simalno iskorištenje sredstava dostupnih kroz ITU mehanizam, odnosno mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja kojeg je Europska unija u razdoblju 2014.–2020. na-mijenila za održivi urbani razvoj.

Projekt iURBAN

Urbana aglomeracija Rijeka

Europska komisija u razdoblju 2014.-2020. provodi svoju strategiju Europa 2020. Ta je nova europska politika, definirana za na-vedeno sedmogodišnje razdoblje, između ostalog uvidjela da su gradovi odnosno, šire gledano, europska urbana područja – izuzetno veliki i uspješni generatori rasta, kako u pogledu otvaranja novih radnih mje-sta, tako i u pogledu investicija, generalnog društvenog razvoja itd. Nova europska po-litika jednim je bitnim dijelom usmjerena na gradove, u nastojanju da upravo gradovi budu ti koji će dodatno doprinijeti rastu Eu-rope i njezinoj globalnoj poziciji.

Europskom uredbom iz 2013. godine defini-ran je novi mehanizam poticanja razvoja ur-banih područja. Riječ je o mehanizmu koji je poznat kao ITU-mehanizam, odnosno Me-hanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITI - eng. Integrated Teritorial Investment). To je zapravo suština svih tih globalnih i eu-ropskih promjena i kretanja kojima i Grad Rijeka, zajedno s partnerskim gradovima i općinama, nastoji prilagoditi.

Tijekom 2014. godine vodila se široka dis-kusija o promjenama u nacionalnom za-konodavstvu u pogledu novih europskih direktiva, a u vezi sa spomenutim ITU me-hanizmom. Grad Rijeka, a prvenstveno Gra-donačelnik, aktivno su sudjelovali u javnim raspravama dajući konkretne prijedloge od kojih su mnogi usvojeni na nacionalnoj razini.

Hrvatski sabor je krajem 2014. godine do-nio novi Zakon o regionalnom razvoju koji je na snagu stupio 01.01.2015. godine. Slije-dom svega rečenog, Grad Rijeka je zapra-vo od početka bio duboko uključen u cijelu raspravu.

U Zakonu je definirano da četiri najveća grada koja imaju iznad 100.000 stanovni-ka – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek – mogu, ako to žele i ako imaju partnera u svojim susjedima, gradovima i općinama s kojim dijele zajednički prostor, formirati urbane aglomeracije. Tu su pridodana i tri hrvat-ska grada iznad 50.000 stanovnika (Pula, Zadar i Slavonski Brod) koji mogu formirati takozvana veća urbana područja.

Dana 19.02.2015. gradonačelnik Obersnel sazvao je trinaest gradonačelnica i gradona-čelnika te načelnica i načelnika, na konzul-tativni sastanak na kojem je objašnjen cijeli ITU-mehanizam. Dogovor s tog sastanka bio je da se krene u proces razmatranja odluke o priključivanju Urbanoj aglomeraciji Rijeka tako što svaki grad, odnosno svaka općina, mora putem svojeg Vijeća donijeti odluku da li se uključuje u Urbanu aglomeraciju Rije-ka ili pak odbija priključivanje. Taj je proces je započeo 01.03.2015., a završio je krajem osmog mjeseca iste godine. Proces je potra-jao stoga što su neki gradovi i općine po dva puta razmatrali tu tematiku. Naime, kako u većini Statuta postoji odredba da od prvog do drugog razmatranja neke odluke treba proći dva mjeseca, cijela se priča malo pro-tegnula. Bez obzira na duljinu, mi sudimo da je cijeli proces bio i kvalitetan i demokratski.

U razdoblju od 01.03. do 30.07.2015. godine 13 gradova i općina razmatralo je moguć-nost uključivanja u Urbanu aglomeraciju Rijeka na svojim predstavničkim tijelima. Do 19. sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke, održane 09.07.2015. godine, 9 gradova i op-ćina donijelo je pozitivne odluke o ulasku u Urbanu aglomeraciju Rijeka i to 4 grada (Ri-jeka, Kastav, Kraljevica i Opatija) i 5 općina (Čavle, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo). Gradsko vijeće Grada Rijeke je na navedenoj sjednici utvrdilo konačni prijedlog obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka. Tako-đer, u svom zaključku je Gradsko vijeće Gra-da Rijeke naglasilo da Grad Rijeka i nadalje ostaje otvoren za suradnju sa svim jedinica-ma lokalne samouprave koje su bile pozva-ne da pristupe Urbanoj aglomeraciji Rijeka, a koje do tada nisu prihvatile taj prijedlog te ovlastilo Gradonačelnika Grada Rijeke da i te suglasnosti dostavi Ministru regionalnog razvoja i fondova Europske unije radi dono-šenja odluke iz članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

Općinsko vijeće Općine Klana je na svojoj XI. sjednici održanoj 30.07.2015. godine doni-jelo odluku o ulasku Općine Klana u Urba-nu aglomeraciju Rijeka. Također, Općinsko vijeće Općine Jelenje je na svojoj radnoj sjednici koja je održana 22.09.2015. godine po drugi puta raspravljalo o priključivanju u Urbanu aglomeraciju Rijeka te donijelo ne-gativnu odluku.

Cheaper, cleaner energy services

FP7 collaborative Smart City project

FP7-SMARTCITIES-2013-608712 Oct 2013 –Oct 2016

209208

Grad Rijeka je Konačni prijedlog obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka podnio Mini-starstvu regionalnog razvoja i fondova Eu-ropske unije (MRRFEU) 14.07.2015. godine, a sukladno Metodološkim smjernicama za izradu strategije razvoja urbanog područja. Nakon pozitivne odluke Općinskog vijeća Općine Klana, Grad Rijeka je MRRFEU do-stavio Dopunu konačnog prijedloga obuhva-ta Urbane aglomeracije Rijeka.

Urbana aglomeracija Rijeka uključuje 10 članica (4 grada i 6 općina):

– Grad Rijeka, – Grad Kastav, – Grad Kraljevica, – Grad Opatija, – Općina Čavle, – Općina Klana, – Općina Kostrena, – Općina Lovran, – Općina Mošćenička Draga i – Općina Viškovo.

Dana 21.09.2015. godine Ministar regional-nog razvoja i fondova europske unije donio je odluku o ustrojavanju Urbane aglomeracije Rijeka, a temeljem Zakona o regionalnom razvoju i prethodnog pozitivnog očitova-nja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Urbana aglomeracija Rijeka je prva ustrojena urbana aglomeracija u Republici Hrvatskoj.

Grad Rijeka je zajedno sa devet jedinica lokalne samouprave u rujnu 2015. godine odlukom ministra Ministarstva regionalno-ga razvoja i fondova Europske unije (MRR-FEU) ustrojio urbanu aglomeraciju, a čime joj je omogućeno sudjelovanje mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) koji objedinjuje sredstva više europskih fondova za sufinanciranje važnih projekata urbanog područja.

Konačni teritorijalni obuhvat UA Rijeka

Radi planiranja i provedbe mjera razvoja UAR je izradila Strategiju razvoja urbane aglomeracije Rijeka za razdoblje 2016-2020. godine.

Europska komisija je stavila veliki naglasak na razvoj urbanih područja u svrhu gospo-darskog rasta i povećanja kvalitete života građana, a u Hrvatskoj je za 7 urbanih po-dručja predvidjela 345 milijuna eura. UA Rijeka je dobila indikativnu alokaciju od 49.588.331 EUR za sufinanciranje projeka-ta značajnih za svoje područje u visini 75%.

U sljedećoj tablici prikazana su sredstva za ITU-mehanizam u RH sukladno tematskim ciljevima i operativnim programima (OP) te indikativne alokacije za UA Rijeka (UAR).

ITU mehanizam je složen za provedbu te pokriva dva operativna programa i osam te-matskih ciljeva, a financira se iz tri europska fonda. Gradovi-središta urbanih područja

preuzimaju odgovornost za ocjenu kvalite-te i odabir projekata u OP Konkurentnost i kohezija (OP KK) te manje aktivnosti u OP Učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP).

Time je započeta uspostava sustav proved-be ITU mehanizma te su osnovana tijela UA Rijeka potrebna za učinkovito planiranje i provedbu mjera urbanog razvoja: Partner-sko vijeće kao savjetodavno tijelo, Koor-dinacija za izradu i provedbu Strategije UAR kao tijelo koje okuplja gradonačelnike i načelnike te donosi strateške odluke i radni timovi koji pripremaju sve podloge za oda-bir projekata i donošenje strateških odluka bitnih za urbano područje i provedbu Stra-tegije UAR.

Na radnoj razini, ovakvo udruživanje donijet će značajne koristi, budući se velik dio pro-jekata već sada financira iz proračuna. U po-stojećoj situaciji, značajan je učinak osloba-đanja proračunskih sredstava i mogućnost

OPTematski

ciljSpecifični cilj

Fond

Indikativna alokacija

EU fondovi za RH (EUR)

Za UA Rijeka (EUR)

OPKK

TC3Specifični cilj 3a2

Napredna poslovna infrastruktura i odgovarajuće usluge

EFRR 60.000.000 8.615.285

TC4Specifični cilj 4c3

Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva

EFRR 80.000.000 12.204.988

TC6Specifični cilj 6c1

Korištenje kulturne baštine u funkciji turizma

EFRR 33.351.269 4.788.845

TC6Specifični cilj 6e2

Korištenje zapuštenih prostora (ind. i vojna zemljišta)

EFRR 80.000.000 11.487.047

TC7Specifični cilj 7ii2

Čisti urbani promet KF 50.000.000 7.179.404

OPULJP

TC8Specifični cilj 8ii1

Aktivnosti za mlade nezaposlene ESF 17.000.000 2.440.997

TC9Specifični cilj 9i1, 9iv2

Deinstitucionalizacija socijalnih i zdravstvenih usluga

ESF 20.000.000 2.871.761

TC10Specifični cilj 10iii3, 10iv1

Osmišljavanje i provedba obrazovnih programa za razvoj grada

ESF 5.000.000 -

UKUPNO 345.351.269 49.588.331Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

211210

njihovog raspodjeljivanja za drugu namjenu. S druge strane, uvećale bi se koristi i raširi-la dobra praksa koja već sad postoji u dijelu napredne poslovne infrastrukture.

Kulturna baština u funkciji turizma je je-dan od ciljeva za koji možemo dobiti sred-stva iz ITU-mehanizma. Iako su za revitali-zaciju kulturne baštine predviđena značajna u okviru ITU-mehanizma u RH, projekti mo-raju biti u funkciji povećanja turističkih uči-naka. Pritom se ne radi o nekim objektima koji su javnosti nepoznati jer su oni već svi u određenoj fazi i u funkciji turizma kao što je primjerice Trsatska gradina ili lokalitet Crekvina s Trgom Lokvina u Kastvu, kao i Kaštel u Mošćenicama i drugi objekti. U ovom području fokus je na programima i na mogućnostima komercijalizacije, a tek onda na samoj obnovi. Dakle, cilj nije ob-nova objekata kulturne baštine već je po-trebno otvoriti nova radna mjesta u sektoru turizma.

U edukacijskom dijelu naglasak je stavljen na mlade, a posebno studente i nezaposle-ne. Poznato je da Grad Rijeka ima Start up inkubator, a taj primjer dobre praske može se nadograditi i na različite načine primije-niti i u svim ostalim gradovima i općinama Aglomeracije. Pritom smo vodili računa da se novi start up inkubatori uvijek vežu uz gospodarsku situaciju u određenoj sredini, a izvrstan primjer je Općina Klana koja želi razviti start up inkubator uz podršku podu-zetnika. Uz navedeno moguće je financirati čitav niz edukacija koje jačaju kompetencije mladih za zapošljavanje, a što ćemo svaka-ko iskoristiti. U edukacijskom dijelu pozor-nost bi bila usmjerena prema svim osoba-ma koje zbog promjena na tržištu gube svoj posao, pogotovo u dobnoj skupini iznad 50 godina, što je kritična populacije – naročito kad su žene u pitanju.

Također, vrlo su značajna sredstva za Hr-vatsku predviđena i u toplinarstvu. U tom kontekstu, Energo je razvio svoje projek-te i predao ih u bazu projekata i podataka Urbane aglomeracije Rijeka za pregovore s nadležnim ministarstvima. Pritom tre-ba napomenuti da se putem sredstava ITU-mehanizma ne mogu graditi nove, nego isključivo modernizirati postojeće topla-ne, što je zapravo i suština problema topli-narstva u nas.

Velika su sredstva, više od 80 milijuna eura, u Hrvatskoj određena za revitalizaciju za-puštenih bivših industrijskih i bivših voj-nih zona, čega na području cijele naše aglo-meracije, a pogotovo u samoj Rijeci, ima

uistinu puno. Putem ITU-mehanizma može se realizirati obnova zapuštenih objekata. Nakon toga, kad se odredi namjena, onda se projekti moraju kandidirati za ostale izvore.

Ima dosta mogućnosti za financiranje novih socijalnih usluga s tim da je UA Rijeka, prema dostupnim podacima, izuzetno na-predna u ovom području. No, prijevoz oso-ba s invaliditetom, klubovi za starije osobe, savjetovališta za djecu i mlade s poreme-ćajem u ponašanju kao i podrška osobama s invaliditetom – projekti su koji trebaju dodatna sredstva, nove prostore, dodatnu opremu i dodatan broj stručnjaka u tom po-dručju. Tu moramo naglasiti da je u RH pu-tem ITU moguće financirati isključivo uslu-gu konkretnom korisniku, pa smo sukladno tome predložili navedeno.

Kad je riječ o bivšim industrijskim i voj-nim prostorima, RH je s EU definirala da 2020. moramo prikazati rezultat isključivo kroz površinu (u m2) obnovljenog prosto-ra. Temeljni uvjet je pritom vlasništvo nad nekretninom koja se obnavlja uz izradu po-trebne dokumentacije. Svoje projekte nomi-nirali su Grad Rijeka, Grad Kastav, Općina Klana i Općina Lovran. No, treba naglasiti da su najveći objekti kojima je potrebna obnova u Rijeci, a radi se o prostoru bivše tvornice Rikard Benčić i to zgradama koje će biti u funkciji projekta Europske prije-stolnice kulture. Dakle, radi se o zgradi za novu knjižnicu i zgradi buduće Dječje kuće. Pritom treba naglasiti da je Grad Rijeka već prijavio Upravnu zgradu i Benčiću i brod Galeb na prvi natječaj za obnovu kulturne baštine koji će se financirati iz EU fondova. Znači ITU mehanizam pomoći će izgradi nova knjižnica i Dječja kuća na području Benčića u Rijeci.

Isto tako, Grad Rijeka ima veliki interes da se u suradnji sa Sveučilištem i kompanijom INA stvore uvjeti za proširenje Znanstve-no-tehnologijskog parka Step na područje Mlake. Time bi se na području bivše rafine-rije stvorila nova vrijednost putem razvoja novih tehnologija, a što bi omogućilo i ure-đenje te revitalizaciju Ulice Milutina Bara-ča sa svim njezinim kulturnim i povijesnim sadržajima.

Treba naglasiti i da su u ITU mehanizam uključena i gradska trgovačka i komunalna društva, a posebice Autotrolej i Energo. Njihov je zadatak da putem ITU mehanizma realiziraju obnovu postojeće infrastrukture (Energo), te obnovu voznog parka (Auto-trolej). Toplinarstvo se putem ITU meha-nizma može financirati, a to je specifično

isključivo za Rijeku, dok su projekti Autotro-leja vrijedni za cijelu aglomeraciju. Putem nabavke novih autobusa, ICT-rješenja na autobusnim stajalištima i novih aplikacija za putnike i drugih projekata, Autotrolej može značajno unaprijediti kvalitetu javne usluge na području UA Rijeka. Pravila koja se odnose na korištenje ITU sredstava za komunalna i trgovačka društva su ponešto drugačija u odnosu na gradove i općine, a pa su u tijeku pregovori s nadležnim mini-starstvima i to upravo o kriterijima koji se odnose na efikasnost i ekološku dimenziju.

Svakako treba naglasiti da su najveći gra-dovi u RH sudjelovali u izradi svih kriterija za odabir područja koja će koristiti ITU te je time uspostavljena i jedna nova suradnja na nacionalnoj razini. Predstavnici Osijeka, Pule, Rijeke, Slavonskog Broda, Splita, Za-dra i Zagreba su tijekom 10 koordinacijskih sastanka s Ministarstvom regionalnog ra-zvoja i fondova EU razmatrali mnoge teme, ali i projekte bitne za kvalitetu života u ur-banim sredinama. Pritom moramo znati da oni nisu štitili interese samo velikih grado-va, već i svih gradova i općina koji su ušli u sastav tih novih cjelina. Time je stvorena jedna nova suradnja na nacionalnoj razini koja svakako doprinosi razvoju Republike Hrvatske u cjelini.

Prilagodba sustava Grada Rijeke europskim standardima

Proračun Grada Rijeke

Proračun jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave je akt kojim se procje-njuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu, a omogućava finan-ciranje poslova i programa koje obavljaju upravna tijela jedinice lokalne samouprave radi ostvarivanja javnih potreba i prava gra-đana, koja se temeljem zakonskih propisa financiraju iz javnih prihoda.

U Proračunu Grada Rijeke za 2016. godinu došlo je do značajnih metodoloških pro-mjena jer su po prvi puta iskazani vlastiti i namjenski prihodi, te rashodi i izdaci svih 80 proračunskih korisnika Grada Rijeke – Dječji vrtić, Dom mladih, 24 osnovne škole, Dječji dom Tić, Psihijatrijska bolnica Lopača, Cen-tar za profesionalnu rehabilitaciju, Gradska knjižnica, Muzej Grada, MMISU, HNK Ivana pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Art kino, Javna vatrogasna postrojba, 34 mjesna odbora, 9 vijeća nacionalnih manjina i pred-stavnica nacionalne manjine.

Radi efikasnije kontrole i racionalnijeg upravljanja prihodima i rashodima, suklad-no Odluci o uvođenju Riznice Grada Rijeke, uveden je sustav rizničkog poslovanja na ra-zini proračuna i proračunskih korisnika koji se provodi u dvije faze.

Prva faza uspostave Riznice Grada Rije-ke provedena je do kraja 2016.godine te je većina proračunskih korisnika Grada Rijeke osim osnovnih škola, Psihijatrijske bolnice Lopača i vijeća nacionalnih manjina pot-puno integrirana u jedinstveni informacij-sko-računovodstveni sustav Riznice.

Druga faza uspostave sustava Riznice pla-nira se provesti do kraja 2017. godine, kako bi svi proračunski korisnici bili integrirani u jedinstveni informacijsko-računovodstveni sustav Riznice koji omogućava efikasniju kontrolu i racionalnije upravljanje prihodi-ma i rashodima, jednostavnu konsolidaciju proračuna Grada i proračunskih korisnika uz zadržavanje njihove pravne osobnosti.

Iz podataka o rezultatima izvršavanja Pro-računa Grada Rijeke u promatranom raz-doblju od 2013. do 2016. godine, razvidno

213212

je da su se ukupni prihodi i primici tijekom promatranog razdoblja kretali u rasponu od 682,8 do 785,5 milijuna kuna. Takvo kre-tanje prihoda je odraz nastavka negativnih gospodarskih kretanja koja se na proračun-ske prihode odražavaju kroz cijelo proma-trano razdoblje.

Najznačajnija i najveća skupina prihoda proračuna su prihodi poslovanja (prihodi od poreza, prihodi od imovine, namjenski prihodi po posebnim propisima određeni za financiranje zakonom utvrđenih namje-na i drugo). Smanjenje zaposlenosti i plaća te smanjenje kupovne moći i potražnje na tržištu nekretnina utjecali su na pad prora-čunskih prihoda. Osim toga, promjene za-konske regulative u području poreza na do-hodak su u više navrata negativno utjecale na proračunske prihode lokalnih jedinica, a posljednja takva zakonska promjena je bila 2015. godine. Ovim zakonskim promjenama se nastojalo smanjiti porezno opterećenje

Stanje zaduženosti Grada Rijeke

Dugoročno zaduživanje jedinica lokalne po-dručne (regionalne) samouprave (u nastav-ku: JLP(R)S) za investicije, kao i izdavanje jamstava regulirano je Zakonom o proraču-nu i Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanju jamstava i suglasnosti JLP(R)S.

U proteklom mandatnom razdoblju 2013.-2016. godine, Grad Rijeka je otplaćivao dospjele obveze za izdane gradske obve-znice i dospjele obveze za primljene robne zajmove za prioritetna kapitalna ulaganja u sportske objekte, prometnice i stambene objekte koji su realizirani putem TD Rijeka sport, TD Rijeka promet i Agencije za druš-tveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke. U nastavku se daje pregled stanja duga po osnovi izdanih gradskih obveznica, zajmovi-ma i danih jamstava u razdoblju od 2013. do 2016. godine.

Ostvarenje Proračuna Grada Rijeke u razdoblju 2013.-2016. godine

u kunama

Red. br.

OpisIzvršenje za

2013.Izvršenje za

2014.Izvršenje za

2015.Izvršenje za

2016.

A.Ukupni prihodi i primici (1+2+3)

694.834.675 682.769.100 683.847.849 785.505.421

1. Ukupni prihodi 668.514.001 672.737.981 680.060.467 772.640.313Prihodi poslovanja 642.753.422 640.284.574 651.891.002 739.628.947Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 25.760.579 32.453.407 28.169.465 33.011.366

2.Primici od financijske imovine i zaduživanja 26.320.674 10.031.119 3.787.382 12.865.108

B.Ukupni rashodi i izdaci (1+2)

729.527.404 707.825.785 696.251.546 789.581.005

1. Ukupni rashodi 661.790.684 632.670.989 631.618.760 723.368.314Rashodi poslovanja 607.069.536 586.033.323 587.784.887 656.940.636

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 54.721.148 46.637.666 43.833.872 66.427.678

2.Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

67.736.720 75.154.795 64.632.787 66.212.691

Izvor: Grad Rijeka - Odjel za financije

Iz tablice je vidljivo da se obveze za izdane municipalne obveznice smanjuju u proma-tranom razdoblju te su polovinom 2016. godine otplaćene u cijelosti.

Što se tiče robnih zajmova, prije svega treba naglasiti da se ovdje ne radi o klasičnom za-duženju na tržištu kapitala, već se radi o pre-uzimanju stanova, prometnica i sportskih objekata koje su izgradili Agencija za druš-tveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke, TD Rijeka promet i TD Rijeka sport, a Grad Rijeka ih je prenio u svoje poslovne knjige na način da je povećao imovinu grada za na-vedena ulaganja, te preuzeo obvezu otpla-te istih. Na taj način stvoreni su kvalitetniji uvjeti za sportske aktivnosti profesionalnih sportaša i klubova, te građana, rekreativa-ca, djece i mladeži, proširena je prometna mreža, te je Grad Rijeka preuzimanjem 124

Kretanje stanja duga (glavnice i kamate) Grada Rijeke u razdoblju 2013. – 2016.

u kunama

ZaduženjeStanje duga na

31.12.2013.Stanje duga na



31.12.2016.

I. Krediti, obveznice, robni zajmovi

435.804.587 364.346.281 325.300.195 262.215.250

Municipalne obveznice 120.744.196 79.193.979 38.686.458 0

Robni zajam od Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke

59.553.219 50.277.927 40.869.504 33.498.298

Robni zajam od TD “Rijeka sporta” 142.685.649 135.279.523 126.648.210 115.255.604

Robni zajam od TD “Rijeka prometa” 112.821.522 99.594.852 119.096.022 113.461.348

II. Jamstva 0 60.298.719 60.090.752 54.596.667Jamstvo Energu za kogeneracijsku energanu na Trsatu 60.298.719 60.090.752 54.596.667

III. ŽCGO Marišćina 76.543.228 76.730.181 76.506.988 79.056.883Jamstvo Ekoplusu za projekt IPA ŽCGO Marišćina 52.993.553 53.158.882 52.975.540 52.439.474

Zajam od Ministarstva financija za projekt IPA ŽCGO Marišćina 23.549.676 23.571.298 23.531.447 26.617.409

UKUPNO 512.347.815 501.375.180 461.897.934 395.868.800


građana što je istovremeno prouzročilo pad proračunskih prihoda lokalnih jedinica kojima su prihodi od poreza na dohodak naj-značajniji prihodi. Ostale skupine prihoda i primitaka po svojoj su prirodi promjenljive jer se prihodi od prodaje nefinancijske imo-vine planiraju u skladu s realnim tržišnim mogućnostima prodaje imovine, dok se pri-mici od zaduživanja mogu planirati samo za dugoročno financiranje kapitalnih projeka-ta koje potvrdi predstavničko tijelo Grada. Smanjenje potražnje i prometa na tržištu nekretnina te pad aktivnosti u građevinar-stvu, nepovoljno se odražava i na ostvarenje planiranih prihoda od prodaje nefinancijske imovine. Rashodi i izdaci proračuna u pro-matranom razdoblju izvršavali su se u skla-du sa smanjenim fiskalnim mogućnostima proračuna te su poduzimane mjere štednje na brojnim stavkama rashoda, istovremeno vodeći brigu da se ne ugroze stečena prava i standardi, posebice najosjetljivijih skupina građana.

215214

stana riješio stambeno pitanje dijela socijal-no najugroženijih sugrađana putem dodjele stanova u najam prema Listi prioriteta za davanje stanova u najam.

Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina je projekt koji se sufinancira iz pretpristupnog programa Europske unije IPA, komponenta III, Operativni program Zaštita okoliša. Osim sredstvima iz pret-pristupne pomoći (IPA), projekt se sufinan-cira dijelom iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti, dijelom ga sufinancira Grad Rijeka, dijelom Primor-sko-goranska županija te dijelom TD Eko-plus. Budući da se projekt Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina sufi-nancira iz programa IPA, te da se izgradnja kogeneracijske energane odnosi na projekt iz područja unaprjeđenja energetske učin-kovitosti, temeljem Zakona o proračunu, zaduženje Grada za navedeni zajam kao i za navedena jamstva Grada ne uključuje se u opseg mogućeg zaduženja Grada.

U nastavku se daje pregled stanja duga po osnovi danih suglasnosti za zaduženje pro-računskim korisnicima u razdoblju od 2013. do 2016. godine.

Iz tablice je vidljivo da se u promatranom razdoblju najviše zaduživala ustanova Dječji vrtić Rijeka radi izgradnje dječjih vrtića na Srdočima i na Pehlinu. Tijekom promatra-nog razdoblja uredno su se otplaćivale ob-veze po primljenim kreditima proračunskih korisnika za koje su se osiguravala sredstva u Proračunu Grada Rijeke. Iako se ne radi o direktnom zaduživanju Grad Rijeke kao JL-P(R)S, sukladno Zakonu o proračunu, dane suglasnosti za zaduženja proračunskim korisnicima se uključuju u opseg mogućeg zaduživanja JLP(R)S budući se radi o usta-novama čiji je osnivač JLP(R)S.

Kretanje stanja duga (glavnice i kamate) danih suglasnosti za zaduženje proračunskih korisnika u razdoblju 2013. – 2016. godine

u kunama

Dane suglasnosti za zaduženje proračunskim korisnicima

Stanje duga na

31.12.2013.

Stanje duga na

31.12.2014.

Stanje duga na

31.12.2015.

Stanje duga na

31.12.2016.

Kredit Dječjeg vrtića Rijeka - 40 mil. kn 37.329.392 30.222.205 24.696.386 15.746.247

Kredit JVP 858.313 0

Kredit MMISU 1.728.989 1.072.156 444.449 0

Kredit Dječjeg vrtića Rijeka- 4,5 mil. kn 4.841.460 4.550.675 3.535.834 2.537.244

Kredit Psihijatrijska bolnica Lopača 2.074.693 1.986.216 1.750.178 1.343.728

Kredit Dječjeg vrtića za Pehlin - 25 mil. kn 32.661.922 32.373.968 31.599.196 30.178.215

Financijski leasing HNK I.pl. Zajc 281.852 185.682

UKUPNO 79.494.769 70.205.220 62.307.894 49.991.116


Imovina Grada Rijeke

U razdoblju od 2013. do 2015. godine, vri-jednost ukupne imovine Grada Rijeke po-većala se za 640.739.037 kuna ili 8,5%, te na dan 31. prosinca 2016. godine iznosi 8.199.363.296 kuna. U navedenom raz-doblju nefinancijska imovina povećana je za 534.404.372 kuna ili za 8,6%, dok je finan-cijska imovina povećana za 106.334.665 kuna ili za 8%.

Pregled stanja imovine, obveza i vlastitih izvora Grada Rijeke od 2013. do 2016. godine

u tisućama kuna

OPISStanje na dan

31.12.2013.Stanje na dan



31.12.2016.Indeks

2016./2013.

IMOVINA 7.558.624 8.090.356 8.092.412 8.199.363 108,5Nefinancijska imovina 6.227.605 6.670.951 6.703.341 6.762.010 108,6

Financijska imovina 1.331.019 1.419.405 1.389.071 1.437.353 108

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 7.558.624 8.090.356 8.092.412 8.199.363 108,5

Obveze 621.025 660.337 624.311 601.293 96,8

Vlastiti izvori 6.937.599 7.430.019 7.468.101 7.598.070 109,5

Izvor: Grad Rijeka – Odjel za financije

Značajno povećanje vrijednosti nefinancij-ske imovine najvećim je dijelom rezultat kupovine nekretnina, uknjižbe temeljem pravnog slijeda, prodaje ili usklađenja sa ze-mljišnim knjigama, dok je vrijednost finan-cijske imovine u promatranom razdoblju povećana uglavnom zbog povećanja po-slovnih udjela Grada u temeljnom kapitalu trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Rijeke.

Dječji vrtić Mavrica

217216

Upravljanje gradskom imovinom

Gospodarenje gradskim zemljištem

Ponuđene i prodane lokacije

Godine Ponuđene lokacijePovršina ponuđene

lokacijeProdane lokacije

Površina prodane lokacije

2013 29 6.482,20 23 2.967,42

2014 26 24.509,26 14 6.958,08

2015 46 27.708,26 23 5.009,49

2016 67 86.219 34 53.496,60

Izvor: Grad Rijeka - Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem

Kupovina i prodaja gradskih zemljišta

GodineRashodi za kupnju

zemljišta

Prihodi od prodaje zemljišta i drugih oblika raspolaganja zemljištem

Razlika (Prihodi - Rashodi)u kunama

2013 926.123 21.168.795 20.242.672

2014 3.460.932 15.164.895 11.703.963

2015 5.364.609 15.480.927 10.116.318

2016 10.625.236 21.818.215 11.192.978

Ukupno 20.376.900 73.632.832 53.255.931

Kupljene lokacije

Godine Kupljenje lokacije Zamjena zemljišta Rashodi za kupnju zemljišta

2013 9 4 926.123

2014 14 5 3.460.932

2015 14 4 5.364.609

2016 12 8 10.625.237

Izvor: Grad Rijeka - Odjel za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem

Natječaji za prodaju i druge oblike raspolaganja građ. zemljištem u vlasništvu Grada Rijeke

2013 2014 2015 2016

Broj natječaja 12 15 14 15

Broj lokacija za prodaju 29 26 46 67

Površina lokacija za prodaju (u m2) 6.482,20 24.509,26 27.708,26 86.219

Broj lokacija za zakup 233 168 173 303

Površina lokacija za zakup (u m2) 467.032,42 167.794,92 174.221,76 267.404

Broj lokacija za služnost 7 10 7 5

Površina lokacija za služnost (u m2) 1.527 429,6 254 161

Broj lokacija za pravo građenja 2 1

Površina lokacija za pravo građenja (u m2) 59.300 59.300

Kapitalna ulaganja i investicijsko održavanje stanova

Investicijsko održavanje

stanova

Investicijsko održavanje zajedničkih dijelova

stambeno-poslovnih zgrada

Kapitalno ulaganje

Sveukupni izdaci po programima

Ostvarenje2013. godine 1.297.584 137.965 302.232 1.737.782

Ostvarenje2014. godine 836.096 462.684 6.290.176 7.588.956



Ukupno 4.424.293 1.816.422 7.518.393 13.759.109Izvor: Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom

*Napomena: iznos ukupnih kapitalnih ulaganja od 7.518.393,51 kn obuhvaća i 4.058.806,36 kn za sufinanciranje dijela troškova građenja stanova na Drenovi i 758.836,59 kn za sufinanciranje dijela troškova građenja stanova na Hostovom bregu.

219218

Vlasnički udjeli Grada Rijeke u trgovačkim društvima

Ukupno promatrajući, Grad Rijeka ima po-slovnog udjela u 29 trgovačkih društava, ukupne nominalne vrijednosti 959.076.302 kuna. U kapitalu 13 trgovačkih društava Grad Rijeka ima većinski udio, a u 16 trgo-vačkih društava udio Grada manji je od 50%.

Stanje poslovnih prostora na upravljanju Grada Rijeke za razdoblje 2013. – 2016. godine

Godina Broj poslovnih prostora Površina u m2 Vrijednost u kunama

2013. 1.727 195.784,93 374.205.950

2014. 1.756 207.233,12 388.329.715

2015. 1.753 207.294,67 381.679.499

2016. 1.753 207.359,43 375.994.351

Stanje stanova na upravljanju Grada Rijeke za razdoblje 2013. – 2016. godine

Godina Broj stanova Površina u m2 Vrijednost u kunama

2013. 2.033 98.226,97 166.679.941

2014. 2.021 97.687,37 164.003.934

2015. 1.983 96.032,89 160.096.222

2016. 1.949 93.992,65 153.597.163

Udjeli Grada Rijeke u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu grada

Red.broj NAZIV TRGOVAČKOG DRUŠTVANominalna vrijednost

udjela Grada RijekeUdio Grada Rijeke u

vlasništvu

1. Rijeka promet d.d. 17.961.900 100,00%

2. Rijeka sport d.o.o. 5.431.000 100,00%

3. KD Kozala d.o.o. 6.674.200 100,00%

4. Riječka razvojna agencija Porin 1.000.000 100,00%

5. Poslovni sustavi d.o.o. 30.000 100,00%

6. CEKOM Brodogradnja d.o.o. 20.000 100,00%

7. SMART RI d.o.o. 30.000 100,00%

8. Poslovni sustavi d.o.o. 17.862.500 99,89%

9. KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. 672.550.900 82,60%

10. KD Autotrolej d.o.o. 11.015.600 83,44%

11. KD Čistoća d.o.o. 18.708.100 81,23%

12. Rijeka 2020. d.o.o. 50.000 72,00%

13. Energo d.o.o. 126.045.100 56,90%

Ukupno 859.516.800Izvor: Grad Rijeka

Kroz vlasničke udjele u trgovačkim društvi-ma, Grad Rijeka osigurava visoku kvalitetu usluga koje se pružaju građanima te vodi računa o strateškim odlukama vezanim za daljnja ulaganja u poboljšanje njihova stan-darda i kvalitete.

Gradnja toplovoda na Vojaku

Pregled utrošenih sredstava u održavanje objekata poslovne namjene

GodinaTekuće i investicijsko održavanje

objekata poslovne namjenePovrat uloženih sredstava u

objekte poslovne namjeneUKUPNO u

kunama

2013. 2.222.059 1.622.550 3.844.609

2014. 2.214.360 2.009.859 4.224.219

2015. 1.742.439 1.948.220 3.690.659

2016. 2.124.527 1.921.212 4.045.739

UKUPNO 8.303.385 7.501.841 15.805.226

Napomena: Povrat uloženih sredstava u objekte poslovne namjene - sredstva se odnose na povrate uloženih sredstava zakupnicima poslovnih prostora (Ekonomski fakultet u Rijeci, Veleučilište u Rijeci, Sveučilište u Rijeci – Akademija primijenjenih umjetnosti, Hrvatski ferijalni i hostelski savez i Udruga invalida distrofičara PGŽ), a čiji su se računi za zakupninu poslovnih prostora kompenzirali s uloženim sredstvima.

Izvor: Grad Rijeka – Odjel za gospodarenje imovinom

221220

Temeljem odluka Gradskog vijeća iz 2015. i 2016. godine Grad Rijeka započeo je postu-pak izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke za koje je javna ra-sprava zaključena 31. siječnja 2017. godine. Riječ je o ciljanim izmjenama strateških dokumenata prostornog uređenja koje su uvažile okolnosti postojećeg stanja, poten-cijalnim investitorima osiguravaju uvjete za ulaganja te otvaraju mogućnosti za gos-podarski razvoj na pojedinim područjima. Dokumente prostornog uređenja bilo je nužno uskladiti s Prostornim planom Pri-morsko-goranske županije iz 2013. godine i iskustvima iz primjene odredbi postojećeg Zakona o prostornom uređenju. U izmjene oba dokumenta krenulo se u isto vrijeme kako bi se istodobno odredila i građevinska područja i njihova namjena.

Najvažnije izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja odnose se na unošenje nove trase obilazne željezničke pruge viso-ke učinkovitosti, utvrđivanja uvjeta gradnje na područjima sportsko-rekreacijske i ugo-stiteljsko-turističke namjene u zaštićenom obalnom području mora te provjere i utvr-đivanja odredbi kojima je uređena gradnja višestambenih građevina. Naime, tijekom provedbe dosadašnjeg Plana uočeni su ne-dostaci i prepreke koje su otežavale gradnju i rekonstrukciju višestambenih građevina.

Korekcije dijelova željezničke infrastrukture

Značajne prostorne izmjene unosi nova trasa obilazne željezničke pruge visoke učinkovitosti utvrđena Prostornim planom Primorsko-goranske županije. U odnosu na postojeću, nova trasa položena je puno sjevernije tako da zaobilazi znatan dio gra-đevinskih područja grada Rijeke, čime se umanjuju negativni utjecaji željezničke pru-ge u naselju (blizina naselju, buka, vibracije i slično). Na području Svetog Kuzma plani-rane su nove spojne pruge u skladu s novim

rješenjima iz PP PGŽ. Također, postojeća trasa željezničke pruge koja prolazi kroz gradska područja cjelovito je projektno ana-lizirana te su u prostornu dokumentaciju unesene manje promjene, zbog optimiza-cije korištenja za potrebe javnog prijevoza putnika.

Utvrđivanje uvjeta gradnje na područjima sportsko-rekreacijske i ugostiteljsko-turističke namjene u zaštićenom obalnom području mora

U zaštićenom obalnom području mora na-laze se građevinska područja za izdvojenu namjenu i to područja sportsko-rekreacij-ske namjene: Sportsko područje Marčelje-va draga, Sportsko područje Podkoludricu, Sportsko područje Kantrida, Sportsko po-dručje Krimeja te građevinska područja za izdvojenu ugostiteljsko–turističku namjenu: Ugostiteljsko-turističko područje Kantrida i Ugostiteljsko-turističko područje Plum-bum. Za navedena područja sportsko-re-kreacijske i ugostiteljsko turističke namjene utvrđena je mogućnost izgradnje u opsegu koji prelazi zakonske okvire za izdvojena građevinska područja izvan naselja, a poje-dina područja su u međuvremenu pretežito izgrađena i izmjenom i dopunom planske dokumentacije potrebno je omogućiti plan-ske uvjete za kvalitetno uklapanje svih tih područja u naselje.

Izmjene u izdvojenim građevinskim područjima i građevinskim područjima naselja

Pojedina izdvojena građevinska područ-ja prerasla su s vremenom okvire i smjer razvoja predviđenog planskim dokumen-tima te je njihova prenamjena i/ili poveća-nje stvarni razlog za poduzimanje daljnjih razvojnih koraka. Na pojedinim područji-ma bila je potrebna prenamjena ili unu-tar postojeće namjene utvrditi dozvoljene

djelatnosti na pojedinim izdvojenim građe-vinskim područjima u cilju omogućavanja gospodarskog razvoja. Između ostalog, sportska područja izdvojena su i ugrađena u građevinsko područje naselja, čime je omo-gućena neposredna provedba plana. Izdvo-jeno je i područje Dječje bolnice na Kantridi i područje Plumbuma te na zahtjev vlasnika PIK Rijeka, dio industrijskog područja Šku-rinjska draga, koje u jednom dijelu postaje građevinsko područje naselja s poslovnom namjenom. Također, prenamjenjuju se dije-lovi površina unutar građevinskih područja naselja na području smještenom južno od raskrižja Krnjevo, te na području smješte-nom zapadno od državne ceste na Rujevici.

Izmjena koridora/trase uspinjače/žičare od Školjića do Trsata

U Plan je uvedeno novo Idejno rješenje uspi-njače žičare od Školjića do Trsata s povolj-nijim položajem trase.

Gospodarenje otpadom

U sklopu Izmjena i dopuna Plana provede-na je analiza i redefiniranje lokacija i uvjeta smještaja i izgradnje građevina za gospoda-renje otpadom te je definirano sedam loka-cija reciklažnih dvorišta na području grada.

Provedba dokumenata prostornog uređenja i građenje, legalizacija

Odjel gradske uprave za provedbu doku-menata prostornog uređenja i građenje nadležan je za izdavanje akata kojima se odobrava gradnja i drugih akata vezanih uz područje prostornog uređenja i građenje.

U proteklom razdoblju došlo je do značajni-jih promjena u zakonskim propisima koji su utjecali na opseg i vrstu upravnih poslova. Od 1. siječnja 2014. godine, u postupcima izdavanja dozvola za gradnju primjenjuju se novi Zakon o prostornom uređenju i novi Zakon o gradnji. Najznačajnije promjene odnose se na izdavanje lokacijske dozvole koje postoji samo za određene zahvate u prostoru te izdavanje lokacijske informacije kojom se izdaju podaci o osnovnim uvjeti-ma za građenje na određenoj lokaciji. Uz to, gradnji se sada može pristupiti na temelju jednog akta - građevinske dozvole, a postu-pak ishodovanja građevinske dozvole je po-jednostavljen. Za upis građevina u katastar nekretnina uvedene su tri vrste uporabnih dozvola ovisno o vremenu gradnje građevi-ne. Sve te promjene imale su za posljedicu promjenu broja i vrsta izdanih akata. Sma-njen je broj zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole obzirom da je potrebna samo izni-mno, a povećan je broj zahtjeva za izdava-nje lokacijske informacije te građevinskih i uporabnih dozvola.

Osim navedenih zakona, donošenje drugih propisa također je utjecalo na broj predme-ta koji se vode pa je tako nakon donošenja Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasniš-tva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) pokrenut proces upisa stanova upisanih u knjige položenih ugovora te s obzirom na velik broj takvih stanova i više-stambenih zgrada, povećan je broj zahtjeva za izdavanjem rješenja za utvrđivanje gra-đevne čestice ili zemljišta nužnog za redo-vitu uporabu obzirom da se isto prilaže kao jedan od uvjeta za provedbu upisa posebnih dijelova zgrade u Zemljišnoknjižnim odje-lu, Općinskog suda u Rijeci. Također je to utjecalo na broj izdanih potvrda elaborata etažiranja.

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Rijeke

223222

Za potrebe sređivanja statusa nekretnina koje do sada nisu upisane u zemljišne knji-ge ili postoji zabilježba, u proteklom je raz-doblju povećan broj zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. Potreba sređivanja sta-tusa postojećih građevina također je uvje-tovana natječajima Fonda za zaštitu okoli-ša i energetsku učinkovitost čime se daje mogućnost energetske obnove stambenih zgrada, a preduvjet pristupanju natječaja je dokaz legalnosti građevine.

Legalizacija

Zadnji rok za podnošenje zahtjeva za lega-lizaciju objekata bio je 30. lipnja 2013. godi-ne. Do tog datuma u Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ure-đenja i građenje za područje Grada Rijeke zaprimljeno je 8653 zahtjeva.

Od srpnja 2013. godine do kraja 2016. godi-ne intenzivno se radilo na rješavanju što ve-ćeg broja tih zahtjeva. Predmeti se rješava-ju po zaprimljenom redoslijedu. U prosjeku se mjesečno izdaje 110 rješenja i zaključno sa 31.12. 2016. godine riješeno je 64% za-htjeva, odnosno doneseno je 5.549 rješenja. Preostalih 3.104 zahtjeva je u proceduri.

Osim navedenog, Odjel sudjeluje u postup-cima donošenja prostornih planova, izrađuje

izvješća i dostavlja podatke prema eviden-ciji kojom raspolaže drugim tijelima upra-ve prema posebnim propisima. Za potrebe statističkih istraživanja, sukladno poseb-nom propisu, Odjel je u obavezi dostavljati podatke o izdanim dozvolama, nadležnom tijelu državne uprave. Službenici zaposleni u Odjelu surađuju u radu sa ostalim odjeli-ma gradske uprave na zajedničkim poslovi-ma, naročito u području urbanizma i gospo-darenja zemljištem te u dijelu komunalnih poslova i uređenja građevinskog zemljišta, sa ciljem racionalnog korištenja prostora i razvoja grada.

U razdoblju od 2013. do 2016. godine u re-dovnim postupcima za predmete čije je rje-šavanje propisano Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji u prosjeku se godišnje zaprimalo nešto više od 2.000 za-htjeva, a mjesečno je rješavano oko 160 za-htjeva. Tijekom 2015. i 2016. godine uočen je blagi porast broja zahtjeva u odnosu na 2013. i 2014. godinu što upućuje na pozitiv-ne pomake u djelatnosti graditeljstva.

Ukupno je, predmeta u redovnim postup-cima i zahtjeva za legalizaciju, u prote-klom razdoblju od četiri godine zaprimlje-no 16.990 i riješeno 13.375. Od preostalih 3.615 neriješena predmeta, 3.104 odnosi se na predmete legalizacije, a 511 predmeta su redovni postupci.

Odlukom o ustrojstvu upravnih tijela Grada Rijeke utvrđeno je ustrojstvo, nazivi i djelokrug rada upravnih tijela. Sukladno Odluci, u Gradu Rijeci ustrojeno je 13 upravnih tijela, i to:

– Odjel gradske uprave za razvoj, urbani-zam, ekologiju i gospodarenje zemljištem,

– Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje

– Odjel gradske uprave za komunalni sustav,

– Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom,

– Odjel gradske uprave za poduzetništvo, – Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo, – Odjel gradske uprave za zdravstvo i

socijalnu skrb, – Odjel gradske uprave za kulturu, – Odjela gradske uprave za sport i tehničku

kulturu, – Odjel gradske uprave za financije, – Odjel za gradsku samoupravu i upravu, – Ured Grada i – Zavod za informatičku djelatnost.

Pored upravnih tijela, ustrojena su i dva ureda: Ured za unutarnju reviziju Grada Rijeke i Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Ri-jeke. Navedeni uredi ustrojeni su Odlukom o ustrojavanju Ureda za unutarnju reviziju Gra-da Rijeke i Odlukom o ustrojavanju Ureda za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke.

U odnosu na 01.01.2013. godine, broj siste-matiziranih radnih mjesta povećao se za 11 radnih mjesta, a broj popunjenih radnih mje-sta povećao se za 13 radnih mjesta.

Na dan 31.12.2016. godine u gradskoj upravi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa nalaze se 23 osobe (12 osoba visoke stručne spreme i 11 osoba srednje stručne spreme), dok je tije-kom mandatnog razdoblja ukupno na struč-no osposobljavanje za rad u gradsku upravu primljeno 157 osoba.

U odnosu na 01.01.2013. godine, broj za-poslenih sa znanstvenim stupnjem dokto-ra znanosti povećao se za 2 izvršitelja, a za magistra znanosti povećao se za 6 izvršitelja, broj zaposlenih s visokom stručnom spre-mom povećao se za 15, broj zaposlenih s višom stručnom spremom smanjio se za 6, broj zaposlenih sa srednjom i nižom struč-nom spremom smanjio se za 2 izvršitelja.

Broj zaposlenih

01.01.2013. 31.12.2016.

Sistematizirano 497 508

Popunjeno na neodređeno vrijeme

439 452

Kvalifikacijska struktura

01.01.2013. 31.12.2016.znanstveni stupanj doktora znanosti 1 3

znanstveni stupanj magistra znanosti 9 15

visoka stručna sprema 242 257

viša stručna sprema 58 52

srednja stručna sprema 124 122

niža stručna sprema 5 3

Djelatnici po spolu

01.01.2013. 31.12.2016.

Muški 145 149

Ženski 294 303

Dobna struktura

01.01.2013. 31.12.2016.

do 30 godina 18 19

od 30 do 40 godina 127 93

od 40 do 50 godina 122 144

od 50 do 60 godina 137 135

preko 60 godina 35 61

Grad Rijeka - ljudski resursi

225224

Stručno osposobljavanje i usavršavanje u gradskoj upravi

U navedenom razdoblju u izobrazbu iz pod-ručja javne nabave kroz 268 radionica bilo je uključeno 53 službenika, i to:

2013. – 78 radionica,2014. – 79 radionica,2015. – 40 radionica i2016. – 71 radionica.

U istom razdoblju ukupno je 199 osoba po-ložilo državni stručni ispit (44 službenika i 155 osoba na stručnom osposobljavanju bez zansivanja radnog odnosa), i to:

2013. – 47 (9 službenika i 38 osoba na stručnom osposobljavanju),

2014. – 60 (15 službenika i 45 osoba na stručnom osposobljavanju),

2015. – 55 (16 službenika i 39 osoba na stručnom osposobljavanju) i

2016. – 37 (4 službenika i 33 osobe na stručnom osposobljavanju).

U različite programe edukacije, najviše iz područja financija i graditeljstva bilo je uključeno 493 polaznika (u koji broj nisu uključene porgrami izobrzabe iz javne na-bave), i to:

2013. – 87 polaznika,2014. – 110 polaznika,2015. – 124 polaznika i2016. – 172 polaznika.

Iz navedenih podataka vidljivi su značajni ljudski kapaciteti u sustavu Grada Rijeke kao i usmjerenost na njihovo stručno jačanje.

Edukacija za rad na portalu rijeka.hr

Ostale mjere poticanja zapošljavanja

Naziv mjereBroj osoba uključenih u ostale mjere poticanja zapošljavanja

u razdoblju 2013.-2016. godine

2013. 2014. 2015. 2016. ukupno

Grad Rijeka 7 0 0 0 7

Ustanove u odgoju i školstvu 13 0 6 1 20

Komunalna i trgovačka društva Grada 18 0 4 4 26

Ukupno: 38 0 10 5 53

Napomena: pod ostaim mjerama podrazumijevaju se mjere: mladi za mlade, javni radovi, rad i nakon stručnog osposobljavnja, radom za zajednicu i sebe, komunalni radovi i druge

Broj osoba uključenih u mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa u sustavu Grada Rijeke

Naziv korisnika mjereBroj osoba uključenih u mjeru Stručno osposobljavanje za rad

bez zasnivanja radnog odnosa u razdoblju 2013.-2016.

2013. 2014. 2015. 2016. ukupno

Grad Rijeka 56 37 41 23 157

Ustanove u odgoju i školstvu 22 102 93 79 296

Ustanove u kulturi 5 16 9 8 38

Ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi 7 16 9 2 34

Komunalna i trgovačka društva Grada 5 32 22 11 70

Ukupno: 95 203 174 123 595

Napomena: podaci se odnose na gradsku upravu te ustanovama i trgovačka društva kojima je osnivač Grad Rijeka

227226

koje ga žele preuzeti i svoje portale kre-irati na isti način zadovoljavajući sve prin-cipe transparentnosti. Ti su principi, među ostalim, popisani u publikaciji Smjernice za proaktivnu objavu podataka koju su izradili Povjerenica za informiranje, Udruga grado-va i GONG i objavili u prosincu 2015. U istoj je publikaciji gradovima i općinama u Hrvat-skoj najavljeno da će proces zadovoljavanja transparentnosti biti brži i bitno jeftiiniji za-hvaljujući odluci Grada Rijeke o besplatnoj podjeli programskog koda za izradu grad-skih portala.

Osim osnovnog gradskog portala izrađenog u novom kodu, pokrenuta su i dva nova por-tala. Portal E-usluga putem kojeg je bitno olakšan pristup uslugama koje Grad Rijeka pruža građanima i gospodarskom sektoru. Za pojedine je usluge tako bitno skraćen postupak realizacije, a za neke je ubrzan i moderniziran oblik komunikacije.

U lipnju 2016. godine u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke je održana Tribina o stanju otvorenih podataka u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj i lokalnoj razini pod nazivom „Otvoreni podaci - jedinice lokalne samo-uprave kao garancija transparentnosti i ponovne uporabe podataka“. Tribinu je or-ganizirala povjerenica za informiranje Ana-marija Musa u suradnji s Gradom Rijekom. Cilj je bio identificirati koji su sve podaci otvoreni, u kojem formatu te koji su prio-riteti objavljivanja podataka ubuduće. Kra-jem godine, Rijeka je dovršila izradu svojeg portala otvorenih podataka na kojem su trenutno objavljene 63 baze podataka u strojno čitljivim formatima kako to predviđa Zakon o pravu na pristup informacijama.

U kontekstu transparentnosti rada Grad Rijeka je nastavio provoditi E-konzultacije pokrenute 2011. godine, a od 2013. provodi Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću prema zakonskim odredbama, te počet-kom 2017. Savjetovanja o postupcima javne nabave također prema zakonskim odred-bama. Sva se ova komunikacija s građani-ma u donošenju odluka odvija na mrežnim stranicama Grada. S obzirom na kvalitetu provođenja navedenih savjetovanja u Rijeci,

Otvorenost, transparentnost i efikasnost riječke gradske uprave

Otvorenost, transparentnost i efikasnost riječke gradske uprave očitava se u nizu projekata pokrenutih s ciljem održavanja kontinuirane i dvosmjerne komunikacije s građanima, u skladu s pozicijom Rijeke kao grada lidera u postavljanju standarda tran-sparentnosti rada. Među ostalim, pokazate-lji otvorenosti očituju se i u pisanoj i elek-tronskoj komunikaciji Gradonačelnika. Tako je u ovom mandatnom razdoblju evidenti-rano i obrađeno oko 5.500 različitih dopisa, zahtjeva i upita.

Gradonačelnik je također nastavio osobno komunicirati s građanima i putem druš-tvenih mreža. Uz to, u Kabinetu gradona-čelnika, na razgovor je primljeno više od 200 građana. Građani se gradonačelniku obraćaju najčešće s problemima vezanim uz socijalne prilike i komunalne probleme u neposrednoj životnoj sredini te imovinsko – pravne probleme, primjerice neriješene vla-sničke odnose na nekretninama i sl.

Grad Rijeka je u ovom mandatnom razdoblju treći puta za redom ponio titulu najtran-sparentnijeg hrvatskog grada u istraživanju koje se provodi na svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, odnosno na 576 gradova, općina i županija. Pokazatelji koji se u ovim istraživanjima mjere i boduju te utje-ču na procjenu transparentnosti obuhvaćaju sljedeće kategorije: javnost rada Gradskog vijeća i Gradonačelnika; količina javno objav-ljenih odluka na portalu Grada; poštovanje Zakona o pravu na pristup informacijama; suradnja sa zajednicom (transparentnost natječaja i dodjele sredstava udrugama); mjesna samouprava (postojanje i rad mje-snih odbora). U svim je indikatorima Rijeka prikupila bodove i ponovo zauzela lidersku poziciju što je direktni pokazatelj otvorenosti, transparentnosti i efikasnosti Grada Rijeke.

Tijekom mandatnog razdoblja pokrenut je i dovršen proces redizajna gradskog portala i postavljanje na novi, otvoreni sustav za upravljanje sadržajem – Wordpress. U kon-tekstu daljnjeg razvoja transparentnosti u Hrvatskoj, Grad Rijeka programski kod no-vog gradskog portala stavlja besplatno na raspolaganje svim gradovima i općinama

Grad Rijeka istaknut je kao primjer u pu-blikaciji Priručnik o provedbi savjetovanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koju je izradila Povjerenica za informiranje i objavila u prosincu 2016.

Nastavljeni su i projekti sudjelovanja građana u planiranju i donošenju Proračuna (projekt Malih komunalnih akcija u kojem građani di-rektno utječu na raspodjelu oko 10 milijuna kuna proračunskih sredstava, potom Riječki program lokalnog partnerstva, te edukativ-na proračunska online igra Proračunajme). Osim ovih modela participativnog budžeti-ranja, građanima je omogućeno sudjelovati u planiranju i donošenju proračuna i putem online formulara dostupnog na mrežnim stranicama Grada (u E-konzultacijama) te putem PDF obrasca dostupnog u publikaciji Proračun za građane. Uz to treba spomenuti i da je Institut za javne financije Gradu Rijeci nekoliko puta uručio priznanje za transpa-rentnost proračuna u istraživanjima koja se provode svake godine. Grad Rijeka nalazi se na petoj, najvišoj razini proračunske transpa-rentnosti u ovom istraživanju, a od ukupno 127 gradova ovu razinu dosegla su još samo 24 grada. U istraživanju je proračunska transparentnost lokalnih jedinica mjerena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranica-ma. Riječ je o pet ključnih dokumenata: go-dišnjem izvršenju proračuna, polugodišnjem izvršenju, prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za građane. U objav-ljenim rezultatima istraživanja posebno je istaknuta proračunska online igra Proraču-najme kojom Grad Rijeka još od 2011. godine omogućava građanima upoznavanje s aktu-alnim proračunom, ali i aktivno sudjelovanje u planiranju proračuna za sljedeću godinu.

Dvosmjerna komunikacija s građanima na-stavljena je na gradskim portalima, u rubri-ci Pitajte, odgovorit ćemo na www.rijeka.hr portalu i u rubrici Tužibaba na www.mojarijeka.hr portalu. Također Grad Rijeka nastavio je s građanima neposredno komu-nicirati putem društvenih mreža – facebook stranica Moje Rijeke i Grada Rijeke te twi-ttera Grada Rijeke.

U mandatnom razdoblju gradonačelnik je održao više od 2.000 radnih sastanaka. Uz koordinaciju i nadziranje rada odjela, komunalnih društava i ustanova Grada te suradnju s Gradskim vijećem i realizaciju gradskih projekata i programa, najveći broj sastanaka održan je s aktualnim ili potenci-jalnim investitorima na području Grada Rije-ke, predlagateljima i organizatorima raznih manifestacija, programa i inicijativa. Na taj je način gradonačelnik izravno poticao što efikasniju potporu Grada Rijeke u razvojnim projektima te programima koji građanima pružaju veću raznovrsnost i standard druš-tvenoga života u gradu te višu kvalitetu po-nude za turiste koji posjećuju Rijeku.

Gradonačelnik Obersnel i njegovi zamjeni-ci, u izvještajnom su razdoblju sudjelovali u više od 2.500 protokolarnih događanja. Riječ je ponajprije o kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama, primanjima u povodu postignutih značajnih rezultata i nagrada, humanitarnim aktivnostima, pro-jektima i programima udruga, vjerskih i ma-njinskih zajednica te o projektima edukacije i prevencije na području javnoga zdravstva i građanskih prava.

Primljeno je i odgovoreno na oko 160 za-htjeva postavljenih temeljem Zakona o pra-vu na pristup informacijama.

229228

U svim odjelima gradske uprave uspostav-ljen je sustav Upravljanja ispisom kojim se promijenio način nabave i distribucije potrošnog materijala za laserske i tintne pisače. Sustav je omogućio detaljno praće-nje i izvještavanje o troškovima ispisa te su ostvarene znatne uštede na ovoj vrsti ma-terijalnih troškova Grada.

U mandatnom razdoblju kontinuirano su se obavljali poslovi preventivnog i interven-tnog održavanja računalno-komunikacij-ske infrastrukture i informatičkih sustava Grada. Računala i oprema nabavljali su se putem operativnog leasinga čime se osigu-rao kontinuitet rada usuglašen s razvojem informatičko-komunikacijske tehnologije.

Unaprjeđen je sustav elektroničkog poslo-vanja koji omogućuje da se članovima Grad-skog vijeća radni materijali za sjednice do-stavljaju isključivo u elektroničkom obliku.

Integralni informacijski sustav Grada Rijeke temelji se na jedinstvenom modelu podataka i jedinstvenoj tehnološkoj plat-formi, čime su stvorene pretpostavke za unaprjeđenje poslovnih procesa gradske uprave. Sustav se kontinuirano nadograđu-je novim funkcionalnostima te su uvedeni novi moduli: Evidencija stipendista prema socijalnom programu, Očevidnik sudskih sporova, Evidencija instrumenata osigu-ranja plaćanja, Digitalna interna dostava s elektroničkim potpisom, Očevidnik otpisa duga po Sporazumu, Očevidnik otpisa duga po Uredbi, Evidencija i praćenje šteta na po-licama osiguranja, Pregled izdanih faktura, Korisnički pretinac te je unaprijeđen i sustav interne elektroničke dostave dokumena-ta potpisanih kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Također su implementirane eUred aplikaci-je u HNK Ivana pl. Zajca i Dječji vrtić Rijeka i web aplikacija za očitanje plina za objedi-njenu naplatu troškova stanovanja.

Zamijenjene su internet kamere na sedam lokacija širom grada pa sada nove kamere emitiraju uživo sliku u kontinuitetu.

Razvoju ICT infrastrukture i unaprjeđenju usluga koje Grad pruža građanima značajno

pridonose i projekti koji se odvijaju u okviri-ma EU-programa financijske potpore: i-lo-cate (CIP ICT PSP), iURBAN (FP7) i INCA (CIP ICT PSP).

Svjetlovodna elektronička komunikacij-ska infrastruktura – Za potrebe poveziva-nja lokacija od interesa za Grad, komunalna i trgovačka društva i ustanove, položeno je 13.030 m optičkog kabela spojenog u je-dinstvenu gradsku komunikacijsku mrežu. Povezane su lokacije Start-Up inkubator, Centar za prevenciju, Centar za kreativne industrije, Osnovne škole (Dolac, Nikola Te-sla, Vladimir Gortan, Gornja Vežica i Trsat), Mjesni odbori (Trsat i Gornja Vežica), Art-ki-no Croatia (uredi i mini kino),

Carnet čvorište (Kampus na Trsatu), Grad-ska knjižnica (Filodrammatica, Trsat), kom-pleks Torpedo (Porin i Poslovni sustavi) i Dvorana mladosti.

Bežična komunikacijska infrastruktura (Rijeka free Wi-Fi) – Područje obuhvata je prošireno pa sada iznosi 285.000 m2 te po-red centra grada, Trsata (gradina, svetište,

Dvorana mladosti), Kantride (bazeni, atlet-ska dvorana, plaža Ploče), Centra Zamet, Astronomskog centra, pomorskog i auto-busnog putničkog terminala sada obuhvaća još šire područje centra Rijeke te KBC Rijeka (Dječja bolnica Kantrida), Stadion Kandri-da, Željeznički kolodvor, Gradsku knjižnicu, Art-kino Croatia, HNK Ivana pl. Zajca, Muzej Grada Rijeke i Kampus na Trsatu. U besplat-ni bežični internet u razdoblju 2013.-2016. uloženo je 2.095.136,25 kuna.

Osnovna i napredna informatička eduka-cija za ciljane skupine građana – Ovom edukacijom od 2013.do 2016. bilo je obu-hvaćeno 405 osoba za što je utrošeno 146.615 kuna.

Također, tijekom mandatnog razdoblja, Grad Rijeka je uložio u računalne programe 4.826.049 kuna, u prava korištenja raču-nalnih programa (licence) 11.481.849 kuna i u informatičku i komunikacijsku opremu 13.439.250 kuna.

Zavod za informatičku djelatnost

Već dugi niz godina Grad Rijeka promiče globalne tehnološke trendove u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) i upravo je aktivnostima Zavoda za informatičku djelatnost ICT postala neza-obilazni dio riječke gradske infrastrukture. Zavod obavlja poslove planiranja, projekti-ranja, gradnje, uspostave, nadzora i održa-vanja računalnih informacijskih sustava i informatičke infrastrukture za potrebe Gra-da Rijeke, komunalnih društava, trgovačkih društava i ustanova kojima je Grad Rijeka osnivač te pruža elektroničke komunika-cijske usluge osiguravajući raspoloživost elektroničke komunikacijske mreže, infor-matičke infrastrukture i povezane opreme čije ukupno usklađeno funkcioniranje omo-gućuje elektroničku komunikaciju između osobnih računala, poslužiteljskih računala i ostale informatičke opreme svih odjela gradske uprave, komunalnih društava, tr-govačkih društava i ustanova. Nastojeći doprinijeti efikasnosti rada upravnih tijela, društava i ustanova kojima pruža informa-tičku potporu Zavod kontinuirano radi na proširenju skupa usluga.

Najznačajniji projekti i aktivnosti

Podatkovni centar migriran je na nove po-služitelje čime je omogućena visoku dostu-pnost, fleksibilnost i skalabilnost pružanja informatičkih i komunikacijskih usluga. Ko-munikacijsko čvorište podatkovnog centra povezuje sve lokacije gradske uprave te ve-ćinu lokacija komunalnih društava, trgovač-kih društava i ustanova Grada, a redundan-tne komunikacijske veze prema Internetu, osiguravaju visoku raspoloživost pružanja elektroničkih usluga internim korisnicima i građanima.

Značajno je unaprjeđena tehnička infra-struktura sustava koji regulira i nadzire pro-met prema i s interneta što je rezultiralo po-većanom kvalitetom i dostupnošću usluge.

Podignuta je razina informacijske sigurno-sti implementacijom vatrozidnog sustava Web Application Firewall s mehanizmom detekcije pokušaja napada i aktivnog bloki-ranja malicioznih upita s interneta te sva-kodnevnim provođenjem analize ranjivosti web aplikacija.

231230

Kapitalna ulaganja u svjetlovodnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Godine Lokacije / Pravci / OgranciDuljina

trase (m)

Utrošena sredstva

(u kunama)

2013.Art-kino Croatia – UREDI

Start-Up InkubatorCentar za prevenciju

860 123.603

2014. Centar za kreativne industrije 520 70.000

2015.

CARNet ČVORIŠTE – Kampus Art-kino Croatia – mini kino

Gradska knjižnica Rijeka - SO „Dom lijepe književnosti“ (Filodrammatica) OŠ-SE Dolac

OŠ Nikola TeslaOŠ Vladimir Gortan

5.600 166.875

2016.

„kompleks Torpedo“ (Poslovni sustavi d.o.o. i RRA Porin)SV smjer Pećine

SV ogranak TrsatSV ogranak Gornja Vežica

Dvorana mladostGradska knjižnica Rijeka – ogranak Trsat

MO TrsatMO Gornja VežicaOŠ Gornja Vežica

OŠ Trsat

6.050 307.459

Ukupno 13.030 667.937

Ulaganja u besplatni bežični Internet (Wi-Fi)

Godine Popis lokacijaPodručje

pokrivenosti signalom (m2)

Broj priključenja /

korisnik (∑)

Utrošena sredstva

(u kunama)

2013.

Postojeće stanje:centar grada (Korzo, obala)

dio Starog grada (Koblerov trg)Trsat (gradina, Svetište, Dvorana mladosti)

Bazeni Kantrida (šetnica i plaža Ploče)Centar Zamet

Art-kino CroatiaAtletska dvorana

Astronomski centarPomorski i autobusni putnički terminal

Širenje područja:KBC Rijeka – Dječja bolnica Kantrida

Stadion KantridaŽeljeznički kolodvor Rijeka

dio Starog grada (Put Vele Crikve, dio Pavlinskog trga, dio Užarske ulice)

Gradska knjižnica Rijeka – Narodna čitaonica

250.000 535.000 766.363

2014.

Širenje područja:Titov trg

Trg Jurja Klovića (Trg Principij – Arheološki park)

Centar za kreativne industrije

260.000 585.300 663.477

2015.

Širenje područja:Art-kino Croatia – mini kino

HNK Ivana pl. Zajca – Kazališni trgMuzej grada Rijeke – Muzejski trg

270.000 602.250 208.937

2016.

Širenje područja:Gradska knjižnica Rijeka – Dječji odjel „Stribor“, SO „Dom lijepe književnosti“

(Filodrammatica), ogranak ZametKampus

285.000 777.450 376.357

Ukupno 285.000 2.500.000 2.015.134

233232

Međunarodna promocija razvojnih mogućnosti Rijeke

Prijateljska suradnja s gradovima

Grad Rijeka i u ovom mandatnom razdoblju, nizom uzajamnih posjeta i dinamičnom su-radnjom i dalje aktivno radi na održavanju i jačanju međunarodne suradnje s gradovi-ma s kojima ima uspostavljene prijateljske i partnerske odnose. Ti su se odnosi pose-bice intenzivirali u kontekstu priprema za 2020. godinu, kad će Rijeka i u suradnji s prijateljskim gradovima, realizirati program luke različitosti kao Europska prijestolnica kulture.

Među njima je Karlsuhe, s kojim je Rijeka 2011. potpisala Sporazum o suradnji po projektima. U ovom mandatom razdoblju održano je nekoliko uzajamnih susreta; po-vodom pristupanja Hrvatske Europskoj uni-ji, u sklopu tradicionalnog Museumfesta u Karlsuheu, održana je manifestacija Dobro došla Hrvatska!. U povodu 300. obljetnice osnutka grada Karlsruhea, delegacija Gra-da Rijeke posjetila je ovaj prijateljski grad te je predstavljena riječka kandidatura za Eu-ropsku prijestolnicu kulture 2020. Gosti iz Karlsruhea boravili su u Rijeci u organizaciji Udruge njemačko – hrvatskoga prijateljstva u dva navrata, a 2016. godine obilježena je peta obljetnica prijateljske suradnje.

2015. godine obilježeno je 25 godina for-malne suradnje Neussa i Rijeke, koja se protezala od humanitarnih akcija do pro-grama razmjene učenika osnovnih i srednjih škola, umjetnika i seniora. Tijekom ovog mandatnog perioda održano je nekoliko uzajamnih posjeta i prijama za učenike Re-alne škole Neuss-Holzheim, koji su boravili u Rijeci sklopu višegodišnje uspješne surad-nje s riječkim osnovnim školama. Jednako tako, Rijeku su u više navrata posjetili i seni-ori iz Neussa. 2014. u oproštajnom posjetu boravio je Herbert Napp, gradonačelnik nje-mačkog grada Neussa, dok su Rijeka i njeni predstavnici pozvani u Neuss povodom 25. obljetnice formalne suradnje dvaju gradova. 2016. u Neussu je otvorena je i izložba Mu-zeja grada Rijeke pod nazivom „RIP – Riječka industrijska priča“ kao rezultat dugogodiš-nje prijateljske suradnje. Rijeku je posjetilo i službeno izaslanstvo Grada Neussa na čelu s novim gradonačelnikom Reinerom Breue-rom, u prvom službenom posjetu gradu.

Delegacija Grada Rijeke u nekoliko navrata boravila je u prijateljskom gradu Este na manifestaciji Festa Europea koju Este tradi-cionalno organizira tijekom prvog vikenda u

listopadu. Rijeka se predstavila kulturnim i gastronomskim programom te turističkom promocijom. Festa Europea okuplja pred-stavnike i prijatelje iz gradova pobratimlje-nih s gradom Esteom.

U prijateljskom mađarskom Csepelu 2013. godine boravili su učenici riječke Prirodoslovne i grafičke škole u sklopu EU projekta Europa za građane usmjerenog prema bratimljenju gradova, dok su članovi izaslanstva Csepela 2015. godine posjetili Rijeku.

Delegacija Cetinja u ovom mandatnom razdoblju dva je puta službeno boravila u Rijeci, u cilju razvoja daljnje suradnje dvaju prijateljskih gradova na području kulture, gospodarstva i obrazovanja. Posjet riječke delegacije organiziran je na temu poticanja daljnje suradnje Rijeke i Cetinja, suradnje na prijavljivanju i provedbi EU projekata, razmjene iskustava i primjera dobre prakse u sferi nadležnosti lokalne samouprave s posebnim osvrtom na odgoj i obrazovanje te komunalnu problematiku.

Ningbo i Rijeka su prijateljski lučki gradovi, koje od 2011. godine povezuju Sporazum o prijateljskoj suradnji te Memorandum o su-radnji na području gospodarstva, trgovine i lučkih djelatnosti. U službenim posjetima predstavnika Ningboa razgovaralo se o mo-gućnostima unaprjeđenja suradnje na po-dručju gospodarstva, obrazovanja, javnog

zdravstva i kulture. Također su razmijenje-na iskustva i iskazana mogućnost unaprje-đenja gospodarskih odnosa i potencijalima riječke luke da postane ulazna luka za po-dručje istočne i južne Europe i to za robu iz Azije, posebice Kine. Istaknuto je kako indu-strijske zone u zaleđu Rijeke pružaju izvrsne uvjete za razvoj logističkih centara. Govorilo se i o mogućnosti suradnje na međunarod-nom programu razmjene studenata.

U prijateljskom Rostocku riječka delegaci-ja sudjelovala je na Hanse Sailu, poznatoj regati tradicijskih brodova, a obilježena je i 50. obljetnica prijateljske suradnje u po-dručjima kulture, poduzetništva i sporta. Rostočani su također posjetili Rijeku kada se njihova ekipa jedriličara natjecala na regati krstaša Fiumanki. Nastavno na du-gogodišnju suradnju između dvaju gradova, priprema se i gostovanje izložbe o riječkom Torpedu u Rostocku.

Tijekom svojeg boravka u Poljskoj, koncem svibnja 2015., gradonačelnik Obersnel bo-ravio je u Gdanjsku s kojim Rijeka razvija prijateljske odnose. Naglašeni su zajednički interesi u daljnjem razvoju srednjoeurop-skog transportnog koridora. U Rijeci je pak potpisana Inicijativa za uspostavu prijatelj-ske suradnje između Gdanjska i Rijeke, a obje su strane izrazile želju za jačanjem su-radnje na kulturnom i gospodarskom planu te povezivanju sveučilišta.

Za posjeta Karlsuheu delegacija Rijeke i Primorsko-goranske županije predstavila je kandidaturu za EPK 2020.

Predstavnik lučkog grada Ningbo na prijemu kod predsjednice gradskog vijeća Dorotee Pešić-Bukovac

235234

Pri posjetima naše delegacije Novom Sadu razmijenjena su iskustva iz područja lokal-ne samouprave i financiranja iz sredstava EU, kandidaturi Rijeke za Europsku prije-stolnicu kulture 2020, a razgovaralo se i o mogućnostima suradnje na području turiz-ma, urbanizma, prometa i zdravstva.

Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjed-nica Gradskog vijeća Grada Rijeke Dorotea Pešić-Bukovac 2016. godine po prvi su puta službeno posjetili bugarski lučki grad Bur-gas. Gradonačelnici Rijeke i Burgasa još su 2008. godine u Rijeci potpisali Inicijativu za uspostavu prijateljskih odnosa. Tijekom bo-ravka u Burgasu potpisan je su Sporazum o uspostavi prijateljske suradnje između Bur-gasa i Rijeke, a razgovaralo se i o mogućno-stima suradnje u raznim područjima.

U Rijeci su boravili i predstavnici grada Kawasakija iz Japana. Cilj posjete bio je upoznavanje s obrazovnim sustavom osnovnog i srednjeg školstva u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na programe i na-stavu za djecu s posebnim potrebama. Grad Kawasaki je najstariji grad prijatelj Rijeke pa je posjet delegacije iz Kawasakija ujedno i uvod u obilježavanje 40. obljetnice prijatelj-skih odnosa Rijeke i tog japanskog grada koje će se brojnim programima održati tije-kom 2017. godine.

U prvom posjetu Rijeci boravili su i člano-vi izaslanstva argentinskog lučkog grada Zárate. Na sastanku je dogovoreno uspo-stavljanje formalne suradnje dvaju gradova

na području brodogradnje i pomorstva, vi-sokog obrazovanja i izvoza. Istaknute su brojne sličnosti između Rijeke i Zaratea, posebno u njihovoj transformaciji kroz po-vijest s ciljem gospodarskog razvoja i podi-zanja kvalitete života njihovih građana. Ar-gentinska delegacija pokazala je interes za suradnju na području brodogradnje, visokog obrazovanja i gospodarstva

Na susretima s predstavnicima bjeloruskog grada Gomelja, u tom gradu te uzvratno u Rijeci, razgovaralo se o temama vezanim uz bilateralnu gospodarsku suradnju, raz-mjenu iskustava na području povlačenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU, izbjegličke krize, upravljanja migracijskim procesima, te perspektive pri-stupanja Šengenskom prostoru. Također se razgovaralo o suradnji između Bjelorusije i Hrvatske, uključujući mogućnost uspostave prijateljske suradnje među gradovima Go-meljem i Rijekom. U lipnju su gradonačelnik Obersnel i zamjenik gradonačelnika Gome-lja Sergei Andreev potpisali Pismo namjere o uspostavi prijateljskih odnosa.

Pokrenuta je inicijativa za uspostavu prija-teljske suradnje s Gradom Tuzlom.

Gradonačelnik Vojko Obersnel i grado-načelnik mađarskog grada Pečuha Zsolt Páva u svibnju 2016. potpisali su Inicijati-vu o uspostavi prijateljske suradnje Rijeke i Pečuha. S obzirom da je Pečuh prije šest godina također bio nositelj titule Europske prijestolnice kulture, mađarska je delegaci-ja Gradu Rijeci ponudila svoju pomoć kroz razmjenu iskustava

Promocija razvojnih, investicijskih i gospodarskih mogućnosti Rijeke

Invest forum

Grad Rijeka i u ovom mandatnom razdoblju bio je suorganizator sva četiri izdanja Me-đunarodnog Invest foruma, najvećeg re-gionalnog skupa koji okuplja gospodar-stvenike, ulagače, domaće i međunarodne financijske institucije, investicijske fondove, diplomatska predstavništva, lokalnu i regi-onalnu vlast. Cilj Foruma je daljnji rast in-vesticija neophodnih za gospodarski razvoj, a svake godine predstavljaju se projekti i investicijski potencijali Primorsko – goran-ske županije i Grada Rijeke, kao i projekti ra-zvoja turizma Primorsko-goranske županije te iskustva i primjeri dobre prakse stranih ulaganja i projekti iz područja energetike u funkciji održivog razvoja Županije. Izrađen je i Katalog investicijskih projekata koji daje informacije o projektima koji se mogu brzo pokrenuti. 2016. godine Grad Rijeka stavio je naglasak na projekt Europske prijestol-nice kulture Rijeka 2020 u funkciji razvoja Rijeke, ali i cijele regije te projekte Urbane aglomeracije Rijeka.

U svrhu prezentacije, razmjene iskustava i promoviranja riječkih investicijskih i gos-podarskih potencijala, Grad Rijeka i njegovi predstavnici sudjelovali su na konferenci-jama, okruglim stolovima, panel raspra-vama na kojim se sa brojnim partnerima, udruženjima i izaslanstvima razgovaralo o mogućnostima suradnje i zajedničkim aktivnostima.

Predstavnici Grada Rijeke i Luke Rijeka d.d., 2013. godine sudjelovali su na susre-tu lokalnih lidera iz Kine i predstavnika srednje i jugoistočne Europe, održanom u gradu Chongqing. Prezentiran je Riječki prometni pravac i riječka luka, za što je pokazan velik interes. U Rijeci je sredinom lipnja 2014. održan prijam za izaslanstvo tog grada te se razgovaralo o intenziviranju trgovinske razmjene s Kinom putem riječke luke i drugim mogućnostima suradnje.

Rijeku je 2014. godine posjetilo i izaslanstvo Narodne Republike Kine, a fokus interesa bila je riječka luka te stanje željezničke i druge infrastrukture u Hrvatskoj. Delegaciji je predstavljen Rijeka Gateway projekt, s naglaskom na novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali.

Gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel, u lipnju 2014. primio je direktoricu Svjetske banke za središnju Europu i baltičke ze-mlje Mamtu Murthi. Cilj posjeta bio je upo-znavanje s aktivnostima Svjetske banke, u sklopu Rijeka Gateway projekta kojim se razvija riječki prometni pravac, posebno ri-ječka luka. Razgovaralo se i o mogućnosti daljnjih ulaganja Svjetske banke u želje-zničku prugu Rijeka – Zagreb.

Gradonačelnik se 2014. godine sastao i s predstavnicima nove britanske poslovne platforme Britanski poslovni centar u Hrvatskoj te britanskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Davidom Slinnom. Iskazano je uvjerenje da će suradnja rezul-tirati i mogućnošću predstavljanja razvojnih potencijala Rijeke i Hrvatske britanskim investitorima.

U sklopu predstavljanja Grada Rijeke na međunarodnom sajmu Gradovi i regije – generatori razvoja u Zagrebu, u rujnu 2014. održana je prezentacija gradskih ra-zvojnih projekata Rijeke. Naglasak je stav-ljen na kompleks Zapadne Žabice, novu Sveučilišnu bolnicu, stambeno naselje Ru-jevica, Marinu Pećine i javnu garažu u Fili-povićevoj ulici.

Predstavnici Grada Rijeke krajem 2015. godine sudjelovali su u Panel raspravi na temu “Trebaju li gradovi razvijati projekte ili projekti gradove?”, koja je održana u sklopu Međunarodnog sajma investicijskih proje-kata Rexpo, u Zagrebu. Sajam domaćim i stranim ulagačima predstavlja najbolje in-vesticijske projekte u regiji.

2015. Grad Rijeka osvojio je priznanje u projektu Grad budućnosti, za projekt STARTUP inkubator za mlade, dodijeljeno u sklopu projekta Gradovi budućnosti – IN-puls 2015, kojeg je pokrenuo Poslovni dnev-nik u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevi-ne Nizozemske i Udrugom gradova, u cilju prikupljanja, dokumentiranja i promovira-nja raznih gradskih praksi i projekata koji se mogu klasificirati kao projekti koji vode prema ostvarenju vizije pametnih gradova (Smart City).

Kamena lanterna u Parku Nike Katunara, poklon japanskog grada Kawasakija Rijeci

237236

Na susretu gradonačelnika i poduzetnika, u sklopu okruglog stola ‘Kako do win – win investicije’ raspravljalo se o razvojnoj ulozi gradova, kako i koliko gradovi privlače in-vesticije te kako unaprijediti konkurentnost gradova. Na susretu su predstavljeni dobri primjeri, gradovi koji su ugradili poduzetnič-ku klimu u trajni održivi razvoj. Bilo je riječi o tome kako staviti u funkciju državnu imovi-nu i pokrenuti investicije, a predstavljena su riječka iskustva s investicijama, uz naglasak na turizam.

Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba održala je u studenom 2015. svoju drugu regionalnu konferenciju u Rijeci, na kojoj su sudjelovali članovi ko-more i partneri. Program je obuhvatio pa-nel diskusiju na temu Iskustva i investicijski potencijali u Primorsko-goranskoj županiji, posjet Industrijskoj zoni Kukuljanovo te dodjelu inovacijskih nagrada u Znanstve-no-tehnologijskom parku STePRi.

Gradonačelnik je sudjelovao i u radu 4. go-dišnje konferencije Smart to Future Cities 2015 u Londonu gdje je predstavio Grad Rijeku, velike investicijske projekte koji su u tijeku te projekte kojima Grad svoje postoje-će servise poboljšava putem digitalnih teh-nologija, prijedlog osnivanja Centra kom-petencija za pametne gradove te Centra za otvorenu inovaciju za lokalnu upravu.

U Zagrebu je održana i 2. stručna konfe-rencija “Energetska učinkovitost 2015.”, na

kojoj je, u sklopu tri primjera dobre prakse, održana prezentacija Grada Rijeke. Pred-stavljeni su programi i projekti energetskog održivog razvoja koje Grad Rijeka provo-di u suradnji s komunalnim i trgovačkim društvima.

Okrugli stol „Hrvatski gradovi budućnosti” u sklopu konferencije pod nazivom “Pamet-ni gradovi”, što se 2016. održao u Zagrebu, okupio je predstavnike dobitnika nagrada za razvoj pametnih gradova, koji su predstavili svoje uspješne primjere. Zaključak je bio da su za razvoj projekata unapređenja javne uprave, gradske infrastrukture i podizanja kvalitete života građana ključni pojedinci i timovi na čelu gradova koji imaju jasne vi-zije i ciljeve.

Na međunarodnoj FERRMED konferenciji, koja se održavala u Briselu, glavna tema bila je konkurentnost europske TEN-T mreže prometnih koridora u globalnoj, in-terkontinentalnoj trgovini i prometu roba. Istaknuto je značenje mediteranskog pro-metnog koridora, kao i prometne veze Bal-tik – Jadran. Tom prilikom predstavljene su geostrateške prednosti Luke Rijeke i jasno opredjeljenje Grada Rijeke prema razvoju riječkog prometnog pravca, kao prvog stra-teškog cilja, definiranog u Strategiji razvoja Grada Rijeke 2014-2020. Sudionici konfe-rencije informirani su i o trenutnim aktivno-stima na proširenju kapaciteta riječke luke i priključnim prometnim vezama na mrežu prometnica.

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te žu-pan Zlatko Komadina sa suradnicima sasta-li su se koncem 2016. godine s ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i ministrom turizma Garijem Cappellijem. Glavne teme sastanka bile su projekti iz resora ovih dvaju ministarstava, od značaja za državu, Županiju i Grad. Od riječkih projekata, izdvojeni su financiranje izgradnje ceste D403 te projekt Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.

Grad Rijeka je u ovom mandatnom raz-doblju, osim diplomatskih aktivnosti i za-jedničkih interesa sa brojnim državama i gradovima, aktivno sudjelovao i u međuna-rodnim tribinama, konferencijama i mani-festacijama, kao što su: Skupština Foruma jadransko-jonskih gradova, Međunarodna konferencija “Strategija EU za Jadran-sko-jonsku regiju (EUSAIR), konferencija Smarter Cities, Prva tribina neprofitne udruge FERRMED i EU CORE NET CITIES, Konferencija „Transport for smart cities 2016 – scalling innovation in Europe“, Go-dišnji sastanak koordinatora Intercultural Cities (ICC) Vijeća Europe, Konferencija „Urbana agenda za EU – jačanje suradnje”, Panel diskusija „Indija – gospodarsko čudo“.

U smislu suradnje i predstavljanja gos-podarskih i investicijskih mogućnosti, Grad Rijeka primio je i brojne delegaci-je. Primjerice, cilj posjeta predstavnika

Invest forum

Znanstveno-tehnološkog parka Sicilije iz Catanije, Nacionalnog instituta za ar-hitekturu Sicilije i projekta Focus Europe bio je pokretanje suradnje. Gosti iz Italije prikazali su iskustva u korištenju sredstava fondova EU za projekte sanacije onečišće-nja terena nekadašnjih industrijskih pogona te urbane obnove više sicilijanskih gradova. Interes delegacije Kongresa lokalnih i re-gionalnih vlasti iskazan je na temu uspo-stave Urbane aglomeracije Rijeka te njena značaja. Raspravljalo o načinima financi-ranja, odnosu centralnih vlasti, decentrali-zaciji, kao i o pravima nacionalnih manjina koje žive u Rijeci i načinu na koji se ta prava ostvaruju. Teme posjeta delegacija jedini-ca lokalne samouprave i mjesnih zajed-nica iz Bosne i Hercegovine bile su tran-sparentnost rada gradske uprave, odnosno odnosa s javnošću, borba protiv korupcije i europske integracije, kao i upoznavanje s ustrojem i funkcioniranjem lokalne samou-prave, uloga mjesnih odbora u procesu od-lučivanja te praksa uključivanja građana u proces donošenja odluka. Posjetom sudio-nika poslovne konferencije Meeting G2.2 namijenjene gospodarstvenicima iz redova hrvatskih iseljenika, iskazan je poslovni interes za veće infrastrukturne projekte u Rijeci i okolici, poput LNG-a, logistike Luke Rijeka, Jadrolinije i brodogradnje te inte-res za ulaganje u hotelijerstvo i turizam, a predstavljene su i mogućnosti za suradnju i investiranje na našem području.

239238

Međunarodna udruženja

Grad Rijeka član je brojnih organizacija i svjetskih udruženja, kao i sudionik foruma, skupština i konferencija te su predstavnici Grada Rijeke u ovom mandatnom razdoblju sudjelovali u brojnim manifestacijama.

Predstavnici Grada Rijeke tijekom proteklog perioda sudjelovali su na godišnjim konfe-rencijama Europske mreže zdravih gra-dova. 2013. godine Konferencija je održana u Izmiru u Turskoj, a do konca te godine Ri-jeka je završila sve pripreme za ulazak u 6. fazu ovog projekta. Uz to, na poziv Svjetske zdravstvene organizacije, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel u talijanskim Udina-ma priključio se radu novog tijela Europske mreže zdravih gradova - Grupe za političku viziju. Svjetska zdravstvena organizacija za Europu planira intenzivirati aktivnosti Eu-ropske mreže zdravih gradova te pripremu za Međunarodnu konferenciju zdravih gra-dova 2018. godine. Snažan politički input ključan je za definiranje budućeg smjera Mreže te je u tom kontekstu formirana Gru-pa za političku viziju kako bi se lokalne po-litičare uključilo u usmjeravanje strateškog

pristupa Zdravim gradovima. Rijeka će svo-jim sudjelovanjem pomoći odrediti budući strateški smjer Europske mreže zdravih gradova te dati doprinos kroz prenošenje svojih znanja i iskustava s lokalne razine. Sve to će povećati učinkovitost Mreže te pomoći gradovima u poboljšanju kvalitete života i zdravlja građana. Predstavnici Gra-da Rijeke sudjelovali su i na sastanku Radne skupine za zdravo starenje Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene orga-nizacije održanom u Belfastu, u Sjevernoj Irskoj te sastanku u finskom gradu Turku, na kojem se govorilo o budućnosti Europske mreže zdravih gradova, a cilj je bio povećati kompetencije koordinatora Zdravih gradova vezano uz komunikacijske vještine, te vje-štine vođenja.

Grad Rijeka je u ovom mandatnom raz-doblju svake godine bio dio manifestacije Open Days, posvećenoj regionalnoj politi-ci koju organiziraju Odbor regija i Europska komisija. Na sastanku 2013. raspravljalo se o perspektivama teritorijalne suradnje i regionalnim partnerstvima, a zamjenik

gradonačelnika Miroslav Matešić pred-stavio je Riječki prometni pravac sa svim svojim značajnim konkurentskim predno-stima u europskim prometnim pravcima te naglasio važnost prometnog pravca za razvoj regije. Riječki prometni pravac je u zaključcima rasprave istaknut kao primjer potrebne regionalne suradnje u aktivaciji međunarodnih prometnih pravaca kojima se stvaraju nova radna mjesta prijeko po-trebna europskom gospodarstvu. 2014. godine Rijeka je ušla u Partnerstvo pod nazivom “European Challenges – local so-lutions” a u okviru kojeg je održana radio-nica o učinkovitim rješenjima za podršku malom i srednjem poduzetništvu iz lokalne i regionalne perspektive. Predstavljena je riječka poduzetnička infrastruktura, projekti namijenjeni edukaciji mladih o poduzetniš-tvu, neposredne mjere potpora poduzet-nicima i cijeli niz mjera Općeg programa mjera poticanja razvoja poduzetništva na području Grada Rijeke. 2015. godine na manifestaciji održana je panel rasprava na temu zapošljavanja te su u sklopu panela predstavljene mjere koje Grad Rijeka pruža

Open Days u Bruxsellesu: Zamjenik gradonačelnika Miroslav Matešić na panel raspravi o urbanoj regeneraciji

Projekt Rijeka zdravi grad

poduzetništvu i zapošljavanju mladih. Pred-stavljeni su i uspješni modeli za korištenje sredstava iz EU fondova kroz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja, te surad-nja i realizacija budućih zajedničkih projeka-ta u jadransko-jonskoj makroregiji.

Pod imenom Open Days, manifestacija Eu-ropean Week of Regions and Cities održana je i 2016. godine. Grad Rijeka bio je uključen u regionalno partnerstvo pod nazivom “EU urban regeneration - sustainable cities for better future” u kojem su sudjelovali polj-ski grad Łódz, poljske regija Lubuskie i Po-morskie, nizozemski grad Maastricht, turski grad Aydin i rumunjski grad Bukurešt. Urba-ne regeneracije su važno pitanje za Europ-sku uniju radi njenih učinaka na ekonomsku i socijalnu sliku gradova te pitanje uklju-čivosti raznih skupina građana. Zamjenik gradonačelnika Miroslav Matešić predsta-vio projekt obnove bivše vojarne na Trsatu, prostor današnjeg sveučilišnog kampusa, kao primjer projekta obnove urbanog pod-ručja koji je zadovoljio potrebe sveučilišta, građana, grada i poduzetnika.

241240

NALAS je mreža udruga lokalnih samou-prava jugoistočne Europe koja okuplja 15 udruga koje predstavljaju oko 4000 jedinica lokalne samouprave, s više od 80 milijuna građana ove regije. NALAS potiče decen-tralizaciju u suradnji s državnim vlastima i međunarodnim organizacijama, polazeći od pretpostavke da je upravo lokalna samou-prava ključni čimbenik u procesu tranzicije kroz koju prolaze mnoge zemlje jugoistoka Europe. Udruga je usko povezana s Vijećem Europe, a ima i status promatrača u Od-boru regija Europske unije. Na XI. NALAS Generalnoj skupštini i tematskoj sjednici održanoj u Prištini tema je bila povećanje investicijskih kapaciteta jedinica lokalne sa-mouprave u Jugoistočnoj Europi, a rasprav-ljalo se i kako kapitalna ulaganja na lokalnoj razini mogu pomoći razvoju jedinica lokalne samouprave u Jugoistočnoj Europi.

Gradonačelnik Vojko Obersnel u listopa-du 2015. u Bruxellesu je potpisao dodatak Sporazumu gradonačelnika (Covenant of Mayors) kojim se obvezao na poštivanje niza protokola i poduzimanje dodatnih mje-ra s ciljem povećanja energetske učinkovi-tosti i održivog razvoja pa tako i očuvanja klime odnosno svođenja klimatskih promje-na na najmanju moguću mjeru.

Protokolarne, diplomatske i druge međunarodne aktivnosti

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josi-pović posjetio je Rijeku dva puta tijekom 2014. godine. Nazočio je Svečanoj sjednici Gradskoga vijeća Grada Rijeke s dodjelom javnih priznanja, te na 15. Međunarodnoj je-driličarskoj regati Fiumanka.

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, boravila je u Rijeci 2015. godine u prigodi Dana grada Rijeke. Tako-đer, u studenome 2016. godine u Rijeci je otvoren privremeni Ured predsjednice Re-publike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koja je tom prigodom naglasila kako joj je iznimno drago da se Rijeka razvija kao pri-morsko, pomorsko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte, jedno od najvažnijih u Hrvatskoj. Predsjednica je izrazila nadu da će projekt EPK 2020 Rijeci donijeti dodat-nu vidljivost u Europi, ali i zamah kulturnog života te nova ulaganja u infrastrukturu i ljude.

Iste godine na Svečanoj akademiji u povodu 70. obljetnice oslobođenja Rijeke od fašiz-ma bio je nazočan i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

Predsjednik Vlade, Zoran Milanović, posje-tio je Rijeku na sam dan Božića 2013. go-dine, sudjelujući, u pratnji gradonačelnika Obersnela, na misnom slavlju u Katedrali sv. Vida. Godinu kasnije u pratnji ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića obišao je gradilište novog kontejnerskog terminala, buduće Zagre-bačko pristanište. Tijekom 2015. godine premijer Milanović posjetio je Rijekom pri obilasku laboratorija Sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čije je opremanje rezultat projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci vrijednom 180 miliju-na kuna i najvećim dijelom financiranog iz europskih fondova. Obišao je i gradilište Trening kampa HNK Rijeka na Rujevici, kao i gradilište sustava vodoopskrbe i odvodnje koji se financira putem kredita Europske banke za obnovu i razvoj i programa Hrvat-skih voda, a posjetio je i Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina.

2013.

Potkraj kolovoza 2013. godine u Rijeci je otkrivena spomen-ploča mađarskom kra-ljevskom javnom bilježniku dr. Charmantu Oszkáru, koji je u našem gradu imao svoj ured. Tim je povodom u Rijeci boravio za-mjenik Predsjednika vlade Republike Ma-đarske, ministar pravosuđa i uprave Navra-csics Tibor.

Koncem rujna KPD „Bazovica“Rijeka, posje-tila je ministrica Ureda Vlade Slovenije za Slovence u pograničnom području i iselje-ništvu Tina Komel gdje joj je jedan od do-maćina bio i gradonačelnik Vojko Obersnel.

Otvaranje Islamskoga centra bilo je poticaj za jačanje diplomatskih odnosa s Državom Katar. Rijeku je najprije u studenome posje-tila veleposlanica, šeika Moza Bint Nasser bin Ahmed Ali Al-Thani upoznavši se s ra-zvojnim projektima i mogućnostima investi-ranja, a zatim je u prosincu Rijeku posjetio i ministar energetike i industrije države Katar Mohammed Bin Saleh Al-Sada.

Gradonačelnik Obersnel i predstavnici Pri-morsko – goranske županije u prosincu su primili Eparhijskog namjesnika Europske Eparhije Makedonske pravoslavne crkve za Republiku Hrvatsku, Kirka Velinskog. Tema razgovora bile su aktivnosti koje se provo-de u okviru izgradnje duhovnog i kulturnog centra u Zagrebu.

Tijekom 2013. godine, Rijeku i županiju po-sjetila je Australska veleposlanica Nj. E. Su-san Cox, veleposlanik Republike Indonezije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Agus Sardjan s gospodarskom delegacijom, veleposlanici Albanije i Kosova Nj. E. Quazimi Pëllumba i Shkëndije Geci Sherifi te francuska velepo-slanica u Republici Hrvatskoj Nj. E. Michèle Boccoz. Ovi diplomatski posjeti iskorišteni su za upoznavanje s gospodarskim poten-cijalima i mogućnostima za investiranje u naš grad, posebice u kontekstu riječke luke i razvojnih projekata, te infrastrukture i energetike.

2014.

Koncem siječnja 2014. godine u Rijeci je boravio predsjednik Sobranja Republike Makedonije Trajko Veljanoski. Na susretu s gradonačelnikom Obersnelom i predsjed-nicom Gradskoga vijeća Pešić Bukovac bilo je govora o mogućnostima unaprjeđenja su-radnje Hrvatske i Makedonije, aktivnostima makedonske nacionalne manjine u Rijeci, kao i potrebi boljeg prometnog povezivanja Rijeke i makedonskih gradova

U veljači je u Rijeci boravila i ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović koju je pri-mio zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović. Među temama razgovora bili su položaj hrvatske zajednice u Crnoj Gori, kao i suradnja i povezivanje s Hrvatima koji žive na području Boke kotorske.

Zastupnik Republike Hrvatske u Europskom parlamentu Oleg Valjalo službeno je posje-tio Rijeku koncem veljače te se u sklopu po-sjeta susreo se s riječkim gradonačelnikom Vojkom Obersnelom. Prisustvovao je Među-narodnoj konferenciji u sklopu EU projekta Adriplan, prezentaciji razvojnih projekata u Lučkoj upravi Rijeka i otvaranju izložbe na-tječajnih radova za Deltu i Porto Baroš te obišao riječki Startup inkubator.

Početkom ožujka izaslanstvo Skupine pri-jateljstva Francuska – Hrvatska, koja djelu-je pri Senatu Republike Francuske, posjetilo je Rijeku. Na prijmu je istaknuta zajednička želja da se, uz dobru kulturnu suradnju, po-boljša gospodarska suradnja. Delegaciju u čijoj je pratnji bila i veleposlanica Francuske u Hrvatskoj, Nj.E. Michèle Boccoz, primili su Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Dorotea Pešić Bukovac, predsjednica Grad-skog vijeća Grada Rijeke te predstavnici Pri-morsko – goranske županije.

Nexpo 2013. u Rijeci, međunarodni sajam lokalne i regionalne samouprave u jugoistočnoj Europi

243242

Sredinom ožujka Rijeku je posjetio i vele-poslanik Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Lars Schmidt. Na susretu je bilo riječi o poboljšanju suradnje Rijeke i cijele regije sa Švedskom, u prvom redu u području turizma i gospodarstva.

Novi veleposlanik Japana u Republici Hr-vatskoj, Nj.E. g. Keiji Ide, posjetio je Rijeku koncem ožujka, u svojem prvom službenom posjetu Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Prijam je iskorišten za upoznava-nje s razvojnim projektima grada i regije u cilju da Veleposlanstvo Japana, dobivene informacije, proslijedi japanskim poslovnim subjektima. Istaknuta je i dugogodišnja pri-jateljska suradnja Rijeke i Kawasakija.

Hannes Swoboda, dugogodišnji zastupnik u EU parlamentu, koji je u dva navrata bio i izvjestitelj EU parlamenta za Hrvatsku u tijeku pristupnih pregovora, boravio je 20. svibnja u Rijeci. Swoboda je Rijeku posjetio uoči prve obljetnice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Tijekom posjeta održao je radni sastanak s gradonačelnikom Grada Rijeke Vojkom Obersnelom te županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Ko-madinom, na Kampusu je sudjelovao na okruglom stolu na temu:“EU for the Youth – Perspectives and Visions, a posjetio je i kompleks bivše tvornice Benčić.

U lipnju je gradonačelnik Obersnel sa su-radnicima primio slovenskog ministra za prekogranične i iseljene Slovence, Gorazda Žmavca. Na susretu je bilo riječi o unapre-đenju dosadašnje kvalitetne suradnje Rijeke

i Slovenije, i to ponajprije na području gos-podarstva, turizma i kulture, a razgovaralo se i o aktivnostima slovenske nacionalne manjine u Rijeci.

Veleposlanik Južnoafričke Republike Nj.E. Johann Marx posjetio je Rijeku 16. lipnja i susreo s s gradonačelnikom Obersnelom. Posebni interes pokazao je za funkcionira-nje i razvoj riječke luke te se i susreo s vode-ćim ljudima Lučke uprave i Luke d.d. Rijeka.

Ministar pomorstva, prometa i infrastruktu-re, Siniša Hajdaš Dončić, u srpnju se u Rije-ci sastao s gradonačelnikom Obersnelom. Tema sastanka bila je realizacija projekata vezanih uz razvoj riječkog prometnog prav-ca, posebice izgradnja Zagrebačkoga termi-nala te željeznička i cestovna infrastruktura.

Ministar zdravlja Siniša Varga boravio je, početkom rujna, u Primorsko-goranskoj žu-paniji te tijekom posjeta održao sastanak sa županom Zlatkom Komadinom, gradona-čelnikom Vojkom Obersnelom i čelnicima zdravstvenih ustanova s područja Primor-sko-goranske županije. Tema sastanka bio je zdravstveni sustav u županiji, s poseb-nim naglaskom na projekt izgradnje novog KBC-a Rijeka.

Potkraj rujna u Gradu Rijeci održan je prijam za novog konzula Republike Srbije u Rijeci Momčila Radivojevića. Konzula su primili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i pred-sjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić Bu-kovac, a tijekom prijma istaknuta je važnost koju Konzulat ima u kontekstu zaštite prava

i njegovanju kulturnog identiteta srpske na-cionalne manjine.

Predstavnici Grada Rijeke i Primorsko-go-ranske županije održali su, potkraj listopa-da, prijam za veleposlanicu Izraela u Hrvat-skoj Nj.E. Zinu Kalay Kleitman. Na prijmu je bilo riječi o nastavku suradnje na području Sveučilišta, gospodarstva i turizma, a gra-donačelnik Obersnel sa suradnicima pose-ban je interes iskazao za izraelska iskustva u razvijanju start up inkubatora i znanstve-no-tehnoloških parkova, na čemu se temelji razvojna strategija Rijeke.

Nova veleposlanica Kraljevine Nizozemske Nj. E. Ellen Berends boravila je, koncem listopada, u prvom službenom posjetu Do-maćini, gradonačelnik Obersnel, predsjedni-ca Pešić Bukovac i zamjenici gradonačelnika Matešić i Filipović veleposlanici su predsta-vili glavne ciljeve razvojne strategije grada.

2015.

Rijeku su službeno posjetili novoimenovani veleposlanik Mađarske u Republici Hrvat-skoj Nj.E. József Magyar, veleposlanik Re-publike Slovačke u Republici Hrvatskoj Nj.E. Juraj Priputen, makedonska veleposlanicu u Hrvatskoj Nj.E. Daniela Karagjozoska, ve-leposlanik Rumunjske u Republici Hrvatskoj Nj.E. George Cosmin Dinescu, novi velepo-slanik Republike Austrije u Republici Hr-vatskoj Nj.E. Andreas Wiedenhoff, velepo-slanik Ukrajine u Hrvatskoj Nj.E. Oleksandr

Levchenko, veleposlanica Republike Bugar-ske u Hrvatskoj Nj.E. Tanya Dimitrova, novi veleposlanik Republike Italije u Hrvatskoj Nj.E. Adriano Chiodi Cianfarani veleposlanik Indije Nj. E. Sandeep Kumar, kanadski vele-poslanik Nj.E. Daniel Maksymiuk. Teme raz-govore bile su unaprjeđenje suradnje ovih zemalja s Rijekom i regijom poglavito kroz gospodarstvo, turizam i kulturu.

U sklopu dvodnevnog posjeta Hrvatskoj, u kolovozu je bivši katarski emir, šeik Hamad bin Khalifa Al-Thani u pratnji supruge šei-ke Mozah bint Nasser i brojnih uglednika, posjetio je Islamski centar Rijeka. Islam-ski centar izgradio je islamska zajednica u Hrvatskoj uz brojne sponzore i donatore, a najveći donator bio je upravo šeik Hamad bin Khalifa Al-Thani. Domaćin je Katar-skom šeiku, uz čelnike Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj bio i zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić.

Koncem kolovoza u Salonu Grada Rijeke održan je prijam za novog generalnog kon-zula Republike Italije u Rijeci, Paola Palmin-terija. Uz predstavnike Županije, general-nog konzula primili su gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke Dorotea Pešić Bukovac.

Prigodnom svečanošću u prosincu je otvo-ren počasni konzulat Maroka u Rijeci. Duž-nost počasnog konzula dobio je poslovni čovjek Asad Sabo Ajel. Na prigodnoj sveča-nosti brojnim uzvanicima iz gospodarskog, političkog, vjerskog i kulturnog miljea među kojima je bio i zamjenik gradonačelnika

Ministar Mohammed Bin Saleh Al-Sada posjetio Islamski centar Rijeka Hannes Swoboda u posjetu kompleksu bivše tvornice Benčić

245244

Grada Rijeke Marko Filipović, obratio se ma-rokanski veleposlanik Nj.E. Moulay Abbès El Kadiri koji je istaknuo kako Rijeka nije odabrana slučajno, nego zato što je riječ o najvećoj hrvatskoj luci pogodnoj za ulaz robe u Europu i izlaz iz nje.

U Gradu Rijeci održano je i primanje za predstavnike Svjetske boćarske federacije na čelu s predsjednikom Christianom La-costeom te predstavnike reprezentacija koje su sudjelovale na Svjetskom boćarskom pr-venstvu, koje se u rujnu održalo u Rijeci.

2016.

U nastupnom posjetu Rijeci u veljači je bo-ravila nova veleposlanica Sjedinjenih Ame-ričkih Država u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Julieta Valls Noyes, koja je po prvi puta bila u službenom posjetu gradu i županiji. Govo-rilo se o budućnosti brodogradnje, razvoju luke i logističkih aktivnosti, sveučilišta, ak-tivnosti oko izgradnje i uređenja područja novog Znanstveno-tehnološkog parka, kao i izgradnji LNG terminala i niza drugih proje-kata na ovom području.

Irski veleposlanik u Hrvatskoj, Nj.E. Timot-hy Harrington, u sklopu svog prvog služ-benog posjeta Rijeci, sastao se, u veljači, s predsjednicom Gradskoga vijeća, Doroteom Pešić Bukovac. Veleposlanik Harrington tom je prilikom izrazio interes za suradnju i razmjenu iskustava između Rijeke i irskih gradova na područjima kulture, obrazova-nja, gospodarstva i turizma.

Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić sa surad-nicima primili su veleposlanika Ruske Fede-racije u Republici Hrvatskoj Nj.E. dr. Anwara Azimova. Održana je i osnivačka skupština Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva.

Novi veleposlanik Kraljevine Danske u Hr-vatskoj, Nj.E. Anders Christian Hougard, sastao se s predstavnicima Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Na primanju se razgovaralo o upravljanju prirodnim re-sursima i regionalnoj imovini, energetskim projektima i razvoju zelenih tehnologija te kulturnim projektima i Europskim sveučiliš-nim igrama 2016.

U travnju su predstavnici Grada Rijeke i Pri-morsko – goranske županije održali zajed-nički prijam za novu veleposlanicu Republike

Slovenije Nj.E. dr.sc. Smiljanu Knez. Tijekom susreta razgovaralo se o poboljšanju gos-podarske, energetske i kulturne suradnje između Slovenije i Hrvatske, s posebnim na-glaskom na prekograničnoj suradnji.

U Rijeci je boravio veleposlanik Kraljevine Švedske u Zagrebu Nj.E. Lars Schmidt, a tom je prilikom predstavljen i novi počasni konzul Kraljevine Švedske u Rijeci Milorad Stanić. Također je održan prijam za velepo-slanicu Kraljevine Norveške u Republici Hr-vatskoj Nj.E. Astrid Versto, kojoj je ovo bio prvi službeni posjet Rijeci, a nekoliko dana kasnije prisustvovala je i službenom otvo-renju izložbe Prvi na svijetu - 150 godina riječkoga torpeda.

Zamjenik riječkog gradonačelnika Marko Filipović i članovi projektnog tima EPK Rije-ka 2020, primili su u lipnju gradonačelnika irskog grada Galwaya, Noela Larkina. Ovaj irski grad bit će 2020. godine, paralelno s Rijekom, Europska prijestolnica kulture.

U Barceloni, u parku bolnice Hospital de la Santa Creu i Sant Pau, početkom svib-nja svečano je otkrivena replika skulpture Janko Polić Kamov koja se od 2000. godi-ne nalazi u Rijeci, na mostu preko Rječine. Skulpturu su otkrili gradonačelnik Vojko Obersnel i zamjenik gradonačelnice Barce-lone Gerardo Pisarello.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel primio je vukovarskog gradonačelnika Ivana Pena-vu sa suradnicima. Tom se prigodom grado-načelnik Penava zahvalio na donaciji Grada Rijeke za realizaciju projekta “Vukovarski vodotoranj-simbol hrvatskog zajedništva”. Grad Rijeka je za obnovu vukovarskog vodo-tornja izdvojio 250 tisuća kuna.

U srpnju je u Rijeci boravila veleposlanica Australije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Susan Cox. Na sastanku u Gradu Rijeci se razgova-ralo o mogućnostima unapređenja poslovne suradnje i trgovinskih, odnosno gospodar-skih odnosa Rijeke i Australije te se razgo-varalo o aktualnim projektima koji su u rea-lizaciji ili se planiraju realizirati na području Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, kao što je Step 2 - Znanstveno-tehnologijski park, riječki waterfront, LNG terminal, kon-tejnerski terminal te pruga Botovo-Rijeka.

Mnogi veleposlanici i diplomatski predstav-nici tijekom mandatnoga razdoblja sudjelo-vali su u aktivnostima Međunarodnog riječ-kog karnevala.

Replika skulpture Janka Polića Kamova u Barceloni

247246

Velike obljetnice Domovinskog rata i brigada Hrvatske vojske

Tijekom 2016. godine nizom aktivnosti obi-lježena je 25. obljetnica od početka Domo-vinskoga rata i obljetnice osnutka mnogih brigada s našega područja: Otvorena je izložba fotografija velikih formata o riječ-kim „Ajkulama“, sufinancira se priprema za izdavanje monografije o 128. brigadi Hrvatske vojske – Sveti Vid, održani su pri-jemi za predstavnike 111. brigade HV kao i Zapovjedništva Pričuvnoga sastava HV te članove Kriznoga štaba tadašnje Općine Ri-jeka o čijem su radu također predstavljene dvije izložbe fotografija velikih formata na riječkom Korzu. Pod pokroviteljstvom Pri-morsko-goranske županije i Grada Rijeke, a u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora PGŽ i Zajednice Udruga Domovinskog rata u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u lipnju 2016. održana je Svečana akademija povodom obilježavanja 25. obljetnice ustrojavanja ratnih postrojbi s područja Primorsko-go-ranske i Istarske županije.

Ostala međunarodna suradnja

Osim sa gradovima prijateljima, Grad Ri-jeka surađuje i razvija odnose i sa brojnim drugim gradovima. Tako se gradonačelnik Obersnel u ovom mandatnom razdoblju sa-stao predstavnicima Rotterdama na temu mogućnosti suradnje u nizu zajedničkih in-teresa te razmjene iskustava dvaju grado-va i luka, kao i delegacijom grada Šangaja, vezano uz razmjenu iskustava u modeli-ma razvoja socijalne stanogradnje kao i u sustavima javnoga gradskog prijevoza te uporabi informatičkih tehnologija u orga-nizaciji prometa. S gradom Liverpoolom potpisan je Memorandum o razumijevanju, kao osnova za razvoj daljnje suradnje dvaju gradova, a uspostavljeni su i kontakti važni za kandidaturu Rijeke za Europsku prije-stolnicu kulture. Gradonačelnik Obersnel tad je sudjelovao i na BT Global Leaders’ Summitu koji se održava u sklopu manife-stacije International Festival for Business 2014. Riječka i delegacija Primorsko-go-ranske županije posjetila je i Beograd, gdje su predstavljeni gospodarski potencijali i investiranja u našoj županiji te Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020. Iza-slanstvo kineskog grada Guangzhou bora-vilo je Rijeci na preporuku kineskoga grada prijatelja Qingdaoa kako bi se upoznali s Ri-jekom. Naime, gradovi Qingdao i Gunagzhou potpisali su Sporazum o strateškoj surad-nji kako bi zajedničkim naporima potaknuli

suradnju s lukama, brodarima, pametnim i novim industrijama, gospodarstvu, financi-jama i turizmu. Tijekom susreta istaknute su brojne mogućnosti suradnje, posebno na području pomorskog prijevoza te turiz-ma. U posjetu Rijeci bio je i gradonačelnik irskog grada Galwaya, Noel Larkin. Ono što povezuje Rijeku i Galway je kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture 2020. pa je susret bio prilika za razmjenu iskustava. Na poziv gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel prisustvovao je svečanoj sjed-nici Gradskog vijeća Tuzle koja se održala u povodu obilježavanja Dana oslobođenja Tuzle. Delegacija Grada Rijeke posjetila je rumunjski grad Temišvar, kada je izražena podrška kandidaturi Temišvara za Europsku prijestolnicu kulture 2021. godine, koji se za tu titulu natječe s još deset gradova iz regije. Svrha posjeta Temišvaru s kojim Ri-jeka razvija suradnju već dvije godine, bila je i panel rasprava na kojoj se govorilo o kandidaturi, budućoj suradnji dvaju grado-va, kao i perspektivama koje ova prestižna titula nosi za oba grada. Članove delegacije grada Kotora iz Crne Gore posjetili Rijeku su u sklopu karnevalskih događanja te Dana Bokelja u Rijeci –Tripundanskih dana, koje organizira Hrvatska bratovština “Bokeljska mornarica 809” Rijeka. Razvojni i turistički potencijali Rijeke i regije te riječka kandida-tura za EPK 2020. prezentirani su tijekom boravka gradonačelnika u Krakowu 2015. u Poljskoj na manifestaciji Dani Hrvatske, kao i u Beču, kada je održana svečana prosla-va Dana državnosti Republike Hrvatske. Na prijmu delegacije Monfalconea se razgova-ralo o mogućnostima nastavka uspješne suradnje na realizaciji europskih projekata, kao i suradnje na području kulture i gospo-darstva, kao i u okviru europskog programa Cross border Italia – Hrvatska i kontekstu realizacije programa Rijeka europska prije-stolnica kulture 2020.

Odbor regija

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel godi-nama je član Odbora regija, savjetodavnog tijela Europske unije koje čine izabrani lo-kalni i regionalni predstavnici iz svih 28 dr-žava članica. Odboru regija pridružio se još 2012. godine, tada kao predsjednik izaslan-stva promatrača, a ulaskom naše zemlje u Europsku uniju postao je punopravnim čla-nom ove institucije.

Kao član Predsjedništva i jedan od pot-predsjednika Odbora regija gradonačelnik Obersnel ima mogućnost utjecati na kre-iranje zakona na razini Europske unije koji

su vezani uz funkcioniranje regija i gradova što s kolegama iz svih država članica EU redovito i čini. Cilj je stvaranje uvjeta za daljnji iskorak u europskoj pa tako i hrvat-skoj politici prema lokalnim i regionalnim sredinama.

Odbor regija svoje sjedište ima u Bruxelle-su, administrativnom centru Europske unije stoga je redovito prisustvovanje sjednicama ovog tijela gradonačelniku izvrsna prilika i za formiranje poslovnih odnosa važnih za Grad Rijeku i realizaciju gradskih projekata.

Europska unija nudi brojne mogućnosti, među ostalim i financiranje odnosno sufi-nanciranje različitih aktivnosti, projekata ili programa. Tako su, primjerice, samo u 2015. i 2016. godini sredstvima iz EU fondo-va projekti koje je provodio ili provodi Grad Rijeka sufinancirani s čak 30 milijuna kuna, Urbana aglomeracija Rijeka, koju uz Rijeku čini još devet gradova i općina, na natječaju je dobila mogućnost korištenja čak 50 mili-juna eura iz europskih fondova za realizaciju svojih projekata do 2020. godine, a Rijeka je postala Europska prijestolnica kulture.

Inače, svaka država članica EU predlaže članove Odbora regija po svojem izboru, a Vijeće EU imenuje ih na petogodišnje man-date, koji se mogu obnoviti. Broj članova po državi ovisi o broju stanovnika te države.

Odbor regija potiče sudjelovanje na svim razinama, od regionalnih i lokalnih vlasti do pojedinačnih građana. Odbor regija uspostavio je i nekoliko mreža kako bi regije i gradovi EU-a mogli razmjenjivati najbolje prakse, surađivati i pridonositi ra-spravi u EU-u o raznim temama, primjerice gospodarskom rastu i zapošljavanju, borbi protiv klimatskih promjena, prekograničnoj suradnji, razvoju i supsidijarnosti.

Prioriteti Odbora regija u 2016. godini bili su, među ostalim, problematika dugotraj-no nezaposlenih i tržište rada, indikatori za teritorijalni razvoj, implementacija obnov-ljenog okvira europske suradnje u pitanjima mladih i slično.

Od 2012. godine Gradonačelnik je sudjelo-vao u radu dvadesetak plenarnih zasjedanja Odbora regija, te na desetak izvanrednih sjednica ili sastanaka Odbora regija.

Gradonačelnik Vojko Obrsnel jedan je od potpredsjednika Odbora regija EU

248

Izdavač:

Grad Rijeka

Za izdavača:

mr.sc. Vojko Obersnel

Urednica:dr.sc. Nataša Zrilić

Urednički odbor:

Iva BalenKatarina Balen Kufner Vesna Labudović - MaržićVerena Lelas TurakIvica NikolacMirna Pavlović - VodinelićLea Stoiljković Medved Doris Šajn

Suradnici: Odjeli i Uredi gradske uprave, komunalna i trgovačka društva u vlasništvu Grada Rijeke, gradske ustanove, Lučka uprava Rijeka, Urbana aglomeracija Rijeka i Turistička zajednica grada Rijeke

Lektura: Gordana OžboltRedaktura: Tamara Opačak - KlobučarFotografije: Arhiva Grada Rijeke i HNK RijekaOblikovanje: Sanjin Kunić i Denis Barbić – KindinTisak: Tiskara Zambelli Rijeka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 130130063

ISBN 978-953-7466-50-3

Grad Rijeka

Grad Rijeka 17 · skih cjelina. U prvom dijelu publikacije obra-đeni su rezultati lokalnih izbora...

Documents

Transcript of Grad Rijeka 17 · skih cjelina. U prvom dijelu publikacije obra-đeni su rezultati lokalnih izbora...